Arhiva › 2007. › SGMŽ 2

SGMŽGrad Mursko Središće · 24. veljače 2007. · KLASA 021-05/07-01/126 · URBROJ 2109-05-01-

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 63

Članak 25.

Članak 25. Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno - poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava: - dubinu čestice veću od 100,0 m - veličinu građevne čestice dobivene objedinjavanjem dvije postojeće susjedne iznad 1.200,0 m2 - izgrađenost građevne čestice određenu s 0,4 - iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0 - maksimalnu visinu vijenca određenu s 6,60 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine - maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. Ukoliko se na postojećim građevnim česticama interpolira bazen ili tenis igralište, kao građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, potrebno ih je locirati iza građevine osnovne namjene, a tenis igralište dodatno udaljiti najmanje 12,0 m od pojasa izgradnje osnovnih građevina.

Članak 26.

Članak 26. Na postojećim višestambenim građevinama na području Istarskog naselja moguće je vršiti adaptaciju, rekonstrukciju i sanaciju koja: - ne povećava tlocrtnu površinu prizemlja za više od 10 % - ne povećava koeficijent izgradivosti čestice iznad 0,6 - ne mijenja namjenu građevine, izuzev tihih i čistih djelatnosti u prizemlju, odnosno omogućava kompletnu prenamjenu građevine iz stambene u građevinu društvenih djelatnosti uprave, koja ne remeti okolno stanovanje, - ne mijenja visinu građevine, izuzev mogućnosti sanacije postojeće krovne konstrukcije izvedbom kosog krovišta, koji se može urediti za korištenje u skladu s namjenom građevine - ne mijenja pročelje građevine, osim mogućeg zatvaranja lođa i balkona unificiranim oblikovanjem za cijelu građevinu ili redizajnom čitavog pročelja s ciljem poboljšanja fizikalnih svojstava građevine.

Članak 27.

Članak 27. Na prostorima započete transformacije izgrađenog stambenog područja u Ulici Rade Končara, u područje povećane mješovitosti funkcija – mješovite stambene zone (MS), čija granica je označena na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000 moguća je transformacija stambene matrice: - interpolacijom novih građevnih čestica minimalne širine 20,0 m za osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu namjenu i najmanje 28,0 m za isključivo gospodarsku namjenu - promjenom namjene građevina u skladu sa obilježjima mješovito - stambene zone - preoblikovanjem vanjskog prostora ulice, od prometnice do građevne linije, čime se podrazumijeva: - uklanjanje ograda građevnim česticama - postava zaštitnih, žičanih ograda visine do 1,80 m - uređenje parkirališta, nogostupa za pješake, zelenog pojasa i trgova, te reprezentativnih vrtova uz poslovne sadržaje. Oblikovna obilježja građevne strukture mogu se transformirati kao i kod karakterističnog uzorka naselja, planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje, osim što i osnovne građevine i prateće građevine gospodarskih djelatnosti mogu imati visinu vijenca do 6,60 m.

Članak 28.

Članak 28. Osnovni preduvjet kojim se omogućuje izgradnja građevina stambene namjene u neizgrađenim dijelovima naselja je obvezno osigurana mogućnost minimalnog nivoa komunalne opremljenosti građevinskog zemljišta. Pod minimalnim nivoom opremljenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva se da postoji uređeni prilazni put do građevne čestice namjeravanog zahvata u prostoru, sa mogućnošću priključka građevine na vodoopskrbni i elektroopskrbni sustav, odnosno da je izdana građevna dozvola za izgradnju prilazne javne prometnice, vodoopskrbne i elektroopskrbne mreže u skladu sa rješenjima iz ovog Plana. 1.1.3. Monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti

Članak 29.

Članak 29. Monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti obuhvaćaju: Stranica 64 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. - gospodarsku / industrijsku zonu uz željezničku stanicu, kao prostor transformiran u industrijsko - proizvodnu zonu iz prostora rudnika ugljena - gospodarsku zonu planski formiranu za razvoj tekstilne industrije. Izgrađena monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti u dijelovima u kojima nisu dovršena mogu se izgrađivati na način koji je određen za uređenje površina i izgradnju građevina u gospodarskim zonama lociranim unutar naselja. 1.2. Stambena namjena, pretežito stambena namjena, pretežito poslovna namjena i mješovita stambena zona (S, M1, M2, MS) 1.2.1. Stambene zone (S)

Članak 30.

Članak 30. Zone stambene namjene (planska oznaka S) su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine pretežito stambene namjene, a moguća je gradnja pratećih sadržaja koji ne smetaju stanovanju i stambeno – poslovnih građevina (građevine u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine). Stambene zone su prvenstveno namijenjene uređenju građevnih čestica i izgradnji stambenih građevina i to prema uvjetima uređenja prostora i gradnje određenih prema karakterističnom uzorku naselja. Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a može biti individualna ili višestambena: - individualna stambena građevina je građevina s najviše 2 stambene jedinice - višestambena građevina je stambena građevina s više od 2 stambene jedinice. 1.2.2. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 31.

Članak 31. Zone mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine stambene i poslovne namjene s tim da je prizemljima poslovna namjena (trgovina, usluge, uredi, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne smetaju stanovanju), dok su na višim katovima zgrada smješteni stambeni sadržaji. U zonama iz stavka 1. ovog članka moguća je gradnja stambenih i stambeno - poslovnih građevina koje mogu biti individualne stambene ili višestambene. U zonama iz stavka 1. ovog članka nije isključena gradnja: prostora za javne i prateće sadržaje, trgovačke i uslužne, turističke i ugostiteljske sadržaje, vjerskih građevina, prostora za rad bez štetnih utjecaja na okoliš, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez štetnih utjecaja na okoliš, te javnih zelenih površina, športsko - rekreacijskih površina i dječjih igrališta. 1.2.3. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 32.

Članak 32. Zone mješovite, pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2) su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine poslovne i stambene namjene s tim da u prizemljima prevladava poslovna namjena (trgovina, usluge, uredi, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne smetaju stanovanju). Na višim katovima zgrada mogu biti smješteni stanovanje ili poslovni sadržaji. Gradnja sadržaja stambene namjene moguća je u samo u višestambenim građevinama. U zonama iz stavka 1. ovog članka osim poslovnih i stambeno poslovnih građevina nije isključena gradnja: prostora za javne i društvene građevine, prateće sadržaje, trgovačke i uslužne, turističke i ugostiteljske sadržaje, vjerskih građevina, manjih prostora za rad bez štetnih utjecaja na okoliš, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez štetnih utjecaja na okoliš, te manjih zelenih površina, športsko - rekreacijskih površina i dječjih igrališta. Sadržaj stanovanja planira se u odnosu na pojedinu građevnu česticu i može zauzimati najviše 40% bruto stambene površine. U zonama iz stavka 1. ovog članka na zasebnim građevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena: - javne zelene površine i parkovi - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji. 1.2.4. Mješovito - stambene zone (MS)

Članak 33.

Članak 33. Mješovito - stambene zone (MS) su područja naselja u kojem se u cilju razvoja obrtništva i malog gospodarstva, u povećanom obimu u odnosu na stambene zone, dozvoljava miješanje stambene i gospodarske – uslužne i trgovačke djelatnosti, te pojedine servisne djelatnosti. Na prostoru obuhvata Plana mješovito - stambena zona predviđena je u jugoistočnom dijelu Ulice R. Končara, kao pretežito izgrađeno područje u transformaciji iz stambene zone u mješovito - stambenu. 1.3. Javna i društvena namjena (D)

Članak 34.

Članak 34. Građevinama javnih i društvenih djelatnosti smatraju se građevine za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: - građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti - građevine za društvene djelatnosti u tržno – gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe.

Članak 35.

Članak 35. Planom su rezervirani prostori za smještaj građevina i sadržaja javne i društvene namjene: - u zonama javne i društvene namjene: - upravna namjena - planska oznaka D1 - socijalna namjena - planska oznaka D2 - zdravstvena namjena - planska oznaka D3 - predškolska namjena - planska oznaka D4 - školska namjena - planska oznaka D5 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 65 - kulturna namjena - planska oznaka D7 - vjerska namjena - planska oznaka D8 - javne službe - planska oznaka D9 - udruge građana - planska oznaka D10 U zonama iz prethodnog stavka ovog članka moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta, a ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine. 1.4. Gospodarska namjena (I, K)

Članak 36.

Članak 36. Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih (I), uslužnih (K1), trgovačkih (K2) i komunalno – servisnih (K3) može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. Gospodarske građevine se mogu graditi: - unutar gospodarskih zona - na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u pretežito stambenoj zoni (S), u mješovito - stambenoj zoni (MS) u zonama centralnih i društvenih sadržaja (D) - kao prateći sadržaji na građevnim česticama u stambenim zonama (S), mješovito - stambenoj zoni (MS), na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaja (D) te zoni sporta i rekreacije (R), ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone.

Članak 37.

Članak 37. Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi) - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično) - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično) - kiosci do 12,0 m2, za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu - obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i sl.) - preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.) - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno - mini pekare, površine do 150,0 m2 - silaže stočne hrane do 100 m2 - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina za: - industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, elek-tričnih i elektroničkih proizvoda i slično)

Članak 37.

- tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - građevinarstva (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i slične radionice) - rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina) - trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i sl.) - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i slično), - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i slično) - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. Gospodarskom građevinom poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatra se građevina: - za uzgoj životinja, neto površine po građevnoj čestici iznad 90,0 m2 - za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici iznad 100 m2. Gospodarske građevine za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevine društvenih djelatnosti u tržišnom gospodarskom sustavu smatraju se poslovnim građevinama.

Članak 38.

Članak 38. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone, mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina primarne poljoprivredne proizvodnje (za uzgoj bilja ili životinja) - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti - više pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina. Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - formirati pojedinačne čestice javnog zaštitnog zelenila do najviše 5% ukupne površine zone - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno Stranica 66 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. uređenje naselja – transformatorske, telekomunikacijiske, plinske redukcijske i prepumpne stanice sustava vodoopskrbe ili odvodnje.

Članak 39.

Članak 39. Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je: - osigurati minimalni broj parkirališnih mjesta - predvidjeti mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš. Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama postojećih gospodarskih djelatnosti obavljaju aktivnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, potrebno je promijeniti vrstu djelatnosti na čestici, odnosno prilagoditi je uvjetima namjene lokacije, a do prenamjene se legalno izgrađene građevine mogu i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava površina i volumen, ne povećava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti.

Članak 40.

Članak 40. Gospodarska zona na južnom ulazu u Mursko Središće (KANIŽICA) specifičan je prostor u kojem nije dozvoljeno obavljanje proizvodnih djelatnosti, odnosno u kojima se preferira lociranje građevina trgovačkih i turističkih djelatnosti. 1.5. Ugostiteljsko – turistička namjena (T)
Članak 41. Područje bivšeg separatora za ugljen uz željezničku izuzeto je iz gospodarske zone u okruženju, a sama građevina separatora će se adaptirati u ugostiteljsko – turističku namjenu (T), odnosno muzejsku namjenu (D7).

Članak 42.

Članak 42. Na području zone ugostiteljsko - turističke namjene (T) u sklopu gospodarske zone MURAL dozvoljena je izgradnja ugostiteljskih i turističkih građevina (hoteli, moteli, pansioni, restorani, dvorane za održavanje svečanosti i slične građevine). Na području gospodarske zone KANIŽICA dozvoljena je izgradnja građevine ugostiteljsko - turističke namjene - motel (T1).
Članak 43. Unutar zone ugostiteljsko - turističke namjene (T, T1) građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: - građevine trebaju biti najmanje 10,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja (S), u zonama centralnih i društvenih sadržaja (D) i od građevina u mješovito - stambenoj zoni (MS) - građevine od regulacijske linije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo / 2 parkirališna mjesta - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora - visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,5 m - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice.

Članak 43.

- najmanja širina građevne čestice iznosi 20,0 m - najmanja dubina građene čestice iznosi 50,0 m - najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000 m - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ) iznosi ig najviše 0,40. 1.6. Športsko - rekreacijska namjena (R)
Članak 44. Planom su rezervirani prostori za gradnju i uređenje građevina i sadržaja športsko - rekreacijske namjene: - u zoni nogometnog igrališta RUDAR - u sklopu športsko – rekreacijske površine između Frankopanske ulice i Ulice M. Kovača. U zoni iz stavka 1. ovog članka dozvoljena je gradnja gledališta te pratećih građevina koje služe osnovnoj djelatnosti koja se na tim površinama obavlja i koji upotpunjuju osnovnu djelatnost (svlačionice, sanitarije, klupski prostori, manji ugostiteljski i trgovački sadržaji, spremišta, infrastrukturne građevine i uređaji i slično). U zoni iz alineje 2. stavka 1. ovog članka planirana je gradnja i uređenje otvorenih športsko - rekreacijskih igrališta, površina i građevina koji mogu uključivati športsko - rekreativne terene na otvorenom (za mali nogomet, košarku, odbojku, tenis, trim stazu i slično).

Članak 45.

Članak 45. Zone sporta i rekreacije su prostori namijenjeni formiranju čestica izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina za sportske i rekreativne aktivnosti. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone sporta i rekreacije, može se kao građevina osnovne namjene graditi jedna ili kompleks građevina sporta i/ili rekreacije i to standardnih pojedinačnih ili grupnih sportova kojima se ne povećava buka i zagađenje zraka u kontaktnim stambenim zonama (nogomet, rukomet, košarka, tenis, poligoni za skateboard i slično), ali ne i sportova za koje je potrebno osigurati posebne prostorne ili sigurnosne uvjete, odnosno uvjete povećane zaštite mogućih negativnih utjecaja na stanovanje (motorističkih disciplina tipa karting, speedway i sličnih, površine za sportska letjelišta, golf terene i drugo). Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može kao prateća građevina graditi jedna građevina gospodarske - ugostiteljske namjene. 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 67 Unutar zone sporta i rekreacije ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. Unutar zona sporta i rekreacije mogu se dodatno formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje zone – transformatorske i plinske redukcijske stanice.

Članak 46.

Članak 46. Sportski i rekreacijski prostori nastali planskom urbanizacijom trebaju se dovršiti uređenjem otvorenih sportskih igrališta, te izgradnjom zatvorenih sportskih i rekreacijskih građevina s pratećim sadržajima ili pratećim građevinama na pojedinačnim građevnim česticama. Visina vijenca pojedinačnih sportskih građevina može najviše iznositi 10,0 m, a pratećih samostojećih građevina druge namjene 6,60 m. 1.7. Groblje (+) Članak47. Groblje locirano izvan građevinskog područja grada Murskog Središća određuje se kao prostor isključive namjene osiguranja i uređenja prostora za pokop ljudi. Čestica groblja namijenjena je izgradnji grobnica prema posebnom propisu, a okolne površine se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme. Uz groblje je planirana površina za uređenje parkirališta. Građevine koje se mogu graditi unutar površina groblja trebaju biti u isključivoj funkciji namjene groblja, prvenstveno mrtvačnica sa servisnim prostorima, ispraćajni trg, te javna i sakralna i plastika. U ukupnoj površini manjoj od mrtvačnice na groblju se mogu graditi građevine kompatibilnih trgovačkih namjena (cvjećara, trgovina pogrebnom opremom i slično). Do izgradnje čvrstih građevina na prostoru groblja moguća je postava do 2 kioska za cvijećaru i /ili prodaju pogrebne opreme. Kontaktna zona groblja, u pojasu od 100,0 m, ne može se izgrađivati. Minimalne vrijednosti za formiranje građevnih 1.8. Luka posebne namjene (L1)

Članak 48.

Članak 48. Detaljnim planom uređenja dijela centra Murskog Središća (“Službeni glasnik međimurkse županije”,, broj 04/01) i Projektom uređenja desne obale rijeke Mure rkm 67+580 - 68+200 Mursko Središće se planira uz desnu obalu Mure u području centra uređenje privezišta za čamce (L1), a ujedno bi svojom formom tvorilo gledalište u formi malog amfiteatra u sklopu kojeg bi se mogle održavati ljetne priredbe. 1.9. Površine infrastrukturnih sustava (IS)
Članak 49. Površine infrastrukturnih sustava određuju se kao prostori izuzeti od gradnje radi osiguranja funkcije prometne infrastrukture ili kao površine namijenjene za izgradnju potrebnih građevina u funkciji komunalnih infrastrukturnih sustava. Planom su određene sljedeće površine za potrebe osiguranja izgradnje infrastrukturnih sustava I građevina: IS 1 - veće parkirališne površine IS 2 - veće pješačke i kolno – pješačke površine IS 3 - autobusno stajalište IS 4 - benzinska postaja IS 5 - TS 35/10(20) kV IS 6 - mjerno – redukcijska stanica (MRS) IS 7 - bazna postaja IS 8 - postojeći i planirani koridori cesta IS 9 - postojeći koridor željezničke pruge. 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 2.1. Uvjeti za formiranje građevnih čestica i izgradnju gospodarskih građevina u gospodarskim zonama

Članak 50.

Članak 50. U postupku formiranja građevnih čestica potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarskih zona poštivati sljedeće minimalne vrijednosti: Područje južne gospodarske proizvodno Područje ostalih - poslovne zone (južno od ulice M. Kovača čestica unutar gospodarskih zona najmanja širina građevne čestice (m) najmanja dubina građene čestice (m) najmanja površina građevne čestice (m2) koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ) ig visina vijenca građevine (m)

Članak 51.

Članak 51. Unutar gospodarske zone građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u gospodarskih do D 209, osim dijela zone za koji postoji zona DPU) 40,0 28,0 70,0 40,0 2.800 1.120 0,4 0,4 do 8,5 do 7,0 zonama stanovanja (S), zonama centralnih i društvenih sadržaja (D) i zonama sporta i rekreacije (R) te najmanje 20,0 m udaljene od građevina u mješovito -stambenoj zoni (MS) - građevine od regulacijske linije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m Stranica 68 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m - nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo / 2 parkirališna mjesta - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora - visina vijenca građevina može iznositi najviše 8,5 m za gospodarsku zonu “Mural” i 7,0 m za ostale zone - iznimno od prethodne alineje, visina vijenca građevina može biti i viša ukoliko to zahtijeva proizvodno - tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice.

Članak 52.

Članak 52. Osnovni preduvjet kojim se omogućuje izgradnja građevina gospodarske namjene u neizgrađenim dijelovima naselja je obvezno osigurana mogućnost minimalnog nivoa komunalne opremljenosti građevinskog zemljišta. Pod minimalnim nivoom opremljenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva se da postoji uređeni prilazni put do građevne čestice namjeravanog zahvata u prostoru, sa mogućnošću priključka građevine na vodoopskrbni i elektroopskrbni sustav, odnosno da je izdana građevna dozvola za izgradnju prilazne javne prometnice, vodoopskrbne i elektroopskrbne mreže u skladu sa rješenjima iz ovog Plana. 2.2.Uvjeti za formiranje građevnih čestica i izgradnju gospodarskih građevina na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u drugim funkcionalnim zonama u naselju

Članak 53.

Članak 53. Gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje kao osnovne građevine na vlastitim građevnim česticama (interpolacija građevne čestice gospodarskih, tihih i čistih djelatnosti). Izuzetno od prethodnog stavka, gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti za obavljanje autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), kiosci za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga, definirano prema posebnom propisu i silaže stočne hrane do 100,0 m2 ne mogu se na građevnoj čestici unutar stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine, uz osnovnu stambenu, stambeno - poslovnu ili poslovnu građevinu.

Članak 54.

Članak 54. Veličina i oblik građevnih čestica određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja (minimalne dimenzije i površina građevne čestice te izgrađenost određuju se kao za stambene građevine). Visina i oblikovanje građevina ovisi i o poziciji gospodarske građevine unutar čestice, a određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, odnosno: - najveća visina vijenca gospodarskih građevina unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnoj izgrađenoj strukturi - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m. Gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne građevine na građevnim česticama namijenjenim za gradnju višestambenih građevina.

Članak 55.

Članak 55. Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti ne mogu se graditi kao osnovne na česticama unutar stambenih zona naselja (nije dozvoljena interpolacija građevne čestice gospodarskih, bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti). Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih djelatnosti prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (parkirališta i sajmišta), te ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl.) mogu se graditi kao osnovne građevine na česticama unutar mješovito - stambene zone (MS). Veličina i oblik građevnih čestica, te visina i oblikovanje građevina određuju se poštivanjem karakterističnog uzorka naselja.

Članak 56.

Članak 56. Po jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti ili kompleks građevina koji objedinjava navedene sadržaje može se graditi kao osnovna na pojedinačnoj čestici unutar zone centralnih i društvenih sadržaja (D). Izdvojene čestice za gospodarske građevine iz prethodnog stavka ne mogu se formirati ukoliko unutar pojedine zone nisu ispunjeni uvjeti osiguranja prostora za građevine centralnih i društvenih sadržaja dimenzioniranih prema uvjetima mreže društvenih funkcija Županije. Uz ispunjenje uvjeta iz prethodnog stavka, veličina građevne čestice unutar pojedine zone nije ograničena. U sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine građevina na čestici. 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 69 2.3.Uvjeti za formiranje građevnih čestica i izgradnju gospodarskih građevina kao pratećih sadržaja u drugim funkcionalnim zonama i kao pomoćnih građevina na stambenim ili stambeno - poslovnim građevnim česticama

Članak 57.

Članak 57. Gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona (S) kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti) uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50% veća od površine osnovne građevine (bruto površina prateće građevine <= 1,5 x bruto površina osnovne građevine), ali ne može biti veća od 400,0 m2 po čestici - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja na način da: - najveća visina vijenca prateće gospodarske građevine unutar pojasa stambenih građevina može biti do 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema osnovnoj građevini - najveća visina vijenca gospodarskih građevina iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m.

Ostali akti u ovom izdanju (49)