Plan djelovanja Općine Belica u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu

59. PLAN djelovanja Općine Belica u području prirodnih nepogoda za 2020. godinu Belica, 2019.god. SADRŽAJ: 1. UVOD 3 2. PRIRODNE NEPOGODE 3 3. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTAJANJA PRIRODNIH NEPOGODA NA PODRUČJU OPĆINE 7 4. IZVORI SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA 10 5. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE 11 5.1. Sadržaj prijave prve procjene štete 12 5.2. Konačna procjena štete 12 5.3. Način izračuna konačne procjene štete 13 5.4. Žurna pomoć 13 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA 14 6.1. Procjena prirodnih nepogoda na području Općine 15 7. MJERE I SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA 15 7.1. Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda 16 7.1.1. Općinsko povjerenstvo (Odbor za poljoprivredu i procjenu štete od elementarnih nepogoda Općinskog vijeća Općine Belica) 16 7.1.2. Županijsko povjerenstvo 17 7.1.3. Stručno povjerenstvo 17 7.2. Agrotehničke mjere 18 7.3. Mjere civilne zaštite 20 7.4. Mjere zaštite od požara 21 7.5. Mjere obrane od poplava 21 7.6. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka 22 7.7. Primjena jedinstvenih cijena i priroda 22 8. ZAKLJUČAK 23 POPIS TABLICA: Tablica 1: Registar prirodnih nepogoda na području Općine 5 Tablica 2: Prikaz mjera i nositelja mjera uslijed prirodnih nepogoda 7 Tablica 3: Prikaz spremnosti operativnih snaga vatrogastva koje djeluju na području Općine – DVD Belica 14 Tablica 4: Prikaz spremnosti operativnih snaga vatrogastva koje djeluju na području Općine – DVD Gardinovec 15 Tablica 5: Prikaz šteta uslijed prijašnjih događaja (prirodne nepogode) na području Općine 15 1. UVOD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30.

studenog tekuće godine donosi Plan djelovanja za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Člankom 17. stavkom 3. Zakona izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu. Osnovni cilj Zakona temeljem kojeg se donosi ovaj Plan jest prikazivanje važnosti poljoprivrednih dobara te nužnosti uspostave Registra šteta. 2. PRIRODNE NEPOGODE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: a) potres, b) olujni, orkanski i ostali jak vjetar, c) požar, d) poplava, e) suša, f) tuča, g) mraz, h) izvanredno velika visina snijega, i) snježni nanos i lavina, j) nagomilavanje leda na vodotocima, k) klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, l) druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. 6. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4227 Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite.

Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda Općine za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području Općine ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području Općine najmanje 30%. Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Povjerenstvo Općine. U Planu djelovanja Općine Belica u području prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Plan) sagledat će se prirodne nepogode navedene u Tablici 1. U tablici 1. prikazan je registar prirodnih nepogoda, odnosno potencijalnih prijetnji za područje Općine te u skladu R.B. s time u tablici su prikazane moguće posljedice te mjere odgovora na prijetnje. Registar prirodnih nepogoda na području Općine izrađen je na temelju praćenja pojave prirodnih nepogoda na području Općine u posljednjih 10 godina. Registar prirodnih nepogoda Općine sadrži prirodne prijetnje čija je pojava evidentirana i vjerojatna na području Općine, prirodne prijetnje koje su svojom pojavom nanosile značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi kao i prirodne prijetnje koje bi svojom pojavom prouzročile katastrofalne posljedice na području Općine. Tablica 1: Registar prirodnih nepogoda na području Općine Utjecaj na društvene Prijetnja Kratki opis scenarija rizika Područje Općine spada u Preventivne mjere Mjere odgovora vrijednosti Problemi u prometu, Edukacija i Rano obavješćivanje područje umjereno pogođenim opskrba lokalne i osposobljavanje i upozoravanje, od pojave tuče. Za ta područja regionalne samouprave, građana Županije s pripremljena zimska broj dana s krutom oborinom problemi kod pružanja ciljem ublažavanja služba.

kreće se od 1 do 1,4 dana. Tuča zdravstvenih usluga, štete na posljedica od bi za nekoliko dana prekinula poljoprivrednim površinama, snježnih oborina i uobičajeni način života, poradi štete na objektima. poledica. Potrebno saniranja nastalog stanja i Pojava leda na objektima je redovito spašavanja imovine. Nepogoda kritične infrastrukture čišćenje pločnika, bi utjecala na gubitak (elektroenergetika, pristupnih putova, osnovnih sredstava za život / telekomunikacije, čišćenje snijega i poljoprivrednih i povrtlarskih 1. Tuča vodoopskrba) može učiniti leda s vozila prije proizvoda/. znatne materijalne štete. uključivanja u Meteorološka suša ili dulje promet i korištenje zimske opreme na vozilima. Poštivanjem urbanističkih mjera izgradnji objekata smanjit će se posljedice uzrokovane kišom i/ ili tučom. Suša bi neminovno utjecala Navodnjavanje, Upozoravanje. razdoblje bez oborina može na vodostaje rijeka, savjetovanje. uzrokovati ozbiljne štete u vodocrpilišta i druge izvore poljoprivredi, vodoprivredi vode za piće (bunari) jer te u drugim gospodarskim bi se razina istih snizila u djelatnostima. Za poljodjelstvo ovisnosti od vremenskog mogu biti opasne suše koje trajanja suše. Smanjenjem nastaju u vegetacijskom nivoa i količine vode u razdoblju. Nedostatak oborina vodnim objektima, otežala u duljem vremenskom bi se distribucija iste razdoblju može, s određenim korisnicima, a mogućnosti 2. Suša faznim pomakom uzrokovati i pojave zaraze (hidrična hidrološku sušu koja se očituje epidemija – trbušni tifus, smanjenjem površinskih i dizenterija, hepatitis)

dubinskih zaliha vode. su veće. S obzirom na razvijenost područja te dobre cestovne povezanosti nijedna štetna posljedica neće imati tako drastičan utjecaj na snabdijevanje stanovništva hranom koji bi doveo u pitanje funkcioniranje Općine. Stranica 4228 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. prosinca 2019. Moguća poplava je uslijed Građenje, tehničko Uzbunjivanje i Opskrba vodom i odvodnja: dugotrajnih i obilnih oborina i gospodarsko obavješćivanje, poremećaj u funkcioniranju, ako odvodni kanali ne održavanje evakuacija, Potapanje podruma, budu mogli prihvatiti cijelu regulacijskih i zbrinjavanje, zagađenja izvora vode. količinu vode. Odvodni zaštitnih vodnih sklanjanje, spašavanje, Cestovni promet: prekidi kanali su uređeni i mogu građevina i vodnih pružanje prve pomoći. i otežano obavljanje prihvatiti 100-godišnje visoke građevina za djelatnosti do otklanjanja vode, a samo u ekstremnim melioracijsku posljedica. Proizvodnja slučajevima u naselju Belica odvodnju, tehničko i distribucija električne došlo bi do plavljenja. energije. Opasnost od proloma hidroakumulacijskih brana na području općine Belica ne postoji. Na prostoru općine Belica nema većih vodotoka. Moguća poplava je uslijed 3. Poplava dugotrajnih i obilnih oborina ako odvodni kanali ne budu mogli prihvatiti cijelu količinu vode. Najveći je kanal Boščak koji protiče središtem Belice i skuplja otpadne vode iz reguliranih otvorenih odvodnih kanala. Potrebno je u potpunosti regulirati sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda na području Općine. Taj zahvat treba biti prioritetan u cilju poboljšanja kvalitete vode koja je inače vrlo niske kvalitete. Isto tako treba regulirati i odvodnju otpadnih voda iz domaćinstava.

Odluka o proglašenju elementarne nepogode olujnog nevremena s tučom na dijelu područja Međimurske županije, KLASA: 920-11/09-02/2, URBROJ: 2109/1-01-09-01 od 19. lipnja 2009.god., („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 08/09). Odluka o proglašenju elementarne nepogode suše na dijelu područja Međimurske županije, KLASA: 920-11/11-02/2, URBROJ: 2109/1-01-11-01 od 12. kolovoza 2011.god., („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 16A/11). Odluka o proglašenju elementarne nepogode poplave, KLASA: 920-11/14-02/2, URBROJ: 2109/1-01-14-1 od 30. rujna 2014.god., („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 13/14). Odluka o proglašenju elementarne nepogode mraza (KLASA: 920-11/16-02/1, URBROJ: 2109/1-01-16-1, od 02.05.2016.god.). i gospodarsko održavanje vodotoka i vodnog dobra, te druge radove kojima se omogućuju kontrolirani i neškodljivi protoci voda i njihovo namjensko korištenje. 3. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTAJANJA PRIRODNIH NEPOGODA NA PODRUČJU OPĆINE Prilikom provedbi mjera radi djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela iz ovoga Zakona obvezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi te onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva. Tablica 2: Prikaz mjera i nositelja mjera uslijed prirodnih nepogoda Popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastanka prirodnih nepogoda R. Naziv prirodne Br. Mjere i aktivnosti nepogode 1. Tuča Organizacija obavještavanja o pojavi opasnosti.

Organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika operativnih snaga civilne zaštite za preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta. Nositelji mjera i aktivnosti - Općina Belica (Prilog 13.) - Povjerenici civilne zaštite (Prilog 2.) - Operativne snage vatrogastva (Prilog 5.) - Vlasnici kritične infrastrukture (Prilog 12.) - Općina Belica (Prilog 13.) - Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec (Prilog 6.) - Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije (Prilog 11.) - Dom zdravlja Čakovec (Prilog 11.) - Županijska bolnica Čakovec (Prilog 11.) - Bioinstitut d.o.o Čakovec (Prilog 11.) 6. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4229 Pregled raspoloživih operativnih kapaciteta za otklanjanje posljedica od ekstremnih vremenskih uvjeta s utvrđenim zadaćama. 2. Suša Organizacija obavještavanja o pojavi opasnosti. Organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika operativnih snaga civilne zaštite za preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta. Pregled raspoloživih operativnih kapaciteta za otklanjanje posljedica od ekstremnih vremenskih uvjeta s utvrđenim zadaćama. 3. Poplava Organizacija provođenja obveza Državnog plana obrane od poplava (način suradnje s kapacitetima Hrvatskih voda) i Provedbenog plana obrane od poplava. Organizacija i pregled obveza sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite koji se trebaju uključiti u obranu od poplava. Načela za zaštitu ugroženih objekata kritične infrastrukture i obveze vlasnika kritične infrastrukture.

Organizacija pružanja drugih mjera civilne zaštite tijekom reagiranja sustava civilne zaštite u poplavama (uključujući evakuaciju i zbrinjavanje). Reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija. 4. IZVORI SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odnose se na novčana sredstva - Operativne snage vatrogastva (Prilog 5.) - Vlasnici kritične infrastrukture (Prilog 12.) - Općina Belica (Prilog 13.) - Povjerenici civilne zaštite (Prilog 2.) - Operativne snage vatrogastva (Prilog 5.) - Vlasnici kritične infrastrukture (Prilog 12.) - Općina Belica (Prilog 13.) - Gradsko društvo Crvenoga križa Čakovec (Prilog 6.) - Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije (Prilog 11.) - Dom zdravlja Čakovec (Prilog 11.) - Županijska bolnica Čakovec (Prilog 11.) - Bioinstitut d.o.o Čakovec (Prilog 11.) - Operativne snage vatrogastva (Prilog 5.) - Vlasnici kritične infrastrukture (Prilog 12.) iz - Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu – Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Trnava“, Čakovec (Prilog 12.) - Stožer civilne zaštite (Prilog 1.) - Općina Belica (Prilog 13.) - Operativne snage vatrogastva (Prilog 5.) - Policijska uprava međimurska – Policijska postaja Čakovec (Prilog 12.) - Vlasnici kritične infrastrukture (Prilog 12.) - HGSS – Stanica Čakovec (Prilog 8.) - Vlasnici kritične ifrastrukture (Prilog 12.) - HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec (Prilog 12.)

- Međimurske vode d.o.o. (Prilog 12.) - Hrvatski telekom d.d. (Prilog 12.) - Županijska uprava za ceste Međimurske županije (Prilog 12.) - Općina Belica (Prilog 13.) - Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije (Prilog 11.) - Dom zdravlja Čakovec (Prilog 11.) - HGSS – Stanica Čakovec (Prilog 8.) - Koordinatori na lokaciji (Prilog 3.) - Bioinstitut d.o.o. Čakovec (Prilog 11.) - Centar za socijalnu skrb Čakovec (Prilog 12.) - Operativne snage vatrogastva (Prilog 5.) - Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite (Prilog 4.) - HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec (Prilog 12.) - GKP Pre – kom d.o.o. Prelog (Prilog 12.) - Hrvatski telekom d.d. (Prilog 12.) - Povjerenici civilne zaštite (Prilog 2.) - Stožer civilne zaštite (Prilog 1.) - Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec (Prilog 6.) - Općina Belica (Prilog 13.) - Policijska uprava međimurska – Policijska postaja Čakovec (Prilog 12.) - Županijska uprava za ceste Međimurske županije (Prilog12.) - Hrvatski telekom d.d. (Prilog 12.) ili ostala materijalna sredstva, kao što su oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva. Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz: Stranica 4230 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. prosinca 2019. - Državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije, - Fondova Europske unije, i - Donacija. Sredstva iz fondova EU se ne mogu osigurati unaprijed, njihova dodjela se provodi prema posebnim propisima kojima se uređuje korištenje sredstava iz fondova EU.

Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu odlučuju nadležna tijela. Navedena sredstva su nepovratna i nenamjenska te se ne mogu koristiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna Općine. Načelnik Općine te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuje se za: a) štete na imovini koja je osigurana, b) štete na imovini koje nastanu od prirodnih nepogoda, a izazvane su namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite, c) neizravne štete, d) štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela, e) štete nastale na objektu ili području koje je u skladu s propisima koji uređuju zaštitu kulturnog dobra aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom, f) štete koje nisu prijavljene i na propisan način i u zadanom roku unijete u Registar šteta prema odredbama Zakona, g) štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine.

Iznimno, od navoda d) sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda mogu se dodijeliti i za štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi određenim propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi i drugim pripadajućim aktima nadležnih tijela državne uprave. Iznimno, od navoda g) oštećenicima se mogu dodijeliti sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u slučajevima otežanih gospodarskih uvjeta, socijalnih, zdravstvenih ili drugih razloga koji ugrožavaju život stanovništva na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. O prijedlogu i prihvaćanju ovih uvjeta odlučuje Županijsko povjerenstvo na prijedlog Općinskog povjerenstva. • Primjena pravila o državnim potporama Temeljem članka 22. Zakona, prilikom dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda poduzetnicima na osnovi različitih mjera, a to se posebno odnosi na dodjelu novčanih sredstava u obliku subvencija ili dodjelu novčanih sredstava putem ostalih vrsta programa čiji su korisnici poduzetnici, postupa se sukladno pravilima o državnim potporama u industriji ili poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. 5. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području Općine donosi župan, na prijedlog općinskog načelnika. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje:

1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (općinsko) 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (općinsko) 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (županijsko). Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Obveznik unosa podataka u Registar šteta na razini Općine je Općinsko povjerenstvo. Općinsko povjerenstvo, u Registar šteta unosi prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta, jedinstvene cijene te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći Općinskog povjerenstava u skladu s obrascima i elektroničkim sučeljem. Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva. Oštećena osoba nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Nakon isteka roka od 8 dana, Općinsko povjerenstvo unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Također, iznimno, rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički unos podataka u Registar šteta, produljiti za osam dana. O produljenju navedenog roka odlučuje Županijsko povjerenstvo na temelju zahtjeva Općinskog povjerenstva. 5.1. Sadržaj prijave prve procjene štete Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete te, 6. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4231 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode te ostale podatke o prijavi štete sukladno Zakonu. 5.2. Konačna procjena štete Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem, 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti, 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode, 4. podatke o uzroku i opsegu štete, 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine, 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene Zakonom. Prijavu konačne štete Općinsko povjerenstvo unosi u Registar šteta sukladno rokovima iz članka 28. stavaka 4. i 5.

Zakona. Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Ona obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika, a tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: - stradanja stanovništva, - opseg štete na imovini, - opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, - iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, - opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja, - vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku koji je ispunio uvjete iz članaka 25. i 26. Zakona, Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene štete u skladu s prijašnjim navodom, oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije četiri mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete.

5.3. Način izračuna konačne procjene štete Kod konačne procjene štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za procjenu štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. 5.4. Žurna pomoć Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi većeg opsega, a uzrokovane su prirodnom nepogodom, i/ili katastrofom te prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom. Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini: - Općini za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi, troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje prirodnog okoliša, - oštećenicima, fizičkim osobama koje nisu poduzetnici u smislu Zakona, a koje su pretrpjele velike štete na imovini, a posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života na području zahvaćenom prirodnom nepogodom.

U slučaju ispunjenja navedenih uvjeta, Općina može isplatiti žurnu pomoć iz raspoloživih sredstava Proračuna. Općinsko vijeće donosi Odluku o prijedlogu žurne pomoći, koja sadržava sljedeće: - vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći - kriteriji, način raspodjele i namjena korištenja žurne pomoći te - drugi uvjeti i postupanja u raspodjeli žurne pomoći. Vlada RH o dodjeli žurne pomoći donosi Odluku o dodijeli žurne pomoći za Općini, koju može donijeti na temelju prijedloga Državnog povjerenstva i/ili Općinskog povjerenstva. Izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći, Općina je dužna dostaviti Vladi RH u roku navedenom u zaprimljenoj Odluci. 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA Operativne snage vatrogastva temeljna su operativna snaga sustava civilne zaštite koje djeluju u sustavnu civilne zaštite u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje područje vatrogastva. Na području Općine Belica djeluju dobrovoljna vatrogasna društva Belica i Gardinovec. Stranica 4232 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. prosinca 2019. Tablica 3: Prikaz spremnosti operativnih snaga vatrogastva koje djeluju na području Općine – DVD Belica Ukupan broj Popis opreme – materijalno – tehnička vatrogasaca sredstva (MTS) 20 - Navalno vozilo s pripadajućom opremom - Kombi vozilo - Benzinski agregat marke Magirus - Benzinska pumpa marke Honda x 2 - Aparat za zaštitu dišnih organa x 2 - Potopne pumpe x 3 - Auto prikolica - Aluminijske ljestve 4m - Motorna pila arke Stihl - Metlanice x 10 - Naprtnjače x 2 - Komplet opreme za zaštitu vatrogasaca x 16 Tablica 4: Prikaz spremnosti operativnih snaga vatrogastva koje djeluju na području Općine – DVD Gardinovec Ukupan broj Popis opreme – materijalno – tehnička vatrogasaca sredstva (MTS)

13 - Navalno vozilo DAF (2500l, pjenilo, visokotlačni sklop) - Kombi vozilo - VMŠ Ziegler Rosenbauer 8/8 - Motorna pumpa Honda 1640/min x 2 - Muljna pumpa - Motorna pila - Agregat za struju 6.1. Procjena prirodnih nepogoda na području Općine Tablica 5: Prikaz šteta uslijed prijašnjih događaja (prirodne nepogode) na području Općine Godina Naziv Zahvaćeno Iznos šteta prijetnje područje (kn) (ha) 2009. Suša 614 9.899.340,00 2011. Suša 868 12.794.500,00 2012. Suša 878 19.945.300,00 2013. Suša 690 17.945.300,00 2013. Poplava 878 - 2014. Poplava 240 2.808.000,00 2016. Mraz 18.246.424,03 7. MJERE I SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda jesu: - Vlada Republike Hrvatske, - Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, - Nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu...), - Međimurska županija, - Općina Belica. Prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju spomenuta nadležna tijela, obavezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi, onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva, a posebice ugroženih skupina na područjima zahvaćenom prirodnom nepogodom kao što je socijalni ili zdravstveni status. 7.1. Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Poslove u svezi dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda obavljaju:

- Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, - Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, - Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Postupanja i poslove vezane uz dodjelu sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje prirodnih nepogoda povjerenstva provode u suradnji s nadležnim ministarstvima, Vladom Republike Hrvatske i drugim tijelima koja sudjeluju u određenju kriterija i isplate sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda. 7.1.1. Općinsko povjerenstvo (Odbor za poljoprivredu i procjenu štete od elementarnih nepogoda Općinskog vijeća Općine Belica) Članove i broj članova Općinskog povjerenstva imenuje Općinsko vijeće na razdoblje od 4 godine i o njihovu imenovanju obavještava Županijsko povjerenstvo. Odbor za poljoprivredu i procjenu štete od elementarnih nepogoda Općinskog vijeća Općine Belica (KLASA: 013-03/17-01/15, URBROJ: 2109-3- 02-17-01, od 31.07.2017. god.). Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ broj 16/19), Općinsko vijeće donijet će Odluku o imenovanju povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Predsjednik Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda donijet će Plan djelovanja Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda u području prirodnih nepogoda. • Općinsko povjerenstvo obavlja sljedeće poslove: - utvrđuju i provjeravaju visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine, - unose podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, - unose i prosljeđuju putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, - raspoređuju dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, - prate i nadziru namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, - izrađuju izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih Županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, - surađuju sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, 6. prosinca 2019.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4233 - donose plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, - obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom. 7.1.2. Županijsko povjerenstvo Članove Županijskog povjerenstva imenuje Županijska skupština na razdoblje od 4 godine. Županijsko povjerenstvo osnovano je Odlukom o osnivanju Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (KLASA: 920-11/10- 03/4, URBROJ: 2109/1-02-10-02 od 23. rujna 2010. god.) te Odlukom o izmjeni Odluke o osnivanju Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (KLASA: 920-11/10-03/4, URBROJ: 2109/1-02-14-03 od 18. prosinca 2014.god.). Županijsko povjerenstvo imenovano je Rješenjem o imenovanju predsjednice i članova Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (KLASA: 920-11/14-03/11, URBROJ: 2109/1-02-14-02 od 18. prosinca 2014.god.) te Rješenjem o razrješenju članova i imenovanju članica Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda (KLASA: 920-11/16-03-4, URBROJ: 2109/1-02-16-02 od 07. srpnja 2016.god.). • Županijsko povjerenstvo obavlja sljedeće poslove: - usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, - provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, - podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, - po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, - objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, - imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno gradskog povjerenstva, - donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, - obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom.

7.1.3. Stručno povjerenstvo Ako Općinsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva za područje Općine. Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć općini u roku u kojem su imenovana. U svojem radu stručna povjerenstva surađuju s Općinskim povjerenstvom i Županijskim povjerenstvom. 7.2. Agrotehničke mjere Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati. Pod agrotehničkim mjerama smatraju se: • Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno: - redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta - održavanje ili poboljšanje plodnosti tla - održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama - održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

• Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta. Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima. • Suzbijanje organizama štetnih za bilje Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida. • Gospodarenje biljnim ostacima U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje. Stranica 4234 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. prosinca 2019. Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.

Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju: - primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla - primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla - obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima - obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl. Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima. • Održavanje razine organske tvari i humusa u tlu Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla. Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice – okopavine – leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese. Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hraniva u tlu.

Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine. Podusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda. Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu. • Održavanje strukture tla Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima. U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva. • Zaštita od erozije Na nagnutim terenima (>15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva. Međuredni prostori na nagnutim terenima (>15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena. Na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa. Na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi. • Održavanje plodnosti tla Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohraniva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla.

Na temelju članka 10. stavka 1. i članka 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne Novine“ broj 20/18,115/18), članka 8. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara („Narodne Novine“ broj 92/10), odredbi pravilnika o agrotehničkim mjerama („Narodne Novine“ broj 22/19) i članka 43. Statuta Općine Belica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/13, 5/18), Općinsko vijeće Općine Belica na 14. sjednici održanoj 11. lipnja 2019.god. donijelo je Odluku o agrotehničkim mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Belica, KLASA: 320-01/19-01/2, URBROJ: 2109/-3-02-19-01, („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/19). 7.3. Mjere civilne zaštite Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda označava blisku poveznicu sa sustavom civilne zaštite te djelovanjem operativnih snaga u sustavu civilne zaštite. Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) za sprječavanje nastanka i uklanjanje posljedica velikih nesreća i katastrofa te dr. Mjere civilne zaštite su jednokratni postupci i zadaće koje provode svi sudionici u sustavu civilne zaštite na svim razinama spašavanja života i zdravlja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša i to: uzbunjivanje i obavješćivanje, evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje, spašavanje, prva pomoć, KBRN zaštita, asanacija (humana, animalna, asanacija terena) zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla te zaštita bilja i namirnica biljnog porijekla.

Procjenom rizika od velikih nesreća te Planom djelovanja civilne zaštite na području Općine detaljnije su razrađene i druge prirodne nepogode čija pojava nije česta ili nije evidentirana kao prirodna nepogoda na predmetnom području, odnosno: ekstremne temperature i potres. Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18) kao jedna od mjera je prepoznata asanacija terena koja označava skup organiziranih i koordiniranih tehničkih, zdravstvenih i poljoprivrednih mjera i postupaka radi uklanjanja izvora širenja društveno opasnih bolesti. 7.4. Mjere zaštite od požara Zakonom o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) uređen je sustav zaštite od požara. U cilju zaštite od požara, Zakonom o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) propisano je poduzimanje organizacijskih, tehničkih i drugih mjera i radnji za: • otklanjanje opasnosti od nastanka požara, • rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara, 6. prosinca 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4235 • sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom, • sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara, • utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica. Zaštitu od požara, osim fizičkih i pravnih osoba provode i udruge koje obavljaju vatrogasnu djelatnost i djelatnost civilne zaštite, Općina te Međimurska županija. Svaka fizička i pravna osoba odgovorna je za neprovođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara, kao i za posljedice koje iz toga nastanu.

Dokumenti zaštite od požara na području Općine kojima se uređuju organizacija i mjere zaštite od požara su Plan zaštite od požara i Godišnji provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara. Godišnji provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara Općine donosi se na temelju Godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara Međimurske županije. Općinsko vijeće dužno je najmanje jednom godišnje razmatrati Izvješće o stanju zaštite od požara na području Općine i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara. 7.5. Mjere obrane od poplava Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim planom obrane od poplava („Narodne novine“ broj 84/10), kojeg donosi Vlada RH, Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak 2018), kojeg donose Hrvatske vode. Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. Navedeni planovi su javno dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda. Državnim planom obrane od poplava uređuju se: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava, sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima. Obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda su prikupljanje i dostava podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od značenja za obranu od poplava, upute za izradu izvještaja o provedenim mjerama obrane od poplava, kartografski prikaz granica branjenih područja.

7.6. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka Pravilnikom o provedbi mjera programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. – 2020.god. utvrđuje se provedba mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.god. i postupci dodjele potpore koje provode Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i druga tijela kojima Ministarstvo poljoprivrede kao Upravljačko tijelo povjeri provedbu financijskih instrumenata, dodjela potpora u obliku bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata te ovlasti Upravljačkog tijela i postupanje Ministarstva poljoprivrede po prigovorima. Kao jedna od podmjera navodi se osiguranje usjeva, životinja i biljaka. Nepovoljne klimatske prilike u poljoprivredi označavaju nepovoljne vremenske uvjete kao što su mraz, udar groma, oluja, tuča, led, duža vremenska razdoblja visokih temperatura te jaka kiša, koji se mogu izjednačiti s prirodnom nepogodom, kao i njihove posljedice u obliku poplava, suša i/ili požara. Predmet osiguranja je vrijednost biljne ili stočarske proizvodnje (prinos, urod, grlo, kljun, proizvod uključujući kvalitetu) na određenoj proizvodnoj jedinici koju u proizvodnji predstavlja ARKOD parcela, a u stočarskoj proizvodnji Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva. Ako se dogodi osigurani slučaj osiguravateljsko društvo je dužno isplatiti osigurninu. Osigurninu po polici osiguranja moguće je ostvariti ako je župan proglasilo nepovoljnu klimatsku priliku, koja se može izjednačiti s prirodnom nepogodom. U slučaju da župan ne proglasi prirodnu nepogodu, društvo za osiguranje prije isplate osigurnine mora zatražiti potvrdu Državnog hidrometeorološkog zavoda o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na području Općine.

7.7. Primjena jedinstvenih cijena i priroda Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda na sjednici održanoj 27. ožujka 2019. godine, donijelo je Zaključak o prihvaćanju prosječnih prinosa i cijena poljoprivrednih kultura za razdoblje od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2020. godine. Navedenim Zaključkom su prihvaćene cijene za procjenu štete od elementarnih nepogoda koje će se koristiti od 01. travnja 2019. godine do 31. ožujka 2020. godine prilikom utvrđivanja šteta u poljoprivredi (Prilog 14.). 8. ZAKLJUČAK Dosadašnja praksa je ukazala na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale štete od prirodnih nepogoda. U budućnosti se očekuje nastanak novih šteta na poljoprivrednim zemljištima, pri čemu nije moguće procijeniti razmjere nastanka istih. Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine, posebice u poljoprivredi, iznimno malen. Potrebno je u većoj mjeri osiguravati imovinu, što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć iz državnog proračuna nije dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bavi određenom gospodarskom djelatnošću. Postojeći uspostavljeni sustav omogućuje dodjelu državne potpore za osiguranje šteta u poljoprivredi kao i Program ruralnog razvoja koji kroz mjere osigurava sredstva za nadoknadu izgubljenog proizvodnog potencijala u poljoprivredi i pokriće troškova premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka uzrokovanih različitim čimbenicima, a što uključuje i prirodne nepogode koje određuje ovaj Plan.

U cilju sprječavanja nastanka i ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda veoma je bitna suradnja Općine, Općinskog povjerenstva, operativnih snaga sustava civilne zaštite te stanovnika Općine, koji svojim djelovanjem mogu u znatnoj mjera spriječiti nastanak prirodne nepogode i ublažiti njihove posljedice. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BELICA KLASA: 810-01/19-01/4 URBROJ: 2109-3-02-19-01 Belica, 4. prosinca 2019. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Petar Janušić, v.r. Stranica 4236 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 6. prosinca 2019. OPĆINA DONJI KRALJEVEC AKTI ODBORA ZA STATUT, POSLOVNIK I NORMATIVNU DJELATNOST