Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pribislavec

55. Temeljem članka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), članka 16. Statuta Općine Pribislavec, („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 06/22) i Odluke o izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pribislavec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/22) Općinsko vijeće Općine Pribislavec na 14. sjednici, održanoj dana 21.12.2022. godine donosi: ODLUKU o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pribislavec I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Donose se IV. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Pribislavec, u daljnjem tekstu IV. izmjene i dopune Plana, izrađene u Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije. II. SADRŽAJ PROSTORNOG PLANA
Članak 2.
(1) Elaborat IV. izmjena i dopuna Plana sadrži grafički dio i tekstualni dio.
(2) Grafički dio (sadrži kartografske prikaze) 1. Korištenje i namjena površina MJ 1:25 000 2. Infrastrukturni sustavi MJ 1:25 000 3.a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite MJ 1:25 000 prostora 3.b. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite MJ 1:25 000 prostora 4. Građevinsko područje naselja MJ 1:5 000
(3) Tekstualni dio (sadrži Odredbe za provedbu i Obrazloženje): ODREDBE ZA PROVEDBU

Članak 1.

Članak 1.
Članak 5. mijenja se i glasi: „Članak 5. Prostornim planom uređenja Općine Pribislavec određene su sljedeće osnovne namjene površina: a/ GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA • izgrađena područja • neizgrađena područja za razvoj naselja b/ POLJOPRIVREDNE POVRŠINE • Vrijedno obradivo tlo (P2) • Ostala obradiva tla (P3) • Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) c/ INFRASTRUKTURNI SUSTAVI • koridor brze ceste s zaštitnim zelenim površinama • aerodrom „Čakovec“ • koridor željeznicke pruge d/ POVRŠINE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA I EKSPLOATACIJSKO POLJE UGLJIKOVODIKA e/ VODNE POVRŠINE • retencija Pribislavec i vodotoci“

Članak 2.

Članak 2.
Članak 6. se briše.
Članak 3.
Članak 7. mijenja se i glasi:
Članak 7. „Ovim Planom su osigurane površine i koridori za smještaj građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Međimursku županiju uz uvažavanje ograničenja korištenja prostora.“
Članak 4.
Članak 8. mijenja se i glasi: „Članak 8. GRAđEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU Postojeće građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima Stranica 6332 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2022. - D3 G.P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka (D8) Željezničke građevine s pripadajućim građevinama: - pruga od značaja za međunarodni promet M501 (Središče ob Dravi) - Državna granica - Čakovec – Kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur) Istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida te objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije: - istražni prostor ugljikovodika Sjeverozapadna Hrvatska - 01(SZH-01) - eksploatacijsko polje ugljikovodika „EP Mihovljan“ Planirane - građevine Eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda na području cijele Općine Planirane - moguće građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - izmještanje koridora D209 (Čakovec - Mursko Središće – Slovenija) Željezničke građevine s pripadajućim uređajima - željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M501 (Središče ob Dravi) - Državna granica - Čakovec – Kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur) – drugi kolosjek Eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe - istražni potencijali geotermalne vode Međimurje 4 GRAđEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU Postojeće građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima:

Članak 4.

- ŽC 2018 Dekanovec (Ž2003) – Belica – Pribislavec – A.G. Grada Čakovca - LC 20023 A. G. Grada Čakovca – Pribislavec - LC 20028 Pribislavec(Ž2018) – A.G. Grada Čakovca Vodne građevine - retencija „Pribislavec“ - građevine za korištenje vode – kanalska mreža za odvodnju - građevine za zaštitu voda – sustav za odvodnju otpadnih voda grada Čakovca i prigradskih naselja kapaciteta 75 000 ekvivalent stanovnika Građevine za transport plina - distribucijski prsten Ivanovec – Pribislavec – Belica – Gardinovec – Strelec – Palovec – Štefanec Zrakoplovne građevine - aerodrom “Čakovec” Elektronička komunikacijska infrastruktura - samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme Planirane - građevine Eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika (E1) Planirane - moguće građevine Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima - sjeverna obilaznica grada Čakovca“

Članak 5.

Članak 5.
Članak 14. mijenja se i glasi: „Članak 14.
(1) Poslovnim građevinama smatraju se: • građevine za tihe i čiste djelatnosti (građevine za obavljanje djelatnosti financija, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti, skladištenja, trgovačkih te turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline) • prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne trgovačke djelatnosti, manji proizvodni pogoni kod kojih se ne javlja buka, zagađenja zraka, vode i tla, te ugostiteljski sadržaji određenih kategorija s ograničenim radnim vremenom. • za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: • manji proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice i slično.
(2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.
(3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke, te zaštitu zraka, vode i tla.
(4) Za poslovne djelatnosti iz stavka 1. ovog članka potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s normativima iz članka 73.“

Članak 6.

Članak 6.
Članak 15. se briše.
Članak 7.
Članak 15a. mijenja se i glasi: „Članak 15a.
(1) Javne zelene površine su površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i slično, koja nisu namijenjena gradnji građevina nego se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme shodno namjeni.
(2) Na pojedinoj čestici dozvoljava se: - postava ili gradnja sakralne ili javne plastike odnosno obilježja 22. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 6333 - postava naprava za dječja igrališta, klupa, sjenica i pergola.“

Članak 8.

Članak 8. Iza članka 15a.dodaje se članak 15b. koji glasi: „Članak 15b. Zaštitne zelene površine oblikuju se u svrhu zaštite stambene zone od buke ili štetnog djelovanja gospodarskih aktivnosti.“
Članak 9. U članku 22. dodaje se zadnji stavak koji glasi: „Od propisanih minimalnih vrijednosti u tabeli stavka 1. dozvoljeno je odstupanje od 5%.“
Članak 10. Članci od 27. do 128. mijenjaju se i glase: „Članak 27. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

Članak 28.

Članak 28. Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine.
Članak 29. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njih izvedeni vatrootporni zidovi.
Članak 30.
(1) Uz stambene građevine, na građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne građevine što služe redovnoj upotrebi stambene građevine s prostorima za rad, spremište ogrjeva i druge svrhe, te garaže tako da su: • prislonjene uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način, • odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, • na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatrootpornog materijala.
(2) Površina građevne čestice pod pomoćnom građevinom uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice. 2.2.2.2. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 31.

Članak 31.
(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa minimalne širine 1,2 m.
(2) Stambena građevina mora se locirati na uličnom građevnom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno koji je već formiran postojećom izgradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući.
(3) U formiranju novih uličnih poteza udaljenost uličnog građevnog pravca ne može biti manja od 5m od regulacijskog pravca.
(1) Pojas izgradnje za stambene građevine prostire se u dubinu čestice do 25 m od regulacijskog pravca, a izgradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti nije ograničena po dubini čestice.
(2) Pojas izgradnje za gospodarske i poslovne građevine sa izvorima zagađenja prostire se 37,0 m od regulacijskog pravca u dubinu čestice tj. na udaljenosti 12,0 m od ruba zone stambene odnosno stambeno-poslovne izgradnje.
(3) Pojas izgradnje gospodarskih građevina za tov ispod ograničene veličine iz članka 60. stavak 5. ili koje prelaze propisane površine iz stavka 1. članka 17. ovih Odredbi, prostire se u dubinu čestice na udaljenosti 70,0 m od pojasa stambene, odnosno stambeno- poslovne izgradnje, ukoliko se u toj zoni ne remeti očekivani planirani urbani razvoj naselja.

Članak 32.

Članak 32. Građevna čestica ne može se osnivati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka (potoka, kanala) 15 m od osi korita. 2.2.2.3. Međusobna udaljenost građevina
Članak 33.
(1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0 m.
(2) Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka.
Članak 34. Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: • da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, • da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori, • da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 2.2.3. Visina i oblikovanje građevina

Članak 35.

Članak 35.
(1) Podrumom (PO) se smatra najniža etaža ako: • kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od kote konačno zaravnatog terena na višem dijelu, i ako kota definitivno zaravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu. • na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,20 m od kote konačnog zaravnatog terena.
(2) Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.
(3) Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom Stranica 6334 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2022. pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja.
(4) Potkrovljem (Pk) se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine.
(5) Nepotpuna etaža (NE) je najviša etaža oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu.“

Članak 36.

Članak 36.
(1) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi.
(2) Visina vijenca osnovne građevine određuje se u odnosu na kotu uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu.
(3) Visina vijenca građevina mora biti usklađena s tipologijom izgradnje i visinom vijenca susjednih legalno izgrađenih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostojeće izgradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca građevine.
(4) Za izgradnju na području Općine dozvoljava se izgradnja stambenih i poslovnih građevina najveće visine; podrum, prizemlje, kat i potkrovlje (PO+P+1+Pk) ili podrum, prizemlje, kat i nepotpuna etaža (PO+P+1+NE) s najvećom visinom vijenca od 7,0 m.
(5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, na području Općine može se planom uređenja užeg područja planirati izgradnja višestambenih i poslovnih građevina najveće visine: podrum, prizemlje, 2 kata i potkrovlje (PO+P+2+Pk) ili podrum, prizemlje, 2 kata i nepotpuna etaža (PO+P+2+NE).

Članak 37.

Članak 37.
(1) Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. Prateća građevina se smješta i oblikuje na način da je njeno korištenje moguće i ukoliko se osnovna građevina ne koristi dulje vrijeme.
(2) Visina vijenca prateće građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 5,0 m.
(3) Visina vijenca pratećih građevina u zonama gospodarskih namjena može iznositi najviše 8,5 m, a iznimno i više za pojedine dijelove građevine u kojima proizvodno - tehnološki proces to zahtijeva.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop.
(2) Visina vijenca pomoćnih građevina može iznositi najviše 3,2 m.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca može iznositi i više ukoliko to zahtijeva proizvodno - tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine.
Članak 39.
(1) Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa.
(2) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 90 cm za jednokatne, odnosno 110 cm za prizemne građevine, mjerenom u ravnini pročelja građevine.
(3) Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima sredine.
(4) Potkrovlje uređeno za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 90 cm za jednokatne, odnosno 110 cm za prizemne građevine, smatraju se etažom.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.
(2) Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevina.
Članak 41.
(1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine.
(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. 2.2.4. Ograde i parterno uređenje

Članak 42.

Članak 42.
(1) Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: • kod državne ceste 10 metara • kod županijske ceste 8 metara • kod lokalne i nerazvrstane ceste 5 metara
(2) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica/cesta ne može biti manja od 3,0 m.
Članak 43.
(1) Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim česticama najveće visine 1,60 m.
(2) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno, izvedeno od drveta, pocinčane žice i drugih materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 22. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 6335

Članak 44.

Članak 44.
(1) Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste odnosno željezničke pruge, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja.
(2) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok.
(2) Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
(3) Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na ograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska i sl.) ili drugih, ako je to određeno posebnim propisima.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.
Članak 47. Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m. 2.2.5. Priključak na prometnu infrastrukturu

Članak 48.

Članak 48.
(1) Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,0 m.
(2) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja. 2.3 Gradnja izvan granica građevinskog područja
Članak 49. Izvan građevinskog područja, na području Općine mogu se graditi: - građevine i uređaji prometnih i drugih infrastrukturnih sustava - istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida te objekti i postrojenja u funkciji istraživanja i eksploatacije - građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji (plastenici, staklenici, spremišta, hladnjače, sušare, i sl.) - pčelinjaci - građevine javne plastike - raspela i spomenici - zone sporta i rekreacije u prostorima manjih prirodnih vrijednosti - građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu - građevine za istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina. 2.3.1. Infrastrukturne građevine

Članak 50.

Članak 50.
(1) Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava.
(2) Vrste i tipovi infrastrukturnih građevina određeni su posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
Članak 51.
(1) Prateće prometne građevine obvezatno se priključuju na sustav komunalne infrastrukturne mreže (vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, telekomunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba).
(2) Priključivanje građevina na sustav komunalne infrastrukture obavlja se na način propisan od nadležnih javnopravnih tijela. 2.3.2. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje

Članak 52.

Članak 52.
(1) Na poljoprivrednom zemljištu, izvan građevinskog područja moguće je osnivanje građevinskih čestica za izgradnju građevina gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda i spremište poljoprivrednih strojeva.
(2) Građevna čestica mora zadovoljiti uvjet da veličina posjeda mora biti minimalne veličine za: - ratarstvo 25,0 ha - vinogradarstvo, podrumarstvo 3,5 ha - voćnjak 1,7 ha - uzgajalište rasadnog bilja i cvijeća 1,0 ha - uzgoj povrća 3,0 ha
(3) Koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,4. Planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od južne susjedne međe najmanje 3m.
(4) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju građevina u Stranica 6336 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 22. prosinca 2022. funkciji poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove.
(5) Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemna s mogućnošću izvedbe podruma s najvećom visinom vijenca do 5,0 m.
(6) Čestica na kojoj se grade gospodarske graditi građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2.3.3. Plastenici i staklenici

Članak 53.

Članak 53.
(1) Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivo za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenici i plastenici. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju.
(2) Uz staklenike i plastenike, na istoj čestici može se smjestiti prateća građevina u funkciji stakleničke proizvodnje (hladnjača spremišta, i dr.), uz uvjet da čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu, a veličina čestice za gradnju pratećih građevina i staklenika/ plastenika mora iznositi najmanje 0,3 ha. Navedene građevine moraju činiti gospodarsku i funkcionalnu cjelinu. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od 1,0 m. 2.3.4. Pčelinjaci

Članak 54.

Članak 54.
(1) Pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca do 3,0m od nivoa terena.
(2) Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz pčelinjak veličine najmanje 30 košnica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine najviše 25m².
(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0m od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. 2.3.5. Građevine javne plastike

Članak 55.

Članak 55.
(1) Izvan građevinskog područja naselja moguće je podizati građevine, elemente javne plastike, spomenike, u cilju obilježavanja značajnih mjesta, postavljanjem znakova kao orijentira u prostoru, birajući pri tom ona mjesta koja se položajem, vizurama, krajobraznim elementima, ističu u prostoru.
(2) Javna plastika trebala bi se smjestiti u prostoru na način da ne ometa preglednost raskršća i da ne ugrožava sigurnost prometa.
(3) Ove građevine moraju gabaritima, oblikovanjem i korištenim materijalima biti prilagođeni prostoru u kojem se grade, i udovoljiti visokim estetskim kriterijima. 2.3.6. Sport i rekreacija

Članak 56.

Članak 56.
(1) Izvan građevinskog područja naselja, moguće je osnivati zone sporta i rekreacije, u smislu utvrđivanja staza za hodanje, poučnih staza s pripadajućim oznakama, klupama za odmor, manjim vidikovcima za opažanje prirode, spremištem za rekvizite i nadstrešnicu za sklanjanje.
(2) Pri izvođenju navedenih građevina potrebno je koristiti prirodne materijale, koristiti postojeće staze i puteve, a u uređenju vanjskih prostora voditi računa o očuvanju visokog zelenila. Pri sadnji bilja ne smiju se uvoditi strane vrste, već primijeniti samo biljne vrste iz okruženja.
(3) Provođenjem zahvata iz prethodnih stavaka ne mogu se mijenjati prirodna obilježja prostora (zadiranje u šumske površine uklanjanjem stabala, zadirati u vodotoke, vršiti velike iskope i nasipavanje zemljišta). 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 57.

Članak 57.
(1) Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se poslovne građevine i proizvodni pogoni čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisi, te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju.
(2) Integriranjem gospodarskih djelatnosti na jednom prostoru formiraju se gospodarske zone.
Članak 58. Prostor poslovne namjene, pretežito uslužne, (K1) namijenjen je za prateće funkcije aerodroma (turističke, ugostiteljske i servisne).

Članak 59.

Članak 59.
(1) U sklopu zona gospodarske namjene izgradnja treba biti tako koncipirana da: • građevine moraju biti udaljene od jedne međe za širinu vatrogasnog koridora posebnim propisima • međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od njene visine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora, • visina vijenca može iznositi najviše 8,5 m, a iznimno i više za pojedine građevine u kojima proizvodnotehnološki proces to zahtijeva • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4 osim na građevnim česticama veličine većim od 1,0 ha kada koeficijent izgrađenosti iznosi najviše 0,6 • najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.
(2) Građevine u zoni gospodarske namjene moraju biti udaljene najmanje 20,0 m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina, ukoliko se ne radi o djelatnostima sa izvorom zagađenja, tj. raste proporcionalno sa vrstom zagađenja. Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene od građevnih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl. 22. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 6337
(3) Minimalna širina građevne čestice u gospodarskoj zoni ili građevne čestice na koju se smještava industrijska građevina iznosi 28 m uz uvjet da je građevina udaljena od međa za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 4,0 m. Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici ne može biti manja od njihove prosječne visine ½(H1+H2), ali ne manja od širine vatrogasnog koridora.

Članak 59.

Gospodarske građevine za uzgoj životinja – farme
Članak 60.
(1) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi površinama oznake gospodarske, proizvodne namjene na sljedećim udaljenostima: Kapacitet tovilišta (broj uvjetnih grla Najmanja udaljenost u metrima –UG) 12 m od najbliže stambene do 10 UG građevine 10-60 UG 50 m od najbliže stambene 60-100 UG 70 m građevine od najbliže stambene 200m građevine. 100-250 UG 50 m od DC 20 m od ŽC i LC 500 m od građevnog područja Više od 250 UG 100 m od DC 50 m od ŽC i LC
(2) Iznimno od kriterija propisanih u tabeli u prethodnom stavku ovog članka, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi na udaljenosti najmanje 20 m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj navedene stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine.
(3) Kod gradnji gospodarskih građevina za uzgoj životinja, čiji je kapacitet manji od navedenog u tablici iz stavka 5. ovog članka, udaljenost ne može biti manja od 70,0 m od najbliže stambene ili stambeno poslovne građevine.
(4) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove.
(5) Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na udaljenostima propisanima Prostornim planom Međimurske županije, i to na: Najmanja udaljenost u metrima od kapacitet stambene županijske tovilišta građevina/ državne i lokalne građevinskog ceste ceste područja 70 m od 5000-18000 stambene 30 m 15 m pilića * građevine 18000-25000 100 m od građ.