GLASNIK

Arhiva › 2007. › SGMŽ 2

SGMŽGrad Mursko Središće · 24. veljače 2007. · KLASA 021-05/07-01/126 · URBROJ 2109-05-01-

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 69

Članak 58.

Članak 58. Gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti, mogu se graditi na područjima mješovito - stambenih zona (MS) kao prateće građevine (interpolacija gospodarske građevine, tihih i čistih djelatnosti) pod jednakim uvjetima kao i u stambenim zonama, osim što ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 1.000,0 m2 po čestici, a visina vijenca pratećih građevina može biti najviše 6,60 m. Gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske i krojačke radnje), te specijaliziranih trgovina (sa skladišnim prostorom do 30,0 m2) ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine - ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 20% ukupne neto korisne površine višestambene građevine.

Članak 59.

Članak 59. Gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti (obrtničke proizvodnje, djelatnost tehničkih servisa te građevinarstva) mogu se graditi kao prateće na česticama unutar stambenih zona (S) niske izgradnje (interpolacija gospodarske građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti) uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50% veća od površine osnovne građevine (bruto površina prateće građevine <= 1,5 x bruto površina osnovne građevine) ali ne može biti veća od 400,0 m2 po čestici - građevina odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama, treba biti udaljena najmanje 20,0 m - najveća visina vijenca može biti 4,80 m. Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti ne mogu se graditi, na građevnim česticama namijenjenim gradnji višestambenih građevina.

Članak 60.

Članak 60. Građevine bučnih i/ili potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti - proizvodnje, tehničkih servisa, građevinarstva, trgovački i skladišni prostori mogu se graditi kao prateće građevine na česticama unutar mješovito - stambene zone (MS) uz poštivanje sljedećih uvjeta: - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici bez obzira na vrstu djelatnosti može biti najviše 1.000,0 m2 po čestici, - građevina, odnosno dio građevine u kojem se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost od pojasa izgradnje stambenih građevina i postojećih stambenih građevina na susjednim građevnim česticama treba biti udaljena najmanje 20,0 m - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja, odnosno visina vijenca prateće građevine može biti do 6,60 m.

Članak 61.

Članak 61. Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje (građevine za uzgoj peradi ispod kapaciteta od 8.500 kom.) mogu se graditi kao prateće unutar pretežito stambenih zona (S) niske izgradnje i u njihovom kontaktnom prostoru, ukoliko je to određeno karakterističnim uzorkom naselja. Ukupna bruto površina građevina treba biti dimenzionirana na najviše 8.500 kom. peradi prema posebnim propisima za dimenzioniranje površine potrebne za navedenu količinu. Građevinu je potrebno locirati najmanje 70,0 m udaljeno od pojasa izgradnje stambenih građevina, jednim dijelom može izlaziti izvan građevinskog područja naselja do najviše 80,0 m ukoliko površina na koju se locira ima namjenu obradivog tla. Visina vijenca građevina ne može biti veća od 4,80 m, a građevina treba biti oblikovana u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33° do 45° - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji. Građevina od obale rijeke Mure, od groblja odnosno od površine za proširenje groblja, od građevina od značaja za kulturnu i povijesnu baštinu naselja te od izdvojenih područja namijenjenih sportu ili rekreaciji treba biti udaljena najmanje 100,0 m. Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje ne mogu se graditi kao prateće unutar mješovitih stambenih zona i u njihovom kontaktnom prostoru.

Stranica 70

Članak 61.

Stranica 70 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. 2.4. Uvjeti za izgradnju gospodarskih građevina na području gospodarske zone ZDENČEC
Članak 62. Područje gospodarske zone ZDENČEC u sjeverozapadnom dijelu grada određeno je kao prostor za razvoj malog poduzetništva i obrtništva. U kontaktnom prostoru nalazi se postojeća gospodarska zona, odnosno područje pojedinačne građevne čestice djelatnosti kompostiranja, prerade i pakiranja zemlje i supstrata za cvjećarstvo, te se ova zona i planira za ovu namjenu i kompatibilne prateće funkcije. U postupku formiranja građevnih čestica, potrebno je za novoformirane ili preoblikovane građevne čestice unutar gospodarske zone, poštivati sljedeće minimalne vrijednosti: - najmanja širina građevne čestice - 28,0 m - najmanja dubina građene čestice - 40,0 m - najmanja površina građevne čestice - 1.120 m2 - koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) - 0,4 Unutar gospodarske zone građevine na građevnoj čestici treba locirati na način da se poštuju sljedeći minimalni uvjeti: - građevine unutar gospodarske zone trebaju biti najmanje 20,0 m udaljene od međa građevnih čestica u zonama stanovanja, zonama centralnih i društvenih sadržaja, te zonama sporta i rekreacije, te najmanje 20,0 m udaljene od građevina u mješovito - stambenoj zoni - građevine od linije regulacije trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m - ako u je u postojećoj ulici određen građevni pravac, ili se građevni pravac određuje prostornim planom uređenja užeg područja, najmanje jedna građevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m - nadstrešnice iz prethodnog stavka trebaju se locirati na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca - najmanje 20 % od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo / 2 parkirališna mjesta - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, na istoj ili na susjednim građevnim česticama, treba biti minimalno jednaka visini više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora - visina vijenca građevina može iznositi najviše 7,0 m - iznimno, visina vijenca građevina može biti i viša, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine - nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25 % ukupne površine čestice.

Članak 62.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
Članak 63. Društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina mogu se locirati u stambenim zonama. Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona niske izgradnje kao osnovne ili kao prateće građevine, uz poštivanje sljedećih uvjeta: - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina može biti 4,80 m - ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) može biti najviše 50% veća od površine osnovne građevine (bruto površina prateće građevine <= 1,5 x bruto površine osnovne građevine), ali ne može biti veća od 400,0 m2 po čestici - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja.

Članak 64.

Članak 64. Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za djelatnost predškolskog odgoja i djelovanja udruga građana ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine - ukupnom neto korisnom površinom ne premašuju 25% ukupne neto korisne površine višestambene građevine - se stambenom dijelu građevine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone.

Članak 65.

Članak 65. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna građevina ili kompleks građevina društvenih djelatnosti – uprave i lokalne samouprave, predškolskog 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 71 odgoja koji uključuje dječja igrališta, obrazovanja koji uključuje školska sportska igrališta i školsku sportsku dvoranu, zdravstva – ambulante primarne zdravstvene zaštite i specijalističke ordinacije, kulture, vjerskih institucija ili djelovanja građanskih skupina - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti - ukoliko se radi o naslijeđenoj gradnji na postojećoj građevnoj čestici, adaptacija, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja ili zamjena stambene građevine.

Članak 66.

Članak 66. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, na čestici se može graditi prateća građevina: - uz osnovnu građevinu društvenih djelatnosti, jedna poslovna, ugostiteljska građevina - u sklopu osnovne gospodarske građevine tihih i čistih djelatnosti - trgovine, turizma ili uslužnih djelatnosti, mogu se urediti stambeni sadržaji do 40% ukupne bruto površine građevina na čestici.
Članak 67. Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene. Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno: - uređivati pojedinačne čestice urbanog zelenila javnog režima korištenja, minimalno 5%, a maksimalno20 % ukupne površine zone centralnih i društvenih sadržaja, pri čemu se na takvoj čestici mogu postavljati igrala za djecu, klupe za sjedenje, te javna i sakralna plastika - formirati pojedinačne građevne čestice za gradnju građevina infrastrukture potrebne za komunalno uređenje naselja - transformatorske, telekomunikacijske i plinske redukcijske stanice. 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 68.

Članak 68. Gradnja stambenih i stambeno - poslovnih građevina Planom je planirana u: - zonama stambene namjene (S) - zonama mješovite – pretežito stambene namjene (M1) - u zonama mješovite – pretežito poslovne namjene (M2) - mješovite – stambenim zonama (MS). 4.1. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina u zonama stambene namjene (S)
Članak 69. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar stambene zone, može se kao građevina osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina ili - jedna stambeno – poslovna ili poslovna građevina, osim poslovne građevine za obavljanje djelatnosti autoelektričarskih usluga, pranje automobila, biljnu poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane.

Članak 70.

Članak 70. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini za 50% većoj od površine osnovne građevine (bruto površina prateće građevine <= 1,5 x bruto površine osnovne građevine), ali ne više od 400,0 m2 po čestici unutar stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno – poslovna građevina, - uz osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu građevinu jedna gospodarska građevina bučnih ili potencijalno opasnih djelatnosti – proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih pro-izvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), ukoliko to omogućava karakterističan uzorak naselja.

Članak 71.

Članak 71. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
Članak 72. U zonama stambene namjene na zasebnim građevnim česticama mogu biti sadržani i sadržaji sljedećih namjena kojima se ne mijenja pretežiti karakter zone mješovite namjene: - rekreacijska namjena - javne zelene površine i parkovi - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji.

Članak 73.

Članak 73. U stambenim zonama ne mogu se graditi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje, ali se postojeći sadržaji navedene namjene mogu zadržati i to bez mogućnosti širenja i s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.
Članak 74. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 Stranica 72 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu. Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m2, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. najmanja širina Način izgradnje osnovne građevne čestice građevine (m)

Članak 74.

slobodnostojeće građevine prizemne (P) 16,0 katne (P+1) 18,0 poluotvorene građeine prizemne (P) 12,0 katne (P+1) 14,0 ugrađene građevine (niz) prizemne (P) 8,0 katne (P+1) 6,0 Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih stambenih zona čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od određenih, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice, a moguće je vršiti zamjenu postojeće građevine novom, sanaciju, adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojećih građevina te interpolaciju novih građevina osim građevina bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti osim u skladu s namjenom zone, karakterističnim uzorkom naselja i ukoliko su zadovoljeni ostali opći uvjeti gradnje građevina na čestici i mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti i mjere sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš. Na građevnim česticama koje se formiraju na način da im je površina veća od minimalno određenih koeficijent izgrađenosti čestice može maksimalno iznositi 0,4.

Članak 76.

Članak 76. Najveća dubina građevne čestice određuje se sa 100,0 m. Izuzetno, veću dužinu mogu imati građevne čestice unutar karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice, na kojima se, kao prateće, mogu graditi građevine s negativnim utjecajem na naselje i čija dužina se određuje do završetka pojasa izgradnje građevina s negativnim utjecajem na naselje. Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz prvog stavka prethodnog članka. U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone i mješovite – stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju uvjeti broja i namjene građevina po čestici, minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 75.

Članak 75. Mogućnost formiranja novih građevnih čestica interpolacijom unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja ili izgradnjom unutar planiranih stambenih zona prema ovom Planu određena je sljedećim minimalnim uvjetima: najmanja dubina najmanja površina dozvoljni koeficijent građevne čestice građevne čestice izgrađenosti (k ) (m) (m2) ig 25,0 400,0 0,3 30,0 540,0 0,3 25,0 300,0 0,4 35,0 420,0 0,4 25,0 200,0 0,5 25,0 150,0 0,5 Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. Redovnom upotrebom iz prethodnog stavka ne smatraju se zahvati dogradnje i nadogradnje građevine, koji premašuju 5% ukupne bruto površine zgrade u trenutku utvrđivanja površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine, a koji zahvati se mogu predvidjeti samo ukoliko građevna čestica i građevina zadovoljavaju opće uvjete gradnje građevina iz ovog poglavlja.

Članak 77.

Članak 77. Građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje postojećih ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja, a ukoliko je formirana samo jedna od dvije planirane ulice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste. Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta određuje se prema uvjetima iz ovih odredbi. Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 73

Članak 78.

Članak 78. Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,20 m, a preporuča se 1,60 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice. Unutar izgrađenog dijela građevnog područja regulacijska linija i građevni pravac, određeni prema širem području karakterističnog uzorka naselja, unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina. Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz prethodnog stavka, ukoliko je to uvjetovano potrebnom širinom uličnog koridora za mogućnost izvedbe kolnih površina i sigurnost svih sudionika u prometu. Unutar novoplaniranih stambenih zona građevinska linija treba od regulacijske biti udaljena najmanje 5,0 m radi omogućavanja formiranje manjeg predvrta (cvjetnjaka) ispred stambene građevine. Ukoliko se građevine društvenih djelatnosti lociraju na pojedinačnim građevnim česticama unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih sadržaja, a koje se neposredno nastavljaju na područja stambenih zona, građevine se mogu locirati uvučeno u odnosu na građevni pravac karakterističnog uzorka naselja stambene zone, a u tom slučaju prostor ispred građevine treba oblikovati kao javni trg ili park.

Članak 79.

Članak 79. Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju pripadnosti čestice pojedinoj funkcionalnoj zoni i karakterističnom uzorku naselja. Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom. Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće ili kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici.

Članak 80.

Članak 80. Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 6,60 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m. Na građevinama skrivenog kosog, jednostrešnog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru najnižeg dijela krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, može biti maksimalno 45,0 cm. Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m.

Članak 81.

Članak 81. Građevine koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Otvorima se u smislu stavka 1. ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 82.

Članak 82. Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m.
Članak 83. Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine.

Članak 84.

Članak 84. Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 85. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način, na susjednim građevnim česticama, ne može biti manja od: - 4,0 m za prizemne građevine - 6,0 m za katne građevine - 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 6,60 m. Postojeća udaljenost između građevina, iako je manja od one propisane, može se iznimno zadržati, ukoliko se radi o zamjeni postojeće građevine novom ili dogradnji u produžetku postojeće građevine u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada.

Članak 86.

Članak 86. Udaljenost gnojišta i pomoćnih poljoprivrednih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta, mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.
Članak 87. Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema karakterističnom uzorku naselja. Stranica 74 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise. Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Članak 88.

Članak 88. Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, smatra se katom.

Članak 89.

Članak 89. Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovim odredbama, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine. Postojeći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s karakterističnim uzorkom naselja.
Članak 90. Na regulacijskoj liniji, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda. Ukoliko se regulacijska linija u postojećoj ulici nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m - kod županijske ceste 8,0 m - kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m - kod ostalih cesta 3,0 m. Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu. Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti 2,0 m. Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: - kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja. Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.

Članak 91.

Članak 91. Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. 4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje višestambenih građevina
Članak 92. U zonama višestambene izgradnje (Istarsko naselje) i zonama mješovitih (pretežito stambenih - M1, pretežito poslovnih - M2, poslovnih i društvenih sadržaja) određuje se: - otvorena struktura gradnje pri čemu je potrebno za svaku pojedinačnu višestambenu građevinu odrediti pripadajuću građevnu česticu - etažnost gradnje s maksimalno mogućom do P+2+Pk, odnosno maksimalnom visinom vijenca do 10,0 m - koeficijent izgradivosti čestice s iznosi najviše 0,4 - garaže za osobna vozila stanara mogu se graditi unutar višestambene građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici - moguće je formiranje javnih površina urbanog zelenila - izgradnja kompatibilnih društvenih i poslovnih sadržaja moguća je u zasebnim građevinama ili u dijelu višestambenih građevina unutar zone višestambene izgradnje. 4.3. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina u zonama mješovito - stambene namjene (MS)

Članak 93.

Članak 93. Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar mješovito - stambene zone (MS) mogu se kao građevine osnovne namjene graditi: - jedna stambena građevina, ukoliko je dio stambeno – obrtničkog kompleksa - jedna stambeno – poslovna građevina, osim za djelatnost odgoja, osnovnog obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove - jedna gospodarska građevina tihih i čistih djelatnosti 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 75 - jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (parkirališta i sajmišta), te ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl.), - izuzetno od alineje 3. ovog stavka, građevina pojedinih tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i to za obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici), skladištenje i/ili preradu poljoprivrednih proizvoda biljnog podrijetla (sortirnice, pakirnice, vinarije), pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kiosku i silaže stočne hrane površine do 100,0 m2 ne mogu se na građevnoj čestici unutar mješovito - stambene zone graditi kao osnovne, već isključivo kao prateće građevine. Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, uz nju se, u ukupnoj bruto površini od 600,0 m2 po čestici unutar mješovite, stambene zone, mogu kao prateće građevine graditi: - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, jedna građevina bučnih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radionice i sl.), građevinarstva (tesarske i stolarske radionice), trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (trgovine, skladišta i hladnjače), - unutar mješovito-stambenih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine društvenih djelatnosti – odgoja, obrazovanja i smještajne zdravstvene i socijalne ustanove - unutar i u kontaktnom prostoru mješovitih – stambenih zona ne mogu se kao prateće graditi građevine poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje.

Članak 93.

Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena, na njoj se može graditi više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, osim bazena i tenis igrališta i - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja.
Članak 94. Na prostorima započete transformacije izgrađenog stambenog područja u Ulici R. Končara područje povećane mješovitosti funkcija – mješovite stambene zone, čija granica je označena na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000 moguća je transformacija stambene matrice: - interpolacijom novih građevnih čestica minimalne širine 20,0 m za osnovnu stambenu ili stambeno - poslovnu namjenu i najmanje 28,0 m za isključivo gospodarsku namjenu - promjenom namjene građevina u skladu sa obilježjima mješovito - stambene zone - preoblikovanjem vanjskog prostora ulice, od prometnice do građevne linije, čime se podrazumijeva: - uklanjanje ograda građevnim česticama - postava zaštitnih, žičanih ograda visine do 1,80 m - uređenje parkirališta, nogostupa za pješake, zelenog pojasa i trgova, te reprezentativnih vrtova uz poslovne sadržaje. Oblikovna obilježja građevne strukture područja mogu se transformirati kao i kod karakterističnog uzorka naselja (planski urbaniziranih četvrti niske individualne stambene izgradnje), osim što i osnovne građevine i prateće građevine gospodarskih djelatnosti mogu imati visinu vijenca do 6,60 m.

Članak 94.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
Članak 95. Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za: - sustave prometa, pošte i veza (cestovni, pješački, željeznički, biciklistički, poštanski i telekomunikacijski promet) - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, korištenje i uređenje vodotoka i drugih voda) - energetski sustav (elektroopskrba i plinifikacija). Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Ostali akti u ovom izdanju (49)