Lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn prostorni plan uređenja Općine Selnica

(10) Iz oblikovnih i ekoloških razloga, preporuča se kroz odredbe upu osigurati formiranje šire javne zelene površine kontinuirano uz državnu cestu. 1.3.2.2. provedba s detaljnošću upu članak 31.
(1) nema površina predviđenih za provedbu s detaljnošću upu. 1.3.3. mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu 1.3.3.1. mjere za urbanu sanaciju članak 32.
(1) nema površina predviđenih za urbanu sanaciju. 1.3.3.2. mjere za urbanu preobrazbu članak 33.
(1) površine s preporukom provedbe urbane preobrazbe: - Selnica, up-SE1 - istočno od čakovečke k.br. 32.
(2) urbana preobrazba odnosi se na preoblikovanje i prenamjenu područja podvrtnica kuća u čakovečkoj 30 i 32 planiranjem jedne nove ulice i formiranjem građevnih čestica za individualnu gradnju.
(3) preporuča se da osnova za urbanu preobrazbu bude urbanistički plan uređenja, a alternativno je moguće formirati novu stambenu ulicu s priključkom na čakovečku ulicu i oblikovanje građevnih čestica tip A1, A2, B1 i/ili B2 prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.
(4) poziciju priključenja nove ulice žc2005 potrebno je utvrditi prema posebnim uvjetima, odnosno u slučaju izrade upu prema zahtjevu javnopravnog tijela nadležnog za javne ceste regionalnog značaja.
(5) Kod parcelacije se potrebno pridržavati uvjeta zaštite vegetacijskog pojasa otvorenog vodotoka prema obvezi iz ppMž, specificirano prema odjeljku “Ostale odredbe”.
(6) nova ulica ne smije biti koridora užeg od 7,0 m i ukoliko se formira kao slijepa, na odgovarajućem mjestu treba imati oblikovano okretište.

1.4. Ostale odredbe 1.4.1. pojmovi članak 34.
(1) primjenjuju se pojmovi utvrđeni Zakonom o prostornom uređenju; (u daljnjem tekstu: Zakon), pravilnikom o prostornim planovima; (u daljnjem tekstu: pravilnik), te dodatno i pojmovi utvrđeni ovim odredbama za provedbu. članak 35.
(1) Djelatnost kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, a obavlja se u građevinskom području naselja u samostalnim uporabnim cjelinama (Suc) - stan, kuća (za odmor), apartman i studio apartman, te dodatno kao prateća namjena stana - najviše 2 sobe za najam po pojedinoj građevnoj čestici, smatra se uslužnom djelatnošću bez obzira na svrhu najma, a namjena prostora/ prostorije u kojima se ta djelatnost odvija, smatra se poslovnom namjenom.
(2) poduzetničke djelatnosti u društvenom sektoru smatraju se poslovnim djelatnostima, a zgrade u kojima se obavljaju smatraju se zgradama poslovne namjene: - zgrade za (stalni) smještaj i (povremeni dnevni) boravak starijih i nemoćnih osoba, kao i drugih socijalno osjetljivih kategorija stanovništva (djece, invalidnih osoba i slično) - zgrade, odnosno prostori za registriranu umjetničku djelatnost (galerija, umjetnički atelje i slično). 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 605
(3) Gospodarska djelatnost uzgoja životinja (peradarstvo, stočarstvo i slično) može se obavljati samo na građevnim česticama smještenim unutar površina onih namjena za koje je to utvrđeno kao moguće u odjeljku “namjena prostora”, te dodatno prema sljedećem:

- unutar građevinskih područja (Gpn ili GpIn), bez obzira da li se radi o intenzivnom ili ekstenzivnom načinu uzgoja kapacitet se utvrđuje prema pripadajućem pravilu provedbe, osim za postojeće farme čiji kapacitet može biti i veći ukoliko je to utvrđeno odgovarajućom važećom dozvolom za postojeću građevinu/ arhitektonski kompleks farme izdanom prije stupanja na snagu ovoga plana - ekstenzivni uzgoj izvan građevinskih područja određuje uvjet da se za broj životinja iznad 50 uG do 100 uG treba od granice građevinskog područja odmaknuti najmanje 100,0 m, za broj uG iznad 100 uG do 200 uG od granice građevinskog područja treba odmaknuti najmanje 200,0 m, a veći broj od 200 uG nije dozvoljen po jednoj uzgojnoj cjelini - intenzivni uzgoj izvan građevinskih područja nije dozvoljen.
(4) uzgoj vrsta krupne divljači na način sličan ekstenzivnom stočarstvu (muflon, jelen lopatar i slično), prema odredbama ovog plana smatra se ekstenzivnim stočarstvom.
(5) uzgoj životinja unutar naselja (Gpn) ne smatra se gospodarskom djelatnošću (ne smatra se komercijalnim peradarstvom, odnosno stočarstvom) ukoliko se po građevnoj čestici ne prijeđe 0,08 uG za perad, 1 uG za svinje i 4 uG za ovce, koze, magarce, konje i/ili goveda, te se prostori za držanje tih životinja mogu urediti u pomoćnim građevinama uz glavnu stambenu građevinu, ovisno o pojedinačnom pravilu provedbe utvrđenim ovim planom.
(6) Arhitektonski kompleks čine dvije ili više zgrada i/ili drugih građevina izgrađenih na istoj građevnoj čestici ili u okviru istog obuhvata zahvata, zgrade trebaju biti međusobno povezane otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama; gradnja u formi arhitektonskog kompleksa svojstvena je sadržajima javne i društvene namjene, turizma, rekreacije i gospodarstva; poželjno je da građevine budu oblikovane na način da pripadnost arhitektonskom kompleksu bude oblikovno prepoznatljiva; u načelu se gradnja arhitektonskog kompleksa smatra složenim zahvatom u prostoru.

(7) Vegetacijski pojas je izraz određen ppMž kao površina zabrane provedbe zahvata uz otvorene vodotoke (potoke i kanale) i određuje se kao 15,0 m obostrano od osi otvorenog vodotoka. članak 36.
(1) u grafičkom i tekstualnom dijelu plana se iz tehničkih razloga koriste kratice utvrđene Zakonom, pravilnikom, pojedinim sektorskim propisima i ovim člankom.
(2) Kratice utvrđene Zakonom, pravilnikom i sektorskim propisima (kratice za javne ceste, infrastrukturu i slično) koriste se neposredno kako su utvrđene tim propisima.
(3) Kratice pojmova koje se odnose na način smještaja, tip gradnje i broj samostalnih uporabnih cjelina: - Suc - samostalna uporabna cjelina - SS - slobodnostojeća zgrada; pu - poluugrađena zgrada; u - ugrađena zgrada; uGl - uglovnica - D - dvojna zgrada (dvije poluugrađene zgrade); n - zgrada u nizu (kombinacija poluugrađenih i jedne ili više ugrađenih) - AK - arhitektonski kompleks - IG - individualna gradnja - označava mogućnost smještaja najviše 3 Suc po jednoj građevnoj čestici - MV - manja višejedinična gradnja - označava mogućnost smještaja do najviše 6 Suc po jednoj građevnoj čestici - SV - srednja višejedinična gradnja - označava mogućnost smještaja više od 6 Suc do najviše 12 Suc po jednoj građevnoj čestici - VV - veća višejedinična gradnja - označava mogućnost smještaja više od 12 Suc po jednoj građevnoj čestici - MJ - mješoviti način gradnje - označava mogućnost miješanja individualnog načina gradnje (IG) i višejediničnog načina gradnje, odnosno više tipova višejedinične gradnje (MV, SV i/ili VV), ovisno o uvjetima pojedinog pravila provedbe.

(4) Ostale kratice: - ppž / ppMž - prostorni plan županije / prostorni plan Međimurske županije - prostorni plan regionalne razine - ppuO / ppuO Selnica / plan - prostorni plan uređenja Općine Selnica - prostorni plan lokalne razine širega područja - ovaj prostorni plan - upu - urbanistički plan uređenja - prostorni plan uređenja lokalne razine užega područja u obuhvatu ovoga plana - X - oznaka kojom se utvrđuje da pravilo provedbe nije primjenjivo ili se ne ispituje prema ovom planu - OpG - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u značenju prema posebnom sektorskom propisu - uG - uvjetno grlo - referentna jedinica za izračun broja životinja u gospodarskom uzgoju izjednačena s masom od 500,0 kg - OIE - obnovljivi izvor(i) energije - EKI - elektronička komunikacijska infrastruktura - Ipu - istražni prostor ugljikovodika - IpGV - istražni prostor geotermalne vode - Epu - eksploatacijsko polje ugljikovodika - pGč - najmanja površina građevne čestice - ŠGč - najmanja širina građevne čestice - DGč - najmanja dužina građevne čestice - pGM - parkirališno - garažno mjesto, označava jedno mjesto za parkiranje osobnog vozila na parkiralištu ili u garaži - kpGM - koeficijent za izračun najmanjeg potrebnog broja pGM - E - najveća dozvoljena etažnost - Ep - najveća dozvoljena etažnost podzemno - En - najveća dozvoljena etažnost nadzemno - Hn - najveća dozvoljena niža visina pročelja građevine na kosom terenu - Hv - najveća dozvoljena viša visina pročelja građevine na kosom terenu Stranica 606 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

- Hukn - najveća dozvoljena niža ukupna visina građevine na kosom terenu - Hukv - najveća dozvoljena viša ukupna visina građevine na kosom terenu - Huvka - najveća dozvoljena visina pročelja uvučenog kata - Kig - ukupni koeficijent izgrađenosti područja - obračunava se na ukupnu pojedinačnu površinu iste namjene, istog pravila provedbe ili površine istih smjernica za izradu upu - Kis - ukupni koeficijent iskoristivosti područja - obračunava se na ukupnu pojedinačnu površinu iste namjene, istog pravila provedbe ili površine istih smjernica za izradu upu. 1.4.2. Odredbe neposredne primjene prema pravilniku članak 37.
(1) u svim situacijama se za obračun broja kreveta/ležajeva u turizmu površine ugostiteljsko-turističke namjene (1 krevet / ležaj = 1 korisnik), neposredno primjenjuju normativi iz članka 43. pravilnika: - jedna smještajna jedinica u hotelu dva kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u turističkom naselju tri kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u kampu tri kreveta, odnosno ležaja - jedna smještajna jedinica u vili šest kreveta, odnosno ležaja.
(2) u svim situacijama se za oblikovanje parkirališnogaražnog mjesta neposredno primjenjuje članak 44. pravilnika: - parkirališno-garažno mjesto za osobne automobile na javnim parkiralištima i u garažama te parkirališnogaražno mjesto za osobne automobile uz javnu namjenu kao i uz gospodarsku namjenu (uslužnu, ugostiteljsku, trgovačku i sl.) ne smije biti manje od 14,0 m² - veličina i broj pristupačnih parkirališnih mjesta osobama s invaliditetom određene su posebnim propisom.

(3) u svim situacijama se za oblikovanje građevina/zgrada neposredno primjenjuje članak 45. pravilnika: - udaljenost novih slobodnostojećih (do dvije nadzemne etaže), odnosno poluugrađenih građevina (do dvije nadzemne etaže) od granica građevne čestice (osim od regulacijske linije) ne može biti manja od 3,0 metra ako se prema toj međi na pročelju građevine izvode otvori - otvorima na građevini ne smatraju se dijelovi vanjskog zida od staklene opeke i/ili drugih neprozirnih materijala, otvori na pročelju s neprozirnim staklom i/ ili drugim neprozirnim materijalom veličine do 60x60 cm i ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm kroz koje nije moguć vizualni kontakt - udaljenost nove slobodnostojeće građevine stambene i stambeno-poslovne namjene, s više od dvije nadzemne etaže, i stambeno-poslovne građevine s više od tri samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.), prilikom planiranja neizgrađenih neuređenih površina, ne može biti manja od pola visine (H/2) te građevine uz tu među od granice građevne čestice (osim od regulacijske linije) i ne manje od 3,0 metra - najmanje dozvoljene međusobne udaljenosti novih građevina ostalih namjena određuju se u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite od rušenja i zaštite od širenja požara. 1.4.3. Obaveze propisane ppmž za provedbu kroz prostorne planove lokalne razine (ppu i upu) 1.4.3.1. minimalni standardi i tipovi građevnih čestica unutar građevinskih područja naselja (Gpn) i način njihova formiranja - prema ppmž članak 38.

(1) Obaveze utvrđene odredbama ppMž za provedbu zahvata formiranja građevnih čestica i visinu građevnih struktura u građevinskim područjima integrirane su u odredbe ovog plana u odjeljku “Minimalni standardi i tipovi građevnih čestica unutar građevinskih područja naselja (Gpn) i način njihova formiranja”. 1.4.3.2. minimalni standardi za građevne čestice i građevine gospodarskih djelatnosti - prema ppmž članak 39.
(1) najmanja dozvoljena širina građevne čestice u gospodarskoj zoni i/ili građevne čestice proizvodne namjene iznosi ŠGč=28,0 m.
(2) na građevnoj čestici iz prethodnog stavka građevine od međe vlastite građevne čestice trebaju biti udaljene za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m, a najmanja međusobna udaljenost građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m.
(3) najmanji udio prirodnog terena građevne čestice u gospodarskoj zoni treba iznositi 20% površine predmetne građevne čestice.
(4) Koeficijent izgrađenost građevne čestice u gospodarskoj zoni: - na građevnim česticama površine do 1,0 ha najveći dozvoljeni kig=0,4 - na građevnim česticama površine veće od 1,0 ha najveći dozvoljeni kig=0,6. 1.4.3.3. Gradnja unutar građevinskih područja - prema ppmž članak 40.
(1) u izgrađenim dijelovima naselja zbijene strukture obavezno je pridržavanje građevinskog pravca određenog postojećom izgradnjom.
(2) u novim uličnim potezima, udaljenost građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m.

(3) najveća udaljenost građevinskog pravca od regulacijske linije ne smije prelaziti 10,0 m. 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 607 članak 41.
(1) prema ppMž naselja u Općini Selnica su sva svrstana u naselja ruralne, odnosno ruralno - urbane strukture.
(2) Etažnost i visina pročelja građevina unutar građevinskih područja naselja ruralne i ruralno - urbane strukture: - u stambenim i mješovitim zonama, osim u općinskom središtu, najveća nadzemna etažnost En=p+1K+pk, najveća visina pročelja H=7,0 m - u naselju Selnica treća nadzemna etaža može se oblikovati kao potkrovlje (pk) ili kao uvučeni kat (uk), a u ostalim naseljima najviša treća dozvoljena etaža obavezno se oblikuje kao potkrovlje (pk). članak 42.
(1) Stambene kuće za povremeno stanovanje moraju biti određene tlocrtnim gabaritom minimalne površine 30 m2, a visina pročelja ne smije biti viša od H=3,2 m. članak 43.
(1) unutar građevinskog područja naselja na pojedinim dijelovima naselja nije dozvoljena izgradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: - unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini 15 m od osi potoka i 50 m od riječne obale, ne mogu se odobravati zahvati u prostoru i ne mogu se formirati nove građevne čestice (iznimno, zahvati u prostoru unutar tog pojasa mogu se odobravati na postojećim izgrađenim građevnim česticama) - na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i sl. u radijusu 30 m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje s postojećima čine funkcionalnu cjelinu), te na neizgrađenim prostorima uz groblja na udaljenost od 50 m.

1.4.4. minimalni standardi i tipovi građevnih čestica unutar građevinskih područja naselja (Gpn) i način njihova formiranja članak 44.
(1) Temeljeno na obavezi iz ppMž, ukoliko je glavna građevina zgrada, minimalne građevne čestice za individualni način gradnje (IG) unutar građevinskog područja naselja (Gpn), svrstavaju se u tipove prema uvjetima najmanjih vrijednosti za površinu, širinu i dužinu građevne čestice (pGč, ŠGč, DGč), najveće vrijednosti koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) i načina smještanja glavne građevine na građevnoj čestici, na sljedeći način: - A1 = SS (slobodnostojeća) prizemnica, pGč=400,0 m2, ŠGč=16,0 m, DGč=25,0 m, kig=0,4 - A2 = SS (slobodnostojeća) katnica, pGč=540,0 m2, ŠGč=18,0 m, DGč=30,0 m, kig=0,4 - B1 = pu (poluugrađena) prizemnica, pGč=300,0 m2, ŠGč=12,0 m, DGč=25,0 m, kig=0,4 - B2 = pu (poluugrađena) katnica, pGč=490,0 m2, ŠGč=14,0 m, DGč=35,0 m, kig=0,4 - c1= u (ugrađena) prizemnica, pGč=200,0 m2, ŠGč=8 m, DGč=25,0 m, kig=0,5 - c2 = u (ugrađena) katnica, pGč=150,0 m2, ŠGč=6,0 m, DGč=25,0 m, kig=0,5.
(2) Temeljeno na odredbi ppMž, a izuzetno od prethodnog stavka, isključivo u IZGRAĐEnIM dijelovima građevinskih područja naselja (Gpn), odnosno ukoliko se površina nalazi unutar poligona s pridruženim kodom teme: Kn-2-1-3302, širina interpolirane građevne čestice za tipove A1 i B1, može biti uža od najmanje dozvoljene, ali ne uža od 10,0 m.
(3) Temeljeno na ograničenju utvrđenom ppMž za visinu i etažnost u naseljima ruralne i urbano - ruralne strukture:

- prizemnica je zgrada najveće etažnosti E=3/po+p+pk i najveće visine pročelja H=5,0 m - katnica je zgrada najveće etažnosti E=4/po+p+1K+pk i najveće visine pročelja H=7,0 m.
(4) u područjima u kojima je dozvoljena zamjena potkrovlja (pk) uvučenim katom (uk) pojmovi za prizemnicu i katnicu iz prethodnog stavka analogno se primjenjuju na zgrade s uvučenim katom.
(5) Za formiranje građevne čestice i oblikovanje glavne zgrade kao uglovnice (uGl) ili kao pojedinačne jedinice dvojne zgrade (D), primjenjuju se odredbe jednako kao za polugrađenu zgradu (pu), a nova gradnja u nizu (n) nije dozvoljena.
(6) u slučaju da se na postojećoj glavnoj građevini koja je zgrada, vrši zahvat rekonstrukcije bez povećanja visine i ukupne visine (H i Huk) postojećeg dijela, a dogradnja se izvodi kao prizemnica najveće nadzemne etažnosti En=2/ p+pk, širina postojeće građevne čestice se ne ispituje (ŠGč=X).
(7) na izgrađenoj građevnoj čestici u tipologiji individualne gradnje (IG), čiji koeficijent izgrađenosti prelazi vrijednost kig=0,3 naknadnim zahvatima nije moguće povećati broj samostalnih uporabnih cjelina na više od Suc=3. članak 45.
(1) ukoliko je glavna građevina zgrada, minimalne građevne čestice za višejedinični način gradnje unutar građevinskog područja naselja (Gpn) svrstavaju se u tipove prema vrsti višejedinične gradnje ovisno o broju Suc (MV, SV, VV), uvjetima najmanjih vrijednosti za površinu, širinu i dužinu građevne čestice (pGč, ŠGč, DGč), najvećeg koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) i načina smještanja glavne građevine na građevnoj čestici, na sljedeći način:

- D1 = MV / SS (slobodnostojeća), pGč=720,0 m2, ŠGč=18,0 m, DGč=40,0 m, kig=0,3 - D2 = SV / SS (slobodnostojeća), pGč=800,0 m2, ŠGč=20,0 m, DGč=40,0 m, kig=0,3 - D3 = VV / SS (slobodnostojeća), pGč=960,0 m2, ŠGč=24,0 m, DGč=40,0 m, kig=0,3; primjenjuje se samo u slučaju izrade upu - E1 = MV / pu ili uGl / (poluugrađena ili uglovnica), pGč=720,0 m2, ŠGč=18,0 m, DGč=40,0 m, kig=0,3 - E2 = SV / pu ili uGl / (poluugrađena ili uglovnica), pGč=800,0 m2, ŠGč=20,0 m, DGč=40,0 m, kig=0,3 - E3 = VV / pu ili uGl (poluugrađena ili uglovnica), pGč=800,0 m2, ŠGč=20,0 m, DGč=40,0 m, kig=0,3; primjenjuje se samo u slučaju izrade upu - F1 = MV / u (ugrađena), pGč=480,0 m2, ŠGč=12,0 m, DGč=40,0 m, kig=0,3; primjenjuje se samo u slučaju izrade upu Stranica 608 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. - F2 = SV / u (ugrađena), pGč=560,0 m2, ŠGč=14,0 m, DGč=40,0 m, kig=0,3; primjenjuje se samo u slučaju izrade upu - F3 = VV / u (ugrađena) – nije primjenjivo u obuhvatu ovog plana.
(2) na izgrađenoj građevnoj čestici u jednoj od tipologija višejedinične gradnje (MV, SV, VV), naknadnim zahvatima (rekonstrukcija, adaptacija, prenamjena i drugo) nije moguće povećati broj samostalnih uporabnih cjelina (Suc) na građevnoj čestici na više od dozvoljenog za pojedini tip, ukoliko građevna čestica ne zadovoljava uvjete za veći broj samostalnih uporabnih cjelina (Suc) prema ovom članku. članak 46.
(1) Širina i dubina građevne čestice za slobodnostojeću granju, poluugrađenu gradnju i uglovnicu (SS, pu i uGl)

promatraju se u međusobnom odnosu, a prema regulacijskoj liniji mogu biti postavljene i obrnuto, dok se građevnoj čestici za ugrađenu gradnju (u) širina uvijek određuje na regulacijskoj liniji.
(2) ukoliko su građevne čestice veće površine od najmanje utvrđene, u postupku formiranja se utvrđuje da li najmanju utvrđenu širinu i dužinu imaju u gradivom dijelu.
(3) Kod formiranja građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećeg: - da bi se pojedinačna zemljišna čestica mogla formirati u svrhu gradnje (da bi se mogla smatrati građevnom česticom), sve vrijednosti utvrđene za minimalnu dimenziju građevne čestice za pojedini tip (pGč, ŠGč, DGč) trebaju biti zadovoljene, ili te vrijednosti (pGč, ŠGč, DGč) mogu biti veće - građevne čestice se formiraju nizanjem uz regulacijsku liniju pristupne ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među. članak 47.
(1) Viši standardi od utvrđenih za minimalne građevne čestice (veće vrijednosti za pGč, ŠGč, DGč i/ili manja vrijednost za kig) određuju se u pravilima provedbe, ovisno o namjeni pojedine građevne čestice ili zgrade, u kom slučaju se primjenjuju viši standardi iz pripadajućeg pravila provedbe.
(2) Vrijednost koeficijenta izgrađenosti (kig) propisan za minimalnu građevnu česticu prema pojedinom tipu, primjenjuje se i za građevne čestice čije površina, širina i dužina su veće od minimalno dozvoljenih za pojedini tip.
(3) Izuzetno, unutar građevinskih područja naselja veća vrijednost koeficijenta izgrađenosti (kig) primjenjuje se ako je utvrđena odgovarajućim pravilom provedbe, samo za građevne čestice formirane:

- za infrastrukturne građevine, uključivo sunčane elektrane - unutar granica zaštićenog kulturnog dobra, bez obzira na namjenu površine unutar koje se građevna čestica formira. članak 48.
(1) Temeljeno na odredbama pravilnika, na kosom terenu se određuju dvije najveće dopuštene visine pročelja građevine i dvije najveće ukupne visine građevine, pri čemu se za sve situacije na kosom terenu primjenjuje: - Hn=H; Hukn=Huk - Hv=H+2,4 m; Hukv=Huk+2,4 m.
(2) na kosom terenu ograničenja visine pročelja iz ppMž odnose se na nižu visinu pročelja (Hn).
(3) Kosi teren se za svaki pojedinačni zahvat gradnje utvrđuje unutar tlocrtne površine zahvata, odnosno nagib terena se obračunava na duljini između dva nasuprotna pročelja zgrade, a ne na ukupnoj duljini/širini građevne čestice.
(4) primjena odredbi iz ovog članka omogućuje gradnju pretežito ukopane zgrade (zgrada specifičnog oblikovanja kod kojeg se volumen zgrade pretežito nalazi ispod razine terena), kod čega je najveći Hv=7,4 m, a krov takve zgrade je, osim kao klasični kosi krov, moguće izvesti u sustavu zelenog krova ili u kombinaciji zelenog krova i prohodne krovne terase.
(5) primjena odredbi iz ovog članka ne omogućuje povećanje najveće utvrđene etažnosti (E) pojedine građevine utvrđene pojedinim pravilom provedbe. članak 49.
(1) u slučajevima kada je kao najviša etaža umjesto potkrovlja dozvoljena gradnja uvučenog kata, najveća visina uličnog pročelja zgrade jednaka je najvećoj dozvoljenoj visini pročelja (H), a visina pročelja uvučenog kata na dijelovima zgrade koji nisu uvučeni može najviše iznositi Huvka=H+3,0 m, uz uvjet da ukupna visina uvučenog kata nije viša od najveće dozvoljene ukupne visine zgrade (Huk).

1.4.5. minimalni standardi za prostore stambene namjene članak 50.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar glavne građevine.
(2) u podzemnoj etaži (u podrumu) nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku (kuhinja, soba za dnevni boravak, spavaona), već samo pomoćne prostore.
(3) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore.
(4) ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 3 stana: - za svaki stan potrebno je predvidjeti izvedbu spremišta neto površine poda najmanje 1,5 m2, koje treba biti integrirano unutar volumena glavne građevine - potrebno je unutar vlastite građevne čestice izvesti biciklarnik, dimenzioniran prema posebnom propisu, a može ga se oblikovati kao pomoćnu građevinu (zgradu i/ili nadstrešnicu) ili drugačije (prostor unutar osnovne građevine, ograđeni prostor, tipski objekt – box i slično). 1.4.6. normativi za dimenzioniranje i oblikovanje pGm članak 51.
(1) najmanji broj pGM utvrđuje za svaku namjenu zasebno, kao umnožak kpGM i jedinice projektirane korisne (neto) površine prostora pojedine namjene, odnosno kao umnožak kpGM i drugog parametra utvrđenog prema sljedećem: 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 609 - za djelatnost proizvodnje i za skladišta kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni - za urede kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za trgovine korisne površine do 2.000,0 m2 kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za korisnu površinu trgovine koja prelazi 2.000,00 m2 kpGM=0,5 po 100,0 m2 korisne površine - za usluge i ugostiteljstvo kpGM=4 po 100,0 m2 korisne površine - za višenamjenske dvorane i sakralne građevine kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,15 po 1 posjetitelju - za sportske građevine kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,15 po 1 gledatelju + kpGM=4 po1 sportskom igralištu - za sadržaje predškolske, školske i druge edukacijske namjene kpGM=1 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=1 po jednoj učionici ili edukacijskoj grupi - za zdravstvenu namjenu (ambulantu, polikliniku)

kpGM=2 po 100,0 m2 korisne površine - za domove za starije i slične stacionarne sadržaje kpGM=0,5 po 1 zaposleniku po smjeni + kpGM=0,2 po 1 štićeniku - za stambenu namjenu kpGM=1 na svakih 100,0 m2 korisne površine svakog pojedinog stana - za uslugu kratkoročnog i dugoročnog najma prostora koji se po svom načinu korištenja može izjednačiti sa stanovanjem, uzima se manja vrijednost od: kpGM=2 po 1 Suc ili kpGM=2 po 100,0 m2 korisnog prostora svakog pojedinog prostora za najam - za smještajne jedinice ugostiteljsko - turističke namjene određene pravilnikom, kpGM=1,2 po jednoj smještajnoj jedinici.
(2) u slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja pGM nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
(3) potreban broj pGM za pojedinu građevnu česticu utvrđuje se ovisno o namjeni svake pojedine građevine, odnosno svake pojedine Suc ukoliko unutar jedne građevine postoji više Suc, te se sve vrijednosti zbrajaju.
(4) Dimenzioniranje potrebnog broja pGM s obzirom na specijalne tipove parkiranja, kao što su parkirališta pristupačna za invalide, parkirališta pristupačna za dječja kolica, parkiranje s mogućnostima punjenja električnih i hibridnih vozila i slično, vrši se u skladu s posebnim propisima, pri čemu se potreban broj takvih pGM ubraja u najmanji utvrđeni pGM, osim ukoliko posebni propis izrijekom ne utvrđuje da ih se treba osigurati kao dodatna.
(5) Za škole i sportske dvorane potrebno je osigurati najmanje jedno parkiralište za autobus. članak 52.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici i/ili na neposrednoj susjednoj građevnoj čestici zasebnog parkirališta i/ili garaže, ukoliko takav prostor za parkiranje s građevnom česticom zgrade u čijoj je namjeni čini jedinstveni zahvat u prostoru, te je obuhvaćen istim aktom za građenje, odnosno njegovom izmjenom i/ili dopunom.

(2) Iznimno od prethodnog stavka, ukoliko je takva mogućnost utvrđena zasebnim aktom o korištenju javnih parkirališta usvojenim od predstavničkog tijela lokalne samouprave: - za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, sva obračunata pGM za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite građevne čestice ili u okviru istog obuhvata zahvata u prostoru sa glavnom zgradom, a preostala obračunata pGM za korisnike mogu biti osigurana na isti način kao i za zaposlene ili se može koristit javno parkiralište na udaljenosti do 100,0 m od čestice zgrade u čijoj su namjeni - za uredske i ugostiteljske sadržaje, sva obračunata pGM za zaposlene i najmanje 70% obračunatih pGM za korisnike obavezno je osigurati unutar vlastite građevne čestice ili u okviru istog obuhvata zahvata u prostoru, a najviše 30% pGM obračunatih za korisnike može biti osigurano korištenjem javnog parkirališta na udaljenosti do 100,0 m od čestice zgrade u čijoj su namjeni.
(3) Mogućnost osiguranja pGM prema prethodnom stavku dokazuje se pisanom suglasnošću vlasnika ili upravitelja javnog parkirališta, u postupku ishođenja akta za građenje zgrade na koju se ta mogućnost odnosi (uključuje rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju, adaptaciju i drugo) ili u postupku prenamjene prostora pojedinačne Suc na koju se prenamjena odnosi.
(4) naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih mjesta predviđenih projektnom dokumentacijom temeljem koje je izdan akt za građenje, moguća je jedino ukoliko se ukinuto uredi zamjenski prema uvjetima ovog plana, kroz izmjenu akta za građenje, pri čemu je obavezno voditi računa da se takvim zahvatom osigura poštivanje minimalnog udjela površine prirodnog terena na građevnoj čestici prema uvjetima ovog plana.

(5) parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.
(6) natkrivena i zatvorena parkirališna i garažna mjesta smještaju se unutar područja građevne čestice predviđenog za gradnju zgrada, a otvorena i nenatkrivena parkirališna mjesta moguće je dodatno smjestiti i izvan tog područja.
(7) pojedinačna parkirališna mjesta predviđena na građevnoj čestici druge namjene ili na zasebnoj čestici parkirališta u funkciji građevne čestice druge namjene u obuhvatu jedinstvenog zahvata u prostoru, oblikuju se na način da je priključenje vozila na javnu prometnu površinu moguće isključivo preko kolnog priključka na česticu, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s javne prometne površine na građevnu česticu druge namjene.
(8) Kod oblikovanja parkirališta obavezno je primijeniti: - posebne sektorske propise i normative za parkirališta - odredbe odjeljka “Odredbe neposredne primjene prema pravilniku“ - odredbe za parkirališta iz odjeljka “cestovni promet” - odredbe za mjere zaštite voda iz odjeljka “Otpadne i oborinske vode”. 1.4.7. priključenje pojedinačne građevne čestice na prometnu infrastrukturu Stranica 610 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. članak 53.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak na javnu prometnu površinu - kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice.

(2) Kolni priključak se dimenzionira i oblikuje prema sektorskim tehničkim normativima ovisno o namjeni građevne čestice i vrsti prometne površine na koju se priključak predviđa (javna cesta, nerazvrstana cesta, površina dijeljenog prometa, poljski put, šumski put i drugo).
(3) na građevnim česticama smještenim uz križanje ulica, moguće je predvidjeti po jedan kolni priključak na svaku od ulica, ukoliko je to tehnički prihvatljivo, a preporuča se da glavni kolni priključak bude predviđen na sporednu ulicu.
(4) po jednoj građevnoj čestici se ne preporuča više od 2 kolna priključka, ali je veći broj kolnih priključaka po građevnoj čestici moguć, ukoliko to proizlazi iz namjene građevne čestice i ukoliko je takva mogućnost utvrđena posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(5) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice u pravilu treba predvidjeti unutar građevne čestice kao internu prometnicu ili neizgrađeno zemljište širine 3,0 m, a ukoliko to nije moguće (primjerice kod gradnje niza) ili je to funkcionalno opravdano, može ga se osigurati kao dodatni kolni priključak na sporednu, odnosno sekundarnu javnu prometnu površinu (sporedna cesta, put, dijeljena prometna površina i slično).
(6) posebne uvjete i suglasnost za kolni priključak: - na javnu cestu utvrđuje odgovarajuće javnopravno tijelo, ovisno o kategoriji javne ceste - na nerazvrstanu cestu i drugu komunalnu kolnu prometnu površinu, odgovarajuće tijelo lokalne razine. članak 54.
(1) ukoliko čestica javne kolne prometne površine i građevna čestica na kojoj se planira zahvat nemaju zajedničku među (primjerice ukoliko se između njih nalazi zasebna čestica zelene površine, parkirališta ili slično), kolno priključenje građevne čestice na kojoj se planira zahvat može se ostvariti preko kolnog prilaza smještenog na toj zasebnoj čestici druge namjene, pri čemu takav kolni prilaz treba imati najmanju širinu 3,0 m i ukupnu duljinu najviše 10,0 m.

(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz utvrđen za kolno priključenje izgrađene građevne čestice može biti i veće duljine, može ga se formirati na zasebnoj zemljišnoj čestici u namjeni kolnog prilaza, a iz tehničkih razloga mu je u tom postupku moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) postojeći kolni prilaz koji je formiran kao zasebna zemljišna čestice za kolno priključenje izgrađene građevne čestice, moguće je iskoristiti i za kolno priključenje neizgrađenih građevnih česticama uz njega, osim ukoliko je zemljište utvrđeno kao neuređeni dio građevinskog područja naselja (Gpn).
(4) Zabranjeno je utvrditi služnosti prilaza za potrebe bilo kakve nove gradnje, osim za gradnju manje infrastrukturne građevine.
(5) Služnost prilaza i/ili prolaza u funkciji kolnog priključenja građevne čestice moguć je samo ukoliko se radi o izgrađenom dijelu građevinskog područja, a služnost prilaza i/ili prolaza za postojeću glavnu građevinu na predmetnoj građevnoj čestici je već utvrđena i provedena u zemljišnim knjigama.
(6) u slučaju potrebe za redefiniranjem trase utvrđene služnosti prilaza i/ili prolaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolno priključenje za izgrađenu građevnu česticu ne može riješiti drugačije. članak 55.
(1) u posebnim, netipičnim slučajevima, može se primijeniti načini kolnog priključenja pojedine građevne čestice drugačiji od utvrđenog ovim odjeljkom, ukoliko je posebno utvrđen pojedinačnim pravilom provedbe, uz uvjet poštivanja posebnih sektorskih propisa za cestovni promet.

1.4.8. Otpad članak 56.
(1) Aktivno gospodarenje otpadom provodi se neposrednom primjenom programa gospodarenja otpadom regionalne razine. članak 57.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta utvrditi prostor za privremeno skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja.
(2) ukoliko na pojedinoj građevnoj čestici, uslijed obavljanja gospodarske djelatnosti nastaje opasni otpad, način njegova zbrinjavanja rješava se, ovisno o vrsti otpada koji nastaje, neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.
(3) na građevnim česticama s više od 3 Suc, izdvojeno smještene zatvorene ili otvorene građevine i/ili površine za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada, potrebno je najmanje 10,0 m udaljiti od glavnih građevina na susjednim građevnim česticama.
(4) Vlastiti komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na građevnoj čestici na kojoj je nastao, uz uvjet da se kompostište smjesti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje 20,0 m udaljeno od stambenih zgrada, odgojnih i obrazovnih ustanova, te stacionarnih građevina socijalne i turističke namjene, kao što su prostori za boravak u domovima za starije, hotelima, pansionima, sobama u sklopu seoskog turizma i slično.
(5) Zbrinjavanje otpada koji nastaje kao rezultat poljoprivredne proizvodnje treba se rješavati za svaki pojedinačni slučaj, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i vrsti otpada koji nastaje, primjenom načela održivog gospodarenja otpadom iz poljoprivrede i mjera zaštite okoliša od takvog otpada prema odgovarajućem sektorskom propisu, a navedeno rješenje treba biti elaborirano u glavnom projektu.

1.4.9. racionalno korištenje prostora kod projektiranja infrastrukturnih sustava 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 611 članak 58.
(1) linijsku infrastrukturu je u pravilu potrebno smještati unutar uličnih koridora, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice, osim ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(3) naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(4) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima, sve prema posebnim sektorskim propisima, odnosno mrežnim pravilima.

(5) Sva linijska infrastruktura treba se projektirati i izvesti na način da se kod korištenja i izvedbe pojedinačnih priključaka što manje oštećuju izvedene javne površine, prvenstveno prometne površine (kolnici, pješačke i biciklističke staze i trgovi) i ne šteti zasađenom raslinju. članak 59.
(1) Za gradnju manje infrastrukturne građevine, što se prvenstveno odnosi na građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, trafostanicu, plinsku redukcijsku stanicu, precrpnu stanicu sustava odvodnje i slično, u pravilu se formira zasebna građevna čestica, a njen smještaj kao pomoćne građevine na građevnoj čestici druge namjene moguć je ukoliko je to utvrđeno pojedinim pravilom provedbe.
(2) površina, širina i dužina građevne čestice manje infrastrukturne građevine prilagođava se veličini građevine, na način da se zemljište koristi racionalno, odnosno koeficijent izgrađenosti takve čestice ne može biti manji od kig=0,3 niti veći od kig=0,8.
(3) Građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora ili treba imati osiguranu služnost pristupa preko čestice druge namjene, u širini koja omogućava pristup servisnim vozilom do građevine.
(4) najveća ukupna visina manje infrastrukturne građevine u pravilu se utvrđuje s Huk=3,5 m, a pojedinim pravilom provedbe se može se utvrditi i kao veća, u kom slučaju se primjenjuje pripadajuće pravilo provedbe.
(5) udaljenost manje infrastrukturne građevine treba iznositi najmanje: - 5,0 m od regulacijske linije priključnog uličnog koridora, odnosno ceste - 1,0 m od ostalih međa vlastite građevne čestice - 10,0 m od zgrada i drugih nadzemnih građevina i javne plastike, ovim planom prikazanih sa statusom zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra.

(6) udaljenost manje infrastrukturne građevine od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu. 1.4.10. primjena obnovljivih izvora energije (Oie) članak 60.
(1) Temeljeno na posebnim propisima, primjena ovog plana ograničena je na sustave proizvodnje energije na obnovljive izvore energije (OIE elektrane) instalirane snage do 10,0 MW, pri čemu se dodatno razlikuju elektrane za samoopskrbu i komercijalne elektrane.
(2) Izuzetno od prethodnog, bez obzira na razinu instalirane snage, na hidroelektrane se primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, sukladno čemu se temeljem ovog plana ne mogu graditi male HE na otvorenim vodotocima. članak 61.
(1) unutar građevinskih područja naselja sustavi korištenja OIE namijenjeni za samoopskrbu smatraju se kućnim instalacijama, bez obzira na mogućnost isporuke viška energije u javni sustav, pri čemu se: - fotonaponski paneli i solarni kolektori mogu smještati samo na pročelja i krovove zgrada i na krovove nadstrešnica - sustavi za korištenje temperature zemlje (cijevni razvod), sustavi za iskorištavanje temperature podzemne vode (plitka geotermalna bušotina) i sustavi za korištenje vanjskog zraka, s pripadajućim uređajima za grijanje/hlađenje/rekuperaciju, obavezno se smještaju na istoj građevnoj čestici na kojoj je potrošač - baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, prema uvjetima za pomoćne građevine.

(2) unutar građevinskih područja naselja nije dozvoljeno smještanje građevina/sustava za proizvodnju energije iz biomase, bioplina, geotermalne elektrane iz dubokih bušotina, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda.
(3) Izuzetno od prethodna dva stavka, isključivo na građevnim česticama smještenim unutar površina proizvodne namjene (I1) u građevinskom području naselja (Gpn) moguće je graditi komercijalne sustave za proizvodnju energije na obnovljive izvore, ukoliko je to predviđeno pojedinim pripadajućim pravilom provedbe.
(4) Smještaj sustava za proizvodnju energije korištenjem obnovljivih izvora u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja (GpIn) utvrđuje se prema odgovarajućem pravilu provedbe. članak 62.
(1) Smještaj sustava za proizvodnju energije korištenjem obnovljivih izvora izvan građevinskih područja ovim planom nije dozvoljen, a moguć je ukoliko se provodi Stranica 612 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine ili neposrednom primjenom Zakona. 1.4.11. mjere zaštite od buke članak 63.
(1) unutar građevinskih područja najveća dopuštena ocjenska razina razine buke u vanjskom prostoru utvrđuje se prema posebnom propisu kojim se utvrđuje najviša dopuštena razina buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka, te ovisno o namjeni površine, prema sljedećem: - zona 2 - namjene S3, S4 / lday=55 dB(A), levening=55 dB(A), lnight=40 dB(A), lden=56 dB(A)

- zona 3 - namjene M1, M2, grupe namjena D, Z, Gr / lday=55 dB(A), levening=55 dB(A), lnight=45 dB(A), lden=57 dB(A) - zona 4 - namjene S6, M4 / lday=65 dB(A), levening=65 dB(A), lnight=50 dB(A), lden=66 dB(A) - zona 5 - namjena R3, grupa namjena T / lday=65 dB(A), levening=65 dB(A), lnight=55 dB(A), lden=67 dB(A) - zona - grupa namjena I / razina buke koja potječe od izvora buke unutar ove zone, na granici s najbližom zonom 1, 2, 3 ili 4 ne smije prelaziti dopuštene razine buke za odgovarajuću zonu 1, 2, 3 ili 4.
(2) na granicama pojedinih namjena površina potrebno je postići ocjensku razinu buke za površinu s manjom dopuštenom ocjenskom razinom buke.
(3) Za utvrđivanje zone buke, odnosno najviše dopuštene ocjenske razine buke vanjskih prostora izvan građevinskih područja, posebni propisi se primjenjuju neposredno. članak 64.
(1) najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka. 1.4.12. upravljanje rizicima članak 65.
(1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća utvrđene su sektorskim dokumentom za razinu jedinice lokalne samouprave važećom „procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine Selnica“, a provode se neposrednom primjenom Zakona o sustavu civilne zaštite i pripadajućih podzakonskih akata.
(2) površine za evakuaciju osoba u slučaju incidentne situacije potresa, požara ili druge nesreće, potrebno je utvrditi projektom na način da se ista odredi unutar vlastite građevne čestice, a dodatno se mogu koristiti javne zelene i druge otvorene površine, ukoliko je to utvrđeno odgovarajućim aktom civilne zaštite lokalne razine.

(3) ulični koridori s funkcijom javnih cesta i nerazvrstanih cesta najveće razine uređenja (I. razina) utvrđuju se kao prometni koridori za evakuaciju u slučaju prirodnih nepogoda i ratnih opasnosti, radi čega s ciljem osiguranja protočnosti tih evakuacijskih koridora međusobna udaljenost najbližih dijelova glavnih građevina na suprotnim stranama iste ulice ne smije biti manja od vrijednosti zbroja polovine visina obaju uličnih pročelja na građevinskom pravcu (u metrima), uvećano za 5,0 metara (1/2H+5+1/2H).
(4) Izgradnja javnih skloništa na području obuhvata plana se ne predviđa, ali se može utvrditi naknadno kroz izmjenu odgovarajućih akata lokane razine iz područja civilne zaštite. 1.4.13. reklamiranje i oglašavanje članak 66.
(1) Izvan građevinskih područja i unutar građevinskih područja u namjenama iz grupa S, M, D i R (stambena, mješovita, javna i društvena, sportsko - rekreacijska): - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene najveće površine do 6,0 m2 oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene površine veće od 6,0 m2 bez obzira na način postave nisu dozvoljeni - interpretacijske ploče površine do 3,0 m2 mogu se oblikovati kao samostojeće - samostojeće reklame, oglasne i obavijesne ploče i drugi objekti iste ili slične namjene bez obzira na veličinu i površinu nisu dozvoljene - displeji i druge vrste elektroničkih uređaja koji emitiraju svjetlost sa svrhom reklamiranja, oglašavanja i/ili obavještavanja, bez obzira na način postave, površinu i veličinu nisu dozvoljene.

(2) unutar građevinskih područja u namjenama iz grupe Z (zelene površine) i unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih pješačkom prometu (trgovi, šetnice i slično) objekti u svrhu reklamiranja i oglašavanja nisu dozvoljeni, a obavijesne i interpretacijske ploče su dozvoljene do površine 3,0 m2 i do najveće ukupne visine Huk=2,5 m, bez obzira na način postave.
(3) unutar građevinskih područja u namjenama iz grupe I (proizvodna): - reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene oblikuju se kao obješene ili naslikane na pročelja građevina ili na ogradu građevne čestice - dozvoljava se najviše jedan samostojeći reklamni pilon po građevnoj čestici, ukupne visine (Huk) najviše 5,0 m viši od ukupne visine utvrđene za građevinu glavne namjene prema pojedinom pravilu provedbe.
(4) Reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugi objekti iste ili slične namjene, izuzev prometnih obavijesnih ploča (prometni znakovi), nisu dozvoljeni unutar zemljišta prometnih površina namijenjenih za kolni promet (ceste i ulice).
(5) Osvjetljenje reklame, oglasne, obavijesne i/ili interpretacijske ploče i drugog objekta predviđenog u istoj ili sličnoj namjeni, potrebno riješiti sukladno sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja.
(6) Izuzetno, vremenski ograničeni svjetlosni efekti u svrhu provedbe manifestacija ograničeno su dozvoljeni unutar građevinskih područja u namjenama iz grupa D, R i Z1 za 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 613 trajanja manifestacije, sve prema sektorskom propisu za sprečavanje svjetlosnog zagađenja.

1.4.14. Daljnja primjena prostornih planova u obuhvatu plana članak 67.
(1) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, dosadašnji prostorni plan uređenja općine stare generacije - prostorni plan uređenja Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 10/07, 9/14, 10/15, 7/17, 5/20, 7/22) - V. izmjene i dopune, radi neusklađenosti s ovim planom nadalje nije provediv. članak 68.
(1) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, dosadašnji prostorni plan užega područja stare generacije u obuhvatu ovoga plana - Dpu područja centra u Zebanec Selu (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 10/07), radi neusklađenosti s ovim planom nadalje nije provediv.
(2) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju ovog plana, dosadašnji prostorni plan užega područja stare generacije u obuhvatu ovoga plana - upu područja “Ograd” u Selnici (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/21) provodi se samo u dijelu područja u obvezi izrade urbanističkog plana uređenja upu SE8 - područje “Ograd” u Selnici, a ostali dijelovi predmetnog upu stare generacije, radi neusklađenosti s ovim planom nadalje nisu provedivi.
(3) Alternativno od prethodnog stavka, za područje s obavezom izrade upu SE8 - područje “Ograd” u Selnici moguće je izraditi novi upu sukladno propisima za izradu prostornih planova nove generaciju, uz istovremeno stavljanje van snage upu područja “Ograd” u Selnici (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/21). 1.4.15. Ostale mjere provedbe plana članak 69.
(1) ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog plana za kig, kis, GBp, H, Huk i druge, određuje nAJVEću DOZVOlJEnu VRIJEDnOST, koja se u primjeni plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice:

ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje).
(2) Kod svakog pojedinačnog zahvata, urbanistički parametri utvrđeni u pojedinačnom pravilu provedbe provjeravaju se u odnosu na obaveze utvrđene u pravilniku i ppMž, prema odjeljcima: - Odredbe neposredne primjene prema pravilniku - Obaveze propisane ppMž za provedbu kroz prostorne planove lokalne razine (ppu i upu).
(3) ukoliko se u postupku iz prethodnog stavka utvrdi da je pravilnikom ili obavezom iz ppMž utvrđeni parametar stroži nego je određeno u pojedinačnom pravilu provedbe, primjenjuje se stroži parametar prema odjeljcima iz prethodnog stavka. članak 70.
(1) uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole. članak 71.
(1) uklanjanje postojećih građevina vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.
(2) Za uklanjanje postojeće građevine ovim planom utvrđene kao zaštićeno ili evidentirano kulturno dobro potrebno je ishoditi konzervatorsko odobrenje, prema posebnom sektorskom propisu za zaštitu kulturnih dobara. članak 72.
(1) postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno je Zakonom o gradnji i Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji se primjenjuju neposredno.