GLASNIK

Arhiva › 2013. › SGMŽ 5

SGMŽOpćina Selnica · 5. travnja 2013. · KLASA 350-02/12-01/4 · URBROJ 2109-15-13-71

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja „Štučec“ u Selnici

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 737

Članak 29.

Članak 29.
(1) Parkirališni prostor za vlastite potrebe potrebno je izvesti na vlastitoj građevnoj čestici.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na: stambene građevine 2,0 1 stan usluge, ugostiteljstvo, 4,0 100 m2 korisnog trgovina prostora drugi poslovni 2,0 100 m2 korisnog sadržaji (uredi) prostora Sportske građevine 0,2 1 gledatelj Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 30.

Članak 30.
(1) Površinu građevne čestice potrebno je urediti sadnjom visokog i niskog zelenila.
(2) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjedne čestice, odnosno građevine.
(3) Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, tende, pergole, ograde, konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni do 6 m2, vrtne sjenice i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice. Gradnja ograda
Članak 31.
(1) Na liniji regulacije građevnih čestica stambene i mješovite namjene / S1 i M / mogu se graditi ulične ograde.
(2) Ograde se mogu izvoditi do maksimalne visine 1,50 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,50m iznad kote terena. Visina ograda između građevnih čestica ne može biti veća od 1,80m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena.
(3) Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providan, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica / poželjno /. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti zdravlje i ljudski život.
(4) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutarnjoj strani /na česticu/, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 32.

Članak 32.
(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu br. 2a – ”Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - PLAN PROMETA”. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javnu površinu.
(2) Ulična mreža obuhvata Detaljnog plana sastoji se od novoplaniranih uličnih koridora UK1 i UK2.
Članak 33.
(1) Novoplanirani ulični koridori UK1 i UK2 (presjeci A i B) potrebno je izvesti od kolnika širine 6,0m, pješačke staze obostrano širine 1,5m i zaštitnog zelenog pojasa širine 1,5m obostrano. Ukupna širina koridora UK1 i UK2 je 12,0m
(2) Unutar pojasa uličnih koridora predviđena je sva potrebna mreža komunalne infrastrukture.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.
(4) Sve prometne površine potrebno je obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče) odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom.
(5) Potrebno je osigurati sprečavanje arhitektonskourbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje osoba s invaliditetom.
(6) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 34.

Članak 34.
(1) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata Detaljnog plana, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(2) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(3) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja. Stranica 738 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 05. travnja 2013. 3.2.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE Mreža fiksne telefonije i elektroničke komunikacije

Članak 35.

Članak 35.
(1) Rješenje trasa telekomunikacijske mreže za prostor Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b “Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža – ELEKTROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKOMUNIKACIJE”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulice.
(2) Prostor Detaljnog plana će ostvariti svoj spoj na postojeći TK međumjesni podzemni vod koji prolazi u koridoru županijske ceste ŽC – 2005.
(3) Projektom telekomunikacijske mreže prostora Detaljnog plana treba odrediti kako će se dovesti potrebna telekomunikacijska infrastruktura do zone obuhvata. Ovisno o stvarnim potrebama korisnika, treba odrediti broj i vrstu plastičnih cijevi i kabelskih zdenaca DTK te odgovarajuće kapacitete telekomunikacijskih kabela koji se u njih naknadno uvlače.
(4) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NNRH br. 114/10), Pravilnikom o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine (NNRH br. 42/09, 39/11) i Pravilnikom o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NNRH br. 108/10), te uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(5) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica UK1 i UK2 ili na pojedinačnim građevnim česticama moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
Članak 37.
(1) Na prostoru predmetnog Detaljnog plana novu elekroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektroničkih valova, bez korištenja vodova (osnovne postaje pokretnih komunikacija i pripadajući antenski sustavi na krovnim prihvatima) planirati nakon provjere pokrivenosti radijskim signalom svih operatora pokretnih komunikacija. Telefonski priključci

Članak 38.

Članak 38.
(1) Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić.
(2) Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. Unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekata pojedinih objekata prema posebnim propisima.
(3) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. 3.2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽA ELEKTROOPSKRBE I JAVNE RASVJETE

Članak 39.

Članak 39.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete za prostor Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b “Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža – ELEKTROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKOMUNIKACIJE”, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu električnom energijom, tj. za izgradnju srednjenaponske 10(20)kV mreže do zone i u zoni, nove 10(20)/0,4kV trafostanice, 0,4kV niskonaponske mreže te 0,4 kV niskonaponske mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
(3) Unutar područja obuhvata Detaljnog plana predviđena je izgradnja jedne nove trafostanice 10(20)/0,4 kV koja se povezuje srednjenaponskim podzemnim vodom 10(20) kV na najbližu postojeću trafostanicu u naselju po sistemu ulaz-izlaz.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el. instalacije i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt trafostanice sa SN priključnim vodom i raspletom NN mreže koji se odnosi na napajanje građevnih čestica stanovanja; - projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima.
(2) Na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi PVC. Broj i profil zaštitnih cijevi odrediti će se u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno.
(3) Sve radove na elektro-dijelu u zoni obuhvata potrebno je projektirati i izvesti prema posebnim uvjetima i suglasnostima ovlaštenog distributera i pravilima struke te uz suglasnosti ostalih čimbenika koji sudjeluju svojim instalacijama na tom području.

Članak 41.

Članak 41. 05. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 739
(1) Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipskim rješenjima HEP-a ODS Elektra Čakovec s obzirom na odabir izvedbe niskonaponske mreže: - nadzemna: ugradnja kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO) na vanjskom pročelju i na najprikladnijem mjestu u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod; - podzemna: ugradnja samostojećeg kabelskog razvodnog ormara (KRO) u zeleni pojas s mogućnošću priključenja do 6 kupaca s ugradnjom kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO) na vanjskom pročelju na najprikladnijem mjestu u odnosu na očitovanje, vanjski priključak i unutarnji razvod odnosno ugradnja samostojećeg kućnog priključnog mjernog ormara (KPMO) u liniji razgraničenja dviju građevinskih čestica prema pješačkoj stazi s mogućnošću do 3 kupca. - u KPMO nalazi se mjerno mjesto i MTU prijemnik; - glavne osigurače priključka u KPO ili u KPMO dimenzionirati prema manjem presjeku glavnog voda; - ostale nenavedene tehničke detalje treba izvesti u skladu s važećom u praksi primijenjenom tipizacijom DP Elektre Čakovec.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Javna rasvjeta na prostoru Detaljnog plana izvodi se unutar javnih zelenih površina podzemnom kabelskom instalacijom priključenom na blok JR u postojećoj i planiranoj TS.
(2) Stupovi se izvode metalni; projektom treba predvidjeti ekološku rasvjetu, a snaga sijalice će se odrediti izvedbenim projektom.
(3) Visinu stupova treba definirati projektnom dokumentacijom, ovisno o odgovarajućim proračunima rasvijetljenosti. U izvedbenom projektu proračun treba izvršiti za kategoriju gradske prometnice. Preporučena visina stupova javne rasvjete je h = 4,5 - 6,0 m, a raspored stupova jednostran. 3.2.3. OPSKRBA PLINOM

Članak 43.

Članak 43.
(1) Rješenje opskrbe plinom na prostoru Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2c “Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - PLINOOPSKRBA”.
(2) Plinoopskrbna mreža u prostoru obuhvata Detaljnog plana će se priključiti na postojeću niskotlačnu mrežu u koridoru županijske ceste ŽC-2005. Predviđa se dogradnja nove mreže plinoopskrbe unutar uličnih koridora UK1 i UK2 novih ulica na način da se zatvara prsten.
Članak 44.
(1) Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi. Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE 100. Cijevi moraju odgovarati normama EN 1555-2, ISO 4437 i DIN 8074. Moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara, za srednjetlačni plinovod, odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara.
(2) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: Minimalni horizontalni i vertikalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija infrastrukture: horizontalni vertikalni razmak / minimalni razmaci razmak kod paralelno križanja vođenje/ plinovodi međusobno 0,60m 0,20m plinovod prema vodovodu i 0,60m 0,20m kanalizaciji* plinovod prema tk. 0,50m 0,30m plinovod prema 1,00m 0,50m elekroenergetskim vodovima plinovod do šahtova i kanala 0,30m 0,20m * Zabranjeno je polaganje kanalizacijskih cijevi iznad plinovoda.

Članak 44.

Minimalni razmak biljaka od ukopanog plinovoda kod hortikulturnog uređenja površine stabla visokog raslinja 1,5 metara stabla niskog raslinja – 0,5 metara grmoliko bilje Kućni priključci plinoopskrbe
Članak 45.
(1) Plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 3.2.4. OPSKRBA PITKOM VODOM

Članak 46.

Članak 46.
(1) Rješenje opskrbe pitkom vodom na prostoru Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2d “Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža – VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA”.
(2) Vodoopskrbna mreža u prostoru obuhvata Detaljnog plana će se priključiti na postojeću mrežu u koridoru županijske ceste ŽC-2005. Predviđa se dogradnja nove mreže vodoopskrbe unutar uličnih koridora novih ulica na način da se zatvara prsten.
(3) Vodoopskrbu područja obuhvata Detaljnog plana treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. Stranica 740 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 05. travnja 2013. Opći i tehnički uvjeti za projektiranje vodovoda

Članak 47.

Članak 47.
(1) Nije dopušteno polaganje energetskih, CATV i TK kabela i plinovoda ispod ili iznad vodovodnih, odnosno kanalizacijskih cijevi, kao ni polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ispod ili iznad spomenutih drugih instalacija, osim kod križanja istih.
(2) Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 3,0 m. Nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije.
(3) Na svim odvojcima vodovodne mreže predviđena je izvedba zasunskih okana sa svim potrebnim fazonskim komadima i armaturama.
(4) Vrsta materijala za izvedbu vodovodne mreže predviđena je cijevima koje ne smiju biti škodljive za zdravlje.
(5) Vodomjerno okno locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe.
(6) Planirani cjevovod i planiranu uličnu hidrantsku mrežu treba projektirati tako da zadovolji uvjete iz Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara i druge važeće regulative. 3.2.5. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA

Članak 48.

Članak 48.
(1) Rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda prostora Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2d “Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža – VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA”.
(2) Za područje naselja Selnica izrađen je projekt odvodnje otpadnih voda, planiran kao razdjelni sustav. Odvodnju planirane zone obuhvata detaljnog plana potrebno je uključiti u projektirani sustav odvodnje naselja.
(3) Sustav oborinske odvodnje predviđen je na način da se priključi na sustav odvodnje gospodarske zone u neposrednoj blizini ili ispuštanjem oborinskih voda u najbliži vodotok.
(4) Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju će biti moguće nakon njenog spajanja putem kolektora na predviđeni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda lociran na području Grada Murskog Središća.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Kućne priključke za odvodnju sanitarno-fekalnih voda potrebno je predvidjeti, u pravilu, kao pojedinačne.
(2) U prvoj fazi, do izgradnje sustava javne odvodnje za područje naselja, sanitarno-fekalne otpadne vode potrebno je sakupljati u vodonepropusnim septičkim taložnicama zatvorenog tipa koje je potrebno redovno održavati i prazniti po za to ovlaštenom poduzeću, prema posebnim propisima.
(3) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije - 1,0 m od susjedne međe - 3,0 m od susjedne građevine - 1,0 m od vlastite građevine.
(4) Nakon izgradnje mreže javne odvodnje otpadnih voda i kada uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bude u funkciji, obavezno je priključenje korisnika na sustav odvodnje, a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren.
(5) Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda ili otpadnih voda u sustav odvodnje oborinskih voda.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici.
(2) Oborinske vode sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta mogu se ispuštati u upojne bunare samo preko slivnika sa taložnicom te separatora ulja i masti.
(3) Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u recepijent mora se vršiti preko slivnika sa taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovim odredbama.
(2) Kod izrade glavnih i izvedbenih projekata odvodnje potrebno je definirati kote uređenog terena u zoni na način da se omogući priključenje svih građevina na fekalnu, odnosno oborinsku kanalizaciju.
(3) Položajno, trasu kanalizacije za odvodnju otpadnih voda potrebno je položiti ispod kolnika, tj. prema kartografskom prikazu br. 2d i položaju vodova danom na poprečnom presjeku ulica.
(4) Iznad tjemena kanalizacijskih cijevi potrebno je osigurati dovoljan nadsloj. 3.2.6. ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

Članak 52.

Članak 52.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija vjetra, sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biomase i dr.), a koju je moguće predvidjeti kao dopunu centralnom sustavu ili kao dodatni izvor za pojedinu građevinu.
(2) Sve građevine i postrojenja koja se planiraju u svrhu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, trebaju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
(3) Uređaji i oprema za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije za jednog individualnog korisnika lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 53.

Članak 53.
(1) Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 – DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, a obuhvaća zaštitne zelene površine uz pješačke i kolne 05. travnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 5 - Stranica 741 komunikacije te zaštitni koridor zelenila prema gospodarskoj zoni Selnica /oznaka Z/.
(2) Zaštitne zelene površine oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (zaštita od buke, prašine).
(3) U zaštitne zelene površine Z spadaju sve površine urbanog zelenila, drvoredi, travnjaci i zelenilo uz prometnice.
(4) Pri uređivanju zaštitnih zelenih površina treba paziti da se ne ugrozi preglednost i sigurnost prometa.
(5) Prilikom uređenja zaštitnih zelenih površina postojeća vegetacija mora se respektirati i sačuvati u što je moguće većoj mjeri.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(2) Zelene površine uz pješačke i kolne površine treba projektirati i urediti istovremeno s pješačkim stazama, pri čemu i zelena površina i staza trebaju oblikovati jedinstvenu pješačku cjelinu.
(3) Kod sadnje zelenila treba voditi računa o mjerama zaštite infrastrukture od korijenja biljaka. 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak 55.
(1) Na području obuhvata Detaljnog plana nema posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina 6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Članak 56.

Članak 56.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4 - UVJETI GRADNJE.
(2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, u skladu sa predviđenim koeficijentom izgrađenosti, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2. – 2.5. ovog Detaljnog plana.
(3) Na građevnim česticama za koje je određen građevni pravac, određuje se obaveza izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine osnovne namjene, unutar građevinske cjeline, na toj liniji.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Za gradnju osnovnih građevina određeni su sljedeći načini gradnje: - samostojeća gradnja (oznaka SS), - mješoviti način gradnje (oznaka MJ).
(2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne osnovne građevine na čestici stambene namjene S1.
(3) Mješoviti način gradnje označava mogućnost odabira između samostojeće gradnje i gradnje u kompleksu više građevina osnovne namjene, a predviđen je na česticama mješovite namjene.
Članak 58.
(1) Ovaj Detaljni plan ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona.
(3) Građevine namijenjene javnom korištenju treba projektirati tako da se izbjegnu arhitektonsko-urbanističke barijere sukladno posebnim propisima. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 59.

Članak 59.
(1) Na prostoru obuhvata Detaljnog plana prema podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Selnica, kao i uvidom u stanje na terenu, nema zaštićenih prirodnih i kulturnopovijesnih cjelina, ni ambijentalnih vrijednosti.
Članak 60.
(1) U cilju zaštite ambijentalnih vrijednosti, odnosno stvaranja kulturnog krajolika novih ambijentalnih vrijednosti potrebno je prvenstveno kroz arhitekturu primjerenu veličinom, visinom i oblikovanjem, obaveznim hortikulturnim rješenjem javnih zelenih površina i uređenjem čestica, postići ambijentalnu vrijednost u zoni, te je uklopiti u širi krajolik. 7.1. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 61.

Članak 61.
(1) Unutar obuhvata Detaljnog plana nema registriranih niti evidentiranih kulturnih dobara, no prilikom izvođenja bilo kakvih radova vrijede odredbe članak 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(2) Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata na gradnji građevina i objekata infrastrukture ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe, ili se pretpostavlja da se naišlo, na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti stručnjake nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu ili Arheološkog odjela Muzeja Međimurja u Čakovcu koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 62.

Članak 62.
(1) Akt na temelju kojega se može pristupiti gradnji građevina u skladu s odredbama ovog Detaljnog plana nadležno upravno tijelo može izdati nakon ispunjenja uvjeta iz članka 26. ovih odredbi, tj. nakon što građevna čestica, na koju se dozvola odnosi, ima osiguran neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Sve mjere komunalnog uređenja moraju biti usmjerene ka konačnom urbanističkom rješenju, zato izrada projekata za komunalno uređenje zone mora biti međusobno usklađena i raditi se paralelno, bez obzira na etapnost realizacije pojedine komunalne opreme. Stranica 742 - Broj 5 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 05. travnja 2013. 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 63.

Članak 63.
(1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. 9.1. ZAŠTITA TLA I VODA
Članak 64.
(1) Unutar obuhvata Detaljnog plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda ili odlaganja otpada.
(2) Otpadne vode od pranja radnih površina, automobila, drugih vozila strojeva i sl. onečišćene deterđentima i drugim sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.
(3) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Zaštita voda (površinskih i podzemnih) se provodi sukladno Zakonu o vodama, Državnim planom za zaštitu voda i drugim pravnim propisima.
(2) Nužno je osigurati maksimalnu zaštitu kroz sljedeće mjere i aktivnosti: - za sve čestice treba predvidjeti sakupljanje te odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.5. ovih odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode prije ispuštanja u sustave javne odvodnje; - ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje otpadnih voda ukoliko on nije izveden u cjelini, sukladno načelima zaštite okoliša. 9.2. ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA

Članak 66.

Članak 66.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem tog Zakona kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve kategorije.
(2) Potrebno je kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program. 9.3. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 67.
(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(3) Za planirane građevine – sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to: - odabirom i uporabom malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport, - izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke, - uređenjem zaštitnih zelenih površina u sklopu građevnih čestica. 9.4. POSTUPANJE S OTPADOM

Ostali akti u ovom izdanju (151)