Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone „Hrastek“ u Donjem Hrašćanu (pročišćeni tekst)

2. Na temelju članka 43. Statuta Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/13, 10/13, 2/18) Odbor za statut, poslovnik i normativnu djelatnost na sjednici održanoj 04.12.2019. godine utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone „Hrastek“ u Donjem Hrašćanu koji sadrži: Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone „Hrastek“ u Donjem Hrašćanu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/05) i Odluku o donošenju I. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja stambene zone „Hrastek“ u Donjem Hrašćanu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 11/19). ODLUKA o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone „Hrastek“ u Donjem Hrašćanu (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Utvrđuje se pročišćeni tekst Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja stambene zone „Hrastek“ u Donjem Hrašćanu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/05 i 11/19). 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se jugozapadno od županijske ceste ŽC 2003, u jugoistočnom dijelu naselja Donji Hrašćan. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskim prikazima. 3) Površina obuhvata iznosi cca 2,14 ha.
Članak 3. 1) Detaljni plan uređenja sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela. 2) Tekstualni dio sadrži: I Obrazloženje i II Odredbe za provođenje 3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000 1. Situacija - podloga za izradu DPU 2. Detaljna namjena površina 3. Plan prometa 4. Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje 5. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža. 6. Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina 7. Uvjeti gradnje građevina. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. – “Detaljna namjena površina“, kojime je definirana namjena površina za: - novoplanirane građevne čestice mješovite - pretežito stambene namjene /oznaka M1/; - parkirališne površine unutar uličnog koridora /oznaka P1/; - građevna čestica infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/; - ulični koridori /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ i - zelene površine, pješačko-biciklističke staze, unutar uličnih koridora /linijska oznaka/.

Članak 5.

Članak 5. 1) Jedinica namjene, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja je građevna čestica. 2) Građevne čestice namijenjene su: - izgradnji građevina čija namjena je određena namjenom građevne čestice, označene kartografskim prikazom br. 2 – “Detaljna namjena površina“ i - izgradnji kompatibilnih građevina, određenim za svaku pojedinačnu osnovnu namjenu, u člancima 6 -8, ovih odredbi.
Članak 6. 1) Mješovita, pretežito stambena namjena /M1/ omogućava formiranje građevne čestice i gradnju stambene građevine ili stambeno-gospodarskog kompleksa. 2) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito stambene namjene moguće je graditi zgradu ili arhitektonski kompleks s najviše 3 zasebne korisničke jedinice (etaže jedinice) sljedećih namjena: - stambene, namijenjenu stalnom ili povremenom stanovanju - gospodarske, namijenjene za tihe i čiste djelatnosti: - uredske djelatnosti - financijske, tehničke i poslovne usluge, informacijske djelatnosti i slično 6. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4237 - trgovačke djelatnosti i skladištenje proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (prostori za prodaju obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - turističke i ugostiteljske djelatnosti bez bučnih sadržaja (hotel, pansion, motel, kamp, kamp odmorište, restoran, bar, bistro i slično) - male uslužne djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male tiskare, male pekare i slastičarske radionice i slično)

Članak 6.

- druge djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti: - primarne zdravstvene zaštite - predškolskog odgoja (dječji vrtići, boravak za djecu, igraonice za djecu) - dopunskog obrazovanja - skrbi za starije i osobe s posebnim potrebama (domovi i boravci i slično) - civilnog društva (građanske, sportske i slične udruge). 3) Ukoliko je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene izgrađena građevina osnovne namjene ili se gradnja predviđa istovremeno, te ukoliko građevina osnovne namjene ne sadrži više od 2 zasebne korisničke jedinice, uz nju je, kao prateću moguće graditi namjenom kompatibilnu jednu ili arhitektonski kompleks gospodarskih građevina s potencijalnim negativnim utjecajem namijenjenih obavljanju: - tehničkih servisa (autoelektričarskih usluga i pranje automobila, automehaničarske, autolimarske i limarske radione), - djelatnosti građevinarstva (armiračke, tesarske i slične radionice), - proizvodnje proizvoda od tekstila, metala i drveta, papirne, drvene i plastične ambalaže i slično - proizvodnje električnih i elektroničkih proizvoda i slične djelatnosti. - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (solarne energane, energane na biomasu i slično) - rasadničke djelatnost i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - djelatnost prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare i/ili destilerije, mini mljekare - kapaciteta do 10.000 l/dnevno i slično)

Članak 6.

- uzgoj životinja do 10 uvjetnih grla. 4) Uz izgrađenu osnovnu i prateću građevinu moguće je na čestici mješovite, pretežito stambene namjene, graditi više pomoćnih građevina: - garažu za najviše dva (2) osobna vozila, ukoliko se gradi u kompleksu s osnovnom stambenom građevinom moguće je graditi unutar pojasa izgradnje osnovne građevine, odnosno na uličnom pročelju kompleksa, - iza uličnog pročelja osnovne građevine i u pojasu gradnje pratećih i pomoćnih građevina smještaju se: - garaža za osobna vozila, ukoliko se gradi kao samostojeća ili u kompleksu s drugim pomoćnim građevinama, - druge pomoćne građevine, koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine (alatnice, fontane dubine do 80,0 cm, vrtni paviljoni i slično) - iza stražnjeg pročelja osnovne građevine i u pojasu gradnje pratećih i pomoćnih građevina smještaju se: - najviše jedno tenis igralište po čestici - gospodarske građevine s potencijalnim negativnim utjecajem. 5) Ukoliko se na građevnoj čestici predviđa sadržaj namijenjen boravku djece, na istoj građevnoj čestici nije moguće smjestiti drugi sadržaj. 6) Zgrade sa sadržajima smještaja u turizmu ili socijalnom sektoru, kao što su hoteli, hosteli, domovi za starije i slično, ne mogu se na istoj građevnoj čestici kombinirati sa sadržajima iz stavka 3. ovog članka. 7) Izuzetak od prethodnog stavka je smještajni turistički sadržaj koji se organizira kao prateći u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstava, sukladno posebnom propisu.

Članak 7.

Članak 7. 1) Parkirališne površine unutar uličnih koridora /oznaka P1/ nalaze se unutar uličnog koridora UK1, prvenstveno su namijenjena uređenju parkirališnih površina za sportsko – rekreacijsku namjenu, u kontaktnom području DPU-a.
Članak 8. 1) Čestica građevina infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ namijenjena je formiranju građevne čestice i gradnju transformatorske stanice.
Članak 9. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih i prethodno pročišćenih tehnoloških voda, te sustava odvodnje oborinskih voda. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 10.

Članak 10. 1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica Stranica 4238 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. prosinca 2019. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 11. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj planiranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka – broj građevne čestice. 3) U kartografskom prikazu br. 6. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 4) U kartografskom prikazu br. 7 – “Uvjeti gradnje građevina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 12.

Članak 12. 1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina i dimenzija građevnih čestica: - površine čestica brojeva 1, 2, i 3 mogu se kretati u rasponu od +- 5% planirane površine - ostale čestice brojeva od 4 do 10 se mogu formirati uže ili šire od predviđenih kartografskim prikazima, uz uvjet da širina pojedine čestice ne može biti manja od 16,0 ni veća od 40,0 m, te da između susjednih građevnih čestica ne smije ostati prostor neiskorištene namjene širine manje od 16,0 m.

Članak 13.

Članak 13. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.
Članak 14. 1) Susjedne građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1 / koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom. 2) Širina građevne čestice nastale formiranjem prema prethodnom stavku, ne smije biti veća od 40,0 m.

Članak 15.

Članak 15. 1) Formiranjem novoplaniranih čestica, prema grafičkom prikazu parcelacije ovog DPU-a predviđa se cijepanje stražnjih dijelova postojećih katastarskih čestica koji ostaju izvan građevinskog područja i smatraju se poljoprivrednim površinama podvrtnica. 2) Pristup podrvrtnicama ostvaruje se preko pripadajućih građevnih čestica u čijem se nastavku podvrtnice nalaze. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 16. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice i broju zasebnih korisničkih jedinica po pojedinoj građevnoj čestici. 2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - ukupnu (bruto) površinu građevina, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/. 3) Zasebna korisnička jedinica je dio nekretnine, koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti i koristiti zasebno, pri čemu se jednom zasebnom korisničkom jedinicom može smatrati i kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici: - funkcionalno jedinstveni smještajni turistički sadržaj od više smještajnih jedinica - gospodarski kompleks za obavljanje iste djelatnosti (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine) - poljoprivredno gospodarstvo, kao specifični oblik gospodarskog kompleksa u funkciji poljoprivredne djelatnosti - drugi građevinski kompleksni sadržaji s istom funkcijom.

Članak 16.

4) Broj zasebnih korisničkih jedinica po pojedinoj građevnoj čestici unutar obuhvata ovog Detaljnog plana uređenja utvrđuje se kao najmanje jedna, a najviše tri za svaku građevnu česticu.
Članak 17. 1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2) Tlocrtna površina građevine je u smislu ove Odluke vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. 3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 – “Detaljna namjena površina“ i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M1/ kig <=0,40, - građevnu česticu infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ kig <=0,40.

Članak 18.

Članak 18. 1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 6. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4239 2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ ovisi o namjeni građevne čestice određenoj u kartografskom prikazu br. 2 - Detaljna namjena površina i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M1/ kis <=1,00, - građevnu česticu infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ kis <=0,40.

Članak 19.

Članak 19. 1) Maksimalno dozvoljena visina građevina osnovne namjene koje se mogu graditi unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina /Vosn/ u smislu ovog Detaljnog plana uređenja određena je kao visina najvišeg vijenca građevine građevnog kompleksa i iznosi: - za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M1/, Vosn = 7,0 m za čestice broj 1, 2 i 3, dok za čestice od broja 4 do broja 10 /V/ iznosi maksimalno Vosn=4,80 m, - građevnu česticu infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ iznosi maksimalno Vosn=4,00 m. 2) Visina (vijenca) pratećih građevina, koje se grade na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ određuje se u odnosu na pojaseve izgradnje u dubinu čestice, odnosno ako se prateća građevina gradi u pojasu izgradnje osnovne građevine, visina vijenca joj može iznositi do 4,8 m, a ako se nalazi iza tog pojasa 7,0 m i to samo za čestice broj 1, 2 i 3. 3) Pomoćne građevine koje se mogu graditi na česticama mješovite, pretežito stambene /oznaka M1/ ne mogu biti veće visine vijenca od 3,0 m, osim spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva, koji mogu imati visinu vijenca do 4,80 m. 4) Na građevnoj čestici infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ ne mogu se graditi prateće i pomoćne građevine.

Članak 20.

Članak 20. 1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina: - na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, čestice broj 1, 2 i 3 iznosi za osnovne građevine najviše četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + UREĐENO POTKROVLJE, dok za čestice od broja 4 do 7 iznosi najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + UREĐENO POTKROVLJE - na građevnoj čestici infrastrukturne građevine transformatorske stanice /oznaka IS/ osnovna građevina može imati najviše jednu (1) etažu i to PRIZEMLJE. - na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ iznosi za prateće građevine najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE te - na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ iznosi za pomoćne građevine najviše tri (3) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + POTKROVLJE.

Članak 21.

Članak 21. 1) U smislu ovog Detaljnog plana uređenja, etažom se smatra sav natkriveni korisni prostor, uključujući uređena potkrovlja. 2) Prizemljem se smatra etaža čija kota gotovog poda nije viša od 1,50 m iznad kote uređenog terena. 3) Katom se smatra etaža koja završava sa stropnom pločom, ili ima nadozid viši od 1,50 m od gornje kote stropa prizemne etaže. 4) Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi, pri čemu visina nadozida potkrovlja na uličnom pročelju ne može biti viša od 1,2 m. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22. 1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 2. – “Detaljna namjena površina“.
Članak 23. 1) Prateće i pomoćne građevine mogu se graditi na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, a namjena im je definirana člankom 6. ovih odredbi. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 24. 1) Smještaj građevina na planiranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 7. – “Uvjeti gradnje građevina“. 2) Tim prikazom je za svaku od planiranih građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine osnovne namjene - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Linija regulacije u smislu ovog, Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 25.

Članak 25. 1) Za čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, određena je površina izgradnje pratećih i pomoćnih građevina, ukoliko se one, sukladno uvjetima članka 6., smještaju izvan površine određene za gradnju osnovne građevine.
Članak 26. 1) Za pojedine građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine, određen je i obavezni građevni pravac i njegova udaljenost od granice građevne čestice. 2) Obavezni građevni pravac je, u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, pravac koji određuje obavezu izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na toj liniji. Stranica 4240 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. prosinca 2019.

Članak 27.

Članak 27. 1) Prateće i pomoćne građevine, koje se na građevnim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ grade uz osnovnu građevinu potrebno je locirati na istoj strani, odnosno u nastavku osnovne građevine, i na način da se osigura slobodni, kolni prilaz, širine najmanje 3,0 m, stražnjem dijelu građevne čestice.
Članak 28. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina i - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 29.

Članak 29. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevina može biti oblikovana kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
Članak 30. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 31.

Članak 31. 1) Osnovna građevina na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/, može osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba, ravni krov ili lučni krov. 2) Pripadajuće pomoćne građevine uz osnovnu građevinu na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznake M1/, mogu osim klasičnog kosog krova imati skriveni kosi krov blagog nagiba ili ravni krov. 3) Atika iznad krovne konstrukcije, građevine ravnog krova može iznositi do 45,0 cm, pri čemu se visina vijenca građevina mjeri na spojnoj točki stropne ploče i atike uličnog pročelja.

Članak 32.

Članak 32. 1) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 33. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 3) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, pomoćne trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, te - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Članak 34.

Članak 34. 1) Obzirom da su na predmetnom području prisutne visoke podzemne vode ne preporuča se izgradnja podruma, odnosno kod izgradnje podruma potrebno je primijeniti dodatne mjere za zaštitu građevine i sprečavanje oštećenja građevine od posljedica djelovanja visokih podzemnih voda. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 35. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.

Članak 36.

Članak 36. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarnofekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone. 6. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4241

Članak 37.

Članak 37. 1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 6. – “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina“.
Članak 38. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice.

Članak 39.

Članak 39. 1) Na svakoj građevnoj čestici potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: NAMJENA BROJ MJESTA NA POTREBAN GRAĐEVINE BROJ MJESTA 1. skladišta 1 zaposleni 0,45 PGM 2. uredski prostori 100 m2 korisnog 2 PGM prostora 3. trgovina, usluge, 100 m2 korisnog 4 PGM ugostiteljstvo prostora 4. stambene 1 stan 1 PGM građevine 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili na čestici namijenjenoj za parkiranje u neposrednoj blizini.

Članak 40.

Članak 40. 1) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu.
Članak 41. 1) Za površine javnog režima korištenja treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 42. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 3. - Plan prometa.

Članak 43.

Članak 43. 1) Minimalna širina asfaltnog kolnika planirane ulice utvrđuje se prema posebnom propisu, a ne može biti uža od 5,0 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture.
Članak 44. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - “Plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko - biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se s najmanje 1,60 m, a pješačko-biciklističkih najmanje 2,50 m. 3) Za pješačke i biciklističke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 45.

Članak 45. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 46. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje sanitarno-fekalnih, te oborinskih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata. Stranica 4242 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. prosinca 2019.