GLASNIK

Arhiva › 2023. › SGMŽ 6

SGMŽOpćina Strahoninec · 5. travnja 2023. · KLASA 351-02/20-02/2 · URBROJ 2109-23-01-23-1

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja između ulica Žrtava fašizma i J. H. Zdelara u Strahonincu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1018

Članak 26.

Članak 26.
(1) Na građevnim česticama unutar područja obuhvata UPU stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar obuhvata UPU stambeni sadržaj nije obavezan.
Članak 27.
(1) Formiranje građevnih čestica i način gradnje stambenih sadržaja utvrđuje se prema lokaciji pojedine građevne čestice, odabiru tipologije (načinu) gradnje i očekivanoj etažnosti osnovne građevine, što uvjetuje minimalne dimenzije čestice.
(2) Tipologija (način) gradnje utvrđuju se prema odgovarajućim zonama gradnje određenim u kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ i to: - zona individualne gradnje /oznaka IG/ - zona mješovite gradnje /oznaka MJ/.
(3) Mogući način gradnje na pojedinoj građevnoj čestici ovisno o zoni gradnje utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: 5. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1019 NAJVEĆI ZONA GRADNJE NAČIN GRADNJE BROJ ZKJ INDIVIDUALNA INDIVIDUALNI 3 /IG/ MJEŠOVITA /MJ/ INDIVIDUALNI 3 (1) VIŠEJEDINIČNI 10
(4) Višejedinični način gradnje utvrđuje se isključivo za gradnju višestambene zgrade, pri čemu je dio prostora prizemlja moguće predvidjeti za tihe i čiste gospodarske djelatnosti.
(5) Gradnja u nizu unutar obuhvata UPU nije dozvoljena.
(6) Poluugrađena i dvojna gradnja nisu dozvoljene u zoni mješovite gradnje /MJ/.
(7) Gradnja s etažnošću tri pune nadzemne etaže E=Po+P+2K dozvoljena je isključivo u zoni mješovite gradnje /MJ/.
(8) Formiranje građevnih čestica i način gradnje utvrđen za stambene sadržaje analogno se odnosi i na druge dozvoljene namjene, a razlikuje se isključivo one gospodarske i društvene djelatnosti za koje su najmanje i/ ili najveće površine građevnih čestica utvrđene u poglavlju 2. „Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti“ i poglavlju 3. „Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti.

Članak 27.

(9) Najveće i najmanje površine pojedinih gospodarskih i društvenih djelatnosti dodatno su utvrđene
Članak 28.
(1) Prateće građevine se mogu graditi isključivo u zoni individualne gradnje /IG/.
(2) Pomoćne građevine se mogu graditi na svim građevnim česticama. NAJVEĆA NAČIN GRADNJE BROJ DOZVOLJENA OSNOVNE GRAĐEVINE ZKJ ETAŽNOST OSNOVNE GRAĐEVINE DO 3 E=Po+P+Pk (ili NE) SLOBODNOSTOJEĆA DO 3 E=Po+P+1K+Pk (ili NE) / ARHITEKTONSKI KOMPLEKS 4 DO 6 E=Po+P+2K 7 DO 10 POLUUGRAĐENA / DO 3 E=Po+P+Pk (ili NE) DVOJNA DO 3 E=Po+P+1K+Pk (ili NE) ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(3) Širina i dubina građevne čestice promatraju se u međusobnom odnosu, a prema liniji regulacije mogu biti postavljene i obrnuto.
(4) Dodatno uz uvjete iz stavka 1. ovog članka najmanja i najveća površina pojedinačne građevne čestice na kojoj se predviđaju pojedine gospodarske i društvene djelatnosti dodatno se utvrđuje prema poglavljima 2. „Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti“ i poglavlja 3. „Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti“. NAJVEĆA DOZVOLJENA TIPOLOGIJA GRADNJE ETAŽNOST slobodnostojeća /SS/ E=Po+P+1K+Pk (ili NE) poluugrađena /PU/ dvojna /D/ slobodnostojeća /SS/ E=Po+P+1K+Pk (ili NE) arhitektonski kompleks /AK/ E=Po+P+2K slobodnostojeća višestambena /VS/
(3) Prateće i pomoćne građevine se mogu graditi ukoliko je osnovna građevina već izgrađena ili se predviđa istovremena gradnja osnovne i prateće, odnosno pomoćne građevine.
(4) Sadržaj pomoćnih građevina uz stanove: - garaža, alatnica, spremište i slično - vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, kamin, peka i slično - prostori za držanje životinja - fontana i/ili dekorativno vrtno jezerce površine do 10,0 m2 i dubine do 1,0 m - najviše jedan bazen.

Članak 28.

(5) Sadržaj pomoćnih građevina uz građevine ili prostore gospodarskih i društvenih djelatnosti utvrđen je u poglavljima 2. i 3. 4.2. Uvjeti formiranja građevnih čestica
Članak 29.
(1) U kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ dan je prijedlog parcelacije građevnih čestica koji nije obvezujući.
(2) Formiranje novih građevnih čestica, kao i preoblikovanje postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: NAJMANJE DIMENZIJE NAJVEĆI GRAĐEVNE ČESTICE KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI ŠIRINA DUBINA POVRŠINA ČESTICE /m/ /m/ /m2/ /kig/ 16 25 400 0,4 18 30 540 0,4 20 40 800 0,3 24 40 960 0,3 12 25 300 0,4 14 35 490 0,3
(5) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, građevne čestice za građevine infrastrukture (trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično) formiraju se prema poglavlju 5. „Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: Stranica 1020 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. travnja 2023. - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) Pod uvjetima da svaka od novoformiranih građevnih čestica zadovolji uvjete iz ovog poglavlja: - unutar iste funkcionalne zone moguće je međusobno spajanje čestica ili pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period - zemljište unutar funkcionalne zone stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ može se pripajati i građevnim česticama izgrađenog dijela naselja uz ulice Žrtava fašizma i J.H. Zdelara - jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica. TIPOLOGIJA GRADNJE NA osnovna građevina POJEDINAČNOJ GRAĐ. etažnost ČESTICI visina /Vos/ /Eos/

Članak 31.

Članak 31.
(1) Najveći koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice iznosi: - za individualnu gradnju (do 3 ZKJ na čestici) iznosi kig=0,4 - za višejediničnu (višestambenu) gradnju (više od 3 ZKJ na čestici) iznosi kig=0,3.
(2) Najveći koeficijent iskoristivosti pojedinačne građevne čestice iznosi kis=1. 4.3. Uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina
Članak 32.
(1) Najveća dozvoljena visina i etažnost pojedine građevine utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina pomoćne građevine etažnost / visina /Vpr/ etažnost /Epr/ visina /Vpo/ Epo/ ZONA INDIVIDUALNE GRADNJE /IG/ INDIVIDUALNA E=4 do 3 ZKJ 7,0 m /Po+P+1K+Pk /SS, PU, D/ ili NE/ E=2 5,0 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /Po+P/ ZONA MJEŠOVITE GRADNJE /MJ/ INDIVIDUALNA E=4 do 3 ZKJ 7,0 m /Po+P+1K+Pk /SS, AK/ ili NE/ VIŠEJEDINIČNA više od 3 ZKJ E=4 11,0 m do 10 ZKJ /Po+P+2K/ /VS/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, mogu imati veću visinu (vijenca) 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 33.

Članak 33.
(1) Građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa se kod individualnog načina gradnje utvrđuje se: - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru užom stranom, najmanje 5,0 m i najviše 7,0 m uvučeno od linije regulacije - za građevne čestice orijentirane prema uličnom koridoru dužom stranom, najmanje 4,0 uvučeno od linije regulacije.
(2) Građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine kod višejediničnog načina gradnje utvrđuje se s najmanje 5,0 m i najviše 11,0 m uvučeno od linije regulacije.
(3) Preporuča se osnovnu građevinu na građevnoj čestici smjestiti na način da je se što je moguće više približi sjevernoj ili istočnoj bočnoj međi čestice. E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/

Članak 34.

Članak 34.
(1) Udaljenost osnovne građevine od bočnih i stražnje međe vlastite građevne čestice: - kod slobodnostojeće gradnje /SS/ udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe čestice treba iznositi najmanje 1,0 m, od nasuprotne bočne međe najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m - kod poluugrađene gradnje /PU/ i dvojne gradnje /D/ osnovnu građevinu treba smjestiti na jednu bočnu među čestice, od nasuprotne međe čestice je treba udaljiti najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje 6,0 m - kod višejedinične, višestambene gradnje /VS/ udaljenost osnovne građevine od bočnih i stražnje međe treba iznositi najmanje ½ visine (vijenca) građevine mjereno na pročelju orijentiranom na predmetnu među, ali najmanje 4,0 m.
(2) U slučaju gradnje arhitektonskog kompleksa /AK/ sva građevna struktura se u cjelini smatra osnovnom građevinom, pri čemu udaljenost najisturenijeg dijela kompleksa od jedne bočne međe čestice treba iznositi najmanje 1,0 m, od nasuprotne bočne međe najmanje 4,0 m, a od stražnje međe najmanje ½ visine (vijenca) 5. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1021 građevine ili dijela građevine najbližeg stražnjoj međi čestice.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Prateće i pomoćne građevine se smještaju: - u odnosu na građevni pravac smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na stražnju među i u odnosu na bočnu među uz koju je smještena osnovna građevina, kao odmaknute ili na međi - u odnosu na osnovnu građevinu i međusobno, kao prigrađene ili odvojene.
(2) Najmanja udaljenost pomoćne građevine, odnosno prostora za držanje životinja od susjednih osnovnih građevina utvrđuje se s 12,0 m.
Članak 36.
(1) Izuzetno od prethodnog članka, pomoćne građevine koje služe za boravak ljudi na otvorenom ukupne tlocrtne projekcije do 12,0 m2 i visine (vijenca) do 2,5 m (sjenica, vrtni paviljon, dječje igralište, fontana, vrtni kamin i slične građevine) mogu se smjestiti u bilo kojem dijelu čestice u odnosu na osnovnu građevinu, pa i ispred građevnog pravca osnovne građevine, ali moraju biti estetski primjereno oblikovane.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama treba biti najmanje: - 4,0 m za građevine visine (vijenca) do 5,0 m - 6,0 m za građevine visine (vijenca) višim od 5,0 m do 10,0 m - 10,0 m za građevine s visinom (vijenca) višim od 10,0 m.
(2) Parametri iz prethodnog stavka utvrđuju se prema višoj građevini, bez obzira da li se radi o već izvedenoj ili o projektiranoj građevini.
(3) Izuzetno, u izgrađenom dijelu naselja utvrđeno prema kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“, postojeća udaljenost građevina do međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom, ukoliko se radi o zamjenskoj gradnji ili rekonstrukciji, odnosno dogradnji u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. Oblikovanje građevina

Članak 39.

Članak 39.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha je 45°.
(3) Najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca zgrade.
(4) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 40.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.

Članak 40.

(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, park, poljski put i slično).
Članak 41.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - da se kod osnovnih i pratećih poluugrađenih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod osnovnih dvojnih građevina i kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori. Stranica 1022 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. travnja 2023. 4.4. Uređenje građevnih čestica 4.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 42.

Članak 42.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s uličnog koridora ili druge površine uređene za kolni promet, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. Uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici
Članak 43.
(1) Uvjeti priključenja građevne čestice na javnu prometnicu i drugi uvjeti organiziranja prometa na pojedinačnoj čestici utvrđuju se prema poglavlju: 5.2.5. „Promet unutar pojedinačnih građevnih čestica“. 4.4.3. Gradnja ograda

Članak 44.

Članak 44.
(1) Gradnja ograda nije obavezna.
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(3) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(4) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,20 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visinska razlika između uređene kote terena susjednih čestica može biti 1,0 m. 4.4.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 46.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u zelenilom zasađenom prirodnom terenu najmanje - 20% vlastite površine ukoliko na čestici nije predviđen sadržaj društvene namjene - 30% vlastite površine ukoliko je na čestici predviđen sadržaj društvene namjene.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.

Članak 46.

(6) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom). 5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA 5.1. Opći uvjeti

Članak 47.

Članak 47.
(1) Površine rezervirane za gradnju prometnih površina /oznaka namjene UK, KP i PS/ prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Trase linijske komunalne infrastrukture, lokacije pojedinačnih građevina i značajke infrastrukturnih mreža, prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim prikazima - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(3) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“. 5. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1023

Članak 48.

Članak 48.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, pješačkim ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost priključenja pojedinačnih čestica na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenja javnih zelenih površina.
(2) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smještati prvenstveno unutar uličnih koridora i drugih prometnih površina, a lociranje linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima iz grupe 2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža“ određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove prometnice i/ili linijske komunalne infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek prometnog koridora i osim za projektiranu utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost lociranja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Ostale građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar funkcionalnih zona stambene namjene / oznaka namjene S1/ i mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka namjene M2/ kao slobodnostojeće pomoćne građevine ili se za njih mogu formirati vlastite građevne čestice.
(2) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava: - građevinu infrastrukturnih sustava treba locirati iza linije regulacije ulice i na način da ne smeta javnom prometu - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od međa vlastite građevne čestice treba iznositi najmanje 1,0 m - građevinu infrastrukturnih sustava treba oblikovati kao prizemnu, s visinom (vijenca) najviše 3,5 m - udaljenost građevine infrastrukturnih sustava od okolnih građevina treba iznositi najmanje 4,0 m - ukoliko je građevinu infrastrukturnih sustava iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postavit unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, visine najviše 1,80 m.
(3) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne, pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Reklamni panoi ukupne površine do 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i postolje) mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama s gospodarskim sadržajima na način: - da ne smanjuju prometnu preglednost prilaza čestici i parkirališnim površinama, - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m, - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(2) Reklamni panoi ukupne površine iznad 3,0 m2, (u ukupnu površinu se uračunava reklamna površina i nosač) mogu se postavljati isključivo kao obješeni ili naslikani na pročeljima zgrada.
(3) Unutar prometnih površina /oznake namjene UK, KP i PS/ i unutar površina javnog i zaštitnog zelenila /oznake namjene Z i Z2/ ne mogu se postavljati reklamni panoi. 5.2. Uvjeti gradnje prometne mreže 5.2.1. Ulični koridori /oznaka namjene UK s dodatnom numeričkom oznakom/

Članak 52.

Članak 52.
(1) Ulični koridori osnova su cestovnog prometa, a formiraju se prema grafičkim prilozima.
(2) Širina uličnih koridora određena grafički ne može se smanjivati.
(3) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture, a mogu se formirati i graditi fazno u linearnim segmentima.
Članak 53.
(1) Unutar uličnih koridora kolne površine je potrebno izvesti kao asfaltirane, a pješačke, odnosno pješačko-biciklističke površine, kao asfaltirane ili opločene odgovarajućom podnom oblogom.
(2) Kolnici u uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m.
(3) Najmanja širina pješačke staze unutar uličnog koridora ne može biti manja od 1,60 m.
(4) Biciklističke staze nisu obavezne, ali se preporuča ulični koridor projektirati na način da s jedne strane kolnika bude predviđena pješačko – biciklistička staza.
(5) Pješačko – biciklistička staza dimenzionira se prema posebnom propisu za biciklističku infrastrukturu. Stranica 1024 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. travnja 2023.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(2) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.2.2. Kolni prilaz /oznaka namjene KP/
Članak 55.
(1) Kolni prilaz predstavlja postojeću i dijelom modificiranu površinu za kolni pristup dijelu izgrađene stambene zone do koje nije moguće pristupiti neposredno s uličnog koridora.
(2) Kolna površina kolnog prilaza može biti izvedena kao asfaltirana ili opločena na drugi način, a širina joj treba zadovoljavati dvostrani kolni promet. 5.2.3. Pješačka staza izvan uličnih koridora / oznaka namjene PS s dodatnom numeričkom oznakom /

Članak 56.

Članak 56.
(1) Pješačka staza izvan uličnih koridora je površina rezervirana za pješački promet u vidu šetnice ili pješačke prečice, te dodatno može služiti za pristup vozila hitnih intervencija građevnim česticama unutar ili izvan obuhvata UPU.
(2) Pješačka staza izvan uličnih koridora treba imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, kao opločenje betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.
(3) Ukoliko je prostorno moguće, širinu hodne površine pješačke staze treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe. 5.2.4. Javna parkirališta

Članak 57.

Članak 57.
(1) Unutar područja obuhvata UPU nije predviđena gradnja javnog parkirališta koja bi se prema posebnom propisu smatrala javnom komunalnom površinom. 5.2.5. Promet unutar pojedinačnih građevnih čestica (priključci, parkirališta, parkirališne i garažne zgrade i druge kolne površine).
Članak 58.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan, a najviše dva neposredna kolna priključka na kolnu prometnu površinu.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni i površini građevina, te broju zasebnih korisničkih jedinica na čestici, prema normativima iz sljedeće tabele: broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na PROIZVODNJA I 1 zaposlenika po 1 0,45 SKLADIŠTA smjeni UREDSKI 100 m2 korisnog 2 2,00 PROSTORI prostora TRGOVINE, 100 m2 korisnog 3 USLUGE I 4,00 prostora UGOSTITELJSTVO VIŠENAMJENSKE DVORANE I 4 0,15 1 posjetitelja SAKRALNE GRAĐEVINE 1 zaposlenika po PREDŠKOLSKA 1,00 smjeni 5 NAMJENA I jednu učionicu EDUKACIJE 1,00 ili grupu djece ZDRAVSTVENA 100 m2 korisnog 6 2,00 NAMJENA prostora STAMBENA 7 1,00 1 stan NAMJENA utvrđuje se ovisno o SMJEŠTAJNI kategorizaciji turističkog 8 TURISTIČKI sadržaja, prema posebnom SADRŽAJI propisu
(2) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - za predškolske ustanove, na jednu grupu djece - za ambulante, socijalne ustanove i slično na 3 zaposlena u smjeni.
(3) Na pojedinačnoj građevnoj čestici višestambene namjene potrebno je osim parkirališnih mjesta utvrđenih prema stavku 1. ovog članka, dodatno osigurati najmanje 2 parkirališna mjesta za osobna vozila za potrebe parkiranja gostiju.

Članak 59.

(4) Dimenzioniranje parkirališta s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(5) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici građevine.
(6) Ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj.
Članak 60.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Garaže u pomoćnim građevinama potrebno je smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine. 5. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 1025
(3) Ukoliko je garažni prostor funkcionalno i oblikovno integriran u osnovnu građevinu, njegova pozicija unutar građevine se ne uvjetuje.
(4) Otvorena parkirališta na čestici moguće je smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina, odnosno ispred građevinskog pravca i u prostoru između zgrade i međa čestice.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 5.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA 5.3.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda, odvodnja oborinskih voda, opskrba plinom, opskrba električnom energijom i drugi energetski izvori
Članak 62.
(1) Trase sustava plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“.
(2) Trase elektroenergetskog distribucijskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“. 5.3.1.1. Javna vodoopskrba

Članak 63.

Članak 63.
(1) Sustav javne vodoopskrbe unutar obuhvata UPU izgrađuje se kao proširenje postojećeg sustava javne vodoopskrbe naselja Strahoninec.
(2) Mreže sustava javne vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima javnog isporučitelja vodnih usluga, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 64.
(1) Mrežu javne vodoopskrbe treba predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.4 „Zaštita od požara“, ove Odluke.
Članak 65.
(1) Priključke građevina na sustav javne vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno se u pravilu smješta unutar građevne čestice i unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima javnog isporučitelja vodnih usluga nije određeno drugačije. 5.3.1.2. Javna odvodnja i zbrinjavanje oborinskih voda

Članak 66.

Članak 66.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih i oborinskih voda, sukladno ovoj Odluci.
Članak 67.
(1) Sustav javne odvodnje je za područje naselja Strahoninec izgrađen, a planira ga se proširiti za potrebe područja obuhvata UPU.
(2) Priključke građevina na funkcionalni sustav javne odvodnje treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina, prema posebnim propisima i uvjetima za priključenje izdanim od javnog isporučitelja vodnih usluga.
(3) Gradnja na novim građevnim česticama unutar područja obuhvata UPU nije moguća do osiguranja mogućnosti priključenja predmetne čestice na funkcionalni sustav javne odvodnje naselja Strahoninec.
(4) Do uspostave sustava javne odvodnje za područje obuhvata UPU na postojećim građevnim česticama moguća je za prijelazno razdoblje rekonstrukcija, dogradnja i zamjenska gradnja, odnosno gradnja pratećih i pomoćnih sadržaja na način da se predvidi: - za sanitarno – fekalne vode skupljanje u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću, - za tehnološke otpadne vode nakon predtretmana prema posebnom propisu, skupljanje u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću.

Ostali akti u ovom izdanju (170)