Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone “Brezje” u Murskom Središću

31. Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09), članka 31. Statuta Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja gospodarske zone “Brezje” (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 4/10), Gradsko vijeće Grada Mursko Središće, na svojoj 12. sjednici održanoj 13. prosinca 2010. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone “Brezje” u Murskom Središću i. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Odlukom o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone “Brezje” u Murskom Središću (u daljnjem tekstu Odluka) donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone “Brezje” u Murskom Središću (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU).
(2) Gospodarska zona “Brezje” dio je južne gospodarske, proizvodno - poslovne zone grada Murskog Središća.
(3) Detaljni plan uređenja izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 2.
(1) Područje obuhvata Detaljnog plana uređenja je površine cca 15,0 ha, a odnosi se na prostor u jugoistočnom dijelu naselja Mursko Središće, istočno i zapadno od željezničke pruge L101 Čakovec - Lendava i južno od južne međe gospodarske zone “Mural”, odnosno južne međe čestice društvene namjene - muzeja rudarstva.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja površina, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti zaštite kulturnih dobara, uvjeti za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Posebna geodetska podloga za izradu DPU III. Izvod iz prostornog plana šireg područja - UPU Mursko Središće IV. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 i 38/09)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje slijedećeg sadržaja 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti i način gradnje građevina 6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti 7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 8. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj 9. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 20. prosinca 2010. Broj 27 - Stranica 2239 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 0.1 SITUAcIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA 0.2. SITUAcIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJ- NOG PLANA UREĐENJA S UcRTANOM PO- STOJEĆOM INFRASTRUKTUROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLI- NOOPSKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKAcIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (“Narodne novine”, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, čija površina i oblik je određena u kartografskim prikazima DPU, a može unutar sebe sadržavati jednu ili više namjena površina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine uz predviđenu svrhu, određenu DPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice, - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina / GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m.

Članak 4.

- Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. - Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

Članak 4.

- Samostojeća građevina je građevina koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Građevni kompleks je funkcionalna cjelina većeg broja sadržaja objedinjenih u jednoj ili više građevina međusobno funkcionalno ili fizički povezanih. - Mješoviti način gradnje je mogućnost gradnje građevine kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. ii. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 5.
(1) U obuhvatu DPU-a namjena pojedinih čestica ili dijelova čestica je slijedeća: - gospodarska: - proizvodna i/ili poslovna namjena /oznaka I/ - poslovna namjena /oznaka K/ - zelene površine: - zaštitne zelene površine /Z/ - prometne površine s pripadajućim građevinama i uređajima: - uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom / Stranica 2240 - Broj 27 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2010. - željezničkog koridora /oznaka ŽK/ - cestovni prijelaz preko željezničke pruge /oznaka cP1/ - parkirališne površine /oznaka P/ - površine infrastrukturnih sustava: - površina za gradnju transformatorske stanice /oznaka IS1/ - ostale servisne ili prateće površine: - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze i slično /grafička oznaka/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ ili uređenju javnih prostora određuju se kao površine jedne namjene, odnosno mogu sadržavati i više namjena, prema prethodnom članku.
(2) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - “Detaljna namjena površina” sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih pratećih i/ili pomoćnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Gospodarska, proizvodna i/ili poslovna namjena /oznaka i/ omogućava formiranje čestica i gradnju jedne ili kompleksa građevina osnovne namjene sa svrhom obavljanja: - svih vrsta proizvodnih i prerađivačkih djelatnosti, odnosno omogućava obavljanje djelatnosti: - klanja životinja, prerade mesa i /ili ribe, - otkupa i prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda, - prerade mineralnih sirovina, - prerade neopasnog otpada koji se u proizvodnim postupcima koristiti kao sekundarna sirovina, - proizvodnje hrane i/ili pića, - proizvodnje lijekova, - proizvodnje tekstila, kože, stakla, metala, betona, opeke i slično, - proizvodnje proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, betona, plastike, opeke, i slično, - proizvodnje kemijskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično, - obavljanje drugih proizvodnih i/ili prerađivačkih djelatnosti čiji se negativni utjecaj na okolinu, prirodu, korisnike gospodarske zone i kontaktna stambena područja može spriječiti, odnosno održavati u nacionalnim normama određenim razinama, primjenom odgovarajućih mjera zaštite, - pojedinih vrsta poslovnih djelatnosti - uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih, odnosno: - uslužnih djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i druge djelatnosti koje se obavljaju uredima, - obrtničkog tipa (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske usluge i slično), - tehničkih servisa (klesarske, limarske, mehaničarske, električarske, strojobravarske i slične usluge)

Članak 7.

- građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične djelatnosti), - trgovačkih i/ili skladišnih djelatnosti svih vrsta, osim sajmišta i tržnica na malo i djelatnost trgovine živim životinjama, u što se ne ubraja prodaja kućnih ljubimaca u sklopu trgovačkog centra, odnosno: - trgovine i skladišta hrane i/ili pića, uključujući hladnjače, silose, trgovine plinovitim i eksplozivnim tvarima i slično, - postaje za prodaju goriva na malo, - komunalnih djelatnosti: - parkiranja vozila (kamiona, autobusa, radnih strojeva i drugo), - skupljanja i selektiranja otpada koji se izdvaja kao sekundarna sirovina - neopasnog komunalnog ili tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta), - održavanja komunalnih sustava vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe i slično, - druge komunalne djelatnosti osim groblja i odlaganja otpada.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, unutar gospodarske zone ne mogu se obavljati proizvodne ni prerađivačke djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, (šljunka, plina, vode i drugo), niti djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje (uzgoj bilja i životinja).
(3) Ukoliko se na površinama proizvodne i/ili gospodarske namjene predviđa benzinska postaja, odnosno trgovina druge vrste pogonskog goriva na malo, postaja može imati sve sadržaje koji su određeni Pravilnikom o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (“Narodne novine”, broj 93/98. i 116/07), a ugostiteljsko - turistički sadržaji koji se lociraju uz postaju mogu imati ugostiteljski karakter (caffe bar-a, bistro ili restorana), ali ne i smještajne sadržaje.

Članak 7.

(4) Osim građevina za obavljanje djelatnosti navedenih u stavku 1. ovog članka, unutar čestica je kao prateće i pomoćne u kompleksu ili kao samostojeće moguće locirati servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti (restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno - istovarne rampe, silose, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, trafostanice, plinske redukcijske stanice, spremnike goriva, crpne stanice sustava odvodnje ili vodoopskrbe, sustave za autonomnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i slične infrastrukturne građevine).
(5) Unutar površine proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I/ se ne mogu se locirati sadržaji: - društvenih djelatnosti, - smještajni turistički sadržaji, - stacionarni sadržaji socijalnih djelatnosti (domovi za starije i slično), - stambeni sadržaji, - odlagališta otpada.
(6) Izuzetno od stavka 5. ovog članka, ukoliko se radi o djelatnosti koja ima predviđeno obavljanje u najmanje 2 smjene, unutar građevnog kompleksa se može predvidjeti stan za domara, ukupne površine do 150 m2. 20. prosinca 2010. Broj 27 - Stranica 2241 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”

Članak 8.

Članak 8.
(1) Gospodarska, poslovna namjena /oznaka K/ omogućava formiranje čestica i gradnju jedne ili kompleksa građevina osnovne namjene sa svrhom obavljanja uslužne, trgovačke ili komunalno - servisne namjene, bez negativnog utjecaja na kontaktni prostor stambene zone.
(2) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti, u smislu ovog članka, smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - ugostiteljskih i turističkih sadržaja (sve vrste ugostiteljskih usluga, stacionarni smještaj tipa motel, pansion, hotel i drugo), - tehničkih servisa čiji utjecaj buke i zagađenja na okolinu se može izbjeći primjenom mjera dodatne zaštite u radnoj okolini (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske radione i sl.), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično).
(3) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti,u smislu ovog članka, smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osim trgovine životinjama, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i sl.
(4) Poslovnom građevinom za komunalno - servisne djelatnosti čiji utjecaj buke i zagađenja na okolinu se može izbjeći primjenom mjera dodatne zaštite, u smislu ovog članka, smatra se parkiralište s pratećim sadržajima za transportna cestovna vozila i radne strojeve (autobuse, kamione, građevinske radne strojeve i slično).

Članak 8.

(5) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, na česticama je moguće organizirati i proizvodnju, ukoliko se radi o proizvodnoj djelatnosti za koju nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliš i stambenu okolinu, čime se prvenstveno podrazumijevaju finalni proizvodni procesi (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda od prethodno proizvedenih dijelova i slično).
(6) Uz građevine osnovne namjene je u kompleksu ili kao samostojeće moguće graditi kao prateće i pomoćne - servisne i infrastrukturne građevine u funkciji poslovne djelatnosti - porte, prostore ugostiteljske namjene za vlastite potrebe i javno korištenje, nadstrešnice za parkirališta, garaže za vozila, otvorena skladišta, utovarno - istovarne rampe, silose, mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, transformatorske stanice i plinske redukcijske stanice, spremnike goriva i slično.
(7) Unutar površine gospodarske, poslovne namjene / oznaka K/ se ne mogu locirati sadržaji: - odlaganja, skupljanja i selektiranja otpada, - tržni i sajmišni prostori otvorenog tipa i slično, - proizvodne djelatnosti, osim proizvodnje definirane stavkom 5. ovog članka, - društvenih djelatnosti, - stacionarni sadržaji socijalnih djelatnosti (domovi za starije i slično), - stambeni sadržaji, - odlagališta otpada.
(8) Izuzetno od stavka 7. ovog članka, ukoliko se radi o djelatnosti koja ima predviđeno obavljanje u najmanje 2 smjene, unutar građevnog kompleksa se može predvidjeti stan za domara, ukupne površine do 150 m2.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Zaštitna zelena površina /oznaka Z/ je površina javnog zelenila, u funkciji zaštitne tampon zone između javnih cestovnih i željezničkih prometnih površina i građevnih čestica.
(2) Zaštitna površina se uređuje sadnjom trave i/ili višeg raslinja, pri čemu se preferira zadržavanje postojećeg visokog zelenila u što je više mogućoj mjeri.
(3) Unutar čestica zaštitnih zelenih površina, neposredno zapadno od postojeće željezničke pruge mogu se iskoristiti za izvedbu industrijskog kolosijeka.
(4) Na površinama zaštitnih zelenih površina nije moguća gradnja građevina, osim građevina infrastrukture, pod uvjetom da ne ometaju sigurnost prometa.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Površina uličnog koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formira se radi rekonstrukcije postojećih ili izgradnje novih prometnica, te pripadajućih pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
(2) Površine uličnih koridora mogu se spajati jedinstvene čestice, ukoliko se međusobno nastavljaju.
(3) Površine ulica mogu se uređivati fazno.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Površina željezničkog koridora /oznaka ŽK/ je čestica željezničke pruge od značaja za lokalni promet L101 Čakovec - M. Središće - Državna granica (Lendava), unutar koje je moguća rekonstrukcija pruge i servisnih instalacija.
(2) Unutar čestice željezničkog kolodvora predviđa se jedan cestovni prijelaz preko željezničke pruge /oznaka CP1/
(3) cP1 je postojeći cestovni prijelaz u istoj razini za koji se predviđa rekonstrukcija na način da ga se opremi odgovarajućom signalizacijom i rampom.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površine parkirališta /oznaka P/ označavaju manji dio građevnih čestica predviđen za uređenje parkirališta u funkciji gospodarske čestice.
Članak 13.
(1) Površina infrastrukturnih sustava /oznaka iS1/ je čestica predviđena za izgradnju trafostanice.
(2) Na čestici se mogu graditi građevine i postavljati uređaji, koji u odnosu na osnovnu imaju prateću i servisnu funkciju.
Članak 14.
(1) Ostale servisne ili prateće površine - zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke Stranica 2242 - Broj 27 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2010. staze i slično dane su u kartografskim prikazima grafičkom oznakom i određuju prijedlog načina uređenja ulica, te su u tom smislu neodjeljive od površina namijenjenih prometu. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTIcA, TE GRADNJE GRAĐE- VINA

Članak 15.

Članak 15.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 16.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3 - “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina” svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4 - “Uvjeti gradnje građevina” svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice/kis/.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-8% planirane površine.
Članak 18.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica, odnosno vlasničkih čestica ili čestica koje se posebnim postupkom utvrde kao korisničke.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Više susjednih građevnih čestica iste namjene, koje nisu međusobno odvojene javnom prometnicom, mogu se spojiti u jednu veću, kod čega se površina tako dobivene građevne čestice, u organizacijskom smislu, tretira jedinstvenom građevnom česticom.
(2) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavku 1. ovog članka, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, ali pojedini dijelovi zadržavaju planom određene namjene.
(3) Jedna građevna čestica predviđena detaljnim planom uređenja može se cijepati na najviše dvije, pod uvjetom da nijedna od novoformiranih nije uža od 40,0 m, nije manje dubine od 70,0 m i nema površinu manju od 2.800,0 m, pri čemu se organizacijsko rješenje čestice, daje idejnim rješenjem usklađenim s općom koncepcijom zone. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 20.

Članak 20.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.
(3) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ obračunavaju se na ukupnu površinu građevne čestice, bez obzira da li je unutar čestice definirana obveza korištenja dijela čestice u specifičnoj funkciji, kao što je parkiranje.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica /kig/ za sve građevne čestice iznosi kig<=0,40.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko veličina građevne čestice prelazi 1,0 ha, a što se može postići i objedinjavanjem većeg broja planiranih građevnih čestica u jednu veću, koeficijent izgrađenosti /kig/ može iznositi do 0,60, uz uvjet da se naknadno cijepanje čestice na veći broj manjih, ne može izvršiti ukoliko bi koeficijent izgrađenosti čestica manjih od 1,0 ha prelazio 0,40.
(3) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta i pristupne površine, te natkrivena otvorena skladišta, visine vijenca do 5,0 m, građene unutar površina za razvoj građevnih čestica, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali površina pod nadstrešnicama ne može premašivati više od 20% površine čestice.
(4) Ukoliko se na čestici predviđa gradnja podzemne garaže, njena tlocrtna površina može se razviti i izvan predviđenih 40% površine čestice, uz uvjet da: - je garaža potpuno ukopana - gabaritom ne izlazi izvan područja za razvoj građevina.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevnih čestica /kis/: 20. prosinca 2010. Broj 27 - Stranica 2243 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” - za građevne čestice gospodarske namjene /oznake I i K/ iznosi kis<=1,2, - za građevnu česticu koja predstavlja površinu infrastrukturnih sustava /oznaka IS1/ iznosi kis<=0,4.
Članak 23.
(1) Maksimalno dozvoljena visina građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina iznosi: - za gospodarsku, poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka I / Vmax=8,50 m, - za gospodarsku, poslovnu namjenu /oznaka K/ Vmax=7,00 m - za infrastrukturne građevine /oznaka IS / Vmax=4,00 m.
(2) Izuzetno od alineja 1. i 2., stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima, konstrukcija građevine ili specifična funkcija građevine (silosi dimnjaci i slično), na građevnim česticama gospodarske namjene /oznaka I i K/, visina vijenca može se predvidjeti i iznad dozvoljene, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% ukupno dozvoljene tlocrtne površine građevina na čestici (0,3 PT).

Članak 24.

Članak 24.
(1) Maksimalno dozvoljena etažnost građevina koje se mogu graditi unutar površine za razvoj tlocrta građevina iznosi: - za gospodarsku, poslovnu i/ili proizvodnu namjenu /oznaka I / Emax= četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 2 KATA, - za gospodarsku, poslovnu namjenu /oznaka K/ Emax= četiri (4) etaže i to PODRUM + PRIZEMLJE + 1 KAT+ POTKROVLJE, - za infrastrukturne građevine /oznaka IS / Emax=jednu
(1) etažu i to PRIZEMLJE.
(2) Alternativno od stavka 1. ovog članka, u dijelovima građevina koji iz tehnoloških razloga imaju veću visinu, ili je visina prostora iz drugih razloga veća, može se urediti i više etaža, za sadržaje koji po svojim funkcionalnim zahtjevima mogu imati uobičajenu etažnu visinu.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).
(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
(3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA
(1) Građevinom ili prostorom osnovne namjene smatra se građevina ili prostor čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. - “Detaljna namjena površina”, ove Odluke.
(2) Pratećom građevinom, odnosno sadržajem smatra se građevina, odnosno sadržaj, čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema poglavlju 1. Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice, prema poglavlju 1. - Uvjeti određivanja namjene površina, ove Odluke.
(4) Prateće i pomoćne građevine nisu površinom limitirane u odnosu na osnovnu namjenu pojedine čestice. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 26.

Članak 26.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br.4. - “Uvjeti gradnje građevina”.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine, - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
Članak 27.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama, ukoliko nisu građene kao poluugrađene ili ugrađene, mora biti minimalno jednaka ½ visine osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora, određenog prema poglavlju “Zaštita od požara” iz ove Odluke. 2.1 OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 28.

Članak 28.
(1) Gradnja na pojedinoj čestici može biti oblikovana kao samostojeća gradnja i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih natkrivenim otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(2) Primjena materijala i kvaliteta oblikovanja građevina treba zadovoljavati suvremene arhitektonske standarde.
(3) Ukoliko se radi o građevinama javnog korištenja, kao što su turistički smještajni kapaciteti arhitektonsku uspješnost oblikovanja treba potvrditi odgovarajuće stručno tijelo nadležne Uprave (Komisija za ocjenu arhitektonske uspješnosti). Stranica 2244 - Broj 27 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. prosinca 2010.
(4) Sva pročelja građevina orijentirana na javne površine ulica i druge javno dostupne prostore, s kojih je građevina izložena pogledu, treba oblikovati na reprezentativni način, odnosno primjenom materijala i kvalitetom oblikovanja jednako kao i osnovno pročelje građevine.
(5) Oblikovanje urbane opreme - postava ugostiteljske terase, tende, nadstrešnice, reklama i drugih naprava za oglašavanje potrebno je predvidjeti u skladu s obilježjima projektiranog kompleksa i predvidjeti istim projektom.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,0 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine, određeno prema kartografskom prikazu br. 4.
Članak 30.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, lučni, ravni ili kompleksni.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°.
(4) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Visina nadozida etaže potkrovlja ne može biti veća od 1,20 m, mjereno od gotovog poda iste etaže na svim pročeljima građevine.
(2) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini).
(3) Posljednju dozvoljenu katnu etažu moguće je oblikovati kao kat ili potkrovlje.
(4) U situacijama kad dozvoljena etažnost građevine završava punom katnom etažom i ona se oblikuje kao kat, treba ga završiti stropnom pločom na kojoj je moguće predvidjeti izvedbu ravnog krova ili kosog krova blagog nagiba - do 15°.
(5) Atika kod ravnog ili skrivenog kosog krova može biti najviše 45,0 cm viša od vrha krovne konstrukcije.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine. 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 34.
(1) Formiranje građevnih čestica predviđa se pojedinačnim postupcima ili provedbom komasacijskog postupka, koji će obuhvatiti sve ili logičnu grupu novoplaniranih čestica i površine čestica koje se temeljem rješenja ovog DPU-a predviđaju preoblikovati.