GLASNIK

Arhiva › 2023. › SGMŽ 27

SGMŽOpćina Donji Kraljevec · 30. studenoga 2023. · KLASA 350-03/22-01/01 · URBROJ 2109-6-01-23-53

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Veliki Zdenci“ - istok u Donjem Kraljevcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4260

Članak 27.

(9) Ograde se obavezno oblikuju kao prozračne žičane ograde, pri čemu im visina na međi čestice može iznositi najviše 2,0 m, a sigurnosne zaštitne ograde oko sportskih igrališta mogu biti i više.
Članak 28.
(1) Svi ostali prostori za društvene djelatnosti koje se prema uvjetima namjene površina iz poglavlja 1. „Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena“ mogu smještati unutar površina stambene i mješovite namjene, smještaju se i oblikuju prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 4.1. Opći uvjeti i minimalni standardi prostora stambene namjene

Članak 29.

Članak 29.
(1) U obuhvatu UPU: - stambeni sadržaj obavezan je za sve građevne čestice formirane unutar površina stambene namjene /oznaka S1 i S2/, osim u slučaju da se na zasebnoj građevnoj čestici predviđa zgrada za socijalni stacionarni smještaj starih i/ili nemoćnih osoba prema članku 26. ove Odluke - stambeni sadržaj na građevnoj čestici formiranoj unutar površina mješovite namjene /oznake M2/ je poželjan, ali nije obavezan.
Članak 30.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Minimalna korisna površina stambenog prostora utvrđuje se s 30,0 m2, u što se ne uračunavaju garaža i parkirališno mjesto u funkciji stanovanja.
(3) U podrumskoj etaži nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku, već samo pomoćne prostore.
(4) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore.
(5) Parkirališna i garažna mjesta u funkciji pojedinog stana obavezno je osigurati na istoj građevnoj čestici na kojoj je i stan.
(6) Naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih mjesta i biciklarnika moguća je jedino ukoliko se ukinuto uredi zamjenski na istoj građevnoj čestici, kroz izmjenu akta za građenje, pri čemu je obavezno poštivanje minimalnog udjela zelene površine prirodnog terena na predmetnoj građevnoj čestici.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 3 stana: - obavezno je za svaki stan predvidjeti izvedbu spremišta neto površine poda najmanje 1,5 m2, koje treba biti integrirano unutar volumena osnovne građevine. - potrebno je unutar vlastite građevne čestice izvesti biciklarnik, dimenzioniran prema posebnom propisu, a može ga se oblikovati kao pomoćnu građevinu (zgradu i/ili nadstrešnicu) ili drugačije (prostor unutar osnovne građevine, ograđeni prostor, tipski objekt – box i slično).

Članak 32.

Članak 32.
(1) Za manje višestambene/višejedinične zgrade (do 6 ZKJ): - preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i zatvoreno stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena 30. studenoga 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4261 - pomoćnu građevinu s većim brojem pojedinačnih garaža vlastitim ulazima izvana i nadstrešnice za vozila moguće je smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice.
(2) Za višestambene/višejedinične zgrade s više od 6 do najviše 10 ZKJ: - obavezno je predvidjeti zajedničko dječje igralište površine najmanje 20,0 m2 na građevnoj čestici - obavezno je osigurati zelene površine zasađene visokim bjelogoričnim raslinjem koje može razviti krošnju u površini od najmanje 10% ukupne površine građevne čestice. NAČIN
(3) Višestambene zgrade, odnosno višejedinične zgrade s više od 10 ZKJ nisu dozvoljene unutar područja obuhvata UPU. 4.2. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 33.

Članak 33.
(1) Unutar površina stambene i mješovite namjene, formiranje novih građevnih čestica i preparcelacija postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta za najmanje dimenzije pojedine građevne čestice: NAJMANJE DIMENZIJE ETAŽNOST OSNOVNE NAMJENA GRADNJE BROJ ZKJ POVRŠINA OSNOVNE GRAĐEVINE prizemne IG - SS katne IG – SS min 1 S1 i S2 max 3 prizemne IG - PU katne IG - PU min 4 S2 MV - SS GRAĐEVNE ČESTICE GRAĐEVINE / ŠIRINA /m/ DUBINA /m/ E=3 / Po+P+Pk 16 25 E=4 / Po+P+1K+Pk 18 30 E=3 / Po+P+Pk 12 25 E=3 / Po+P+1K 14 35 20 40 max 6 dimenzije građevne čestice ne ovise o etažnosti i ukupnoj visini min 1 IG, MV ili VV M2 max 10 - SS IG – individualna gradnja do 3 ZKJ MV – manja višejedinična (višestambena) gradnja od 4 do 6 ZKJ građevine 25 40 VV – veća višejedinična (višestambena) gradnja od 7 do najviše 10 ZKJ SS – slobodnostojeća, PU – poluugrađena
(2) U kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ dodatno od obvezujućih uvjeta iz prethodnog stavka, prikazan je neobvezujući prijedlog parcelacije novih građevnih čestica za planirane površine stambene i mješovite namjene.
(3) Širina nove građevne čestice utvrđuje se na relevantnoj liniji regulacije ulice.
(4) Ukoliko se na građevnoj čestici unutar površina stambene ili mješovite namjene /oznake S1, S2 ili M2/predvidi gradnja stacionarnog socijalnog sadržaja doma za starije i/ ili nemoćne osobe i slična gradnja u kategoriji socijalnog stacionara, građevna čestica se formira prema uvjetima iz poglavlja 3. „Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti“.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među. 4.3. Uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina
Članak 35.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice utvrđuje se ovisno o tipologiji gradnje i to: - za tipologiju individualne gradnje /oznaka IG/, odnosno s za predviđeni broj ZKJ = od 1 do 3, kig= 0,4 - za tipologiju višejedinične gradnje /oznake MV i VV/, odnosno s predviđenim brojem ZKJ = od 4 do 10, kig= 0,3.
(2) U slučaju naknadne rekonstrukcije zgrada na građevnoj čestici čiji koeficijent izgrađenosti prije rekonstrukcije prelazi kig=0,3, na takvoj građevnoj čestici projektom rekonstrukcije nije moguće predvidjeti više od 3 zasebne korisničke jedinice (max ZKJ=3).
(3) Koeficijent iskoristivosti /kis/ proizlazi iz broja dozvoljenih etaža i ne ispituje se.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca), najveća dozvoljena ukupna visina i najveća etažnost pojedine osnovne građevine utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: Stranica 4262 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2023. NAČIN GRADNJE OSNOVNE NAMJENA GRAĐEVINE OSNOVNA GRAĐEVINA max ukupna visina max etažnost POVRŠINE max visina vijenca /Vosn/ prizemne /SS ili PU/ katne S1 IG /SS/ katne /PU/ prizemne /SS ili PU/ katne IG S2 /SS/ katne /PU/ MV /SS/ IG M2 /SS/ MV ili VV IG – individualna gradnja MV – manja višejedinična (višestambena) gradnja od 4 do 6 ZKJ /Hosn/ /Eosn/ 5,0 m 8,0 m E=3 /Po+P+Pk/ 7,0 m 10,5 m E=4 /Po+P+1K+Pk/ 7,0 m 8,0 m E=3 /Po+P+1K/ 5,0 m 8,0 m E=3 /Po+P+Pk/ 7,0 m 10,5 m E=4 /Po+P+1K+Pk/ 7,0 m 8,0 m E=3 /Po+P+1K/ 11,0 m 12,0 m E=4 /Po+P+2K/ 5,0 m 8,0 m E=1 /P/ 11,0 m 12,0 m E=4 /Po+P+2K/ VV – veća višejedinična (višestambena) gradnja od 7 do najviše 10 ZKJ SS – slobodnostojeća, PU – poluugrađena
(2) Ako je kao najviša dozvoljena etaža osnovne građevine određeno potkrovlje (Pk), može se umjesto potkrovlja alternativno izvesti nepotpuna etaža (NE).
(3) Prateće građevine unutar obuhvata UPU nisu dozvoljene.
(4) Pomoćne građevine mogu se graditi kao prizemne, Epom=1/P/, s najvećom visinom (vijenca) od Vpom=3,5 m i najvećom ukupnom visinom Hpom = 4,5 m.
(5) Izuzetno od stavka 1. ovog članka: - specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću visinu (vijenca), pri čemu se: - funkcionalni izlaz na krov drugog kata višejedinične ili višestambene zgrade može se predvidjeti isključivo kao produženi dio stubišne vertikale - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže individualne zgrade, ako nepotpuna etaža na zgradi nije predviđena, ne može biti veće bruto površine od 20,0 m2 - funkcionalni pristup krovu nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama s krova posljednje pune etaže - visina (vijenca) natkrivenog ulaza u podzemnu garažu može biti viša od 3,0 m, uz uvjet da njegova ukupna visina nije viša od 4,5 m.

Članak 36.

(6) Sve građevine umjesto podruma (Po) mogu imati suteren (S). 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 37.
(1) Smještaj osnovne građevine individualne gradnje na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene /oznaka S1 ili S2/, ukoliko se predviđa kao slobodnostojeća /oznaka SS/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - najmanje 1,0 m udaljeno od sjeverne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 1,0 m udaljeno od istočne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Smještaj osnovne građevine individualne gradnje na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene /oznaka S1 ili S2/, ukoliko se predviđa kao poluugrađena /oznaka PU/: 30. studenoga 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4263 - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - na sjevernoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, na istočnoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - iza dvorišnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na među na koju je smještena osnovna građevina, na toj međi ili odmaknuto od nje - odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1 ili S2/ ne može se oblikovati kao dvojna, niti kao stambeni niz.
Članak 40.
(1) Najmanja međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama za individualnu slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju /oznaka IG - SS ili IG – PU/: - ne može biti manja od 5,0 m ukoliko je najmanje jedna od susjednih građevina katnica, odnosno ako barem jednoj građevini visina vijenca prelazi 5,0 m - ne može biti manja od 4,0 m ukoliko su obje susjedne građevine prizemnice, odnosno visina (vijenca) im ne prelazi 5,0 m.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Osnovna građevina predviđena u tipologiji višejedinične (višestambene) gradnje /oznaka MV ili VV/ predviđa se graditi kao slobodnostojeća /SS/ i smješta se: - najmanje za 11,0 m udaljeno od linije regulacije ulica UK1 i UK2 - od svih ostalih međa vlastite građevne čestice najmanje za ½ vlastite visine (vijenca) mjereno na zidu orijentiranom na predmetnu među - na način da se osigura najmanje 10,0 m udaljenosti do najbliže susjedne osnovne građevine.
(2) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine - najmanje 5,0 m odmaknuto od linije regulacije ulice (bilo koje ulice) - u odnosu na ostale međe građevne čestice na međi ili odmaknuto od nje.
(3) Izuzetno, spremište za skupljanje otpada može se smjestiti ispred ravnine uličnog pročelja osnovne građevine, do najviše 2,0 m uz uličnu među, ukoliko je ograđeno i/ili zaklonjeno zimzelenim raslinjem.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Svaka građevna čestica treba imati osiguran vatrogasni pristup prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(2) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7. „Upravljanje rizicima“.
Članak 43.
(1) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. Oblikovanje građevina

Članak 44.

Članak 44.
(1) Krovovi se mogu se oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 45.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije Stranica 4264 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2023. - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.

Članak 45.

(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, pješačka staza, javni park i slično).
Članak 46.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, odnosno kao poluugrađene, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - u zidu pomoćnih građevina prema susjednoj čestici nije dozvoljeno izvoditi otvore - u zidu poluugrađene osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom mogu se na udaljenosti većoj od 10,0 m od uličnog pročelja predvidjeti otvori koji se prema prethodnom članku ne smatraju otvorom, uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen. - odvod krovne vode i snijega s građevina treba riješiti na vlastitoj čestici. 4.4. Uređenje građevnih čestica 4.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 47.

Članak 47.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s odgovarajućeg uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. Uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 48.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Dva kolna priključka dozvoljena su na uglovnim česticama, a osim toga samo izuzetno, ukoliko to ne utječe negativno na odvijanje prometa.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, prema sljedećem: - za građevne čestice do 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 5,0 m - za građevne čestice s više od 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 7,0 m - za građevne čestice s osnovnom poslovnom namjenom širina priključka dimenzionira se ovisno o očekivanom kolnom prometu.
(2) Kolni priključci na državnu cestu /DC 20/ podliježu posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za državne ceste. 4.4.3. Uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 50.

Članak 50.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar iste građevne čestice.
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 51.
(1) Na svim građevnim česticama s predviđenih više od 3 parkirališna /ili garažna mjesta, projektnim rješenjem je potrebno omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje unutar građevne čestice tako da se vozila na ulicu priključuju prednjom stranom. 4.4.4. Gradnja ograda

Članak 52.

Članak 52.
(1) Ograđivanje građevnih čestica nije obavezno.
(2) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(3) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(5) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.
Članak 53.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 30. studenoga 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4265 4.4.5. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 54.

Članak 54.
(1) Na svakoj građevnoj čestici treba urediti najmanje 20% površine građevne čestice kao zelene površine.
(2) Dodatne zelene površine, odmorišta i dječja igrališta obavezne su ovisno o broju planiranih zasebnih korisničkih jedinica na građevnoj čestici i/ili o namjeni osnovne građevine.
(3) Iznad zelene površine se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(4) U obračun zelene površine uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina prirodnog terena, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(6) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro o priključci EKI, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod zelene površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od zelene površine prirodnog terena.
(7) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od zelene površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).

Članak 54.

(8) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 4.4.6. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada
Članak 55.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“. 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 57.
(1) Prometna mreža, trase i značajke sustava komunalne infrastrukture i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te javne rasvjete, prikazane su na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija i javne rasvjete“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja ulicama s asfaltiranom prometnicom, pješačkim i/ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina, te mogućnost priključenja pojedinačnih građevnih čestica na mreže javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
(2) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) Trasiranje linijske infrastrukture predviđeno je unutar javnih površina namijenjenih cestovnom prometu.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima. 5.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE 5.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 59.

Članak 59.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta tijela nadležnih za upravljanje cestama, posebno u odnosu na javne ceste. Stranica 4266 - Broj 27 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. studenoga 2023.
(2) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture.
(3) Uvjete za priključenje građevnih čestica na postojeće i planirane ceste utvrđuju nadležna javnopravna tijela, ovisno o kategoriji pojedine ceste.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Površine namijenjene formiranju čestica uličnih koridora / oznaka UK s numeričkom oznakom/ formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu UPU.
(2) Dozvoljena su odstupanja od grafički utvrđenih međa uličnih koridora, ali nije dozvoljeno smanjivati širinu pojedinog uličnog koridora prema sljedećem: - ulični koridor UK1 ne smije biti uži od 15,0 m - ulični koridor UK2 ne smije biti uži od 14,0 m - ulični koridori od UK3 do UK8 ne smiju biti uži od 12,0 m - ulični koridor UK9 ne smije biti uži od 11,0 m.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Ulični koridori se mogu projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvrđenu dužinu i fazno u odnosu na predviđeno opremanje.
(2) Širina kolnika u uličnim koridorima ne može biti uža od 5,5 m.
(3) Svi kolnici trebaju biti predviđeni za obostrani promet.
(4) U uličnom koridoru UK7 koji je predviđen kao slijepa ulica, obavezna je izvedba okretišta na slijepom završetku ceste.
(5) Ulični koridori UK1 i UK3 dugoročno se predviđaju nastaviti u smjeru zapada.
(6) Projektnim rješenjem je iz tehničkih razloga moguće smanjiti širinu grafički predviđene zelene površine unutar uličnog koridora, a izuzetno i ukinuti zelenu površinu, ukoliko je to potrebno radi smještaja pješačkih i/ili biciklističkih staza obostrano ili iz drugih, tehnički opravdanih razloga.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 95/14) i prema odgovarajućim normama.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema odgovarajućim posebnim propisima.
Članak 63.
(1) U svim uličnim koridorima obavezna je izvedba objedinjene pješačko – biciklističke staze najmanje s jedne strane kolnika.
(2) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16).
(3) U uličnim koridorima širina pješačke staze, ako ista nije objedinjena s biciklističkom stazom, određuje se s minimalno 1,6 m.
(4) U slučaju kada se pješačka staza kombinira s biciklističkom stazom, ukupna širina im se utvrđuje s minimalno 2,5 m, odnosno sukladno posebnom propisu za biciklističku infrastrukturu.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Trasa za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i drugo), utvrđena prema posebnom propisu, može se predvidjeti unutar površine biciklističke staze.
Članak 65.
(1) Unutar uličnih koridora nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 66.

Članak 66.
(1) Javno parkiralište unutar obuhvata UPU predviđeno je unutar uličnog koridora UK1 s istočne strane, a potrebno ga je izvesti kao okomito u odnosu na kolnik.
Članak 67.
(1) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema sljedećoj tabeli: broj namjena građevine / parkirališnih ili koeficijent prostora garažnih mjesta na UREDSKI 100 m2 korisnog 1 PROSTORI I 2,00 prostora TRGOVINE USLUGE I 100 m2 korisnog 2 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora 0,15 1 gledatelja SPORTSKE 3 1 otvoreno GRAĐEVINE 4,00 sportsko igralište 1,00 1 zaposlenika 4 EDUKACIJE 25 m2 prostora 1,00 za edukacije 1 zaposlenika po 1,00 ZDRAVSTVENA smjeni 5 NAMJENA 100 m2 korisnog 1,00 prostora STAMBENA 6 1,00 1 stan NAMJENA utvrđuje se ovisno o SMJEŠTAJNI kategorizaciji turističkog 7 TURISTIČKI sadržaja, prema posebnom SADRŽAJI propisu
(2) Za zgrade s više od 3 stana je unutar građevne čestice obavezno osigurati najmanje po jedan dodatni parking (za goste) na svakih 5 predviđenih stanova.
(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odrediti će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: 30. studenoga 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 27 - Stranica 4267 - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.

Članak 67.

(4) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(5) U slučaju naknadne rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta.
(6) U slučaju naknadne rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora kod kojih se predviđa promjena namjene i/ili povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine.
(7) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Otvorena i nenatkrivena parkirališta je na vlastitoj građevnoj čestici moguće smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina.
(3) Smještaj i oblikovanje garažnih prostora za stambenu namjenu utvrđuje se prema poglavlju 4.1. „Opći uvjeti i minimalni standardi prostora stambene namjene“.

Ostali akti u ovom izdanju (130)