Prostorni plan uređenja Općine Pribislavec - odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

1. Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), 2023. godini planirano u 2023. godini 2 2 2 2 članka 29. Statuta Općine Pribislavec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 06/22) i članka 5. Odluke o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Pribislavec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 24/22), Odbor za statut i poslovnik utvrdio je na 2. sjednici održanoj 30.01.2023. godine Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Općine Pribislavec – Odredbi za provedbu i grafičkog dijela Plana. prOsTOrni pLan uređenja Općine pribislavec - odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst) Pročišćeni tekst obuhvaća Prostorni plan uređenja Općine Pribislavec– Odredbe za provedbu i grafički dio (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 1/04, 2/07, 19/13, 10/15 i 24/22). ii. ODreDBe Za prOVeDBu 1. uvjeti za određivanje namjena površina

Članak 5.

Članak 5. Prostornim planom uređenja Općine Pribislavec određene su sljedeće osnovne namjene površina: a/ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA • izgrađena područja • neizgrađena područja za razvoj naselja b/ POLJOPRIVREDNE POVRŠINE • Vrijedno obradivo tlo (P2) • Ostala obradiva tla (P3) 30. siječnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 43 • Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) c/ INFRASTRUKTURNI SUSTAVI • koridor brze ceste sa zaštitnim zelenim površinama • aerodrom „Čakovec“ • koridor željeznicke pruge d/ POVRŠINE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA I EKSPLOATACIJSKO POLJE UGLJIKOVODIKA e/ VODNE POVRŠINE • retencija Pribislavec i vodotoci“
Članak 6. BRISAN 2. uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

Članak 7.

Članak 7. Ovim Planom su osigurane površine i koridori za smještaj građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Međimursku županiju uz uvažavanje ograničenja korištenja prostora.“
Članak 8. GrađeVine OD VažnOsTi Za DržaVu postojeće građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - D3 G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama: - pruga od značaja za međunarodni promet M501 (Središče ob Dravi) - Državna granica - Čakovec – Kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur) Istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe,podzemnog skladištenja plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida te objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije: - istražni prostor ugljikovodika Sjeverozapadna hrvatska - 01(SZh-01) - eksploatacijsko polje ugljikovodika „EP Mihovljan“ planirane - građevine Eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda na području cijele Općine planirane - moguće građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - izmještanje koridora D209 (Čakovec - Mursko Središće – Slovenija) Željezničke građevine s pripadajućim uređajima - željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M501 (Središče ob Dravi) - Državna granica - Čakovec – Kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur) – drugi kolosjek Eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe - istražni potencijali geotermalne vode Međimurje 4 GrađeVine OD VažnOsTi Za županiju postojeće građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima:

Članak 8.

- ŽC 2018 Dekanovec (Ž2003) – Belica – Pribislavec – A.G. Grada Čakovca - LC 20023 A. G. Grada Čakovca – Pribislavec - LC 20028 Pribislavec(Ž2018) – A.G. Grada Čakovca Vodne građevine - retencija „Pribislavec“ - građevine za korištenje vode – kanalska mreža za odvodnju - građevine za zaštitu voda – sustav za odvodnju otpadnih voda grada Čakovca i prigradskih naselja kapaciteta 75 000 ekvivalent stanovnika Građevine za transport plina - distribucijski prsten Ivanovec – Pribislavec – Belica – Gardinovec – Strelec – Palovec – Štefanec Zrakoplovne građevine - aerodrom “Čakovec” Elektronička komunikacijska infrastruktura - samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme Planirane građevine Eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika (E1) planirane - moguće građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - sjeverna obilaznica grada Čakovca 2.2. Građevinsko područje naselja

Članak 9.

Članak 9. Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata PPUO Pribislavca koji je predviđen za izgradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. Unutar građevinskog područja naselja odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja u skladu s ovim prostornim planom. Stranica 44 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. siječnja 2023. Poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, koje je Prostornim planom određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

Članak 10.

Članak 10. U građevinskom području naselja predviđena je izgradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina namijenjenih za: • stanovanje; • rad bez štetnih utjecaja na okoliš (gospodarske i pomoćne građevine); • javne i prateće sadržaje, • društvene djelatnosti; • trgovačke i uslužne sadržaje; • turističke i ugostiteljske sadržaje; • vjerske sadržaje; • prometnu i komunalnu infrastrukturu; • šport i rekreaciju, te odmor.
Članak 11. Unutar građevinskog područja naselja moguće je uređenje zelenih površina (park, zaštitne zelene površine) kao i drugih građevina i površina koje služe za normalno funkcioniranje naselja, a u svrhu uređenja i zaštite okoliša. U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i izgradnja: • kolnih i pješačkih puteva; • biciklističkih staza; • športsko - rekreacijskih površina i igrališta.

Članak 12.

Članak 12. Na jednoj građevnoj čestici u građevinskom području naselja može se graditi stambena i poslovna ili stambenoposlovna i poslovna ili poslovne građevine, te uz njih gospodarske i pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu. Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se vršiti prenamjene ranije izgrađenih prostora. Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu postavljaju na ulični građevni pravac, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini čestice iza tih građevina. Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.

Članak 13.

Članak 13. Stambenim građevinama smatraju se: obiteljske kuće, stambeno-poslovne i višestambene građevine.
Članak 14.
(1) Poslovnim građevinama smatraju se: • građevine za tihe i čiste djelatnosti (građevine za obavljanje djelatnosti financija, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti, skladištenja, trgovačkih te turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline) • prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne trgovačke djelatnosti, manji proizvodni pogoni kod kojih se ne javlja buka, zagađenja zraka, vode i tla, te ugostiteljski sadržaji određenih kategorija s ograničenim radnim vremenom. • za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: • manji proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice i slično.
(2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.
(3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke, te zaštitu zraka, vode i tla.
(4) Za poslovne djelatnosti iz stavka 1. ovog članka potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s normativima iz članka 73.“
Članak 15.BRISAN

Članak 15a.

Članak 15a.
(1) Javne zelene površine su površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i slično, koja nisu namijenjena gradnji građevina nego se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme shodno namjeni.
(2) Na pojedinoj čestici dozvoljava se: - postava ili gradnja sakralne ili javne plastike odnosno obilježja - postava naprava za dječja igrališta, klupa, sjenica i pergola.“ „Članak 15b. Zaštitne zelene površine oblikuju se u svrhu zaštite stambene zone od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih aktivnosti.“

Članak 16.

Članak 16. Gospodarskim građevinama smatraju se: - bez izvora zagađenja: • šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici i plastenici, sušare (pušnice) i sl. - s potencijalnim izvorima zagađenja: • staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, i sl.
Članak 17. Manja gospodarska građevina s izvorom zagađenja može se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu udaljena od pojasa izgradnje stambenih i poslovnih građevina najmanje 12 m s gradivim dijelom čestice od najviše 130 m2, od toga gradivi dio čestice građevina za držanje stoke ne smije prelaziti veličinu od 90 m2, a ostalih gospodarskih građevina s izvorom zagađenja 40 m2. 30. siječnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 45

Članak 18.

Članak 18. Pomoćnim građevinama smatraju se: garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, sušare i sl.
Članak 19. Reklamni panoi površine veće od 6,0 m2 i kiosci postavljaju se na građevnim česticama tako da ne izlaze van već određenog građevnog pravca.
Članak 20. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima i gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zagađenja mogu se graditi ukoliko tehnološko rješenje, veličina građevne čestice i njen položaj u naselju to omogućavaju. 2.2.1. OBLik i VeLiČina GrađeVne ČesTiCe

Članak 21.

Članak 21. Građevna čestica se nalazi u građevinskom području naselja i mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s ovim planom.
Članak 22. Najmanje veličine građevnih čestica u novoplaniranim naseljima određuju se: koef. najmanja najmanja najmanja Način izgrađenosti širina dubina površina izgradnje građ. čestica čestice čestice čestice (kig) a) za izgradnju na slobodnostojeći način: - prizemne 16 m 25 m 400 m2 0,4 - katne 18 m 30 m 540 m2 0,4 b) za izgradnju na poluotvoreni način - prizemne 12 m 25 m 300 m2 0,4 - katne 14 m 35 m 490 m2 0,4 c) za izgradnju na ugrađeni način - prizemne 8 m 25 m 200 m2 0,5 - katne 6 m 25 m 150 m2 0,5 U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja (interpolacija) najveća dubina građevne čestice za izgradnju stambeno-poslovnih i poslovnih građevina iznosi 100,0 m. Iznimno od stavka 1. ovog članka unutar izgrađenog građevinskog područja naselja kod izgradnje poluotvorenih i ugrađenih građevina u slučaju interpoliranih građevnih čestica čija je širina 8,0-12,0 m, nova se građevina može graditi pod uvjetom da su veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te najmanju udaljenost od javne površine, susjedne međe i drugih građevina. Prostornim planom užeg područja mogu se propisati i drugačiji (stroži) urbanističko - tehnički uvjeti u pogledu veličine građevne čestice, koeficijenta izgrađenosti, interpolacije i rekonstrukcije građevina.

Članak 22.

Na građevnim česticama koje su veće od najmanjih sveukupni koeficijent izgrađenosti ne smije biti veći od 0,4. Od propisanih minimalnih vrijednosti u tabeli stavka 1. dozvoljeno je odstupanje od 5%.
Članak 23.BRISAN
Članak 24.BRISAN
Članak 25. U postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica kojim se ne remeti tipologija izgradnje objedinjava se i površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama. Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj čestici ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke izgradnje. 2.2.2. sMjeŠTaj GrađeVine na GrađeVnOj ČesTiCi 2.2.2.1. udaljenost građevina od ruba građevne čestice

Članak 26.

Članak 26. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 4,0 m. Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) od granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju ustakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizuelni kontakt.

Članak 27.

Članak 27. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.
Članak 28. Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine.
Članak 29. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njih izvedeni vatrootporni zidovi.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Uz stambene građevine, na građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine što služe redovnoj upotrebi stambene građevine s prostorima za rad, spremište ogrjeva i druge svrhe, te garaže tako da su: • prislonjene uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način, • odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, Stranica 46 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. siječnja 2023. • na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala.
(2) Površina građevne čestice pod pomoćnom građevinom uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice. 2.2.2.2. udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 31.

Članak 31.
(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa minimalne širine 1,2 m.
(2) Stambena građevina mora se locirati na uličnom građevnom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno koji je već formiran postojećom izgradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući.
(3) U formiranju novih uličnih poteza udaljenost uličnog građevnog pravca ne može biti manja od 5m od regulacijskog pravca.
(1) Pojas izgradnje za stambene građevine prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, a izgradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti nije ograničena po dubini čestice.
(2) Pojas izgradnje za gospodarske i poslovne građevine sa izvorima zagađenja prostire se 37,0 m od regulacijskog pravca u dubinu čestice tj. na udaljenosti 12,0 m od ruba zone stambene odnosno stambeno-poslovne izgradnje.
(3) Pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod ograničene veličine iz članka 60. stavak 5. ili koje prelaze propisane površine iz stavka 1. članka 17. ovih Odredbi, prostire se u dubinu čestice na udaljenosti 70,0 m od pojasa stambene, odnosno stambeno- poslovne izgradnje, ukoliko se u toj zoni ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja.

Članak 32.

Članak 32. Građevna čestica ne može se osnivati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka (potoka, kanala) 15 m od osi korita. 2.2.2.3. Međusobna udaljenost građevina
Članak 33.
(1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0 m.
(2) Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka.
Članak 34. Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: • da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, • da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori, • da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 2.2.3. Visina i oblikovanje građevina

Članak 35.

Članak 35.
(1) Podrumom (PO) se smatra najniža etaža ako: • kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od kote konačno zaravnatog terena na višem dijelu, i ako kota definitivno zaravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu. • na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,20 m od kote konačnog zaravnatog terena.
(2) Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.
(3) Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja.
(4) Potkrovljem (Pk) se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine.
(5) Nepotpuna etaža (NE) je najviša etaža oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.“

Članak 36.

Članak 36.
(1) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi.
(2) Visina vijenca osnovne građevine određuje se u odnosu na kotu uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu.
(3) Visina vijenca građevina mora biti usklađena s tipologijom izgradnje i visinom vijenca susjednih legalno izgrađenih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostojeće izgradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca građevine.
(4) Za izgradnju na području Općine dozvoljava se izgradnja stambenih i poslovnih građevina najveće visine; podrum, prizemlje, kat i potkrovlje (PO+P+1+Pk) ili podrum, prizemlje, kat i nepotpuna etaža (PO+P+1+NE) s najvećom visinom vijenca od 7,0 m.
(5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, na području Općine može se planom uređenja užeg područja planirati izgradnja višestambenih i poslovnih građevina najveće visine: podrum, prizemlje, 2 kata i potkrovlje (PO+P+2+Pk) ili podrum, prizemlje, 2 kata i nepotpuna etaža (PO+P+2+NE).

Članak 37.

Članak 37.
(1) Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. Prateća građevina se smješta i oblikuje na način da je njeno 30. siječnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 47 korištenje moguće i ukoliko se osnovna građevina ne koristi dulje vrijeme.
(2) Visina vijenca prateće građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 5,0 m.
(3) Visina vijenca pratećih građevina u zonama gospodarskih namjena može iznositi najviše 8,5 m, a iznimno i više za pojedine dijelove građevine u kojima proizvodno - tehnološki proces to zahtijeva.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop.
(2) Visina vijenca pomoćnih građevina može iznositi najviše 3,2 m.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca može iznositi i više ukoliko to zahtijeva proizvodno - tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine.
Članak 39.
(1) Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa.
(2) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 90 cm za jednokatne, odnosno 110 cm za prizemne građevine, mjerenom u ravnini pročelja građevine.
(3) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima sredine.
(4) Potkrovlje uređeno za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 90 cm za jednokatne, odnosno 110 cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.
(2) Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevina.
Članak 41.
(1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine.
(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. 2.2.4. Ograde i parterno uređenje

Članak 42.

Članak 42.
(1) Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: • kod državne ceste 10 metara • kod županijske ceste 8 metara • kod lokalne i nerazvrstane ceste 5 metara
(2) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica/cesta ne može biti manja od 3,0 m.
Članak 43.
(1) Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim česticama najveće visine 1,60 m.
(2) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno, izvedeno od drveta, pocinčane žice i drugih materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste odnosno željezničke pruge, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja.
(2) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok.
(2) Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
(3) Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na ograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska i sl.) ili drugih, ako je to određeno posebnim propisima.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.
Članak 47. Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m. Stranica 48 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. siječnja 2023. 2.2.5. priključak na prometnu infrastrukturu

Članak 48.

Članak 48.
(1) Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,0 m.
(2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja. 2.3 Gradnja izvan granica građevinskog područja
Članak 49. Izvan građevinskog područja, na području Općine mogu se graditi: - građevine i uređaji prometnih i drugih infrastrukturnih sustava - istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida te objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije - građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji (plastenici, staklenici, spremišta, hladnjače, sušare, i sl.) - pčelinjaci - građevine javne plastike - raspela i spomenici - zone sporta i rekreacije u prostorima manjih prirodnih vrijednosti - građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu - građevine za istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina. 2.3.1. infrastrukturne građevine

Članak 50.

Članak 50.
(1) Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava.
(2) Vrste i tipovi infrastrukturnih građevina određeni su posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
Članak 51.
(1) Prateće prometne građevine obvezatno se priključuju na sustav komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, telekomunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba).
(2) Priključivanje građevina na sustav komunalne infrastrukture obavlja se na način propisan od nadležnih javnopravnih tijela. 2.3.2. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje

Članak 52.

Članak 52.
(1) Na poljoprivrednom zemljištu, izvan građevinskog područja moguće je osnivanje građevinskih čestica za izgradnju građevina gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i spremište poljoprivrednih strojeva.
(2) Građevna čestica mora zadovoljiti uvjet da veličina posjeda mora biti minimalne veličine za: - ratarstvo 25,0 ha - vinogradarstvo, podrumarstvo 3,5 ha - voćnjak 1,7 ha - uzgajalište rasadnog bilja i cvijeća 1,0 ha - uzgoj povrća 3,0 ha
(3) Koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,4. Planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od južne susjedne međe najmanje 3m.
(4) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju građevina u funkciji poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove.
(5) Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemna s mogućnošću izvedbe podruma s najvećom visinom vijenca do 5,0 m.
(6) Čestica na kojoj se grade gospodarske graditi građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2.3.3. plastenici i staklenici