Arhiva › 2026. › SGMŽ 25

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 12. listopada 2026. · KLASA 350-03/24-07/1 · URBROJ 2109-16-03-26-98

Odluku o donošenju prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 157

Članak 72.

Članak 72. stranica 158 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M
(1) stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, dosadašnji prostorni plan uređenja općine stare generacije - prostorni plan uređenja Općine sveti juraj na Bregu („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/06, 10/15, 20/19, 2/20 - pročišćeni tekst, 6/23, 14/23 - pročišćeni tekst) – III. izmjene i dopune, radi neusklađenosti s ovim planom nadalje nije provediv.
Članak 73.
(1) stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, prostorni plan užega područja stare generacije u obuhvatu ovoga plana - DpU gospodarske zone i dijela stambenog područja u Brezju (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 6/07) provodi se samo u dijelu područja u obvezi izrade urbanističkog plana uređenja prema ovom planu: UpU BR2 Brezje-istok, a ostali dijelovi predmetnog DpU stare generacije, radi neusklađenosti s ovim planom nadalje nisu provedivi.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za područje s obavezom izrade UpU BR2 moguće je izraditi novi urbanistički plan uređenja sukladno propisima za izradu prostornih planova nove generacije, uz istovremeno stavljanje van snage odgovarajućeg prostornog plana uređenja užega područja stare generacije koji se zamjenjuje novim.

Članak 74.

Članak 74.
(1) stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, prostorni plan užega područja stare generacije u obuhvatu ovoga plana - DpU Šmernica u Brezju (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 6/03, 13/06), radi neusklađenosti s ovim planom i radi dovršenosti uređenja područja, nadalje nije provediv. 0.4.15. ostale mjere provedbe Plana
Članak 75.
(1) Ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog plana za kig, kis, GBp, H, Huk i druge, određuje NAjvećU DOZvOljeNU vRIjeDNOsT, koja se u primjeni plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice: ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određeđen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje).

Članak 76.

Članak 76.
(1) Uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole.
Članak 77.
(1) Uklanjanje postojećih građevina vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.
(2) Za uklanjanje postojeće građevine ovim planom utvrđene kao zaštićeno ili evidentirano kulturno dobro potrebno je eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. ishoditi konzervatorsko odobrenje, prema posebnom sektorskom propisu za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 78.

Članak 78.
(1) postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno je Zakonom o gradnji i Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji se primjenjuju neposredno.
Članak 79.
(1) U obuhvatu plana nije dozvoljen robinzonski smještaj izvan građevinskih područja.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, robinzonski smještaj izvan građevinskih područja moguć je isključivo ukoliko se takva namjena predvidi prostornim planom više razine za neposrednu provedbu tog prostornog plana više razine, u kom slučaju se ovaj plan ne primjenjuje. 2. INFRAStRUKtURNI SUStAvI 2.1. Prometni sustav 2.1.1. cestovni promet

Članak 80.

Članak 80.
(1) svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Izvan građevinskih područja cestovno zemljište formira se kao cestovni koridor, a unutar građevinskog područja kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) Unutar zemljišta za smještaj ceste treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - unutar građevinskih područja kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - izvan građevinskih područja kolne prometne površine mogu biti obrađene jednako kao u građevinskim područjima ili mogu biti izvedene u makadamu, odnosno završni sloj prometnice može biti od drugog ekološki prihvatljivog materijala za područje unutar kojeg se prometna površina smješta - unutar građevinskih područja pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Trase cesta državnog i regionalnog značaja prikazane linijski određene su približno.
(2) Cesta državnog značaja u obuhvatu plana: 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M - DC227 / Banfi (granica RH/slovenija) - prekopa - lopatinec - Šenkovec (DC209)
(3) Ceste regionalnog značaja u obuhvatu plana: - ŽC2012 / vučetinec (DC227) - Okrugli vrh (lC20081) - ŽC2013 / Frkanovec (ŽC2253) - Zasadbreg - A.G. Grada Čakovca (slemenice) - ŽC2014 / vučetinec (DC227 - ŽC2254) - ŽC2015 / Zasadbreg (2013) - Brezje (DC227) - slakovec - Nedelišće (DC3) - ŽC2253 / pleškovec (DC227) - plešivica - Zebanec selo (ŽC2005) - ŽC2254 / Gornji Mihaljevec (ŽC2009) - Dragoslavec selo - Okrugli vrh - vučetinec - lopatinec (DC227) - lC20010 / Dragoslavec (DC227) - Gornji Mihaljevec (ŽC2009) - lC20011 / Dragoslavec (DC227) - Gornji Mihaljevec (ŽC2254) - lC20013 / Okrugli vrh (ŽC2254) - slakovec (ŽC2015) - lC20073 / lopatinec (DC227) - Brezje (ŽC2015) - lC20074 / pleškovec (DC227) - Zasadbreg (ŽC2013) - lC20076 / pleškovec (lC20074) - Mali Mihaljevec (ŽC2015) - lC20077 / Frkanovec (ŽC2013 - lC20074) - lC20079 / Zasadbreg (ŽC2013) - Štrukovec (DC209) - lC20081 / Dragoslavec selo (ŽC2254) - Okrugli vrh (ŽC2254) - raskrižje lC20049 / Gornji Mihaljevec (ŽC2009) - Okrugli vrh (lC20013) na lC20013.
(4) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji javnih cesta kao građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

Članak 81.

(5) Zaštita postojećih javnih cesta provodi se prema posebnom sektorskom propisu za javne ceste, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pojasa javne ceste (ovisno o vrsti), primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela.
(6) priključenje cestovnih prometnica lokalne razine (nerazvrstane ceste i putovi), kao i pojedinačnih građevnih čestica drugih namjena na cestovne prometnice državne i regionalne razine vrši se prema odgovarajućim sektorskim propisima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

Članak 82.

Članak 82.
(1) Trase cesta lokalnog značaja prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji nerazvrstanih cesta.
(2) Gradnja na planiranoj trasi ceste lokalnog značaja, unutar grafički određenog koridora ili u širini pojasa od 10,0 m (po 5,0 m obostrano od osi planirane trase), nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu.
(3) Nove ceste lokalnog značaja, uklučujući i druge elemente cestovne infrastrukture (biciklističke i pješačke staze i drugo) mogu se po potrebi trasirati unutar obuhvata plana i ukoliko nisu prikazane grafički kao planirane, svugdje gdje je potrebno povezati različite dijelove građevinskih eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 159 područja cestovnom infrastrukturom ili osigurati mogućnost kolnog priključenja građevnih čestica na javnu prometnu površinu.
(4) U postupku projektiranja nove ceste lokalnog značaja, najmanja širina cestovnog, odnosno uličnog koridora iznosi: - 12,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena: T, I i K) - 10,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina ostalih namjena - 7,0 m za cestu za jednosmjerni promet i za slijepu cestu za dvosmjerni promet dužine do 300,0 m - 6,0 m za poljski i/ili šumski put, odnosno za nerazvrstanu cestu 4. razine.
(5) Izuzetno, dio uličnog koridora nove ceste za dvosmjerni promet koji se trasira kroz izgrađeno građevinsko područje naselja, može biti i uži od određenog prethodnim stavkom, ali ne uži od 7,0 m.

Članak 82.

(6) Okretišta i/ili površine za mimoilaženje, na odgovarajućim međusobnim udaljenostima određenim prema posebnim tehničkim propisima, obavezni su za slijepe ceste i sve ostale ceste čiji koridor je uži od 10,0 m.
(7) Ukoliko se regulacijska linija postojeće ulice ili dijela ulice unutar građevinskog područja naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi: - najmanje 6,0 m unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena T, I i K) - najmanje 5,0 m unutar površina svih ostalih namjena.
(8) Najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(9) Unutar zemljišta ceste moguć je smještaj manjih infrastrukturnih građevina ili nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(10) projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora ceste širine 10,0 m i više, najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - unutar koridora ceste širine do 10,0 m najmanje jedna pješačka staza - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.

Članak 82.

(11) Ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine.
Članak 83.
(1) Kolni prilazi i prolazi izvan uličnih koridora mogu se formirati kao javne površine komunalne infrastrukture rezervirane za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena stranica 160 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M prometna površina, tzv. shared space) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (samo bicikl, bicikl i mala elektrovozila i slično).
(2) pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje, površine za održavanje javnih manifestacija i slično.
(3) Najmanja širina prometne površine izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu (shared space) - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.
(4) sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi iz rješenja krajobraznog uređenja.

Članak 84.

Članak 84.
(1) sva nova javna parkirališta, kao i sva ostala parkirališta (koja nisu javna) predviđena na zasebnim građevnim česticama parkirališta ili na građevnim česticama druge namjene, potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Nove površine za parkiranje s neposrednim izlazom vozila na kolnik (parkirališna mjesta unutar cestovnog koridora) mogu se predvidjeti samo unutar koridora nerazvrstanih cesta (NC) i javnih cesta u kategoriji lokalna cesta (lC), pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(3) Rekonstrukcija parkirališnih površina s neposrednim izlazom vozila na cestovni kolnik dozvoljena je prema uvjetima nadležne uprave za ceste ukoliko se radi o: - javnoj cesti (prema posebnom sektorskom propisu) unutar čijeg koridora su izvedena postojeća parkirališta kao sastavni dio postojeće građevine javne ceste - parkiralištu izvedenom na zasebnoj građevnoj čestici, ako se predmetno parkiralište prema Zakonu smatra postojećom građevinom.
(4) javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(5) parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se smještaju unutar površina gospodarskih namjena ili organiziraju u stražnjim dijelovima građevnih čestica drugih namjena, ukoliko je na tim građevnim česticama dozvoljeno obavljanje gospodarskih djelatnosti.

Članak 84.

2.1.2. Željeznički promet
Članak 85.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana. 2.1.3. Pomorski promet eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.
Članak 86.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana, Općina je dio kontinentalnog područja RH. 2.1.4. Promet unutarnjim vodama
Članak 87.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana. 2.1.5. Zračni promet
Članak 88.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana. 2.2. Komunikacijski sustav 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža

Članak 89.

Članak 89.
(1) Trase eKI prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnih operatora.
(2) Ovisno o tipu i značaju, linijska eKI izvodi se kao pojedinačni kabelski vod ili kao kabelska kanalizacija predviđena za smještaj više vodova jednog ili više operatera.
(3) smještaj u prostoru i uvjeti gradnje eKI vodova od međunarodnog, državnog i regionalnog značaja, utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, pri čemu je za sve takve vodove kod drugih zahvata koji se provode prema ovom planu, potrebno poštivati zaštitni pojas eKI voda širine 6,0 m (3,0 + 3,0 obostrano od osi voda) ili u drugoj dimenziji ukoliko je utvrđena posebnim propisom ili posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Distribucijske vodove eKI smješta se prvenstveno u odgovarajuću podzemnu elektroničku kabelsku kanalizaciju (eKK) smještenu unutar koridora cestovne infrastrukture, a izuzetno i na drugim površinama, ukoliko je to tehnički opravdano.
(5) Osim podzemno, distribucijske vodove eKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(6) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ ili na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju uz uvjet da je takva mogućnost predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom planu.

Članak 90.

Članak 90.
(1) smještaj samostojećih antenskih stupova i pripadajuće povezne opreme za potrebe bežičneeKI izvan građevinskih područja smatra se zahvatom regionalnog značaja, moguć je isključivo unutar površina utvrđenih za tu svrhu, provodi se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, osim u 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M smislu informacije o površinama za smještaj antenskih stupova za eKI.
(2) Unutar građevinskih područja dozvoljeno je smještati samostojeće antenske stupove i pripadajuću poveznu opremu za potrebe eKI, isključivo unutar površina s proizvodnom namjenom (I1) i s namjenom farme (I3), bez obzira da li se nalaze unutar zona smještaja eKI prikazanih u grafičkom dijelu plana, uz uvjet da takva mogućnost nije zabranjena odgovarajućim pravilom provedbe prema ovom planu.
(3) Antenske prihvate i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične eKI, najveće visine antenskog prihvata do 5,0 m, moguće je unutar građevinskih područja smjestiti na ravne krovove zgrada nadzemne etažnosti en=2 ili više, uz uvjet da je takva mogućnost specifično predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom planu.
(4) Opremu za bežičnu eKI moguće je postavljati neposredno na pročelja zgrada, osim na zgrade vjerske namjene (zvonike i druge dijelove crkvi, kapelica, poklonaca i drugih memorijalnih spomenika), na pročelja viših građevina koje nisu zgrade (reklamni totemi, viši dimnjaci) i na stupove ulične rasvjete, odnosno na stupove niskonaponske elektroenergetske mreže.

Članak 90.

(5) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti kod utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova i antenskih prihvata na krovovima zgrada, na cijelom području obuhvata plana. 2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara
Članak 91.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana. 2.3. Energetski sustav 2.3.1. Nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika

Članak 92.

Članak 92.
(1) U obuhvatu ovog plana nalaze se: - magistralni plinovod DN 15050 Mihovljan – Mursko središće - proizvodno – otpremni sustav vodova ČvOR Međimurje - Cps Mihovljan.
(2) Cjevovodi i drugi elementi sustava za transport ugljikovodika, kao i pripadajuće prateće građevine i oprema utvrđeni su kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. 2.3.1.2. Javna plinoopskrba

Članak 93.

Članak 93. eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 161
(1) javni sustav opskrbe zemnim plinom u obuhvatu plana je uspostavljen kao dio distribucijskih prstena regionalne razine, a koji sustavi se prema potrebi mogu nadograđivati i razvijati: - Mursko središće – selnica – Zebanec – lopatinec - lopatinec-Štrigova - Nedelišće-Šenkovec (odvojci Nedelišće-O.vrh / Nedelišće-Brezje) - prigradski plinski prsten Čakovca.
(2) sve elemente javnog sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(3) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne plinoopskrbe preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(4) plinsku redukcijsku stanicu, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju ili na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“. 2.3.2. Elektroenergetika 2.3.2.1. Javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 94.

Članak 94.
(1) U obuhvatu plana nalaze se: - Dv 35 kv Ts Čakovec - Ts Železna Gora - Dv 35 kv Ts Šenkovec - Ts Mursko središće.
(2) U slučaju da se utvrdi potreba za smještaj dijelova javnog prijenosnog elektroenergetskog sustava na području obuhvata plana, predmetni elementi se utvrđu kao građevine, površine ili zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. 2.3.2.2. Javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 95.

Članak 95.
(1) javni sustav opskrbe električnom energijom na području obuhvata plana je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske 10(20) kv i niskonaponske (0,4 kv) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica Ts 35/10(20) kv i Ts 10(20)/0,4 kv.
(2) sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Transformatorske stanice preporuča se smjestiti na vlastitim građevnim česticama.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kv za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu i za stranica 162 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) U građevinskim područjima se vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča polagati podzemno.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora kod širenja javne distribucijske elektroenergetske mreže: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti isti koridor.
(7) Ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar cestovnih koridora ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.

Članak 95.

(8) KRO je moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda 2.4.1.1. vodoopskrba
Članak 96.
(1) sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata plana izgrađen je kao dio regionalnog sustava javne vodoopskrbe s napajanjem iz vodocrpilišta Nedelišće.
(2) Unutar obuhvata plana, kao dio sustava javne vodoopskrbe, izvedeni su vodospremnici: Dragoslavec, lopatinec i Mohokos, a planiran je vodospremnik Frkanovec.
(3) Trase izgrađenih i planiranih magistralnih vodova javne vodoopskrbe, kao i trase izvedenih opskrbnih vodova sustava javne vodoopskrbe prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(4) smještaj u prostoru i uvjeti gradnje dijelova sustava javne vodoopskrbe regionalnog značaja utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(5) Opskrbne cjevovode javne vodoopskrbe vezane na magistralni vod u pravilu se smješta unutar cestovnih koridora, a samo ukoliko je tehničku opravdana i unutar površina drugih namjena, uz osiguranje služnosti prilaza radi održavanja cjevovoda.
(6) Ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante.

Članak 97.

Članak 97.
(1) U slučajevima gdje se kroz posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav javne vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za korištenje podzemne vode - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 2.4.1.2. Drugo korištenje voda

Članak 98.

Članak 98.
(1) Nije predviđeno unutar obuhvata plana. 2.4.2. otpadne i oborinske vode
Članak 99.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.
(5) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o sastavu tih otpadnih voda, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(6) Oborinske vode nije dozvoljeno ispuštati u sustav javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko je sustav utvrđen kao razdjelni.

Članak 100.

Članak 100.
(1) sustav javne odvodnje otpadnih voda izveden je za dio područja obuhvata plana spojem na “Aglomeraciju Čakovec“ s uređajem za pročišćavanje lociranim istočno od Čakovca i kapacitiranim na 75.000 es, to za naselja Breze, lopatinec, Zasadbreg, te dijelove naselja pleškovec i vučetinec.
(2) Za dio briježnog općinskog područja, prvenstveno za područja naselja Frkanovec, Dragoslavec i Okrugli vrh, koncept odvodnje otpadnih voda postavljen je kroz studiju 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M prema operativnom programu „Dobra voda za sve“ slovenija – Hrvatska 2014 – 2017, elaboratu „Operativni program sa smjernicama odvodnje i pročišćavanja voda raštrkanih naselja projektnog područja – na brdovitom području Gornjeg Međimurja“, izrađivača Hidroing d.o.o. Osijek.
(3) svi elementi sustava javne odvodnje utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(4) Na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.
(5) Izuzetno od prethodnog stavka, priključenje na sustav javne odvodnje nije obavezno u briježnim područjima u slučaju veće udaljenosti i veće negativne visinske razlike mjesta kućnog izljeva od mjesta priključka na sustav javne odvodnje, radi kojih bi izvedba i održavanje kućnog sustava prepumpavanja fekalnih voda iziskivala veću potrošnju vode i veći financijski izdatak od izvedbe i održavanja pojedinačne septičke taložnice.

Članak 101.

Članak 101.
(1) Na površinama u obuhvatu plana, na kojima se izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda ne predviđa ili još nije dovršena: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane javnopravnog tijla nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

Članak 102.

Članak 102.
(1) javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio regionalnog vodnogospodarskog sustava.
(2) Oborinske vode s javnih prometnih površina u načelu je potrebno ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje i to: - cjevovodi javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar građevinskih područja se preferiraju izvesti kao zacjevljeni - sustav javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar i izvan građevinskih područja može se eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 163 izvesti otvorenim kanalima ukoliko je to tehnički i/ili ekološki prihvatljivo.
(3) Oborinske vode je s građevnih čestica koje nisu javne prometne namjene, potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog.

Članak 103.

Članak 103.
(1) Nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(3) Na površinama gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje pojedinačne građevne čestice ili većeg broja čestica i/ili javnih površina, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 2.4.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 104.

Članak 104.
(1) sustav obrane od štetnog djelovanja voda, a prvenstveno od bujičnih voda otvorenih vodotoka briježnog područja, je dijelom uspostavljen izgradnjom retencije jegerseg na vodotoku Goričica i regulacijom dijela briježnih vodotoka, te se dodatno planira izgradnja retencija Krompač i praporčan II.
(2) elementi sustava zaštite od bujičnih voda, utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Obranu od poplava potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi. 2.4.4. Melioracijska odvodnja

Članak 105.

Članak 105.
(1) Unutar obuhvata plana nije uspostavljen značajniji sustav melioracije poljoprivrednih površina.
(2) sustav melioracijske odvodnje kao kanalski sustav državnog i regionalnog značaja kombiniran je sa sustavom obrane od bujičnih voda u obuhvatu plana. stranica 164 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M
(3) Zahvati na sustavu se provode neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. 3. PoSEbNE MJERE 3.1. Posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode

Članak 106.

Članak 106.
(1) Dio površine obuhvata plana ulazi u zonu prijelazno područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te se prema uvjetima posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 107.

Članak 107.
(1) Dio površina obuhvata plana ulazi u područja zaštićene prirode: - spomenik prirode (zoološki) Bedekovićeve grabe - spomenik parkovne arhitekture-pojedinačno stablo, Tulipanovac (liliodendron tulipifera) u vučetincu.
(2) Aktivna zaštita zaštićenih područja nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti spomenika prirode temeljni dokument je plan upravljanja zaštićenim područjem Bedekovićeve grabe i područjjima ekološke mreže Međimurje i Donje Međimurje (pU 062), koji se primjenjuje neposredno i/ili posredno kroz primjenu odgovarajućeg prostornog plana više razine.
(4) Mjere zaštite za spomenik parkovne arhitekture: - uzgojno – sanitarnim zahvatima potrebno je stablo održavati u povoljnom stanju vitaliteta, a preporuča se izraditi i studiju vitaliteta kojom će se utvrditi daljnje smjernice očuvanja - kontrola i sprečavanje zahvata u okolini stabla, ukoliko bi zahvati mogli negativno utjecati na stanje stabla i vizuru na njega s pozicije javnih površina.
(5) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Ostali akti u ovom izdanju (24)