Arhiva › 2026. › SGMŽ 25

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 12. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-07/1 · URBROJ 2109-16-03-26-98

Odluku o donošenju prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 164

Članak 108.

Članak 108.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno. eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode Županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 108.

(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M 3.1.2. Kulturna baština

Članak 109.

Članak 109.
(1) status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na području obuhvata plana status zaštite odnosi se na: - lopatinec, crkva sv. jurja i župni dvor, Z-1117 (dvije površine).
(2) postupci zaštite provode se prema posebnom sektorskom propisu, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovarajućim podzakonskim aktima i pripadajućim aktima zaštite za pojedinačna kulturna dobra.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar granice kulturnog dobra, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, uz poštivanje sljedećeg: - preslika akta o zaštiti kulturnog dobra obavezni je prilog posebnih uvjeta zaštite za pojedinačni zahvat unutar granica kulturnog dobra - ukoliko se posebnim uvjetima utječe na formiranje građevne čestice ili površinu obuhvata zahvata u prostoru, posebni uvjeti trebaju biti sukladni uvjetima za oblik i veličinu građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru utvrđeni pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, unutar kojeg se kulturno dobro nalazi - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (e, ep, en, epom, eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom planu - unutar granica kulturnog dobra se posebnim uvjetima može povećati ili smanjiti vrijednost udjela prirodnog terena unutar građevne čestice utvrđena pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti.

Članak 109.

(4) Zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično).
(5) povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni. eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 165
(6) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.
(7) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima planiranja građevinskih zahvata i na zemljišnim česticama u neposrednom kontaktnom prostoru.
(8) U slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 110.

Članak 110.
(1) Unutar obuhvata plana evidentirano je arheološko nalazište u okolišu župne crkve sv. jurja.
(2) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(3) svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(4) U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(5) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(6) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 111.

Članak 111.
(1) Unutar obuhvata plana nema kulturnih dobara zaštićenih na lokalnoj razini.
(2) evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom provedena je tijekom postupka izrade ovog plana, te predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata unutar obuhvata plana, s ciljem njihova upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno radi zaštite kulturnih dobara na lokalnoj razini, i to za: - sakralni sklopovi/građevine/obilježja: stranica 166 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M 1. Brezje, kapela srca Isusova iz 1900. 2. Dragoslavec, poklonac tipa tabernakul, radikalno obnovljen 1995. 3. Dragoslavec, pil tipa tabernakul, 1753. g. 4. Frkanovec, kapela sv. vida iz 2003. na mjestu raspela iz 1938. 5. lopatinec, pil sv. Antuna padovanskog 6. lopatinec, raspelo iz 1891. 7. Mali Mihaljevec, kapela sv. Florijana iz 2017. 8. Mali Mihaljevec, raspelo iz 1933. 9. Okrugli vrh, kapela sv. Barbare iz 1920. 10. Okrugli vrh, drveno raspelo 11. pleškovec, kapela na groblju, svećenička grobnica 12. pleškovec, raspelo na groblju 13. pleškovec, raspelo na groblju, obnovljeno 14. pleškovec, drveno raspelo 15. vučetinec, kapela Majke Božje Žalosne iz 1924. srušena, zamjenska građevina 16. vučetinec, nova kapela iz 2016., arhitekt p.stipišić 17. Zasadbreg, kapela Kraljice Mira iz 1995. 18. Zasadbreg, kameno raspelo iz 1905. 19. Zasadbreg, raspelo na raskrižju iz 1905. - civilni sklop/građevina/obilježje:

Članak 111.

20. Brezje, tradicijska arhitektura kbr. 146 21. Frkanovec, tradicijska arhitektura kbr. 26 22. Frkanovec, tradicijska arhitektura kbr. 27 23. Frkanovec, tradicijska arhitektura kbr. 30 (Matulov grunt) 24. Frkanovec, tradicijska arhitektura kbr. 55 25. Frkanovec, tradicijska arhitektura kbr. 55A 26. Frkanovec, tradicijska arhitektura kbr. 57 27. Frkanovec, tradicijska arhitektura kbr. 98 28. Frkanovec, tradicijska arhitektura kbr. 108 29. vučetinec, tradicijska arhitektura kbr. 39 30. vučetinec, tradicijska arhitektura kbr. 45 - spomen obilježje: 31. pleškovec, spomenik hrvatskim braniteljima iz 2014., u sklopu groblja.
(3) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
(4) Zabranjuje se smještaj manjih infrastrukturnih građevina neposredno uz male sakralne građevine i obilježja (kapelice i raspela), a prometnu signalizaciju i informacijske ploče je potrebno postavljati s mjerom opreza i ciljem da se ne naruši dignitet sakralne građevine, odnosno obilježja.
(5) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, kao i unutar njihovih građevnih čestica, primjenjuju se pravila provedbe unutar kojeg se građevina, odnosno građevna čestica nalazi, a dodatno je potrebno tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 111.

eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.
(6) Mišljenje iz prethodnog stavka je za sakralna kulturna dobra, arheološke lokalitete i memorijalna obilježja obvezujućeg značaja, a za profana usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja, pri čemu: - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (e, ep, en, epom, eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite evidentirane građevine, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom planu. 3.1.3. Krajobraz

Članak 112.

Članak 112.
(1) prostornim planom Međimurske županije utvrđeno je područje Gornjeg Međimurja kao osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz, a obuhvća cijeli obuhvat ovog plana.
(2) prema odredbama za provođenje ppMŽ, predviđa se izrada Krajobrazne osnove Županije, kako bi se moglo pristupiti ocjeni i kvalifikaciji pojedinih krajobraznih vrijednosti i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajobraze, naglasiti njihove specifičnosti, te dati daljnje smjernice za zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti.
(3) Općina je sudionik u izradi i javnoj raspravi o dokumentu iz prethodnog stavka za područje kultiviranog krajobraza Gornjeg Međimurja.

Članak 113.

Članak 113.
(1) Šire područje prirodnih vodotoka potrebno je očuvati kao krajobraznu vrijednost bez građevinskih i drugih zahvata kojima bi se narušila ambijentalna osobitost prostora: - klanac vodotoka pleškovec, u dijelu između naselja pleškovec i Frkanovec - klanac vodotoka Frkanovec, između dva dijela naselja Frkanovec.
(2) Na područjima iz prethodnog stavka preporuča se izvršiti vrednovanje vegetacije i temeljem iste izrada krajobraznog projekta, s ciljem krajobrazne zaštite.
Članak 114.
(1) područja uspostave velikih žarišnih točki zelene infrastrukture, planiraju se kao površine bez građevinskih zahvata, a poklapaju se se površinama s utvrđenom opasnosti od klizanja tla i područjima zaštite vizura: - šire područje «pekel» jugozapadno os Crkve sv. juraj na Bregu 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M - šire područje južno od sRC «Rogoznica» u vučetincu. 3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)

Članak 115.

Članak 115.
(1) Unutar obuhvata plana nalazi se područje europske ekološke mreže: - prema Direktivi o staništima - HR 2001346 Međimurje.
(2) Aktivna zaštita područja europske ekološke mreže nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar područja europske ekološke mreže, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na ekološku mrežu. 3.2. Posebna ograničenja 3.2.1. tlo

Članak 116.

Članak 116.
(1) prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,07 g, što odgovara potresu vI. stupnja MCs ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,15 g, što odgovara potresu vII. stupnja MCs ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi.

Članak 117.

Članak 117.
(1) područje Gornjeg Međimurja osjetljivo je na klizanje terena, pretežito uzrokovanog posljedicama bujičnih poplava, ali iz drugih razloga, no za sada nema sveobuhvatnih studija o navedenoj temi, te je do izrade takvih dokumenata u pojedinačnim slučajevima provedbe zahvata prvenstveno u svrhu gradnje, potrebno: - izvršiti geotehničko ispitivanje pojedinačne lokacije na kojoj se zahvat predviđa - primijeniti posebne sektorske propise za gradnju na područjima s potencijalnom pojavom klizanja tla.
(2) posebni monitoring klizanja tla potrebno je provoditi na područjima registriranih klizišta.
(3) područja evidentnih pomaka gornjih slojeva tla,na području jugozapadno od Crkve sv. jurja i južno od sRC “Rogoznica” vučetinec, utvrđuje se koa područje zabrane gradnje. 3.2.2. vode i more

Članak 118.

Članak 118.
(1) Unutar područja obuhvata plana nema utvrđenih zona vodonosnika niti zona zaštite izvorišta. eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 167 3.2.3. Područja posebnih ograničenja
Članak 119.
(1) površine s posebnim režimom zaštite okvirno su prikazane u grafičkom dijelu plana.
(2) Radi zaštite građevina, površina i zahvata za koje je režim zaštite utvrđen, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a u cijelosti ili dijelom se planiraju se unutar površina s režimom zaštite, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti odgovarajućih javnopravnih tijela i sukladno istima izdaje suglasnost za zahvat.
(3) Zaštitni pojas izgrađene i kategorizirane javne ceste utvrđen sektorskim propisom mjeri se od ruba cestovnog pojasa i ovisno o kategoriji javne ceste iznosi: - za DC - 25,0 m - za ŽC - 15,0 m - za lC - 10,0 m.
(4) površina koridora planirane javne ceste predstavlja područje zabrane gradnje do utvrđivanja projektiranog koridora odgovarajućim aktom kojim se građevna čestica buduće javne ceste precizno smješta u prostoru.
(5) Za magistralne i međunarodne cjevovode za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika: - zona opasnosti iznosi 60,0 m (30,0 m obostrano od osi cjevovoda), unutar koje je zabranjena gradnja sadržaja za boravak ljudi - zaštitna zona iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi cjevovoda) - zona zabrane sadnje biljaka čije korijenje raste dublje od 1,0 m ispod površine tla ili za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m ispod površine tla, iznosi 10,0 m (5,0 m obostrano od osi cjevovoda).

Članak 119.

(6) Zaštita dubokih bušotina: - oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine - kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.
(7) Zaštitni pojas za zračne elektroenergetske prijenosne vodove (dalekovodi): - za postojeći 35 kv Dv - 30,0 m (15,0 m obostrano od osi voda).
(8) Zaštitni pojasevi građevina s posebnim režimom zaštite, u slučajevima kada zbog naknadne izvedbe ili rekonstrukcije nisu obrađeni obim planom, provodi se prema posebnim sektorskim propisima (sektorski zakoni, pravilnici, mrežna pravila i drugo). 3.2.4. Zrak

Članak 120.

Članak 120.
(1) Unutar obuhvata plana nema povećane ugroze onečišćenja zraka. 3.3. Posebni načini korištenja 3.3.1. Područja posebnog načina korištenja stranica 168 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M
Članak 121.
(1) U obuhvatu plana nalaze se površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe: - epU vukanovec - IpU sZH-01 - IpGv Međimurje 5 - IpGv Merhatovec - planirano ppMŽ.
(2) područje IpU prema sektorskom propisu ujedno je područje istraživanja i ekspolatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(3) površina za istraživanje ugljikovodika prema ppŽ obuhvaća gotovo cijelo područje obuhvata plana, osim krajnjeg jugozapadnog dijela.
(4) prema ppMŽ u obuhvatu plana prepoznat je istražni potencijal geotermalne vode Međimurje 6.
(5) područje cijele Županije je prema ppŽ površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda.
(6) Unutar obuhvata plana nema površina utvrđenih za istraživanje mineralnih sirovina (pijeska, šljunka, kamena, ciglarske gline i drugo), prema posebnom sektorskom propisu.
(7) površine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalnih voda precizno su prikazane u grafičkom dijelu plana, u provedbi služe samo kao informativni podatak, odnosno zahvati za ovu svrhu se provode prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

Članak 122.

Članak 122.
(1) površina za smještaj viška iskopa mineralne sirovine u postupku izvođenja građevinskih radova planirana je u okviru poduzetničke zone Brezje, na građevnoj čestici najmanje površine 600,0 m2.
(2) precizna lokacija i ostali uvjeti utvrđuju se kroz elemente pojedinačnog zahvata, prema odgovarajućem pravilu provedbe za ovo područje. 3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
Članak 123.
(1) U obuhvatu plana nema utvrđenih područja s primjenom posebnih mjera uređenja i zaštite. PoJMovI

Članak 4.

Članak 4.
(1) pojedini pojmovi u smislu ovoga pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi – koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. – zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana – interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica – regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena – građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije – obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije – namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom – sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata – prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom – glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine – postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena – pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine – prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom – prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama – zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim pravilnikom nije drugačije propisano – javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

Članak 4.

– zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine – smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način su jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljskoturističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola – prema ovom pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom – odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu – hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) – turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima – adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

Članak 4.

– zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park – krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 169 međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika – vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza – zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra – zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem – zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) – površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) – površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)

Članak 4.

– manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kv, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama – prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa – cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja – cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja – cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine – cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom – staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila – željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom – željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu stranica 170 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

Članak 4.

– luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima – privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva b)u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće – urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 2. Građevine prema namjeni – građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) – građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene – građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno prilogu II. ovoga pravilnika – građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika – građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

Članak 4.

d)građevina za uzgoj životinja e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i g)ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje – građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. – građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja – građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika – ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.)

Članak 4.

– građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim pravilnikom – infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno prilogu II. ovoga pravilnika – prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima). 3. Dijelovi i etaže zgrade – etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja – nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje – podzemna etaža je podrum – podrum (po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – suteren (s) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – prizemlje (p) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena – kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja – uvučeni kat (Uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane – potkrovlje (pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima – galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.)

Članak 4.

odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75% neto površine te etaže – tehnička etaža je prostor zgrade, odnosno građevine namijenjen isključivo smještaju i razvodu instalacija i/ili koji nije namijenjen boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari – balkon je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren s najmanje dvije svoje strane, a koji može biti u ravnini dviju susjednih pročelja te dijelom ili u potpunosti istaknut izvan ravnina pročelja zgrade/ građevine – lođa je vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine otvoren jednom svojom stranom – terasa je otvoreni vanjski dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini – krovovi građevina su: kosi krovovi (jednostrešni, dvostrešni, višestrešni), ravni krovovi (nagiba do 6%), zaobljeni krovovi, krovovi nepravilnih geometrijskih oblika ili kombinacija navedenih – krovna kućica je dio krovne konstrukcije potkrovlja, odnosno krovni istak, s otvorom istaknut iznad ravnine krovne plohe – istak pročelja je zatvoreni unutarnji dio etaže kata istaknut u odnosu na ravninu pročelja zgrade/ građevine. 4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici – slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena – poluugrađena zgrada je zgrada kojoj se jedna bočna strana nalazi na granici građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)

Članak 4.

– ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) – dvojna zgrada se sastoji od dvije zasebne poluugrađene zgrade koje se naslanjaju jedna na drugu – niz je sklop zgrada na tri ili više građevne čestice u nizu na kojima su krajnje poluugrađene zgrade, a između njih jedna ili više ugrađenih zgrada – uglovnica je zgrada izgrađena na građevnoj čestici s najmanje dvije regulacijske linije, odnosno koja se nalazi na raskrižju ulica ili ulice, trga ili parka, a eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 171 graniči s ulicom, trgom ili parkom s najmanje dvije strane. 5. prostorni pokazatelji – koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn) je odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) je odnos građevinske (bruto) površine podzemnih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice – zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže – građevinska (bruto) površina (GBp) definirana je propisom koji uređuje način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade – visina pročelja (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, na istom pročelju građevine – ukupna visina (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog terena uz pročelje građevine i kote njezina najvišeg dijela – kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12° – konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena.

Članak 4.

pod konačno uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu.
(2) pojmovi uporabljeni u ovom pravilniku imaju značenje određeno propisima kojima se uređuju upravna područja prostornog uređenja i gradnje, te posebnim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje i gradnju, ako ovim pravilnikom nije propisano drukčije.

Ostali akti u ovom izdanju (24)