Odluka o donošenju plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026.- 2030.

29. Na temelju članka 25. stavka 8. i 9. Zakona o turizmu („Narodne novine“ broj 156/23) i članka 35. statuta Općine vratišinec („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 6/21, 3/22, 14/22, 26/23) Općinsko vijeće Općine vratišinec na svojoj 8. sjednici održanoj dana 29.09.2026. godine donosi: oDlUKU o donošenju Plana upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026.-2030.
Članak 1. Ovom Odlukom, Općinsko vijeće Općine vratišinec donosi plan upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026.-2030.

Članak 2.

Članak 2. plan upravljanja održivom turističkom destinacijom za razdoblje 2026.-2030. čini sastavni dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „službenom glasniku Međimurske županije“. OpćINsKO vIjeće OpćINe vRATIŠINeC eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 203 u eurima IZvORNI plAN OsTvAReNje/ IlI ReBAlANs IZvRŠeNje 1.- INDeKs 2026. 6.2026. 2 3 4=3/2*100 1.500,00 0,00 0,00% 0,00 2.900.000,00 597.452,38 20,60% KlAsA: 024-01/26-01/04 URBROj: 2109-19-01-26-8 vratišinec, 29.09.2026.g. pReDsjeDNICA Općinskog vijeća štefanija Jambrošić, v.r. PlAN upravljanja održivom turističkom destinacijom Turistička zajednica Grada Čakovca Turistička zajednica Grada preloga – Dravsko blago Turistička zajednica Općine Štrigova Turistička zajednica Općine sveti Martin na Muri Turistička zajednica područja Mura i gorice Turistička zajednica područja srce Međimurja sADRŽAj Uvod.............................................................................. 5 1. profil Destinacije ....................................................... 8 2. Analiza stanja ............................................................ 9 2.1. Usklađivanje sa strateškim dokumentima ........... 9 2.2. Analiza turističkog prometa................................ 11 2.3. popis turističkih proizvoda i usluga .................... 14 2.4. smještaj.............................................................. 16 2.5. Ugostiteljstvo ..................................................... 19 2.6. Turističke atrakcije ............................................. 20 2.7. Turističke usluge ................................................ 27 2.8. Analiza resursne osnove ..................................... 28 2.9. Analiza javne turističke infrastrukture ................ 29 2.10. Analiza komunalne infrastrukture ..................... 32 2.11. Analiza prometne infrastrukture........................ 33 2.12. Analiza stanja digitalizacije .............................. 34 2.13. Analiza stanja pristupačnosti destinacije osobama s posebnim potrebama.................................................. 35 2.14. Analiza organiziranosti i dostupnosti usluga u destinaciji (javne usluge i servisi).............................. 36 2.15. Analiza stanja i potreba ljudskih potencijala..... 37 stranica 204 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M 2.16. Analiza komunikacijskih aktivnosti .................. 38 2.17. Analiza konkurencije ........................................ 39 2.18. Izvješće o provedenoj analizi stanja.................. 42 3. potencijal za razvoj i podizanje kvalitete turističkih proizvoda ....................................................................... 46 4. pokazatelji održivosti na razini destinacije................. 48 4.1. Obvezni pokazatelji održivosti ........................... 49 4.1.1. Obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na društvene aspekte održivosti .................... 50 4.1.1.1. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom.. 50 4.1.1.1.1. Broj turističkih noćenja na stotinu stalnih stanovnika u vrhu turističke sezone ........................... 50 4.1.1.1.2. Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom ... 51 4.1.1.2. Zadovoljstvo turista i jednodnevnih posjetitelja destinacijom .............................................................. 51 4.1.1.2.1. Zadovoljstvo cjelokupnim boravkom u destinaciji.................................................................. 51 4.1.1.3. pristupačnost destinacije............................... 52 4.1.1.3.1. Udio atrakcija (lokaliteta) pristupačnih osobama s invaliditetom ............................................ 52 4.1.1.4. sigurnost destinacije..................................... 53 4.1.1.4.1. Broj organiziranih turističkih ambulanti..... 53 4.1.2. Obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na okolišne aspekte održivosti ...................... 54 4.1.2.1. Upravljanje vodnim resursima ...................... 54 4.1.2.1.1. Omjer potrošnje vode po turističkom noćenju u odnosu na prosječnu potrošnju vode po stalnom stanovniku destinacije (izraženo po osobi i po noćenju).................54 4.1.2.2. Gospodarenje otpadom ................................. 55 4.1.2.2.1. Omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji (tone)..................................................... 55 4.1.2.3. Zaštita bioraznolikosti .................................. 56 4.1.2.3.1. Udio zaštićenih područja u destinaciji u ukupnoj površini destinacije (ukupno i pojedinačno po kategoriji zaštite)....................................................................... 56 4.1.2.4. Održivo upravljanje energijom...................... 57 4.1.2.4.1. Omjer potrošnje električne energije po turističkom noćenju u odnosu na potrošnju električne energije stalnog stanovništva destinacije ................... 57 4.1.2.5. Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama............................................................... 58 4.1.2.5.1. Uspostavljen sustav za prilagodbu klimatskim promjenama i procjenu rizika .................................... 58 4.1.3. Obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na ekonomske aspekte održivosti.................. 59 4.1.3.1. Turistički promet .......................................... 59 4.1.3.1.1. Ukupan broj dolazaka turista u mjesecu s najvećim brojem ostvarenih turističkih noćenja......... 59 4.1.3.1.2. prosječna duljina boravka turista u destinaciji..... 60 4.1.3.2. poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu61 eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.

Članak 3.

4.1.3.2.1. Broj zaposlenih u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane .................. 61 4.1.3.2.2. poslovni prihod gospodarskih subjekata (obveznika poreza na dobit) u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane .................. 62 4.1.4. Obvezni pokazatelji održivosti koji mjere utjecaj turizma na prostorne aspekte održivosti destinacije i organizaciju turizma .................................................. 63 4.1.4.1. Turistička infrastruktura................................ 63 4.1.4.1.1. Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija..................................................................... 63 4.1.4.2. Održivo upravljanje destinacijom ................. 66 4.1.4.2.1. status implementacije aktivnosti iz plana upravljanja destinacijom............................................ 66 4.1.4.3. Održivo upravljanje prostorom ..................... 68 4.1.4.3.1. Broj ostvarenih noćenja u smještajnim objektima destinacije po hektaru izrađenog građevinskog područja jls ............................................................. 68 5. Izračun obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta destinacije sv. Marin na Muri ........................................ 70 5.1. Institucionalni i strateški okvir................................ 71 5.1.1. stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika...................................................................... 71 5.2. smještajni kapaciteti ............................................... 72 5.2.1. Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika................72 5.2.2. Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika .............................................. 74 5.2.3. Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje............................................................ 75 5.2.4. Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m2 građevinskog područja naselja............................................................................ 76 5.2.5. struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima......................................................................... 77 5.3. Turistička potražnja................................................. 78 5.3.1. Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone........... 78 5.3.2. Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama .................................................................... 79 5.4. Resursno atrakcijska osnova.................................... 80 5.4.1. Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama ................... 80 5.4.2. Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama ................... 82 5.4.3. Kakvoća voda za kupanje na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan ...................................................................... 83 5.4.4. Raspoloživa površina plaže po kupaču u danima vršne turističke sezone, (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan) ..................................................................... 83 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M 5.4.5. Kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine................................................................ 83 5.4.6. Utjecaj turizma na izgled destinacije.................... 84 5.4.7. Utjecaj turizma na korištenje javnog prostora ...... 85 5.4.8. Zadovoljstvo ljepotom i uređenošću mjesta (kulturni i prirodni aspekti) kao i glavnih atrakcija......................... 87 5.4.9. Razina buke u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godine u zonama mješovite namjene po danu i noći................................................................................ 89 5.4.10. Iritacija razinom buke u vrijeme turističke sezone .. 90 5.4.11. Utjecaj buke na kvalitetu boravka....................... 91 5.5. prostor .................................................................... 92 5.5.1. Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica ......................................................... 92 5.5.2. Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene ......................................................... 94 5.5.3. Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja............................................................................ 96 5.5.4. Utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života u destinaciji .......................................... 98 5.6. Komunalna infrastruktura........................................ 99 5.6.1. vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) – voda...................... 99 5.6.2. vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju)–električna energija .. 100 5.6.3. Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavaju............ 102 5.6.4. Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada . 103 5.6.5. Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone ............................................................ 104 5.7. prometna infrastruktura........................................... 105 5.7.1. procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa na odabranim pravcima/točkama u danima vršne turističke sezone ...... 105 5.7.2. procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezone (8.2.).......................... 107 5.7.3. Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone.... 108 5.7.4. Zadovoljstvo prometom u mjestu ......................... 109 5.8. stanovništvo i kvaliteta života ................................ 111 5.8.1. Kretanje broja stanovnika u (posljednjem)

Članak 3.

desetogodišnjem razdoblju............................................. 111 5.8.2. Iritacija gužvom i specifično gužvama na ulicama/ javnim površinama......................................................... 112 5.8.3. Indeks priuštivosti stana (na razini destinacije) .... 113 5.9. Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma........... 114 5.9.1. Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; broj izdanih radnih dozvola po mjesecima)......................... 114 eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 205 5.10. procjena dostignute razine prihvatnog kapaciteta analiza scenarija............................................................. 115 5.11. Analiza scenarija ................................................... 116 5.12. Zaključak i preporuke............................................ 116 6. Razvojni smjer s mjerama i aktivnostima potrebnim za njegovo ostvarenje ......................................................... 118 6.1. sWOT analiza......................................................... 118 6.2. Identificiranje općih načela i ciljeva turizma ........... 119 6.3. Oblikovanje strateškog pravca i prioriteta ............... 121 6.4. Identificiranje ciljeva .............................................. 123 6.5. Mjere i aktivnosti .................................................... 125 7. prijedlog smjernica i preporuka za razvoj ili unaprjeđenje destinacije...................................................................... 137 7.1. smjernice i preporuke za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave................................................ 137 7.2. smjernice i preporuke za turističke zajednice.......... 137 7.3. smjernice i preporuke za druge dionike u turizmu i upravljanju turizmom u destinaciji................................. 138 8. popis projekata........................................................... 139 8.1. popis projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za doprinos ostvarenju pokazatelja održivosti na razini destinacije...................................................................... 139 8.2. popis projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije...................................................................... 139 prilog 1. ......................................................................... 140 popis projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za doprinos ostvarenju pokazatelja održivosti na razini destinacije...................................................................... 140 prilog 2. ......................................................................... 140 popis projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije ...140 prilog 3. ......................................................................... 141 Indeksi turističke razvijenosti po jls.....................................141 prilog 4.....................................................................................145 popis javne turističke infrastrukture .......................................145 popis tablica.............................................................................151 popis slika................................................................................153 popis grafikona........................................................................153 Uvod plan upravljanja destinacijom udruženih lokanih turističkih zajednica na području međimurske županije (u nastavku dokumenta: Destinacija) ključni je strateški dokument koji definira smjernice za sustavan, održiv i dugoročno usmjeren razvoj turizma na području Destinacije.

Članak 3.

U okviru ovog plana, destinacija obuhvaća sva područja djelovanja lokalnih turističkih zajednica na području Međimurske županije. To su: • Turistička zajednica Grada Čakovca • Turistička zajednica Grada preloga – Dravsko blago • Turistička zajednica Općine Štrigova • Turistička zajednica Općine sveti Martin na Muri stranica 206 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK MeĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. • Turistička zajednica područja Mura i gorice • Turistička zajednica područja srce Međimurja Uvodno je potrebno istaknuti kako se radi o području 13 jls-a jer se unutar destinacije nalaze dvije Turističke zajednice područja: • Turistička zajednica područja Mura i gorice: - Grad Mursko središće - Općina selnica - Općina vratišinec - Općina podturen • Turistička zajednica područja srce Međimurja: - Općina Nedelišće - Općine sveti juraj na Bregu - Općina Gornji Mihaljevec - Općina Šenkovec - Općina strahoninec U svom obuhvatu za potrebe izrade ovog plana destinacija je defi nirana na regionalnoj koordinaciji turističkih zajednica Međimurske županije. plan upravljanja, izrađuje se za opisani obuhvat te će sadržavati i prihvatni kapacitet za Općinu sveti Martin na Muri koja se nalazi u razredu II. Indeksa turističke razvijenosti. slika 1.Indeks turističke razvijenosti za 2023. godinu Glavna svrha ovog plana je usmjeravanje turističkog razvoja u skladu s načelima održivosti, pri čemu se: • uvažavaju potrebe i očekivanja lokalnog stanovništva, • osigurava kvalitetno i autentično iskustvo za posjetitelje, • te se štite i valoriziraju prirodni krajolik, kulturna baština i okoliš.

Članak 3.

plan se temelji na: • važećim strateškim, prostornim i razvojnim dokumentima Republike Hrvatske, Međimurske županije, istim dokumentima lokalnih turističkih zajednica na području Međimurske županije te jedinicama lokalne samouprave koje se nalaze u obuhvatu destinacije, • kao i na odredbama Zakona o turizmu (NN 156/23) i pratećih podzakonskih akata, koji naglašavaju potrebu koordiniranog djelovanja između ključnih dionika na području destinacije. Upravljanje destinacijom podrazumijeva zajedničku viziju, međusektorsku suradnju te uključivanje svih relevantnih dionika u proces planiranja, provedbe i praćenja učinaka turističkih aktivnosti. plan upravljanja destinacijom predstavlja strateški alat kojim se usmjerava razvoj turizma na načelima dugoročne održivosti, ravnoteže između gospodarskih interesa, očuvanja resursa i kvalitete života lokalnog stanovništva. Njegova svrha je stvaranje jasno defi niranih smjernica koje omogućuju učinkovito upravljanje turističkim potencijalima, jačanje suradnje među različitim dionicima i osiguranje podloge za strateško odlučivanje. Kroz sustavan pristup, plan omogućuje nadzor nad turističkim razvojem destinacije, prilagodbu planova promjenama u okruženju te evaluaciju učinkovitosti poduzetih mjera. U središtu dokumenta nalazi se analiza postojećeg stanja, identifi kacija razvojnih potencijala i ograničenja, te vrednovanje snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji. poseban naglasak stavlja se na uravnoteženo uključivanje lokalnih zajednica, gospodarstvenika, institucija i posjetitelja u procese oblikovanja turističkog identiteta. Time se potiče kreiranje atraktivnih i autentičnih sadržaja, uz očuvanje kulturnih vrijednosti i prirodnih resursa.

Članak 3.

plan se izrađuje kroz transparentan i inkluzivan proces, utemeljen na konzultacijama s ključnim dionicima i primjeni suvremenih metodoloških pristupa. Defi nirani razvojni ciljevi operacionalizirani su kroz mjere i aktivnosti koje se integriraju u Akcijski plan, čime se osigurava provedbena razina dokumenta. U skladu s nacionalnim zakonodavnim okvirom i smjernicama sektorskih institucija, ovaj dokument je prilagođen stvarnim potrebama i specifi čnostima destinacije (UTZM). Njegova sveobuhvatnost omogućuje učinkovito pozicioniranje destinacije na tržištu i privlačenje investicija. Metodološki okvir plana uključuje: 1. Fazni razvojni model koji se temelji na tri ključna pitanja: - Trenutna situacija i kontekst - vizija budućeg razvoja - put prema realizaciji vizije Na toj osnovi strukturiraju se sljedeće cjeline: - Analitički pregled resursa i postojećeg stanja - postavljanje mjerila održivosti - Formulacija strateških prioriteta i defi nicija operativnih mjera svaka faza evaluira se u suradnji s naručiteljem kako bi se osigurala kvaliteta i usklađenost. 2. Tehnički pristupi planiranju a. Analiza dostupnih podataka: - uvid u postojeću dokumentaciju i prostorne planove - proučavanje trendova i performansi u turizmu b. Terenski rad: - upoznavanje s destinacijom na terenu - bilježenje prostorno-razvojnih karakteristika - procjena stvarnih kapaciteta i stanja infrastrukture c. Dijalog s ključnim akterima: - provođenje strukturiranih razgovora - defi niranje zajedničkih interesa i izazova d. Uključivanje u lokalne mehanizme koordinacije 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M e. Istraživanje javnog mijenja kroz ankete:

Članak 3.

- ispitivanje percepcije turizma među stanovnicima i gostima Cjelovit metodološki pristup osigurava utemeljene strateške smjernice te omogućuje njihovu učinkovitu primjenu u praksi, s naglaskom na međusektorsku suradnju i lokalno vlasništvo nad razvojnim procesima. struktura dokumenta (plana upravljanja) u najvećoj mogućoj mjeri prilagođena je i usklađena sa smjernicama za uputu i izradu plana upravljanja destinacijom koje je Ministarstvo turizma i sporta izradilo kao prateći dokument cjelokupnog zakonskog okvira koji uređuje upravljanje razvojem turizma u destinaciji (Zakon o turizmu (NN 156/23) i prateći podzakonski akti). Na navedeni način omogućuje se lakše praćenje i koordiniranje upravljanja razvojem turizma svih razina zainteresiranim institucijama i tijelima te Ministarstvu turizma i sporta. 1. Profil Destinacije Katego- Podaci rija područje lokalnih Turističkih zajednica na području Međimurske županije: • Turistička zajednica Grada Čakovca • Turistička zajednica Grada preloga – Dravsko blago • Turistička zajednica Općine Štrigova • Turistička zajednica Općine sveti Martin na Muri • Turistička zajednica područja Mura i gorice • Turistička zajednica područja srce lokacija Međimurja • Turistička zajednica područja Mura i gorice: - Grad Mursko središće - Općina selnica - Općina vratišinec - Općina podturen • Turistička zajednica područja srce Međimurja: - Općina Nedelišće - Općine sveti juraj na Bregu - Općina Gornji Mihaljevec - Općina Šenkovec - Općina strahoninec vrlo dobro povezano zahvaljujući položaju na sjecištu važnih cestovnih i Promet- željezničkih pravaca, neposrednoj blizini na poveza- autoceste A4 (Zagreb – Budimpešta), nost graničnim prijelazima prema sloveniji i Mađarskoj te blizini međunarodnih zračnih luka u Zagrebu, Grazu i Budimpešti.

Članak 3.

Udaljenost od glav- Od centra Zagreba udaljena oko 100 km; nog grada i od ljubljane oko 200 km, Budimpešte oko emitivnih 260 km, Beča oko 250 km. tržišta eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 207 vrlo dobro povezano zahvaljujući položaju na sjecištu važnih cestovnih i željezničkih pravaca, neposrednoj blizini geografautoceste A4 (Zagreb – Budimpešta), ska obilježja graničnim prijelazima prema sloveniji i Mađarskoj te blizini međunarodnih zračnih luka u Zagrebu, Grazu i Budimpešti. Umjereno kontinentalna klima s toplim Klimat- ljetima, hladnim zimama, ravnomjerno ska obilježja raspoređenim oborinama tijekom godine te izraženim godišnjim dobima. broj stalnih sta- 75.570 novnika broj 95.947 dolazaka turista Prosječna duljina 2,29 noćenja boravka turistič- Ukupno 2.440 kreveta (2024.), većinom ki kapaciteti u hotelima i privatnom smještaju. Na području destinacije u 2024. godini Ugostidjeluje 414 ugostiteljskih objekata koji teljski sadrpružaju usluge pripreme i posluživanja hrane žaji i pića. Najpopularnije turističke atrakcije Međimurja uključuju povijesni stari grad Čakovec s Muzejom Međimurja, panoramski Najpopuvidikovac Mađerkin breg s pogledom na tri larnije turidržave, wellness i sportske sadržaje u Terme stičke atraksveti Martin, tradicijski Mlin na Muri, cije slikovite vinske ceste gornjeg Međimurja te prirodne krajolike uz rijeke Muru i Dravu, idealne za cikloturizam i aktivni odmor. Zdravstveni i wellness turizam (predvođen ponudom Terme sveti Martin), Glavni eno-gastronomija i vinske ceste gornjeg turistički Međimurja, aktivni turizam uz rijeke Muru i proizvodi Dravu (cikloturizam, pješačenje, kajak), kulturna baština te ruralni i održivi turizam temeljen na očuvanoj prirodi i tradiciji.

Članak 3.

prostor Međimurja obilježen je jasno definiranim turističkim zonama poput područja uz Terme sveti Martin, vinskih prostor brežuljaka Štrigove i Mađerkinog brega, – turističke rekreacijskih zona uz rijeke Muru i Dravu te zone i površiurbanog kulturnog središta oko stari grad ne Čakovec, uz naglasak na očuvane prirodne i ruralne površine koje čine temelj održivog turističkog razvoja. Čine ju kvalitetni hotelski i wellness kapaciteti poput Terme sveti Martin, brojni Turistič- privatni smještaj i ruralne kuće za odmor, ka infrastruk- razvijena mreža biciklističkih i pješačkih tura staza uz Muru i Dravu, uređene vinske ceste, interpretacijski centri te kulturne ustanove poput kompleksa stari grad Čakovec. 2. Analiza stanja 2.1. Usklađivanje sa strateškim dokumentima stranica 208 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M U sklopu provođenja sekundarnih istraživanja razmatrani su svi ključni strateški dokumenti koji definiraju turizam destinacije bilo da se radi o vašim dokumentima ili nevažećim, odnosno prilikom izrade plana upravljanja analizirani su postojeći strateški dokumenti na koje se plan upravljanja u svojim elementima poziva u mjeri u kojoj je to moguće te oportuno. Dokumenti koji su uvaženi prilikom izrade plana upravljanja su: • strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine (NN 2/2023) i Nacionalni plan razvoja održivog turizma 2021. – 2027. • strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma za razdoblje 2023. – 2027. (sMOpHT) • Masterplan razvoja turizma Međimurske županije do 2020. godine • strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.–2020.

Članak 3.

• Operativni plan razvoja cikloturizma Međimurske županije do 2020. godine • Operativni marketing plan ekomuzeja Međimurje za razdoblje 2022.–2027. • Operativni plan razvoja Međimurske vinske ceste za razdoblje 2022.–2027. • Regionalni plan održivosti za Međimursku županiju • TOMAs Hrvatska 2022./2023. stavovi i potrošnja turista u hrvatskoj, Obilježja turističke potražnje u Međimurskoj županiji • strateški razvojni program Općine sveti Martin na Muri do 2020. • strategija razvoja turizma Općine Štrigova 2020- 2027.g. • Razvojna strategija općine Gornji Mihaljevec 2016.- 2020. • provedbeni program Općine Nedelišće za razdoblje 2022. – 2025. • Nedelišće – pametna općina 2027., plan razvoja općine za razdoblje 2021. – 2027. g. • Nedelišće – pametna općina, plan razvoja općine za razdoblje 2021. – 2027. Katalog razvojnih projekata 2021-2027. • Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Općine Nedelišće (sustainable energy and Climate Action plan–seCAp) • strategija razvoja pametne općine strahoninec za razdoblje 2021. – 2027. g. • provedbeni program općine strahoninec za razdoblje 2021. – 2025. godine • strateški razvojni plan Grada Mursko središće 2024.- 2031. • strateški razvojni plan Općine vratišinec 2023-2029. • strategija razvoja Općine podturen • strateški plan općine selnica • strateški razvojni program Općine Šenkovec 2016. – 2020. • program ukupnog razvoja Općine sveti juraj na Bregu za razdoblje 2014. g. – 2020. g. • sveti juraj na Bregu – pametna općina 2027. strateški koncept razvoja Općine za razdoblje 2021-2027.g., eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.

Članak 3.

strateški koncept razvoja Općine za razdoblje 2021- 2027. g. • Operativni marketing plan Općine Nedelišće • strategija razvoja Grada preloga 2018.-2028. • provedbeni program Grada preloga za razdoblje od 2022.- 2025. godine • Nacrt programskih aktivnosti strateškog plana gospodarskog razvitka Grada preloga • strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom na području Grada preloga za period od 2020. do 2025. godine • lokalna razvojna strategija lAG-a Mura-Drava za razdoblje 2023. – 2027. • Godišnji programi rada i godišnja financijska izvješća turističkih zajednica Tijekom izrade ovog dokumenta uzete su u obzir sve relevantne smjernice, elementi te čimbenici iz strateških dokumenata bez obzira na razdoblje važenja istih. prostorno-planski dokumenti na razini županije i lokalnih jedinica podržavaju razvoj održivog turizma kroz: izgradnju kampova i vidikovaca, ruralni smještaj, eno-gastronomske i wellness sadržaje (sveti Martin na Muri), sport i rekreaciju (trim staze, bike ruta). Čakovec ima jasno definirane zone za ugostiteljsku i turističku namjenu uz komunalne standarde i zelene pojaseve. 2.2. Analiza turističkog prometa Uvidom u ostvareni turistički promet u 2024. godini vidljivo je kako destinacija bilježi snažnu dominaciju domaćeg tržišta, uz istovremeno stabilnu prisutnost gostiju iz bližih europskih zemalja. struktura turističkog prometa ukazuje na kombinaciju kraćih i duljih boravaka, pri čemu pojedina tržišta ostvaruju veći udio noćenja u odnosu na dolaske, što jasno upućuje na razlike u prosječnom trajanju boravka.

Članak 3.

Najznačajnije emitivno tržište je Hrvatska, s ostvarenih 53.942 dolazaka (56,22%) i 110.634 noćenja (50,25%). Domaći gosti čine više od polovice ukupnog turističkog prometa, uz prosječno trajanje boravka od oko 2,05 noćenja po dolasku, što upućuje na pretežito kraće boravke. Ovakva struktura osigurava stabilnost potražnje, ali istovremeno ukazuje na potrebu za daljnjom internacionalizacijom tržišta. slovenija se ističe kao najvažnije inozemno tržište s 14.332 dolazaka (14,94%) i 34.137 noćenja (15,50%), uz prosječan boravak od oko 2,38 noćenja po dolasku. Riječ je o tržištu koje, uz geografsku blizinu i dobru prometnu povezanost, generira stabilan i kontinuiran turistički promet. poljska i Austrija predstavljaju stabilna srednjoeuropska tržišta. poljska ostvaruje 4.701 dolazak (4,90%) i 10.567 noćenja (4,80%), uz prosječno trajanje boravka od 2,25 noćenja, dok Austrija bilježi 3.813 dolazaka (3,97%) i 8.167 noćenja (3,71%), uz prosječno 2,14 noćenja. Kod oba tržišta vidljiv je uravnotežen odnos dolazaka i noćenja, što ukazuje na stabilne obrasce turističkog ponašanja. Njemačka se izdvaja kao tržište s duljim boravkom – iako ostvaruje 3.536 dolazaka (3,69%), bilježi čak 13.072 noćenja (5,94%), što rezultira prosječnim trajanjem od 3,70 noćenja po dolasku. Ovakav obrazac ukazuje na veću vrijednost po gostu i značajan potencijal za daljnji razvoj turističke ponude usmjerene na duže boravke. sličan trend, iako u manjem opsegu, prisutan je i kod talijanskog tržišta, koje ostvaruje 1.317 dolazaka (1,37%) i 4.333 noćenja (1,97%), uz prosječno trajanje boravka od 3,29 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M noćenja, što također upućuje na sklonost duljem zadržavanju u destinaciji.

Članak 3.

s druge strane, tržišta poput Češke i slovačke karakterizira nešto kraći boravak. Češka ostvaruje 1.783 dolaska (1,86%) i 3.487 noćenja (1,58%), uz prosjek od 1,96 noćenja, dok slovačka bilježi 1.893 dolaska (1,97%) i 3.139 noćenja (1,43%), odnosno 1,66 noćenja po dolasku. sličan obrazac vidljiv je i kod Mađarske (1.546 dolazaka i 3.286 noćenja; 2,13 noćenja) te Bosne i Hercegovine (1.274 Država Albanija Argentina Australija Austrija Belgija Bjelorusija Bosna i Hercegovina Brazil Bugarska Cipar Crna Gora Češka Čile Danska estonija Finska Francuska Grčka Hong Kong, Kina Hrvatska Indija Indonezija Irska Island Italija Izrael japan jordan južnoafrička Republika Kanada Kazahstan Kina Koreja, Republika Kosovo Kuvajt letonija lihtenštajn litva luksemburg Mađarska Makao, Kina Makedonija eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 209 dolaska i 3.064 noćenja; 2,41 noćenja), gdje je prisutan kontinuiran dolazak gostiju, ali s relativno kraćim zadržavanjem u destinaciji. Zaključno, struktura turističkog prometa pokazuje snažnu orijentaciju na domaće i regionalno tržište, uz jasno izražen potencijal tržišta poput Njemačke i Italije koja ostvaruju dulji prosječni boravak. Upravo ta tržišta predstavljaju ključnu priliku za povećanje ukupne turističke potrošnje i daljnji razvoj destinacije kroz ponudu sadržaja koji potiču dulji boravak gostiju. Tablica 1. Turistički promet u 2024. godini po zemljama porijekla turista Dolasci 2024 Noćenja 2024 % Dolasci % Noćenja 31 73 0,03% 0,03% 18 58 0,02% 0,03% 119 334 0,12% 0,15% 3.813 8.167 3,97% 3,71% 363 1.996 0,38% 0,91% 18 109 0,02% 0,05% 1.274 3.064 1,33% 1,39% 40 414 0,04% 0,19% 198 665 0,21% 0,30% 19 74 0,02% 0,03% 90 192 0,09% 0,09% 1.783 3.487 1,86% 1,58% 2 2 0,00% 0,00% 162 552 0,17% 0,25% 37 78 0,04% 0,04% 35 138 0,04% 0,06% 320 983 0,33% 0,45% 38 350 0,04% 0,16% 3 3 0,00% 0,00% 53.942 110.634 56,22% 50,25% 60 160 0,06% 0,07% 2 6 0,00% 0,00% 60 246 0,06% 0,11% 5 18 0,01% 0,01% 1.317 4.333 1,37% 1,97% 30 98 0,03% 0,04% 69 336 0,07% 0,15% 7 31 0,01% 0,01% 9 46 0,01% 0,02% 96 275 0,10% 0,12% 20 65 0,02% 0,03% 135 589 0,14% 0,27% 129 432 0,13% 0,20% 90 237 0,09% 0,11% 32 455 0,03% 0,21% 34 64 0,04% 0,03% 2 7 0,00% 0,00% 81 152 0,08% 0,07% 13 54 0,01% 0,02% 1.546 3.286 1,61% 1,49% 3 42 0,00% 0,02% 125 464 0,13% 0,21% stranica 210 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK MeĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.

Članak 3.

Malta Maroko Meksiko Nizozemska Norveška Novi Zeland Njemačka Ostale afričke zemlje Ostale azijske zemlje Ostale europske zemlje Ostale zemlje južne i srednje Amerike Ostale zemlje Oceanije Ostale zemlje sjeverne Amerike poljska portugal Rumunjska Rusija sAD slovačka slovenija srbija Španjolska Švedska Švicarska Tajland Tajvan, Kina Tunis Turska Ujedinjena Kraljevina Ujedinjeni Arapski emirati Ukrajina UKUPNo Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Najveći udio u turističkom prometu ostvaruju domaći turisti, uz značajan doprinos tržišta slovenije (15,50%) i Njemačke (5,94%) kad je riječ o noćenjima. Austrija, poljska, Češka i slovačka također su važna tržišta, ali s nešto manjim udjelima. Ovi podaci ukazuju na potrebu daljnje prilagodbe ponude za najzastupljenija tržišta i potencijalnu diverzifikaciju promocije prema tržištima s višim udjelom noćenja. Grafi kon 1.Struktura noćenja u 2024. godini 8 18 0,01% 0,01% 10 37 0,01% 0,02% 2 4 0,00% 0,00% 560 2.529 0,58% 1,15% 116 484 0,12% 0,22% 9 14 0,01% 0,01% 3.536 13.072 3,69% 5,94% 90 330 0,09% 0,15% 188 1.486 0,20% 0,67% 44 228 0,05% 0,10% 31 73 0,03% 0,03% 2 12 0,00% 0,01% 23 205 0,02% 0,09% 4.701 10.567 4,90% 4,80% 97 472 0,10% 0,21% 669 1.340 0,70% 0,61% 85 168 0,09% 0,08% 284 963 0,30% 0,44% 1.893 3.139 1,97% 1,43% 14.332 34.137 14,94% 15,50% 1.185 2.431 1,24% 1,10% 129 386 0,13% 0,18% 119 325 0,12% 0,15% 315 962 0,33% 0,44% 1 3 0,00% 0,00% 17 97 0,02% 0,04% 3 28 0,00% 0,01% 107 518 0,11% 0,24% 329 1.378 0,34% 0,63% 44 518 0,05% 0,24% 847 1.496 0,88% 0,68% 95.946 220.189 100,00% 100,00% Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o.

Članak 3.

Analizirajući prikazani grafi kon „Turistički promet u 2024. godini po mjesecima“, možemo detaljno sagledati sezonalnost kroz cijelu godinu — posebno osvrćući se na udjele dolazaka i noćenja po mjesecima te uočavajući razlike među njima. Kolovoz je apsolutni vrhunac s najviše noćenja (15,77%) i dolazaka (12,95%), slijedi ga srpanj. sezonalnost je izražena, ali ravnoteža dolazaka i noćenja u mjesecima poput lipnja, rujna i listopada pokazuje potencijal za produženje turističke sezone. Zimski mjeseci bilježe stabilan promet, ali s potencijalom za dodatni razvoj kroz specijalizirane proizvode (npr. zdravlje, kultura, manifestacije). Grafi kon 2.Turistički promet po mjesecima u 2024. godina Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M 2.3. Popis turističkih proizvoda i usluga Turistička ponuda Međimurske županije oblikovana je kao raznolik i komplementaran sustav proizvoda koji odgovara suvremenim trendovima potražnje, ali i specifičnostima prostora, prirodnim resursima i kulturnoj baštini. Temelje takvog razvoja postavio je strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.–2020., koji je jasno definirao ključne pravce profiliranja destinacije te omogućio sustavno oblikovanje prepoznatljivih turističkih proizvoda. Međimurje se danas pozicionira kao destinacija aktivnog odmora, zdravlja i autentičnih doživljaja, s naglaskom na kvalitetu, održivost i lokalni identitet. Upravo kombinacija wellnessa, eno-gastronomije, prirodnih aktivnosti i kulturne baštine stvara uravnoteženu ponudu koja privlači različite ciljne skupine – od obitelji i rekreativaca do gurmana i poslovnih gostiju.

Članak 3.

U nastavku su prikazane glavne kategorije turističkih proizvoda koje čine okosnicu turističke ponude Međimurja, uz njihov kratak opis i ključne karakteristike. 1. Zdravstveni i wellness turizam • Temeljen na Termama sv. Martin, koje su ključna destinacija za višednevni boravak i nude termalne bazene, wellness, saune, lječilište i konferencijske sadržaje. • pozicioniran kao “svijet zdravih užitaka” i „prvi healthness resort u europi“, atraktivan za domaće i strane goste. 2. eno-gastronomija • Međimurska vinska cesta – povezuje 40 vinara, restorane i smještajne objekte. Ističe se zaštićena robna marka pušipel. • Bogata lokalna kuhinja: “meso z tiblice”, turoš, gibanicama, zlevkama. • Restorani poput „Male hiže“ svrstani među najbolje u Hrvatskoj. 3. Aktivni odmor i cikloturizam • Razvijena mreža biciklističkih staza (Mura-Drava Bike, pušipelova staza itd.), planinarskih i tematskih staza. • sportovi u prirodi, rafting, nordijsko hodanje, pješačenje. • Golf igralište, adrenalinski park Accredo, karting staza, letjelište, • poučna eko turistička pješačko biciklistička staza svetomartinska Mura. 4. Kulturni turizam • Kulturno-povijesne znamenitosti: stari grad Čakovec, crkva sv. jeronima u Štrigovi, mlin u sv. Martinu na Muri. • Muzeji: Muzej Međimurja, spomen dom rudarstva Cimper, Centar dr. Rudolfa steinera, spomen dom rudarstva Cimper, spomen park naftaštva peklenica, Old timer muzej Šardi, etnografske zbirke u Gornjem Kraljevcu i podturnu. 5. Manifestacije i događanja • Značajne manifestacije: Urbanovo (festival vina), porcijunkulovo (glazba i gastronomija), Martinje, vincekov pohod, Fašnik, ljeto uz Muru u Murskom središću, Murski cimeri, Festival pučke drame, Dani turizma Općine sveti Martin na Muri, Martinje, Festival eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 211 rimske kulture, Festival američkih automobila Trash and burn, svetomartinski krampuslauf.

Članak 3.

• Događaji oživljavaju lokalne tradicije i privlače posjetitelje tijekom cijele godine. • seoski, tradicijski i obiteljski turizam • “Cesta tradicije” – radionice starih zanata i mogućnost uključivanja posjetitelja. • poseban naglasak na OpG-ove s kušaonicama, domaćom hranom i smještajem. 6. sportski turizam • sport Hub, sportski objekti (sRC Mladost), dvorane, speedway stadion, paintball, streličarstvo, street workout event na Šetnici svete Barbare. 7. poslovni turizam • Konferencijske dvorane u Termama sv. Martin i hotelima (npr. Hotel park, Hotel panorama). • pogodan za sastanke, seminare i korporativne team buildinge. 2.4. Smještaj Tablica 2. smještajni objekti prema vrstama na području obuhvata 2024. godina Broj smještajnih Broj dodatnih Udio kreveta Objekt - vrsta Broj objekata jedinica Broj kreveta kreveta % Hoteli 6 355 700 0 29 Kampovi 1 25 75 0 3 Nekomercijalni smještaj 25 26 47 0 2 Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 9 22 49 4 2 Objekti u domaćinstvu 145 193 567 156 23 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 56 345 986 36 41 Restorani 1 4 6 0 0 Ukupni zbroj 243 970 2430 196 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. vezano za strukturu smještajnih kapaciteta na području obuhvata sukladno prikazanoj tablici evidentno je kako ostali ugostiteljski objekti imaju najveći broj kreveta (986) i čine 40.58% kapaciteta dok Hoteli i privatni smještaj zajedno čine više od 52% tržišta smještajnih kreveta. Raznolikost smještaja prema vrsti smještajnih objekata, uključujući kamp i OpG-ove, upućuje na razvijenu ponudu na području obuhvata.

Članak 3.

Tablica 3. Smještajni objekti prema vrstama na području TZG Čakovca 2024. godina Broj Broj dodatnih Udio kreveta Objekt - vrsta Broj objekata smještajnih Broj kreveta kreveta % Hoteli 2 111 211 0 32 Nekomercijalni smještaj 16 16 16 0 2 Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 1 1 2 0 0 Objekti u domaćinstvu 25 32 76 26 11 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi)13 114 364 0 54 Ukupni zbroj 57 274 669 26 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Na području Grada Čakovca sukladno prikazanoj tablici evidentno je kako su gledajući broj osnovnih kreveta Ostali ugostiteljski objekti najzastupljeniji u kapacitetima – više od 54%, Hoteli također imaju važan udio (31.5%), s relativno visokim brojem kreveta po objektu. privatni i nekomercijalni smještaj zajedno čine oko 14%, što pokazuje manju orijentaciju na individualne goste. Tablica 4. Smještajni objekti prema vrstama na području TZG Preloga 2024. godina Broj Broj dodatnih Udio kreveta Objekt - vrsta Broj objekata smještajnih Broj kreveta kreveta % Hoteli 1 44 86 0 66 Objekti u domaćinstvu 3 5 19 7 15 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 1 10 19 0 15 Restorani 1 4 6 0 5 Ukupni zbroj 6 63 130 7 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. stranica 212 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M prelog ima mali broj objekata (6) s ukupno 130 kreveta, što ga čini manjom destinacijom u odnosu na Čakovec ili sveti Martin na Muri. Hotelska ponuda nosi većinu prisutnog turističkog kapaciteta, što predstavlja pohvalnu situaciju u odnosu na strukturu smještaja. evidentne su mogućnosti za rast privatnog i specijaliziranog ugostiteljskog smještaja, osobito ako se želi potaknuti razvoj raznovrsnijih turističkih profila.

Članak 3.

Tablica 5. Smještajni objekti prema vrstama na području TZO Sveti Martin na Muri 2024. godina Broj smještajnih Broj dodatnih Udio kreveta Objekt - vrsta Broj objekata jedinica Broj kreveta kreveta % Hoteli 1 157 314 0 34 Kampovi 1 25 75 0 8 Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 1 1 5 2 1 Objekti u domaćinstvu 52 77 221 46 24 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 17 113 296 22 32 Ukupni zbroj 72 373 911 70 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Na cjelokupnom području obuhvata postoji mali broj hotela, a najznačajniji kapaciteti se nalaze na području svetog Martina na Muri. sveti Martin na Muri ima dobro razvijen hotelski sektor (više od 34% udjela) te značajan kamp dok privatni smještaj i ostali ugostiteljski objekti čine gotovo 57% udjela zajedno. Raznolikost u ponudi pogoduje i wellness i aktivnom turizmu. Tablica 6. Smještajni objekti prema vrstama na području TZO Štrigova 2024. godina Broj Broj dodatnih Udio kreveta Objekt - vrsta Broj objekata smještajnih Broj kreveta kreveta % Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 5 9 22 2 17 Objekti u domaćinstvu 24 26 93 35 70 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 2 7 17 8 13 Ukupni zbroj 31 42 132 45 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Na području općine Štrigova dominantan je privatni smještaj s više od 70% udjela. OpG-ovi imaju značajan udio (16.7%) i važni su za razvoj vinskog i ruralnog turizma. Nema hotela ni kampova, fokus na autentičnim i manjim objektima.

Članak 3.

Tablica 7. Smještajni objekti prema vrstama na području TZP Mura i gorice 2024. godina Broj Broj dodatnih Udio kreveta Objekt - vrsta Broj objekata smještajnih Broj kreveta kreveta % Nekomercijalni smještaj 7 8 29 0 28 Objekti u domaćinstvu 10 10 31 9 30 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 4 8 44 2 42 Ukupni zbroj 21 26 104 11 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Na području Turističke zajednice Mura i gorice nalazi se vrlo uravnotežena struktura između privatnog, nekomercijalnog i ugostiteljskog smještaja. Ostali ugostiteljski objekti vodeći su po broju kreveta (42%), ali je potrebno istaknuti kako se radi o maloj ukupnoj bazi od 104 kreveta, ali s potencijalom za razvoj specifičnih niša. Tablica 8. Smještajni objekti prema vrstama na području TZP Srce Međimurja 2024. godina Broj Broj dodatnih Udio kreveta Objekt - vrsta Broj objekata smještajnih Broj kreveta kreveta % Objekti na OPG-u (seljačkom domaćinstvu) 2 11 20 0 9 Objekti u domaćinstvu 22 27 80 26 34 Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (Druge vrste - skupina kampovi) 14 52 135 4 57 Ukupni zbroj 38 90 235 30 100 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Na području Turističke zajednice srce Međimurja ukupno je 235 osnovnih kreveta od čega ostali ugostiteljski objekti čine više od 57% kapaciteta. privatni smještaj je najznačajniji, a OpG-ovi prisutni, ali s manjim udjelom. Tablica 9. Broj kreveta po vrsti smještaja i kategorizaciji 2024. godina eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.

Članak 3.

Nema Vrsta objekta 2 sunca 2 zvjezdice 3 sunca 3 zvjezdice 4 sunca 4 zvjezdice 5 zvjezdica Komfor kategorizacije Ukupni zbroj Hoteli 180 459 61 700 Kampovi 75 75 Nekomercijalni smještaj 47 47 Objekti na OPG-u (seljačkom 26 22 1 49 Objekti u domaćinstvu 2 17 12 289 42 159 8 38 567 Ostali ugostiteljski objekti za 25 157 12 306 24 462 986 Restorani 6 6 Ukupni zbroj 28 42 34 632 55 999 8 85 547 2.430 Izvor: TZ Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o. Analiza strukture smještajnih kapaciteta pokazuje da su hoteli zastupljeni u manjoj mjeri, dok se najveći dio smještajne ponude destinacije temelji na privatnom smještaju. Najveći udio kapaciteta nalazi se u objektima kategorije 3 i 4 zvjezdice, što upućuje na dominaciju smještaja srednje kategorije. Značajan dio kapaciteta čine i objekti bez kategorizacije, dok su objekti najviše kategorije, poput 5 zvjezdica, zastupljeni u znatno manjem opsegu. Takva struktura ukazuje na to da se turistička ponuda destinacije u najvećoj mjeri oslanja na privatne smještajne objekte srednje kategorije, dok su hotelski kapaciteti i luksuzniji oblici smještaja prisutni u manjem udjelu. 2.5. Ugostiteljstvo Gastronomska ponuda Međimurja oslanja se na dugu kulinarsku tradiciju i raznovrsnost lokalnih poljoprivrednih proizvoda. povijesni korijeni gastronomije sežu još u razdoblje Zrinskih, a lokalna kuhinja i danas predstavlja važan dio turističke ponude destinacije. Ugostiteljski objekti imaju značajnu ulogu u oblikovanju turističkog doživljaja jer doprinose atraktivnosti destinacije kroz ponudu hrane, pića i društvenih sadržaja.

Članak 3.

prema podacima Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije, na području destinacije u 2024. godini djeluje 414 ugostiteljskih objekata koji pružaju usluge pripreme i posluživanja hrane i pića. struktura ugostiteljskih objekata pokazuje da najveći udio čine barovi i slični objekti, dok restorani i drugi oblici ugostiteljskih objekata sudjeluju u manjem udjelu ukupne ponude. Tablica 10. Ugostiteljski objekti na području županije Skupina objekata Broj objekata Udio u strukturi (%) Barovi (caffe barovi, kavane, noćni klubovi i sl.) 288 69,57 Restorani (restorani, pizzerije, bistroi, fast food) 98 23,67 Objekti jednostavnih usluga (kiosci i sl.) 25 6,04 Catering objekti (pripremaonica obroka) 3 0,72 UKUPNO 414 100 Izvor: Plan upravljanja destinacijom održivog turizma Međimurske županije, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam MŽ, Obrada YouAre d.o.o. 2.6. turističke atrakcije Cjelokupna destinacija Međimurje predstavlja kompaktan, ali iznimno raznolik turistički prostor koji na relativno maloj površini objedinjuje urbane sadržaje, očuvanu prirodu, bogatu kulturnu baštinu i suvremene turističke proizvode. Od dinamičnog gradskog života u Čakovcu, preko riječnih krajolika Mure i Drave, vinorodnih brežuljaka Štrigove, pa sve do wellness i zdravstvene ponude u svetom Martinu na Muri te ruralnih doživljaja u središnjem dijelu županije – Međimurje nudi cjelovito i autentično turističko iskustvo. Ovakva raznolikost omogućuje destinaciji da odgovori na potrebe različitih segmenata posjetitelja, pri čemu se posebno ističe kombinacija aktivnog odmora, gastronomije, prirode i kulture. Upravo ta integriranost turističkih proizvoda čini Međimurje prepoznatljivom i konkurentnom kontinentalnom destinacijom.

Članak 3.

12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M Turistička ponuda Međimurja može se jasno strukturirati kroz četiri ključna doživljajna stupa koji definiraju identitet destinacije: • vino i gastronomija – koncentrirana u Štrigovi i području „srca Međimurja“, s naglaskom na vinske ceste, autohtone sorte i vrhunsku lokalnu kuhinju • priroda i rijeke – područje preloga, rijeka Mure i Drave te okolnih gorica, s naglaskom na očuvane ekosustave i rekreaciju u prirodi • Kultura i baština – urbana i povijesna jezgra Čakovca te kulturni lokaliteti u svetom Martinu na Muri i širem području • Zdravlje i aktivni odmor – predvođeni svetim Martinom na Muri, ali i razgranatom mrežom biciklističkih i pješačkih staza diljem regije Ovi stupovi međusobno se nadopunjuju i omogućuju stvaranje integriranih turističkih proizvoda i itinerara. turistička zajednica grada Čakovca Grad Čakovec predstavlja administrativno, kulturno i urbano središte Međimurja te ključnu točku kulturnog turizma. Kulturne i povijesne atrakcije obuhvaćaju stari grad Zrinskih s Muzejom Međimurja, vrijednu trgovačku i građansku arhitekturu povijesne jezgre, crkvu sv. Nikole te niz kulturnih institucija poput Centra za kulturu. Grad je ujedno domaćin najznačajnijih manifestacija, među kojima se ističe porcijunkulovo kao centralni događaj ljeta. Zelene površine, poput perivoja Zrinskih i uređenih šetnica uz Trnavu, dodatno obogaćuju urbani doživljaj i čine grad ugodnim za boravak tijekom cijele godine. turistička zajednica grada Preloga – Dravsko blago područje preloga snažno je usmjereno na prirodne resurse i aktivni turizam uz rijeku Dravu.

Članak 3.

Akumulacijsko jezero He Dubrava predstavlja središnje mjesto rekreacije, s mogućnostima kupanja, ribolova i veslanja, dok otočica labudnjak i ornitološke promatračnice nude jedinstvene doživljaje za ljubitelje prirode, osobito u okviru zaštićenog područja Natura 2000. Uz prirodne atrakcije, područje njeguje lokalne običaje kroz manifestacije i ribarske fešte, a razvijena mreža biciklističkih i vodenih ruta dodatno potiče aktivan boravak. turistička zajednica općine štrigova Štrigova je središte vinskog turizma Međimurja i jedno od najprepoznatljivijih panoramskih područja regije. Mađerkin breg, kao najpoznatiji vidikovac, simbol je vinskih brežuljaka i nezaobilazna točka posjeta. područje je isprepleteno vinskim cestama koje povezuju brojne renomirane vinare, čime se stvara snažna eno-gastronomska ponuda. turistička Rb Naziv JlS zajednica veti Martin na Muri Općina s eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 213 Kulturnu vrijednost dodatno naglašava barokna crkva sv. jeronima, dok manifestacije poput Urbanova, Martinja i vincekova snažno doprinose promociji lokalne tradicije i vina. turistička zajednica općine Sveti Martin na Muri sveti Martin na Muri profiliran je kao vodeća destinacija zdravstvenog i wellness turizma u regiji. Terme sveti Martin čine okosnicu ponude, s razvijenim sadržajima koji uključuju termalne bazene, wellness programe i zdravstvene usluge. Uz to, područje obiluje prirodnim i edukativnim atrakcijama poput mlina na Muri i centra za posjetitelje „Med dvemi vodami“.

Članak 3.

Razgranata mreža biciklističkih i pješačkih staza, golf igralište te adrenalinski sadržaji dodatno jačaju segment aktivnog turizma. turistička zajednica Područja Mura i gorice Ovo područje karakterizira očuvana priroda uz rijeku Muru te bogata industrijska i etnološka baština. Riječna šetnica u Murskom središću, promatračnice ptica i prirodni krajolici nude autentičan doživljaj prirode, dok rudarska baština i etnografske zbirke svjedoče o povijesnom razvoju kraja. Događanja poput ljeta uz Muru, Festivala pučke drame “Murski cimeri” te aktivnosti na rijeci Muri dodatno oživljavaju destinaciju i doprinose njezinoj atraktivnosti. turistička zajednica Područja Srce Međimurja područje „srce Međimurja“ predstavlja jezgru ruralnog i tradicijskog turizma. Naglasak je na očuvanju lokalne baštine kroz objekte poput Matulovog grunta, kao i kroz rad OpG-ova koji nude autentične proizvode, kušaonice i radionice. Tematske i biciklističke rute povezuju prirodne i kulturne točke, omogućujući posjetiteljima cjelovit doživljaj prostora. Kulturna ponuda uključuje sakralne objekte, etno-kuće i tradicijske obrte koji dodatno naglašavaju identitet ovog područja. sve navedene turističke cjeline zajedno čine integriranu i sadržajno bogatu destinaciju u kojoj se isprepliću priroda, kultura, gastronomija i aktivni turizam. Raznolikost i komplementarnost ponude omogućuju stvaranje cjelogodišnjih turističkih proizvoda te dodatno jačaju konkurentnost Međimurja kao kontinentalne destinacije. U nastavku slijedi detaljna tablica koja sadrži sve identificirane turističke atrakcije, razvrstane prema područjima i tipovima ponude.

Članak 3.

Tablica 11. Turističke atrakcije cjelokupne destinacije (popis) Kategorija Naziv atrakcije atrakcije kulturna atrakcija/ 1 s veti Martin na Muri Mlin na Muri 2 veti Martin na Muri Općina s etno atrakcija etnografska zbirka “jen kulturna atrakcija/ s veti Martin na Muri den v življenju mlinara Franca etno atrakcija/edukativna 3 sveti Martin na Muri Općina s Žalara” atrakcija etnografska zbirka obitelji etno atrakcija veti Martin na Muri Trstenjak stranica 214 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M sveti Martin na 4 Općina s eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026. skela sveti Martin na kulturna atrakcija/ veti Martin na Muri Muri sveti Martin na 5 Općina s Muri etno atrakcija kulturna atrakcija/ veti Martin na Muri skela Žabnik Muri sveti Martin na 6 Općina s etno atrakcija veti Martin na Muri Najsjevernija točka RH prirodna atrakcija Muri sveti Martin na 7 Općina s tematska ruta/ poučna eko-turistička pB rekreativna i edukativna veti Martin na Muri Muri sveti Martin na 8 Općina s staza “svetomartinska Mura” atrakcija ergela Međimurskog rekreativna atrakcija veti Martin na Muri Muri sveti Martin na 9 Općina s konja promatračnica ptica rekreativna i veti Martin na Muri Muri sveti Martin na 10 Općina s Žabnik edukativna atrakcija labirint ljubavi i pozitivne veti Martin na Muri prirodna atrakcija Muri sveti Martin na 11 Općina s energije veti Martin na Muri Crkva sv. Martina biskupa religijska baština Muri sveti Martin na 12 Općina s voćnjak starinskih sorti edukativna i veti Martin na Muri Muri sveti Martin na 13 Općina s jabuka rekreativna atrakcija veti Martin na Muri kapelica sv. Margarete religijska baština Muri sveti Martin na Općina s 14 veti Martin na Muri rijeka Mura prirodna atrakcija Muri sveti Martin na 15 Općina s rekreativna i prirodna veti Martin na Muri stari tok rijeke Mure Muri sveti Martin na Općina s atrakcija poučna pB staza tematska ruta/ s 16 veti Martin na Muri vetomartinske murske rekreativna i edukativna Muri sveti Martin na 17 Općina s mitologije Zeleni lug atrakcija Terme sveti Martin/ veti Martin na Muri wellness/healthness Muri sveti Martin na Općina s Aquapark Martilandia Zipline kod skelarske 18 veti Martin na Muri rekreativna atrakcija Muri sveti Martin na s kuće 19 Općina veti Martin na Muri Mlinarska kuća kulturna atrakcija Muri sveti Martin na 20 s Općina veti Martin na Muri skelarska kuća kulturna atrakcija Muri sveti Martin na 21 s Interpretacijski centar Općina veti Martin na Muri kulturna atrakcija Muri sveti Martin na Općina s Halicanum–u izgradnji Centar za posjetitelje Mlin 22 veti Martin na Muri kulturna atrakcija Muri sveti Martin na Općina s na Muri 23 veti Martin na Muri vinska kuća Hažić vinska atrakcija Muri sveti Martin na 24 Općina s vincekov pohod po manifestacija veti Martin na Muri Muri sveti Martin na 25 svetomartinskim bregima Najsjevernija hrvatska s p o r t s k a Općina sveti Martin na Muri Muri sveti Martin na 26 Općina s utrka “svetomartinska Mura” manifestacija e n o - g a s t r o s veti Martin na Muri vetomartinska grahijada Muri sveti Martin na Muri Općina s manifestacija Festival američkih 27 veti Martin na Muri manifestacija 28 sveti Martin na Muri Općina s automobila Trash & burn Festival rimske kulture kulturna/povijesna veti Martin na Muri 29 sveti Martin na Muri Općina s “Halicanumfest” manifestacija Dani turizma u svetom kulturna/povijesna veti Martin na Muri Martinu na Muri–povorka veti Martin na Muri Općina s manifestacija starih običaja i zanata Martinje i svetomartinska e n o - g a s t r o 30 s veti Martin na Muri gulašijada manifestacija 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M 31 sveti Martin na Muri Općina s eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 215 s v e t o m a r t i n s k i k u l t u r n a veti Martin na Muri Turistička zajednica 32 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 33 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 34 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 35 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 36 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 37 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 38 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 39 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 40 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 41 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 42 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 43 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 44 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 45 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 46 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 47 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 48 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 49 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 50 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 51 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 52 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 53 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 54 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 55 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 56 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 57 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 58 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 59 Grad prelog Grada preloga krampuslauf manifestacija Akumulacijsko jezero prirodna atrakcija Dubrava Marina prelog prirodna atrakcija Biciklističke staze prirodna atrakcija pješačke staze prirodna atrakcija Ribnjaci uz Dravu prirodna atrakcija stari tok rijeke Drave prirodna atrakcija AAT Geothermae prirodna atrakcija Draškovec Kovačnica Čehovec Kulturna atrakcija Muzej Croata insulanus Kulturna atrakcija Grada preloga Crkva sv. lovre Cirkovljan Religijska baština Župna crkva sv. jakoba Religijska baština prelog Crkva sv. Roka Čehovec Religijska baština Crkva sv. Roka Draškovec Religijska baština Kapela sv. Huberta kod Religijska baština Otoka Arheološko nalazište Kulturna atrakcija Ferenčica Dom kulture Grada Kulturna atrakcija preloga Kružna kula Kulturna atrakcija s p o r t s k o - Aqua Adventures rekreacijska atrakcija s p o r t s k o - Marina prelog rekreacijska atrakcija s p o r t s k o - park Mladosti rekreacijska atrakcija Zmajarski klub Rode – s p o r t s k o - letenje zmajem rekreacijska atrakcija s p o r t s k o - Zipline rekreacijska atrakcija DG sport prelog Wellness OpG Zadravec Oporovec etno atrakcija Festival balona na vrući Događaj / festival zrak Božićni koncert Događaj / festival Festival rajčica Događaj / festival Noć muzeja Događaj / festival stranica 216 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M Turistička zajednica 60 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 61 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 62 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 63 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 64 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 65 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 66 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 67 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 68 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 69 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 70 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 71 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 72 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 73 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 74 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 75 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 76 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 77 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 78 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 79 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 80 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 81 Grad prelog Grada preloga Turistička zajednica 82 Grad prelog Grada preloga 83 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 84 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 85 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 86 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 87 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 88 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 89 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.

Članak 3.

ljetne noći Grada preloga Događaj / festival priločki Fašnjak Događaj / festival Festival kazališnih Događaj / festival amatera KAM sajam cvijeća Događaj / festival sportske igre mladih Događaj / festival prvomajska biciklijada Događaj / festival Fletni&stekli Događaj / festival Biciklijada–“Biciklom do Događaj / festival zdravlja” Dani dravske ribe Događaj / festival Memorijalni moto susret Događaj / festival “Fić” legenDra festival Događaj / festival Festival Kre Mure i Drove Događaj / festival lov na labuđe pero Događaj / festival Opera pod zvijezdama Događaj / festival Divlji triatlon Događaj / festival Zlatna bućka Grada Događaj / festival preloga – somijada Adventska čarolija u Događaj / festival prelogu Božićni koncert zborova Događaj / festival Grada preloga varaždinske barokne Događaj / festival večeri Dani kruha i zahvale Događaj / festival Folklorni susreti Događaj / festival Cekeraštvo – pletenje Kulturna baština cekera Kovački zanat Kulturna baština vidikovac Mađerkin breg prirodna atrakcija svjetski centar pušipela vinska atrakcija Crkva sv. jeronima Kulturna atrakcija pješačka staza Mađerka prirodna atrakcija Biciklistička staza pušipel prirodna atrakcija Zmajev vrt obitelji valkaj i prirodna atrakcija/ radionica keramike Keramos Kulturna valkaj Keramička radionica Kulturna atrakcija Atelje Osojnički 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M 90 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 91 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 92 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 93 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 94 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 95 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 96 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 97 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova 98 TZO ŠTRIGOvA Općina Štrigova Turistička zajednica 99 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 100 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 101 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 102 Općina s eĐIMURsKe ŽUpANIje” Broj 25 - stranica 217 Međimurska vinska cesta– vinska atrakcija vinarije, kušaone, restorani Teretana na otvorenom i Centar za sport i rekreaciju Rekreativna atrakcija Štrigova vincekovo Manifestacija Festival keramike Manifestacija Urbanovo Manifestacija Umjetnička kolonija Manifestacija ljeto u Štrigovi Manifestacija jazz u vinogradu Manifestacija M a r t i n j e – M l a d o Manifestacija Međimurje spomen dom rudarstva Kulturna atrakcija “Cimper” Mursko središće spomen park naftaštva prirodna atrakcija peklenica Šetnica svete Barbare prirodna atrakcija Mursko središće Centar za posjetitelje Med veti Martin na Muri Kulturna atrakcija područja Mura i gorice Turistička zajednica 103 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 104 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 105 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 106 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 107 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 108 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica Grad Mursko s 109 područja Mura i gorice Općina podturen Turistička zajednica 110 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 111 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 112 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 113 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 114 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 115 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 116 Općina vratišinec područja Mura i gorice Turistička zajednica 117 Općina vratišinec područja Mura i gorice Turistička zajednica 118 Općina vratišinec područja Mura i gorice Turistička zajednica 119 Općina vratišinec područja Mura i gorice Turistička zajednica 120 Općina vratišinec područja Mura i gorice dvemi vodami etno kuća Kulturna atrakcija ljeto uz Muru Manifestacija serjojnska Berba grožđa etno atrakcija serjojnski fašnik Manifestacija Murski cimeri–festival Kulturna atrakcija hrvatske pučke drame Murska staza–pješačka prirodna atrakcija redišće, R2 Murska–biciklistička prirodna atrakcija staza streetwork out event i sportska atrakcija sportsko vježbalište Izletište skela Fusek prirodna atrakcija sRC Zalešće prirodna atrakcija september v središću Manifestacija Murski polumaraton sportska atrakcija Martinje u Gradu rudara Manifestacija etno zbirka Mamičina Kulturna atrakcija škrija, Gornji Kraljevec Dom dr. vinka Žganca, Kulturna atrakcija vratišinec Žgančevi zapisi Manifestacija Mamičina škrija Manifestacija Crkva uzvišenja sv. Križa Kulturna atrakcija vratišinec stranica 218 - Broj 25 “slUŽBeNI GlAsNIK M Turistička zajednica 121 Općina podturen područja Mura i gorice Turistička zajednica 122 Općina podturen područja Mura i gorice Turistička zajednica 123 Općina podturen područja Mura i gorice Turistička zajednica 124 Općina selnica područja Mura i gorice Turistička zajednica 125 Općina selnica područja Mura i gorice Turistička zajednica 126 Općina selnica područja Mura i gorice Turistička zajednica 127 Općina selnica područja Mura i gorice Turistička zajednica 128 Općina selnica područja Mura i gorice Grad Mursko s Turistička zajednica 129 Općina podturen, područja Mura i gorice vratišinec, Općina selnica Grad Mursko s Turistička zajednica 130 Općina podturen, područja Mura i gorice vratišinec, Općina selnica Turistička zajednica Grad Mursko s 131 područja Mura i gorice Općina selnica Turistička zajednica 132 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 133 Grad Mursko središće područja Mura i gorice Turistička zajednica 134 Općina selnica područja Mura i gorice Turistička zajednica 135 Grad Mursko središće područja Mura i gorice 136 TZpsrce Međimurja Nedelišće 137 TZpsrce Međimurja Nedelišće 138 TZpsrce Međimurja Nedelišće 139 TZpsrce Međimurja Nedelišće 140 TZpsrce Međimurja sveti juraj na Bregu 141 TZpsrce Međimurja Šenkovec 142 TZpsrce Međimurja sveti juraj na Bregu 143 TZpsrce Međimurja sveti juraj na Bregu 144 TZpsrce Međimurja Nedelišće 145 TZpsrce Međimurja Nedelišće 146 TZpsrce Međimurja Nedelišće 147 TZpsrce Međimurja Nedelišće 148 TZpsrce Međimurja Nedelišće eĐIMURsKe ŽUpANIje” 12. listopada 2026.

Članak 3.

Crkva svetog Martina Kulturna atrakcija podturen Kuća starina obitelji Kulturna atrakcija strahija, Nedeljko, Murk Turenski fašnik Manifestacija Crkva sv. Marka selnica Kulturna atrakcija Muzej starodobnih vozila Kulturna atrakcija “Šardi” Namatanje pikača Manifestacija vina z brajdi–Martinje Manifestacija Božićni sajam Manifestacija redišće, Općina Adventura na sjeveru Manifestacija redišće, Biciklijada Od Mure do Općina sportska atrakcija Goric redišće, vincekovo Manifestacija Što smo kaj smo kak Manifestacija kuhamo Filmski festival Ivo Šubić Manifestacija F i c k o – f e s t i v a l Manifestacija međimurske žganice Centar za kulturu “Rudar” Kulturna atrakcija smotra Međimurske Manifestacija popevke u Nedelišću Umijeće pletenja uporabnih predmeta od etno atrakcija i komušine (cekari) i festival manifestacija cekara Crkva pohoda Blažene Religijska baština Djevice Marije, Macinec Crkva presvetog Trojstva, Religijska baština Nedelišće Crkva sv. jurja i župni Religijska baština dvor, lopatinec, pleškovec Kapela svete jelene i Mauzolej obitelji Zrinski u Religijska baština Šenkovcu Bedekovićeve grabe, Mali prirodna atrakcija Mihaljevec Matulov grunt, Frkanovec etno atrakcija platana, Nedelišće prirodna atrakcija Horvatova stara kovačnica etno atrakcija u Gornjem Hrašćanu povijesna zbirka štrekari u etno atrakcija Dunjkovcu Kulturno-povijesna Tiskarska preša, Nedelišće atrakcija Tradicijske kuće u Črečanu etno atrakcija 12. listopada 2026. “slUŽBeNI GlAsNIK M 149 TZpsrce Međimurja Nedelišće 150 TZpsrce Međimurja sveti juraj na Bregu 151 TZpsrce Međimurja Nedelišće Turistička zajednica 152 Grad Čakovec grada Čakovca Turistička zajednica 153 Grad Čakovec grada Čakovca Turistička zajednica 154 Grad Čakovec grada Čakovca Turistička zajednica 155 Grad Čakovec grada Čakovca Turistička zajednica 156 Grad Čakovec grada Čakovca Izvor: LTZ na području Međimurske županije, Obrada YouAre d.o.o.

Članak 3.

2.7. turističke usluge Cilj ove analize je utvrditi postojeću ponudu turističkih usluga i pratećih sadržaja koji su od značaja za posjetitelje, kao i identificirati ključne mogućnosti za njihovo unapređenje i daljnji razvoj. promatrajući cjelokupnu destinaciju, vidljivo je kako Međimurje raspolaže raznolikom i sadržajno bogatom ponudom koja obuhvaća širok spektar usluga – od organizacije putovanja i specijaliziranih turističkih doživljaja, preko smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, pa sve do maloprodajnih, kulturnih i edukativnih sadržaja. U segmentu turističkih usluga, na području destinacije djeluje više licenciranih turističkih vodiča, ponajviše koncentriranih u Čakovcu i svetom Martinu na Muri. Turističke agencije prisutne su u glavnim turističkim središtima poput Čakovca, svetog Martina na Muri i preloga, no riječ je uglavnom o manjim subjektima koji nude izletničke i incoming programe. Iako postoji solidna osnova za razvoj organiziranih turističkih proizvoda, primjetan je nedostatak koordiniranog sustava paket-aranžmana na razini cijele destinacije, što predstavlja prostor za unapređenje. posebno je razvijen segment turizma posebnih interesa. vinski i eno-gastronomski turizam snažno je zastupljen kroz organizirane posjete vinarijama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, osobito u Štrigovi, svetom Martinu na Muri i Nedelišću. Zdravstveni i wellness turizam predvode Terme sveti Martin, koje nude cjelovite programe rehabilitacije, opuštanja i aktivnog odmora. Istovremeno, sportski i rekreativni turizam obuhvaća organizirane biciklističke izlete, mogućnost najma bicikala te vođene šetnje i ornitološke ture, čime se dodatno valoriziraju prirodni resursi destinacije.