Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće

1. Na temelju članka 26.a. i 26.b. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/100, 32/02 i 100/04), suglasnosti Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji - Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo (Klasa 350-01/06-01/42, Urbroj: 2109-05-01- 06-07 od 13. prosinca 2006. godine), članka 30. Statuta Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 5/97 i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 1/00), Gradsko vijeće Grada Mursko Središće, na 14. sjednici održanoj 08. veljače 2007. godine, donijelo je ODLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja Grada Mursko Središće I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja grada Murskog Središća (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2. Plan se donosi za područje obuhvata prikazano na kartografskim prikazima iz stavka 1. članka 4. ove Odluke, pod točkom B. Površina obuhvata Plana iznosi oko 316,9 hektara.
Članak 3. Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana. Plan se temelji na smjernicama i ciljevima PPUG-a Murskog Središća te, uvažavajući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora. Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata. Planom se utvrđuje obveza izrade dokumenata prostornog uređenja za pojedina uža područja unutar obuhvata Plana.

Članak 4.

Članak 4. Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Urbanistički plan uređenja Grada Murskog Središća”, koji se sastoji od: A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži: U V O D I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti grada Murskog Središća u prostoru Grada Murskog Središća 2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora Grada Murskog Središća 3.2. Osnovna namjena prostora 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina 3.4. Prometna mreža 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 3.7. Spriječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 1.1. Karakteristični uzorci naselja 1.2. Stambena namjena (S, M1, M2, MS) 1.3. Javna i društvena namjena (D) 1.4. Gospodarska namjena (I, K) 1.5. Ugostiteljsko – turistička namjena (T) 1.6. Športsko – rekreacijska namjena (R) 1.7. Groblje (+) 1.8. Luka posebne namjene (L1) 1.9. Površine infrastrukturnih sustava (IS) 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 2.1. Uvjeti za formiranje građevnih čestica i izgradnju gospodarskih građevina u gospodarskim zonama 2.2. Uvjeti za formiranje građevnih čestica i izgradnju gospodarskih građevina na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u drugim funkcionalnim zonama u naselju 2.3. Uvjeti za formiranje građevnih čestica i izgrad nju gospodarskih građevina kao pratećih sadržaja u drugim funkcionalnim zonama i kao pomoćnih građevina na stambenim ili stambeno – poslovnim građevnim česticama 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 4.1. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina u zonama stambene namjene (S)

Članak 4.

4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje višestambenih građevina 4.3. Uvjeti smještaja i način gradnje stambenih građevina u zonama mješovito - stambene namjene (MS) 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinama 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 57 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 6.1. Javne zelene površine (Z1) 6.2. Zaštitne zelene površine (Z) 6.3. Dječja igrališta 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti 7.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti 7.3. Mjere očuvanja i zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9.1. Zaštita zraka 9.2. Zaštita voda 9.3. Zaštita od buke 9.4. Mjere zaštite od požara 9.5. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, poplava i potresa) 9.6. Zaštita prostora 9.7. Upravljanje rizicima 10. Mjere provedbe plana 10.1. Obveza izrade Detaljnih planova uređenja 10.2. Obveza izrade urbanističko - arhitektonskih natječaja 10.3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 10.5. Zahvati u prostoru koji su mogući do donošenja detaljnih planova uređenja B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2.000:

Članak 4.

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.A. Promet 2.B. Pošta i telekomunikacije, energetski sustav 2.C. Vodnogospodarski sustav 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 3.A. Uvjeti korištenja 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite; oblici korištenja 3.C. Karakteristični uzorci naselja 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 5. PRIJEDLOG PARCELACIJE Elaborat Plana iz stavka 1., točka A. i B. ovog članka ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Murskog Središća i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Murskog Središća sastavni je dio ove Odluke.

Članak 5.

Članak 5. Prostorni obuhvat Plana određen je, u skladu sa kartografskim prikazom broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i i zaštite prostora u mjerilu 1:25.000 i člankom 206. i 207. Odluke o donošenju PPUG Murskog Središća i obuhvaća: - građevinsko područje grada Murskog Središća - građevinsko područje izdvojene namjene – groblje uz naselje Mursko Središće. Granica obuhvata Plana prikazana je na svim kartografskim prikazima Plana koji su navedeni u prethodnom članku.
Članak 6. U smislu ove Odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica određuje prostor, izgrađen ili predviđen za izgradnju, odnosno uređenje u kojem se vrši jedna od namjena predviđenih Planom. - Građevina je izgrađeni objekt koji služi za odvijanje predviđene namjene. Građevina može biti osnovna ili prateća: - osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) je građevina čija je namjena identična namjeni građevne čestice, a određuje se prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi ili je sadržaj kompatibilan s pretežitom funkcijom zone - pratećom građevinom smatra se građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi. - Prateća građevina je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene i čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi.

Članak 6.

- Pomoćna građevina je građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop. - Stambena građevina je građevina za stalno ili povremeno stanovanje, a može biti individualna (do 2 stambene jedinice) ili višestambena (više od 2 stambene jedinice). - Gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti – proizvodnih uslužnih, trgovačkih i komunalno – servisnih, a može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti - gospodarska građevina poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje. Gospodarske građevine za tihe i čiste djelatnosti su: - građevine za financije, tehničke i poslovne usluge i informacijske djelatnosti (uredi) - građevine za obrtničke usluge (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično) Stranica 58 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. - građevine trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - građevine turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično)

Članak 6.

- kiosci do 12,0 m2 za obavljanje djelatnosti jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prema posebnom propisu - zrađevine za poljoprivrednu proizvodnju (rasadnici, staklenici, plastenici i sl.) - građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i sl.) - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno - mini pekare, površine do 150,0 m2 - silaže stočne hrane do 100 m2 - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. Gospodarske građevine za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti su: - građevine za industrijsku ili obrtničku proizvodnju, ili preradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje (klanje životinja, prerada mesa, ribe, te životinjskih ostataka, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, elek-tričnih i elektroničkih proizvoda i slično) - građevine tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske i limarske radione, kovačnice i sl.) - građevine građevinarstva (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i slične radionice) - građevine rudarstva (pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina) - građevine trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane, hladnjače, silosi, sušare, trgovine plinom i sl.)

Članak 6.

- građevine prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionska parkirališta, građevine za privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i slično) - građevine za ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i slično) - građevine drugih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. Gospodarske građevine poljoprivrednih djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje su građevine: - za uzgoj životinja, neto površine po građevnoj čestici iznad 90,0 m2 - za silažu stočne hrane, neto površine po građevnoj čestici iznad 100 m2 - Građevine društvenih djelatnosti su građevine za obavljanje djelatnosti uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a dijele se na: - građevine za društvene djelatnosti javnog sektora, kojima u cilju održanja i razvoja zajednice, posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti - građevine za društvene djelatnosti u tržno – gospodarskom sustavu, kao građevine društvene nadogradnje, kojima gospodare druge pravne ili fizičke osobe. Poslovne građevine su gospodarske građevine za tihe i čiste djelatnosti i/ili građevine društvenih djelatnosti u tržišno - gospodarskom sustavu.

Članak 6.

- Stambeno – poslovne građevine su građevine u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine. - Pomoćne građevine koje služe redovnoj uporabi stambene građevine su građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine: garaže, alatnice, najviše jedno tenis igralište po građevnoj čestici, najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom), fontane (vodene površine dubine do 80,0 cm), vrtni paviljoni i slične građevine. - Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici, plastenici i slične građevine, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu. - Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su građevine za uzgoj životinja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine), u ukupnoj neto površini svih jedinica do 90,0 m2 ili silažu stočne hrane neto površine do 100,0 m2, koje se mogu graditi na građevnoj čestici unutar stambene zone, uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, ovisno o karakterističnom uzorku naselja. - Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih građevina su građevine koje se na građevnoj čestici mogu graditi izvan osnovnog korpusa gospodarske građevine, a mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, utovarno – istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici goriva i slično.

Članak 6.

- Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez nadzemne gradnje i natkrivanja i parkiranja. - Građevine koje se izgrađuju na samostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. - Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m, a 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 59 obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice koje uzdužno graniče s građevnim česticama širine od 8,0 do 12,0 m. - Građevine koje se izgrađuju na ugrađeni način (niz) se dvjema svojim stranama prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno susjedne građevine. - Građevine koje se izgrađuju u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice. - Uglovne građevine se dvijema svojim susjednim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i susjedne građevine. - Interpolacija je gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su s obje bočne strane već izgrađene građevine, uz koje se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima. - Rekonstrukcijom građevine koja se dozvoljava neposrednom provedbom ovoga Plana smatra se:

Članak 6.

sanacija, dogradnja, nadogradnja, promjena namjene građevine, promjena oblika krova i zahvat na pročelju osnovne građevine te svi ostali zahvati radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine. - Gradnjom nove građevine smatra se i uklanjanje postojeće i gradnja nove građevine na mjestu uklonjene, te zahvat dogradnje kojim se bruto razvijena površina građevine povećava za više od 50% kao i zahvat nadogradnje kojim se bruto razvijena površina građevine povećava za više od 100%. - Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može biti podzemna (podrum) ili nadzemna (prizemlje, kat i potkrovlje). - Podrum je najniža etaža građevine ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena. - Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 60,0 cm za katne, odnosno 150,0 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine. - Tavan je dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje, pri čemu visina nadozida iznosi najviše 0,40 m mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom do 350, mjereno u visini nadozida. - Broj etaža građevine (E) određuje najveći broj etaža ovisno o vrsti građevine. - Visina građevine, ovisno o vrsti građevine, određuje najvišu visinu građevine do vijenca, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta, mjereno u metrima.

Članak 6.

- Tlocrtna površina je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma, nadstrešnice i terase u prizemlju kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Izgrađenost građevne čestice uključuje sve građevine na građevnoj čestici (osnovne i pomoćne), osim ukopane septičke jame, ukopane cisterne i ukopanih etaža. U izgrađenost se ne uključuju terase izvedene na terenu kada iste nisu konstruktivni dio podzemne etaže, bazeni i sportsko - rekreacijske površine, kao ni istaci balkona. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice, k je ig odnos površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice, pri čemu se u zemljište pod građevinom uračunava vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Koeficijent iskorištenosti građevne čestice, k je is odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice. - Građevinski pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od regulacijskog pravca. - Regulacijski pravac je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica. - Uređeno građevno zemljište obuhvaća pripremu zemljišta za izgradnju, pristupni put, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda i električnu energiju.

Članak 6.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 7. Svi zahvati u prostoru kao i izrada dokumenata prostornog uređenja užih područja na području obuhvata moraju se obavljati u skladu s ovim Planom. Planom je predviđena gradnja novih građevina te interpolacija, zamjena, rekonstrukcija i adaptacija te održavanje, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina. Na području obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine ili uređivati i koristiti prostor na način koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavali sigurnost i postojeće vrijednosti okoliša. U izradi dokumenata prostornog uređenja užih područja može se odstupiti samo od onih odredbi za provođenje u kojima je to izričito navedeno. Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo u skladu s Planom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užih područja. 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 8.

Članak 8. Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu 1 : 2.000. Površine za razvoj i uređenje planirane Planom su: - stambena namjena - planska oznaka S - mješovita pretežito stambena namjena - planska oznaka M1 - mješovita pretežito poslovna namjena - planska oznaka M2 - mješovito - stambena namjena - planska oznaka MS Stranica 60 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. - javna i društvena namjena - planska oznaka D - gospodarska namjena - proizvodna - planska oznaka I - gospodarska namjena - poslovna - planska oznaka K - ugostiteljsko – turistička namjena - planska oznaka T - športsko - rekreacijska namjena - planska oznaka R - površine infrastrukturnih građevina - planska oznaka IS - javne zelene površine - planska oznaka Z1 - zaštitne zelene površine - planska oznaka Z - groblje - planska oznaka + - luka posebne namjene - planska oznaka L1 - površine infrastrukturnih sustava - planska oznaka IS. Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obavezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javno prometne površine i priključak na u mrežu.

Članak 9.

Članak 9. Na kartografskom prikazima Plana razgraničenje površina je izvršeno na sljedeći način: - površine pojedinih namjena prostora određene su na temelju: - postojeće namjene prostora - odrednica PPUG Murskog Središća - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije - površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene su na temelju: - geodetske snimke prostora - podataka o izvedenom stanju - odrednica PPUG Murskog Središća - podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije - površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja i zaštite prostora određene su na temelju: - odrednica PPUG Murskog Središća - podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije - površine primjene način i uvjeti gradnje određene su na temelju: - postojeće namjene prostora - odrednica PPUG Murskog Središća - ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.

Članak 10.

Članak 10. Planom je predviđena mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar pojedinih namjena kroz izradu dokumenata prostornog uređenja užih područja. Dokumentima prostornog uređenja iz prethodnog stavka ovog članka odredit će se, u skladu s temeljnim postavkama Plana, detaljnija namjena i uvjeti korištenja površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti za gradnju, smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora te drugi elementi od važnosti za područje za koje se plan donosi. 1.1. Karakteristični uzorci naselja

Članak 11.

Članak 11. Temeljem odredbi za provođenje PPUG-a Mursko Središće određeni su karakteristični uzorci grada Murskog Središća na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se odnose na pojedine cjeline unutar naselja, prvenstveno u odnosu na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture - odnos privatnog i javnog prostora - odnos prostora naselja prema okolnom području. Karakteristični uzorci naselja označeni su na kartograskom prikazu broj 3.C. - Karakteristični uzorci naselja u mjerilu 1:2.000.

Članak 12.

Članak 12. Na području grada Mursko Središće razlikuju se slijedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - područje centralnih i društvenih funkcija - pretežito stambena područja - monofunkcionalna područja gospodarskih djelatnosti. 1.1.1.Područje centralnih i društvenih funkcija
Članak 13. Područje centralnih i društvenih funkcija obuhvaća: - dio središta grada sa recentnom izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja interpolacijom unutar građevne strukture starijieg središta naselja, na način koji je formirao ulični blok (dijelom otvoren, a dijelom niz) i etažnosti građevina od P do VP+1+PK - dio centra i podcentre, nastale izgradnjom građevina društvenih funkcija i trgovačkih sadržaja na neizgrađenim prostorima unutar naselja i izgradnjom samostojećih građevina na pojedinačnim česticama - povijesne male parkove i zelene otoke na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela - područje starog separatora za ugljen uz željezničku prugu - sportske i rekreacijske prostore nastale planskom urbanizacijom.

Članak 14.

Članak 14. U središtu grada planirane građevine se mogu graditi kao samostojeće građevine na čestici, kompleks građevina na čestici ili ulični niz, etažnosti građevina do P+2 i najviše visine vijenca građevina do 9,0 m. 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 61 Intervencije unutar središta grada (područje centralnih i društvenih funkcija) koje je građeno kao ulični niz, kao i u kontaktnom području iste namjene građenom drugim uzorcima, poželjno je dalje izgrađivati primjenom uzorka uličnog niza, odnosno na način da se podržava primjena tipologije gradnje primjerene gradskom središtu na šire područje centra grada.

Članak 15.

Članak 15. Povijesni mali parkovi, odnosno, zeleni otoci na križanjima, na kojima su izgrađene kapele, poklonci ili raspela, a koji postoje u svim naseljima ne mogu se transformirati izgradnjom novih građevina, već se trebaju uređivati kao zelene površine, a samo izuzetno, ukoliko je to prometno nemoguće, kao opločeni pješački trgovi. Unutar takvih površina nije dozvoljeno: - gradnja nadzemnih građevina infrastrukture (transformatorskih stanica, telekomuni-kacijskih stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica i sličnih građevina) - postava prometne signalizacije koja vizualno zaklanja kapelu, poklonac, odnosno raspeće - postava reklamnih natpisa - gradnja prometnih građevina niskogradnje - stajališta za autobuse, parkirališta i drugih sličnih građevina. Trafostanice, izgrađene na prostorima zelenih otoka uz sakralna obilježja, dugoročno je potrebno izmjestiti na primjerenu lokaciju. Za zahvate na kapelama, pokloncima i raspelima koji se nalaze unutar malih parkovnih površina, odnosno zelenih otoka u naseljima, a kategorizirani su kao zaštićena, odnosno evidentirana graditeljska baština i javna plastika, osim uvjeta iz ovog članka, potrebno je primijeniti posebne mjere zaštite prema uvjetima Kozervatorskog odjela u Varaždinu.

Članak 16.

Članak 16. Područje bivšeg separatora za ugljen uz željezničku prugu potrebno je izuzeti iz industrijske zone u okruženju, odnosno fizički odvojiti od okolnih gospodarskih prostora, a samu građevinu separatora adaptirati u ugostiteljsko – turističku namjenu (T), odnosno kulturnu namjenu - muzej (D7).
Članak 17. Sportski i rekreacijski prostori nastali planskom urbanizacijom trebaju se dovršiti uređenjem otvorenih sportskih igrališta, te izgradnjom zatvorenih sportskih i rekreacijskih građevina s pratećim sadržajima ili pratećim građevinama na pojedinačnim građevnim česticama. Visina vijenca pojedinačnih sportskih građevina može najviše iznositi 10,0 m, a pratećih samostojećih građevina druge namjene 6,60 m. 1.1.2.Pretežito stambena područja

Članak 18.

Članak 18. Pretežito stambena područja obuhvaćaju: - prostore očuvanih stambenih građevinskih sklopova ili strukture uličnih poteza s početka 20. stoljeća u Ulici Matije Gupca neposredno uz kapelu Majke Božje - povijesnu ruralnu matricu koja je očuvana u starijim, uglavnom rubnim dijelovima - prostore niske stambene izgradnje ruralne matrice nastale planskom urbanizacijom ili širenjem naselja na okolne poljoprivredne površine, bilo transformacijom postojećih dijelova naselja, izgrađivani u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća - planski formiranu urbanu matricu niske individualne stambene izgradnje otvorenog tipa – noviji dijelovi grada - planski građene višestambene četvrti (Istarsko naselje).

Članak 19.

Članak 19. Prostori očuvanih stambenih građevinskih sklopova ili strukture uličnih poteza s početka 20. stoljeća u Ulici Matije Gupca potencijalna su osnova formiranja ili zadržavanja prostornog identiteta te ih se stoga preporuča revitalizirati, odnosno očuvati od oblikovne transformacije. Do izrade valorizacije kulturne baštine na tim prostorima evidentirane pojedinačne stambene građevine određene pripadajuće zidane i drvene građevine u funkciji gospodarstva ne mogu se rušiti niti nadograđivati, a za zahvate sanacije, adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, prenamjene i interpolacije nove građevine na čestici, potrebno primijeniti mjere zaštite kulturno - povijesnih vrijednosti. Za zahvate na građevinama koje nisu evidentirana stambena graditeljska baština, ali se nalaze unutar područja ambijentalne vrijednosti preporuča se ishođenje stručnog mišljenja oblikovanja građevine od nadležnog Konzervatorskog odjela, s ciljem očuvanja ambijentalne vrijednosti dijela naselja, a obavezno je: - zadržavanje regulacijske linije i postojećeg građevinskog pravca osnovne građevine - očuvanje tradicijske dimenzije građevne čestice, koje se određuje prema predmetnoj čestici, odnosno prema ostalim česticama unutar ambijentalne cjeline - zadržavanje pozicije građevina u odnosu na lijevu i desnu među čestice - očuvanje postojeće visine vijenca i etažnosti građevina - arhitektonsko oblikovanje građevine, ulične ograde čestice i prostora između ulične ograde i kuće, prema oblikovnim zna-čajkama tradicijske arhitekture, a što se utvrđuje prema evidentiranim građevinama unutar pojedinačne ambijentalne cjeline.

Članak 20.

Članak 20. Građevnoj čestici na području povijesne ruralne matice određeni su pojasevi izgradnje po dubini čestice, i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od regulacijske linije, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je visinom vijenca više postojeće osnovne građevine na susjednim građevnim česticama, ali ne može biti viša od 6,60 m - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine, osim tenis igrališta, te pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građe- Stranica 62 - Broj 2 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 24. veljače 2007. vina u dubinu čestice, a maksimalna visina vijenca građevina u tom pojasu određena je s 4,80 m - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice, a u tom pojasu je moguće graditi i pojedinačno tenis igralište, ukoliko se ono gradi kao pomoćna građevina na čestici - pojas podvrtnice, određen je kao površina iza građevnog dijela čestice, odnosno počinje 100,0 m od regulacijske linije u dubinu čestice, služi poljoprivrednoj obradi, najčešće kao vrt i voćnjak i ne može se izgrađivati, osim u slučajevima predviđenim kao dozvoljena transformacija matrice. Izuzetno od alineje 1. stavka 3. ovog članka, stambene, stambeno – poslovne i poslovne građevine se mogu protezati i više u dubinu čestice, ukoliko im je visina vijenca do 4,80 m, te ukoliko to ne onemogućava gradnju pomoćnih poljoprivrednih građevina iza stambenog pojasa, na susjednim građevnim česticama i to:

Članak 20.

- stambene građevine, stambeni dijelovi stambeno - poslovnih građevina i građevine ili dijelovi građevina namijenjeni društvenim djelatnostima do najviše 45,0 m od linije regulacije - građevine ili dijelovi građevina namijenjeni tihim i čistim djelatnostima, u skladu s odredbama o dozvoljenoj transformaciji matrice i to do najviše 100,0 m od linije regulacije, odnosno do pojasa podvrtnice.
Članak 21. Prilikom rekonstrukcije, zamjene ili interpolacije, osnovnu građevinu je potrebno locirati na građevinskoj liniji postojeće građevine koja se ruši, odnosno na građevinskoj liniji utvrđenoj prema okolnom području ruralne matrice, te ovisno o lokalnom običaju, na ili uz bočnu među čestice uz koju se karakteristično locirala građevina. Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati ih na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m. Pomoćne građevine - kolnice, sjenici i druga spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, mogu se, osim na način određen stavkom 2. ovog članka, graditi kao ugrađene građevine, odnosno građevine građene poprijeko građevne čestice od lijeve do desne bočne međe, uz uvjet da se osigura kolni prolaz kroz građevinu i da se građevina od stražnje međe građevne čestice udalji najmanje 1,0 m. Izuzetno od stavka 2. ovog članka, garaža površine do 20,0 m2 se radi prostornih ograničenja građevne čestice, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je:

Članak 21.

- od regulacijske linije udaljena najmanje 20,0 m - od uličnog pročelja osnovne građevine udaljena najmanje 4,0 m u dubinu čestice - od stambene građevine na vlastitoj susjednim građevnim česticama udaljena najmanje 4,0 , - od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljena najmanje za širinu strehe - da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
Članak 22. Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet da širina objedinjene čestice ne prelazi 24,0 m - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih najmanje 20,0 m iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti -obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - postavom plastenika i staklenika, bez fiksnih temelja, i visine konstrukcije - visine vijenca 2,50 m i 4,80 m u sljemenu na površinu podvrtnice - uvođenjem pojasa izgradnje građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, građenih kao pratećih uz stambenu ili stambenoposlovnu građevinu, na udaljenosti 70,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih građevina i maksimalne dubine pojasa od 80,0 m, bez obzira na određenu granicu građevnog područja naselja, i to za maksimalno 5.000 kom peradi po građevnoj čestici.

Članak 22.

Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 1. stavka 1. ovog članka radi zaštite ambijenta naselja su građevne čestice unutar područja ambijentalnih cjelina označenih na kartografskom prikazu broj 3.A - Uvjeti korištenja u mjerilu 1: 2.000. Prostori izuzeti od mogućnosti transformacije iz alineje 6. stavka 1. ovog članka su: - površine predviđene za razvoj naselja, - površine stambenih čestica i kontaktnog prostora manje od 100,0 m udaljene od od obale rijeke Mure - kontaktna zona od 100,0 m oko groblja.

Članak 23.

Članak 23. Prostori niske stambene izgradnje ruralne matrice nastali planskom urbanizacijom mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice, osim: - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje 3,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže integrirane u volumen osnovne građevine (u razini pročelja ili od njega odstupaju maksimalno 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene 24. veljače 2007. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 2 - Stranica 63 - ukoliko je građevna linija od regulacijske uvučena najmanje od 5,0 m, a karakteristika gradnje osnovnih građevina pojedine ulice ili dijela ulice jest da su garaže građene u kompleksu s osnovnom građevinom (na način da izlaze izvan ravnine pročelja više od 1,0 m), na isti način se mogu graditi nove, odnosno rekonstruirati postojeće građevine osnovne namjene.

Članak 24.

Članak 24. Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice individualne samostojeće stambene izgradnje određeni su sljedeći pojasevi izgradnje po dubini čestice: - pojas izgradnje osnovne građevine (stambene, stambeno – poslovne ili poslovne), određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 6,60 m - pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice, a visina vijenca građevina u tom pojasu može iznositi do 4,80 m - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno - poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.