GLASNIK

Arhiva › 2023. › SGMŽ 1

SGMŽOpćina Pribislavec · 30. siječnja 2023.

Prostorni plan uređenja Općine Pribislavec - odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 48

Članak 53.

Članak 53.
(1) Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju.
(2) Uz staklenike i plastenike, na istoj čestici može se smjestiti prateća građevina u funkciji stakleničke proizvodnje (hladnjača spremišta, i dr.), uz uvjet da čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu, a veličina čestice za gradnju pratećih građevina i staklenika/ plastenika mora iznositi najmanje 0,3 ha. Navedene građevine moraju činiti gospodarsku i funkcionalni cjelinu. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od 1,0 m. 2.3.4. pčelinjaci

Članak 54.

Članak 54.
(1) Pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,0m od nivoa terena.
(2) Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz pčelinjak veličine najmanje 30 košnica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine najviše 25m².
(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0m od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. 30. siječnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 49 2.3.5. Građevine javne plastike

Članak 55.

Članak 55.
(1) Izvan građevinskog područja naselja moguće je podizati građevine, elemente javne plastike, spomenike, u cilju obilježavanja značajnih mjesta, postavljanjem znakova kao orijentira u prostoru, birajući pri tom ona mjesta koja se položajem, vizurama, krajobraznim elementima, ističu u prostoru.
(2) Javna plastika trebala bi se smjestiti u prostoru na način da ne ometa preglednost raskršća i da ne ugrožava sigurnost prometa.
(3) Ove građevine moraju gabaritima, oblikovanjem i korištenim materijalima biti prilagođeni prostoru u kojem se grade, i udovoljiti visokim estetskim kriterijima. 2.3.6. sport i rekreacija

Članak 56.

Članak 56.
(1) Izvan građevinskog područja naselja, moguće je osnivati zone sporta i rekreacije, u smislu utvrđivanja staza za hodanje, poučnih staza s pripadajućim oznakama, klupama za odmor, manjim vidikovcima za opažanje prirode, spremištem za rekvizite i nadstrešnicu za sklanjanje.
(2) Pri izvođenju navedenih građevina potrebno je koristiti prirodne materijale, koristiti postojeće staze i puteve, a u uređenju vanjskih prostora voditi računa o očuvanju visokog zelenila. Pri sadnji bilja ne smiju se uvoditi strane vrste, već primijeniti samo biljne vrste iz okruženja.
(3) Provođenjem zahvata iz prethodnih stavaka ne mogu se mijenjati prirodna obilježja prostora (zadiranje u šumske površine uklanjanjem stabala, zadirati u vodotoke, vršiti velike iskope i nasipavanje zemljišta). 3. uVjeTi sMjeŠTaja GOspODarskiH DjeLaTnOsTi

Članak 57.

Članak 57.
(1) Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se poslovne građevine i proizvodni pogoni čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisi, te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.
(2) Integriranjem gospodarskih djelatnosti na jednom prostoru formiraju se gospodarske zone.
Članak 58. Prostor poslovne namjene, pretežito uslužne, (K1) namijenjen je za prateće funkcije aerodroma (turističke, ugostiteljske i servisne).

Članak 59.

Članak 59.
(1) U sklopu zona gospodarske namjene izgradnja treba biti tako koncipirana da: • građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora posebnim propisima • međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od njene visine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, • visina vijenca može iznositi najviše 8,5 m, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodnotehnološki proces to zahtijeva • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4 osim na građevnim česticama veličine većim od 1,0 ha kada koeficijent izgrađenosti iznosi najviše 0,6 • najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.
(2) Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0 m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina, ukoliko se ne radi o djelatnostima sa izvorom zagađenja, tj. raste proporcionalno s vrstom zagađenja. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl.
(3) Minimalna širina građevne čestice u gospodarskoj zoni ili građevne čestice na koju se smještava industrijska građevina iznosi 28 m uz uvjet da je građevina udaljena od međa za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 4,0 m. Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici ne može biti manja od njihove prosječne visine ½(H1+H2), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora.

Članak 59.

Gospodarske građevine za uzgoj životinja – farme
Članak 60.
(1) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi površinama oznake gospodarske, proizvodne namjene na sljedećim udaljenostima: Kapacitet tovilišta Najmanja udaljenost u metrima (broj uvjetnih grla –UG) do 10 UG 12 m od najbliže stambene građevine 10-60 UG 50 m od najbliže stambene građevine 60-100 UG 70 m 200m od najbliže stambene građevine. 100-250 UG 50 m od DC 20 m od ŽC i LC 500 m od građevnog područja Više od 250 UG 100 m od DC 50 m od ŽC i LC
(2) Iznimno od kriterija propisanih u tabeli u prethodnom stavku ovog članka, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi na udaljenosti najmanje 20 m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj navedene stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine.
(3) Kod gradnji gospodarskih građevina za uzgoj životinja, čiji je kapacitet manji od navedenog u tablici iz stavka 5. ovog članka, udaljenost ne može biti manja od 70,0 m od najbliže stambene ili stambeno poslovne građevine.
(4) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove. Stranica 50 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. siječnja 2023.
(5) Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na udaljenostima propisanima Prostornim planom Međimurske županije, i to na:

Članak 60.

Najmanja udaljenost u metrima od kapacitet stambene županijske tovilišta građevina/ državne i lokalne građevinskog ceste ceste područja 5000-18000 70 m od stambene 30 m 15 m pilića * građevine 18000-25000 100 m od građ. 50 m 20 m pilića** područja Više od 25000 200 m od građ. 100 m 50 m pilića ** područja 4. uvjeti smještaja društvenih djelatnosti
Članak 61. Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za: • odgoj i obrazovanje, • zdravstvo i socijalnu skrb, • kulturne i društvene organizacije, • javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.), • šport i rekreaciju i • sakralne građevine.

Članak 62.

Članak 62. Za izgradnju građevina iz prethodnog članka prostorni kapaciteti i normativi određuju se prema posebnim propisima.
Članak 63.
(1) Visina građevina javne društvene namjene ne može biti viša od P+1+Pk (ili P+1+NE), odnosno 10,0 m do vijenca građevine za športske, kulturne, sakralne i slične namjene.
(2) Iznimno, visine dijelova građevina (zvonici, dimnjaci kotlovnica) mogu biti veće od onih propisanih u prethodnom stavku ovoga članka.
Članak 64.
(1) Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje tri njegove visine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine.
(2) Za potrebe predškolske ustanove moguće je proširenje kapaciteta u skladu s državnim pedagoškim standardima.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Osnovnu školu i sportsku dvoranu potrebno je locirati u zapadnom dijelu naselja Pribislavec na kat. čestici br. 3385/10 k.o. Pribislavec, prema kartografskom prikazu 4. Građevinsko područje naselja.
(2) Od ulice Nikola Tesla potrebno je izvesti odvojak ulice s pješačkom stazom i biciklističkom stazom odvojeno od kolnika preko kanala Lateralac te građevinu osnovne škole i sportske dvorane smjestiti južno od odvojka ulice formirajući pristupni trg ispred škole s pješačkim prilazima iz naselja prema školi.
(3) Građevnu česticu potrebno je formirati na udaljenosti od 15 metara od osi kanala zbog vegetacijskog pojasa kanala u kojem nije dozvoljen nikakav zahvat u prostoru.
(4) Potrebno je izraditi hortikulturni projekt uređenja građevne čestice. smjernice za organizaciju prostora i smještaja planiranih sadržaja u zoni D (javna društvena namjena) i T (ugostiteljsko turistička) – Dvorac Feštetić

Članak 66.

Članak 66.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ugostiteljsko – turističke i javne društvene namjene /oznaka T i D/ mogu se smjestiti: 1. ugostiteljski sadržaji - restoran, bistro, caffe bar i sl. 2. smještajni turistički sadržaji - hotel, motel, pansion i sl. 3. edukativni i/ili galerijski prostor - interpretacijski, prezentacijski centar i slično 4. drugi odgovarajući prateći sadržaji koji doprinose turističkoj ponudi.
(2) Vrsta, kategorija i minimalni standard turističkih i ugostiteljskih sadržaja određuje se temeljem posebnog propisa.
(3) Unutar planirane namjene mogu se graditi i kompatibilni kulturni sadržaji uz uvjet da ne narušavaju kvalitetu smještajnih turističkih sadržaja.
(4) Na čestici je dozvoljena gradnja i postava manjih paviljona, sjenica, info tabli, dječja igrališta i elemenata urbane opreme koji ne mijenjaju ili ne narušavaju vrijednosti zaštićene prirodne i kulturne baštine.
(5) Visina gradnje odnosno rekonstrukcije dozvoljava se u postojećim gabaritima građevine.
(6) U cilju afirmacije suvremenog arhitektonskog izražaja, moguće je odstupanje od smjernica iz prethodnih članaka u pogledu oblikovanja fasada, krovišta, otvora i materijala (staklene fasade, ravni krov i sl.) uz posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela.
(7) Postojeće visoko zelenilo potrebno je zadržati u što je moguće većoj mjeri te je potrebno formirati zelenu površinu unutar čestice (reminiscenciju na izvorni hortikulturni perivoj), kao doprinos povećanju krajobraznih vrijednosti ovog prostora i naselja u cjelini te po mogućnosti povezati u cjeloviti sustav javnih zeleni površina na prostoru Općine.

Članak 66.

(8) Parkirališta je potrebno riješiti na građevnoj čestici isključivo kao otvorena (ulična - duž kolnika ili integrirana ispod visokog zelenila po mogućnosti sa završnim slojem travne rešetke). 5. uvjeti za utvrđivanje koridora / trasa i površina za prometne i komunalne infrastrukturne sustave
Članak 67.
(1) Ovim Prostornim planom je predviđeno opremanje područja Općine sljedećom prometnom i komunalnom infrastrukturom: - prometne površine (ceste, željeznička pruga, aerodrom), 30. siječnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 51 - mreža telekomunikacija, - elektroopskrba, - plinoopskrba, - vodoopskrba i - odvodnja.
(2) Detaljno određivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koje su određene ovim prostornim planom, utvrđuje se idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
(3) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. 5.1. prometni sustav 5.1.1. Cestovni promet

Članak 68.

Članak 68.
(1) Područjem Općine prolazi mreža (razvrstanih) javnih cesta i željeznička pruga čiji su koridori definirani posebnim propisima.
(2) Zaštitni pojas državnih cesta i gradskih kategoriziranih cesta utvrđuje se sukladno Zakonu o cestama, odnosno utvrđen je za državne ceste sa 25,0 m, za gradske kategorizirane ceste većeg značaja (u rangu županijskih cesta) sa 15,0 m, a za gradske kategorizirane ceste manjeg značaja (u rangu lokalnih cesta) sa 10,0 m, obostrano i mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.
(2) Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.
Članak 70.
(1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz kojega se izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine, te na koji te građevine imaju izravan pristup.
(2) Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(3) Jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100,0 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50,0 m na nepreglednom.
(4) Za potrebe neposrednog prilaza građevnoj čestici osnovne škole planira se ulični koridor, od LC20023 u smjeru juga, u širini od 12 m, s pješačkom stazom odvojenom od kolnika zelenim pojasom prema Kartografskom prikazu br. 4 Građevinsko područje naselja.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.
(2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 72.

Članak 72. Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 73.
(1) Stručnim elaboratom za izdavanje lokacijske dozvole, idejnim rješenjem za izgradnju građevina javne, proizvodno-servisne ili športsko-rekreativne namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila i to prema sljedećim normativima: Namjena građevine: broj parkirališnih ili garažnih mjesta na: 1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 0,45 / 1 zaposlenika 2. UREDSKI PROSTORI, 20 / 1000 m2 korisnog prostora 3. TRGOVINA, BANKA, POŠTA,USLUGE I UGOSTITELJSTVO 40 / 1000 m2 korisnog prostora 4. VIŠENAMJENSKE DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 0,15 / 1 posjetitelja 5. ŠPORTSKE GRAĐEVINE 0,20 / 1 gledatelja 6. STAMBENE GRAĐEVINE 1.5 / 1 stan
(2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici.

Članak 74.

Članak 74. Uz kategorizirane ceste moguća je gradnja i uređivanje biciklističkih staza i traka unutar koridora prometnica, tako da im širina bude najmanje 1,5 m za jedan smjer, a uzdužni nagib, u pravilu ne veći od 4%. Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti: 1. odvojeno od kolnika u drugoj razini, 2. kao fizički odvojeni dio od kolnika i 3. prometnim znakom odvojeni dio kolnika. 5.1.2. željeznički promet
Članak 75.
(1) Radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosijeka na željezničkoj pruzi M501 potrebano je osigurati zaštitni koridor širine 100 m trase pruge (50m + 50m sa svake strane mjereno od osi), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno simetrično od osi pruge (30m + 30m). Stranica 52 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. siječnja 2023.
(2) Posebne uvjete u smislu stavka 1. ovoga članka odredit će javnopravno tijelo nadležno za održavanje sustava. 5.2. sustav komunalne infrastrukture

Članak 76.

Članak 76. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 77.
(1) Na prostoru Općine Pribislavec duž planiranih i postojećih cjevovoda za transport tekućih i plinovitih ugljikovodika, svi zahvati u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini navedenih transportnih sustava trebaju udovoljiti posebnim propisima koji određuju uvjete za sigurnost transporta naftovodima i plinovodima, te tehničke uvjete i normative za siguran transport ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport.
(2) Utvrđuje se sigurnosni pojas širine 100 m od osi cjevovoda, a za sve zahvate koji se planiraju unutar tog sigurnosnog pojasa, potrebno je zatražiti posebne uvjete distributera i vlasnika cjevovoda.
(3) Posebnim uvjetima kod gradnje stabilnih građevina koji nisu u funkciji instalacija za prijenos ugljikovodika, određuje se zaštitni pojas koji se prostire 30 metara od osi cjevovoda u cilju sigurnosti ljudi i građevina.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Mjesne plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih odnosno planiranih prometnica.
(2) U zaštitnom koridoru plinskog cjevovoda 30 m od osi cjevovoda I građevina u vlasništvu javnopravnog tijela unutar eksploatacijskog polja, zabranjeno je graditi stabilne objekte koji nisu u funkciji plinovoda. U zelenom pojasu 5 m lijevo i desno od osi zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m odnosno za koje treba obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.
(3) Kod paralelnog vođenja drugih instalacija min. udaljenost mora biti 5 m računajući od vanjskog ruba. Na mjestu križanja, druge instalacije moraju biti ispod plinovoda na udaljenosti min. 0,5 m. Za sve gradnje u zaštitnom području građevina ili instalacija u vlasništvu INA d.d. treba zatražiti posebne uvjete za projektiranje i gradnju.

Članak 79.

Članak 79. Trafostanice i telefonske centrale kada se ne grade u sklopu druge građevine potrebno je kao i plinske redukcijske stanice uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ali tako da ne smanjuju preglednost raskrižja i ne remete sklad javnih zelenih površina.
Članak 80.
(1) Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom.
(2) Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
(3) Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže i naselja je predviđena projektnom dokumentacijom vodoopskrbe predmetnog područja.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u prijamnik tako tretirati kako bi se uklonile sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i prijamnik.
(2) Konačno rješenje treba predvidjeti u skladu s odrednicama koje će se definirati projektnom dokumentacijom.
(3) Oborinska odvodnja manjih dijelova naselja predviđa se otvorenim kanalima i cestovnim jarcima do prijamnika.
(4) Treba predvidjeti takav sustav odvodnje kojim će se, prema kategorizaciji, vodotok Trnava zadržati na razini zahtijevane kategorije, a to se odnosi i na sve potoke koji se koriste za odvodnju.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Oborinske vode mogu se ispuštati u javnu kanalizaciju za odvodnju oborinskih voda ili okolni teren vlastite čestice samo preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta s 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
(2) Za odvodnju oborinskih voda s manipulativnih ili radnih površina na kojima se mogu pojaviti ulja i masti, potrebno je predvidjeti separator ulja i masti.
(3) Sa svih ostalih površina oborinske vode moraju se nakon predtretmana ispuštati u sustav javne odvodnje na koji se trebaju priključiti sve građevinske čestice kada bude izgrađen.
(4) Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda ili otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda.

Članak 83.

Članak 83.
(1) Na području Općine za obranu od poplava uz ostale građevine (obaloutvrde) predviđena je retencija. Na području retencije moguća je izgradnja linijskih infrastrukturnih sustava (ceste, cjevovodi i sl.), uz uvjet da se omogući nesmetano plavljenje cijelog područja retencije visokim vodama.
(2) Uz lateralni kanal koji nakon izlaza iz retencije prolazi kroz prostor namijenjen različitim vrstama gradnje potrebno je osigurati indundacijski prostor koji će služiti za pristup kanalu radi održavanja i sličnih namjena sukladno posebnim propisima. 5.3. elektronička komunikacijska infrastruktura 5.3.1. Telekomunikacijski promet i elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema

Članak 84.

Članak 84. Postava novog samostojećeg antenskog stupa moguća je unutar područja zone elektroničko komunikacijske infrastrukture (prikazane u grafičkom djelu plana) u gospodarskoj zoni naselja ili izvan građevinskog područja naselja. Stup mora biti takvih karakteristika da može prihvatiti više operatera, izveden prema tipskom projektu kojeg je 30. siječnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 53 potvrdilo nadležno Ministarstvo, a zahvat se odobrava prema uvjetima iz Odredbi za provedbu Prostornog plana Međimurske županije.

Članak 85.

Članak 85. Unutar područja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, koja pokriva područje Pribislavca, Belice, Ivanovca i Štefanca, moguće je izmjestiti slobodnostojeći antenski stup pod uvjetom da se nalazi izvan zone utjecaja zračne luke – za koje je potrebno pribaviti mišljenje Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. 5.3.2. energija iz obnovljivih izvora
Članak 86. Na području Općine Pribislavec planiraju se moguća građevine za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora: - sunčane elektrane - kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu. 5.3.2.1. uvjeti za smještaj energetskih građevina sunčanih elektrana

Članak 87.

Članak 87. Sunčane elektrane mogu se izvoditi unutar građevinskog područja, na građevnim česticama postojeće zgrade za potrebe iste, prema sljedećim uvjetima: - fotonaponski moduli mogu se smjestiti na postojeće, izgrađene građevine na čestici, uz uvjet da s građevinom čine oblikovnu i konstruktivnu cjelinu - fotonaponski moduli mogu se postaviti na nadstrešnice javnih parkirališnih površina na način da se izbjegne plošna postava u velikim potezima, uz uvjet da je najviše trećina ukupne parkirališne površine natkrivena - na česticama rekreativne i društvene namjene i na česticama javnih zelenih površina, postava fotonaponskih modula na nosačima, u prostoru izvan građevina (na tlu), nije moguća - fotonaponski moduli u građevinskom području naselja ne mogu se izvoditi na stupovima - fotonaponski moduli ne mogu se postavljati na zaštićenu građevinu upisanu u Registar spomenika kulture. 5.3.2.2. uvjeti za smještaj energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja

Članak 88.

Članak 88.
(1) Kogeneracijsko postrojenje može se smjestiti izvan građevinskog područja naselja, na mjestu nastanka, ili u gospodarskoj zoni, uz uvjet da čestica na kojoj se zahvat planira udovoljava zahtjevima da bude građevna (opremljena infrastrukturom u minimalnom opsegu) i s koje je moguće izvesti prihvat proizvedene električne energije u sustav prijenosa i distribucije. Zbog isplativosti i veće iskoristivosti energije, poželjno je da bude u blizini potencijalnih korisnika toplinske energije (npr. farme, građevine javne namjene, stambene zone veće gustoće naseljenosti), a zbog jednostavnosti dovoza sirovina i odvoza nusprodukta poželjno je da lokacija postrojenja bude i u blizini važnih prometnica.
(2) Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju energije kao pomoćna građevina u cilju proizvodnje energije za vlastite potrebe može biti smješteno unutar građevinskog područja ili u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja na čestici mješovite namjene (uslužne djelatnosti, proizvodnja, servisi), na čestici društvenih sadržaja (društvene i javne funkcije, odgojno obrazovna funkcija, sport i rekreacija).
(3) Kogeneracijsko postrojenje ne može se smjestiti u neposrednoj blizini zaštićenih kulturnih dobara.
(4) Rad kogeneracijskog postrojenja mora se odvijati u uvjetima koji ne utječu negativno na okoliš: - razina buke mora biti u graničnim vrijednostima određenim posebnim propisom - u okruženju kogeneracijskog postrojenja ne smiju se širiti neugodni mirisi - ciklus proizvodnje mora biti zatvoren u smislu zbrinjavanja ostatka proizvodnje prema posebnim propisima.

Članak 88.

(5) Proizvedena energija u navedenim energetskim građevinama u ovom članku priključit će se u sustav prijenosa električne energije prema posebnim propisima i uvjetima distributera. 5.4. istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida te objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije
Članak 89. Istražni radovi i aktivnosti kojima je cilj utvrditi stanje rezervi ugljikovodika (E1) i geotermalnih voda (E2) iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe mogu se provoditi na prostoru cijele Županije, uz uvjete propisane Prostornim planom Međimurske županije i sukladno posebnim propisima.

Članak 90.

Članak 90. Temeljem rezultata istražnih radova, a sukladno posebnim propisima i odredbama Prostornog plana Međimurske županije moguće je utvrditi i formirati eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalne vode. Eksploatacijska polja ugljikovodika, odnosno geotermalne vode mogu se formirati samo unutar definiranih i odabranih istražnih prostora te svojom površinom mogu biti ista ili manja od istražnog prostora, a unutar jednog istražnog prostora moguće je formirati više eksploatacijskih polja ugljikovodika odnosno geotermalne vode.

Članak 91.

Članak 91. Obuhvat zahvata na kojem se nalazi naftno - rudarski objekt ili postrojenje (građevina) u prostoru u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika – bušotina za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda, može se locirati unutar istražnog prostora i/ili eksploatacijskog polja, a izvan građevinskog područja i prostora izuzetih od gradnje na udaljenostima najmanje: - 70 m od građevinskog područja, zone sporta i rekreacije, turističke zone, groblja, zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra - 100 m od zaštićenih područja Stranica 54 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 30. siječnja 2023. - 50 m od kategoriziranih prometnica.

Ostali akti u ovom izdanju (51)