GLASNIK

Arhiva › 2023. › SGMŽ 6

SGMŽGrad Prelog · 5. travnja 2023. · KLASA 350-01/22-01/04 · URBROJ 2109-14-01-23-84

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja između ulica Nikole Tesle i Konopljišće u Prelogu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 794

Članak 27.

Članak 27.
(1) Unutar površina stambene i mješovite namjene, formiranje novih građevnih čestica i preparcelacija postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta za najmanje dimenzije pojedine građevne čestice: NAJMANJE NAJVEĆE DIMENZIJE DIMENZIJE GRAĐEVNE ČESTICE ETAŽNOST OSNOVNE GRAĐEVNE ČESTICE BROJ ZKJ POVRŠINA OSNOVNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE E=3 / Po+P+Pk IG - SS min 1 E=4 / Po+P+1K+Pk S1 i M2 max 3 E=3 / Po+P+Pk IG - PU E=4 / Po+P+1K+Pk min 1 E=3 / Po+P+Pk M2 IG - N max 3 E=4 / Po+P+1K+Pk min 4 MV - SS ŠIRINA DUBINA ŠIRINA DUBINA /m/ /m/ /m/ /m/ 16 25 18 30 12 25 40 14 35 ne ispituje 8 25 se 8 35 20 40 dimenzije građevne čestice M2 max 6 50 MV - PU ne ovise o etažnosti 16 40 min 1 dimenzije građevne čestice ne ovise o načinu prema parcelaciji danoj grafički za M1 s mogućim M1 max 3 gradnje i etažnosti IG – individualna gradnja ZKJ, MV – manja višejedinična gradnja odstupanjem od +- 2% SS – slobodnostojeća, PU – poluugrađena, N – ugrađena (u nizu), AK – arhitektonski kompleks
(2) Najmanja širina nove građevne čestice utvrđuje se na relevantnoj liniji regulacije ulice.
(3) Građevne čestice za ugrađenu gradnju dozvoljene su samo unutar površina mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ i to ukoliko se radi o česticama na kojima takve osnovne građevine već postoje ili je takva gradnja odobrena od strane nadležnog Konzervatorskog odjela.
(4) Postojeće građevne čestice unutar površina mješovite, stambeno - poslove namjene /oznaka M2/ mogu imati manju širinu od utvrđenih u tabeli iz stavka 1. ovoga 5. travnja 2023.

Članak 27.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 795 članka, u kom slučaju je način gradnje na njima moguć isključivo kao individualna gradnja, odnosno broj zasebnih korisničkih jedinica na čestici ne može biti veći od ZKJ=3.
Članak 28.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među - unutar površina mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ gradnja zgrade s više od 3 ZKJ do najviše 6 ZKJ moguća je jedino ukoliko se za tu namjenu formira građevna čestica dovoljne širine prema uvjetima navedenim u tabeli iz stavka 1. prethodnog članka za način gradnje osnovne građevine određen kao MV-SS ili MV-PU.
(2) Kod formiranja novih građevnih čestica uz novoplaniranu ulicu dozvoljeno je pomicanje stražnje međe čestice stambene namjene u odnosu na grafički utvrđenu među između površina stambene namjene /oznaka S1/ i površina mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/, uz uvjet da dubina građevnih čestica formiranih u svakoj od te dvije površine ne bude manja od minimalne utvrđene u tabeli iz stavka 1. prethodnog članka.
(3) Unutar površina mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ zatečena vlasnička i katastarska parcelacija prema kojoj su zgrade evidentirane na zasebnom zemljištu u odnosu na dvorište, nije prepreka za provedbu zahvata gradnje, uz uvjet da se građevnom česticom prema ovoj Odluci, smatra ukupno zemljište u funkciji građevne čestice (zgrade i dvorište).

Članak 28.

4.3. Uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina
Članak 29.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice utvrđuje se ovisno o namjeni površine unutar koje se građevna čestica formira i to: - za gradnju na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/, kig= 0,4 - kod zahvata zamjenske gradnje na građevnoj čestici formiranoj unutar površina mješovite namjene /oznaka M1 i M2/, kig= 0,3 - kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje postojećih građevna na građevnoj čestici formiranoj unutar površina: - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ kig= 0,4 - mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ u tipologiji individualne gradnje, odnosno s predviđenim brojem ZKJ = od 1 do 3, kig= 0,4 - mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ u tipologiji višejedinične gradnje, odnosno s predviđenim brojem ZKJ = od 4 do 6, kig= 0,3.
(2) Koeficijent iskoristivosti /kis/ proizlazi iz broja dozvoljenih etaža i ne ispituje se.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca), najveća dozvoljena ukupna visina, kao i najmanja i najveća etažnost pojedine građevine osnovne i pomoćne građevine utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: osnovna građevina pomoćne građevine NAČIN max NAMJENA GRADNJE max visina POVRŠINE OSNOVNE ukupna vijenca / GRAĐEVINE visina Vos/ IG S1 7,0 m 10,5 /SS ili PU/ min max max etažnost max visina etažnost / etažnost / /Eos/ /Vpo/ Eos/ Epo/ E=1 E=4 E=1 3,5 m /P/ /Po+P+1K+Pk (ili NE)/ /P/ u slučaju rekonstrukcije i/ili dogradnje ne više od postojećih vrijednosti IG M1 3,5 m E=2 u slučaju zamjenske gradnje /SS ili AK/ 7,0 m 10,5 /Po+P/ E=1 E=4 /P/ /Po+P+1K+Pk/ u slučaju rekonstrukcije i/ili dogradnje izgrađene građevine visine (vijenca) veće od 7,0 m ne više od postojećih vrijednosti IG ne ispituje E=4 se /Po+P+1K+Pk/ u slučaju zamjenske gradnje građevine visine (vijenca) veće od 7,0 /SS, PU ili N/ M2 ili MV 7,0 m 10,5 /SS ili PU/ m E=2 3,5 m E=1 E=4 /Po+P/ /P/ /Po+P+1K+Pk/ svi ostali slučajevi osim izuzetaka prema stavcima 2. i 3. ovog članka 7,0 m 10,5 E=1 E=4 /P/ /Po+P+1K+Pk/ IG – individualna gradnja – do 3 ZKJ, MV – manja višejedinična gradnja – od 4 do 6 ZKJ SS – slobodnostojeća, PU – poluugrađena, N – ugrađena (u nizu), AK – arhitektonski kompleks Stranica 796 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. travnja 2023.
(2) Oblikovanje nepotpune etaže (NE) umjesto potkrovlja je za građevine osnovne namjene dozvoljeno: - na svim građevnim česticama formiranim unutar površina stambene namjene, individualne gradnje /oznaka S1/ - na građevnoj čestici formiranoj unutar površina mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/, ukoliko je predviđena s priključkom na planiranu ulicu /oznaka UK/ - unutar građevnih čestica formiranih unutar površina mješovite namjene /oznake M1 i M2/ s priključkom na Glavnu ulicu, nepotpuna etaža dozvoljena je samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, ukoliko to posebnim konzervatorskim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 30.

(3) Sve vrijednosti visine (vijenca) i etažnosti osnovnih građevina, utvrđene tabelom obavezno se utvrđuju kao niže: - ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi nadležni Konzervatorski odjel - ukoliko se povećanjem visine (vijenca) ne može postići obavezni razmak između susjednih osnovnih građevina utvrđen ovom Odlukom.
(4) Prateća građevina dozvoljena je - na građevnoj čestici formiranoj unutar površine mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, u kom slučaju se prateću građevinu obavezno orijentira na planirani ulični koridor /oznaka UK/ i oblikuje jednako kao i osnovne građevine na građevnim česticama formiranim unutar površine stambene namjene, individualne gradnje /oznaka S1/ - ukoliko je već postojeća, unutar građevne čestice u površini mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/, u kom slučaju se joj ne može povećavati zatečena etažnost.
(5) Pomoćne građevine ne mogu imati ukupnu visinu veću od 4,5 m.
(6) Izuzetno od stavka 1. ovog članka: - specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću visinu (vijenca), pri čemu se: - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže višejedinične zgrade bez predviđene nepotpune etaže, može se predvidjeti isključivo kao produženi dio stubišne vertikale - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže individualne zgrade bez predviđene nepotpune etaže, ne može biti veće bruto površine od 30,0 m2 - funkcionalni pristup krovu nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama s krova posljednje pune etaže - visina (vijenca) natkrivenog ulaza u podzemnu garažu može biti viša od 3,0 m, uz uvjet da njegova ukupna visina nije viša od 4,5 m.

Članak 30.

(7) Sve građevine umjesto podruma mogu imati suteren. 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 31.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/, ukoliko se predviđa kao slobodnostojeća /oznaka gradnje SS/ smješta: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - najmanje 1,0 m udaljeno od sjeverne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 1,0 m udaljeno od istočne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Izuzetno, izgrađena osnovna građevina na građevnoj čestici identičnoj k.č.br. 1478/5 k.o. Prelog (Konopljišće kbr. 2D) kod zahvata rekonstrukcije, dogradnje i zamjenske gradnje može zadržati postojeći građevni pravac u odnosu na planiranu ulicu /oznaka UK/ iako je isti bliži od uvjeta utvrđenog prethodnim stavkom.
(3) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.

Članak 31.

(4) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.
Članak 32.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/, ukoliko se predviđa kao poluugrađena /oznaka gradnje PU/ smješta: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - na sjevernoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, na istočnoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno 5. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 797 od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.

Članak 32.

(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - iza dvorišnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na među na koju je smještena osnovna građevina, na toj međi ili odmaknuto od nje - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ ne može se oblikovati kao dvojna, kao stambeni niz, niti u formi arhitektonskog kompleksa.
Članak 34.
(1) Unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama proizlazi iz udaljenosti utvrđene za osnovne građevine u odnosu na među vlastite građevne čestice.
Članak 35.
(1) Građevinski zahvati unutar površine mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ se u trebaju podrediti odnosu prema župnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu i javnim prostorima uz crkvu, s kojima čine funkcionalnu cjelinu.
(2) Ukupna površina se formira kao jedna građevna čestica, unutar koje je moguće primijeniti: - individualni način gradnje s osnovom građevinom predviđenom kao slobodnostojećom i mogućim pomoćnim građevinama predviđenim kao poluugrađenim ili slobodnostojećim i smještenim iza pročelja osnovne građevine u odnosu na Glavnu ulicu - alternativno je moguće primijeniti način gradnje u obliku arhitektonskog kompleksa.
(3) Prostor između uličnog pročelja izgrađene osnovne građevine (župni dvor) i linije regulacije Glavne ulice treba oblikovati kao parkovnu i/ili pješačku površinu.
(4) Sva gradnja stražnjem dijelu građevne čestice treba od linije regulacije Ulice Nikole Tesle i od međe prema površini javnog parka /oznaka Z1/ biti odmaknuta najmanje 5,0 m.
(5) Najmanja međusobna udaljenost građevna u odnosu na građevine na susjednim građevnim česticama proizlazi iz obaveze osiguranja mjera protupožarne i protupotresne zaštite i utvrđuje se posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Građevinski zahvati unutar površine mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ se u trebaju podrediti cilju jačanja kulturnog identiteta Preloga kroz: - očuvanje povijesno vrijedne arhitekture, a prvenstveno uličnih pročelja zgrada u Glavnoj ulici - usklađenje oblikovanja ostale gradnje s povijesno vrijednom arhitekturom.
(2) Osnovna građevina na pojedinoj građevnoj čestici formiranoj unutar površine mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ se u odnosu na način gradnje utvrđuje kao: - individualna /oznaka gradnje IG/, koja se može oblikovati kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena /SS, PU ili N/ - manja višejedinična /oznaka gradnje MV/, koja se može oblikovati kao slobodnostojeća ili poluugrađena / SS ili PU/
(3) Osnovna građevina ulicu se smješta: - ako je orijentirana na Glavnu ulicu na liniji regulacije Glavne ulice - ako je orijentirana na planiranu ulicu /oznaka UK/ najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije planirane ulice - ako je slobodnostojeća /SS/ odmaknuto od jedne bočne međe, a ako je poluugrađena /PU/ na jednoj bočnoj međi, te za oba navedena tipa gradnje najmanje za 2/3 vlastite visine (vijenca) udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice - ako je ugrađena /N/: - na obje bočne međe najviše do dubine 12,0 m od uličnog građevnog pravca - ukoliko se proteže dublje od 12,0 m od uličnog građevnog pravca, osnovna građevina se u tom dijelu građevne čestice obavezno oblikuje kao poluugrađena ili slobodnostojeća, uz uvjet da je najmanje za 2/3 vlastite visine (vijenca) udaljena od jedne bočne međe vlastite građevne čestice - najmanje 10,0 m od stražnje međe vlastite građevne čestice.

Članak 36.

(4) Najmanja međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama za slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju: - ne može biti manja od 6,0 m ukoliko je najmanje jedna od susjednih građevina katnica, odnosno ako barem jednoj građevini visina vijenca prelazi 5,0 m - ne može biti manja od 4,0 m ukoliko su obje susjedne građevine prizemnice, odnosno visina (vijenca) im ne prelazi 5,0 m.
(5) Svaka građevna čestica treba imati osiguran vatrogasni pristup prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(6) Pomoćne građevine se smještaju: - obavezno iza osnovne građevine - najmanje za svoju visinu udaljeno od jedne bočne međe građevne čestica - u odnosu na drugu bočnu među i u odnosu na stražnju među građevne čestice na međi ili odmaknuto od nje.
(7) Izuzetno, ukoliko je to predviđeno posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela može se predvidjeti: - objedinjavanje dvaju susjednih građevnih čestica i uklanjanje jedne ili obje osnovne građevine bez povijesnih arhitektonskih vrijednosti, ukoliko se novim građevnim zahvatom osigurava veća funkcionalnost i Stranica 798 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. travnja 2023. kvalitetnije ambijentalno rješenje uličnog niza Glavne ulice - odmicanje uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije Glavne ulice u dubinu građevne čestice, najviše za vlastitu visinu (vijenca).

Članak 37.

Članak 37.
(1) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7. „Upravljanje rizicima“.
Članak 38.
(1) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. Oblikovanje građevina

Članak 39.

Članak 39.
(1) Zgrade koje se nalaze unutar granica zaštićenog kulturnog dobra i zgrade s obilježjima kulturnog dobra označene na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“, oblikuju se prema mjerama zaštite iz poglavlja 7.2. „Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti“.
(2) Osnovne građevine na pojedinoj građevnoj čestici koja se nalazi unutar zone A povijesne jezgre potrebno je oblikovati na način da ne narušavaju postojeću povijesnu strukturu ulice.
Članak 40.
(1) Kosi krovovi se obavezno izvode na: - svim građevinama, odnosno dijelovima građevina orijentiranim na Glavnu ulicu - svim ostalim građevinama za koje je to utvrđeno posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.
(2) Krovovi na ostalim građevinama, osim navedenih u prethodnom stavku mogu se oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(3) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, javni park i slično).

Članak 42.

Članak 42.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, odnosno kao poluugrađene ili ugrađene, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - u zidu pomoćnih građevina prema susjednoj čestici nije dozvoljeno izvoditi otvore - u dijelu zida poluugrađene osnovne građevine na kojem je dozvoljeno graditi otvore, isti se izvode uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici. 4.4. Uređenje građevnih čestica 4.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 43.

Članak 43.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s odgovarajućeg uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 5. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 799 4.4.2. Uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 44.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Dva kolna priključka dozvoljena su na uglovnim česticama, a osim toga samo izuzetno, ukoliko to ne utječe negativno na odvijanje prometa.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, prema sljedećem: - za građevne čestice do 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 5,0 m - za građevne čestice s više od 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 7,0 m.
Članak 46.
(1) Zabranjena je izvedba kolnih priključaka na građevnu česticu preko javne zelene površine – javnog parka /oznaka Z1/. 4.4.3. Uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 47.

Članak 47.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar iste građevne čestice.
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 48.
(1) Na svim građevnim česticama s predviđenih više od 3 parkirališna /ili garažna mjesta, projektnim rješenjem je potrebno omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje unutar građevne čestice tako da se vozila na ulicu priključuju prednjom stranom. 4.4.4. Gradnja ograda

Članak 49.

Članak 49.
(1) Ograđivanje građevnih čestica je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, visina i oblikovanje ulične ograde može biti drugačije ukoliko proizlazi iz posebnih uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela.
(4) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.5. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 51.
(1) Na svakoj građevnoj čestici treba urediti zelenu površinu u prirodnom terenu: - najmanje 30% površine građevne čestice ukoliko se na njoj nalazi prostor namijenjen stalnom ili povremenom boravku djece ili drugih socijalno osjetljivih skupina, prema poglavlju 1. „Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena“ - najmanje 20% površine za sve ostale građevne čestice.
(2) Iznad zelene površine iz prethodnog stavka se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) U obračun zelene površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(4) Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina prirodnog terena, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.

Članak 51.

(5) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i priključci EKI, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod zelene površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od zelene površine prirodnog terena.
(6) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od zelene površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
(7) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 4.4.6. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada

Članak 52.

Članak 52.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“. Stranica 800 - Broj 6 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 5. travnja 2023.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“. 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 54.
(1) Prometna mreža, trase i značajke sustava komunalne infrastrukture i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te javne rasvjete, prikazane su na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija i javne rasvjete“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja ulicom s asfaltiranom prometnicom, pješačkim i/ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina, te mogućnost priključenja pojedinačnih građevnih čestica na mreže javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
(2) Unutar uličnog koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) Trasiranje linijske komunalne infrastrukture predviđeno je unutar javnih površina namijenjenih cestovnom prometu.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima. 5.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE 5.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 56.

Članak 56.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta tijela nadležnih za upravljanje cestama, posebno u odnosu na javne ceste.
(2) Prometna infrastruktura obodnih ulica - Glavne ulice (DC 20), kao i ulica Nikole Tesle i Konopljišće izvedena je i nije predmet ovoga UPU.
(3) Uvjete za priključenje građevnih čestica na ceste u izvedenim obodnim ulicama utvrđuju nadležna javnopravna tijela, ovisno o kategoriji pojedine ceste.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Čestica planiranog uličnog koridora /oznaka UK/ formira se prema grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu UPU.
(2) Dozvoljena su odstupanja od grafički utvrđene međe čestice uličnog koridora, ali nije dozvoljeno smanjivati širinu uličnog koridora ispod 10,0 m.
(3) Planirani ulični koridor se može projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvrđenu dužinu i fazno u odnosu na predviđeno opremanje.
(4) Kolnik u planiranom uličnom koridoru treba imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m i treba biti predviđen za obostrani promet.

Članak 58.

Članak 58.
(1) U uličnom koridoru obavezna je izvedba objedinjene pješačko – biciklističke staze s jedne strane kolnika i pješačke staze s druge strane kolnika.
(2) Minimalna širina pješačke staze u uličnom koridoru se određuje s minimalno 1,6 m.
(3) Širina objedinjene pješačko – biciklističke staze utvrđuje se projektom, sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16), s minimalno 2,5 m,
(4) Projektnim rješenjem je moguće predvidjeti zelene površine unutar uličnog koridora.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Trasa za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i drugo), utvrđena prema posebnom propisu, može se predvidjeti unutar površine biciklističke staze.
Članak 60.
(1) Prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 95/14) i prema odgovarajućim normama.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema odgovarajućim posebnim propisima. 5. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 6 - Stranica 801

Članak 61.

Članak 61.
(1) Unutar uličnih koridora nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.2. Promet u mirovanju
Članak 62.
(1) Javna parkirališta unutar obuhvata UPU nisu predviđena.
Članak 63.
(1) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema sljedećoj tabeli: broj namjena građevine / parkirališnih ili koeficijent prostora garažnih mjesta na UREDSKI PROSTORI 100 m2 korisnog 1 2,00 I TRGOVINE prostora USLUGE I 100 m2 korisnog 2 4,00 UGOSTITELJSTVO prostora VIŠENAMJENSKE 1 zaposlenika po 1,00 DVORANE smjeni 3 I VJERSKE 0,10 1 korisnika GRAĐEVINE 1 zaposlenika po 1,00 ZDRAVSTVENA smjeni 4 NAMJENA 100 m2 korisnog 1,00 prostora STAMBENA 5 1,00 1 stan NAMJENA utvrđuje se ovisno o SMJEŠTAJNI kategorizaciji turističkog 6 TURISTIČKI sadržaja, prema posebnom SADRŽAJI propisu
(2) Za višestambene zgrade je unutar građevne čestice obavezno osigurati najmanje po jedan dodatni parking (za goste) na svakih 5 predviđenih stanova.
(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto:

Članak 63.

- na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(4) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(5) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta.
(6) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora kod kojih se predviđa promjena namjene i/ili povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine.
(7) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Ostali akti u ovom izdanju (170)