Lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn prostorni plan uređenja Općine Selnica

članak 73.
(1) u obuhvatu plana nije dozvoljen robinzonski smještaj izvan građevinskih područja.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, robinzonski smještaj izvan građevinskih područja moguć je isključivo ukoliko se takva namjena predvidi prostornim planom više razine za neposrednu provedbu tog prostornog plana više razine, u kom slučaju se ovaj plan ne primjenjuje. 2. inFrastrukturni sustavi 2.1. prometni sustav 2.1.1. cestovni promet članak 74.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Izvan građevinskih područja cestovno zemljište formira se kao cestovni koridor, a unutar građevinskog područja kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) unutar zemljišta za smještaj ceste treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - unutar građevinskih područja kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima Stranica 614 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. - izvan građevinskih područja kolne prometne površine mogu biti obrađene jednako kao u građevinskim područjima ili mogu biti izvedene u makadamu, odnosno završni sloj prometnice može biti od drugog ekološki prihvatljivog materijala za područje unutar kojeg se prometna površina smješta - unutar građevinskih područja pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

članak 75.
(1) u obuhvatu plana nema postojećih ni planiranih cesta državnog značaja.
(2) Trase cesta regionalnog značaja prikazane linijski određene su približno.
(3) ceste regionalnog značaja u obuhvatu plana: - žc2005 / Vrhovljan (žc2003) - Selnica - Štrukovec (Dc209) - žc2006 / Mursko Središće (Dc209) - Selnica - prekopa (Dc227) - žc2253 / pleškovec (Dc227) - plešivica - Zebanec Selo (žc2005) - lc20001 / Vrhovljan (žc2003) - Donji Koncovčak (lc20002) - lc20002 / Donji Koncovčak (žc2005) - železna Gora (žc2004/lc20080) - lc20015 / prekopa (Dc227) - Zaveščak (žc2006) - lc20017 / plešivica (žc2253) - Štrukovec (Dc209) - lc20065 / Donji Koncovčak (lc20002) - Zaveščak (žc2006) - lc20083 / Gornji Koncovčak (lc20002) - Bukovec (žc2006) - lc20094 / Frkanovec (žc2253) - Merhatovec (lc20017).
(4) Zahvati na izgradnji i rekonstrukciji javnih cesta kao građevina državnog i regionalnog značaja, uključujući i prateće i pomoćne građevine unutar njihovih zemljišnih čestica, provode se prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(5) Zaštita postojećih javnih cesta provodi se prema posebnom sektorskom propisu za javne ceste, na način da se za sve zahvate koji se provode prema ovom planu, a predviđeni su unutar zaštitnog pojasa javne ceste (ovisno o vrsti), primjene posebni uvjeti odgovarajućeg javnopravnog tijela.
(6) Zaštita planiranih javnih cesta provodi se zabranom provedbe bilo kakvih zahvata predviđenih ovim planom, unutar utvrđenog koridora za smještaj planirane javne ceste, a ukoliko koridor nije prikazan površinom uzima se da je širine 50,0 m (25,0 m obostrano od grafički prikazane trase javne ceste).

(7) priključenje cestovnih prometnica lokalne razine (nerazvrstane ceste i putovi), kao i pojedinačnih građevnih čestica drugih namjena na cestovne prometnice državne i regionalne razine vrši se prema odgovarajućim sektorskim propisima i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. članak 76.
(1) Trase cesta lokalnog značaja prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema stvarnom stanju i odgovarajućoj evidenciji nerazvrstanih cesta.
(2) Gradnja na planiranoj trasi ceste lokalnog značaja, unutar grafički određenog koridora ili u širini pojasa od 10,0 m (po 5,0 m obostrano od osi planirane trase), nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu.
(3) nove ceste lokalnog značaja, uključujući i druge elemente cestovne infrastrukture (biciklističke i pješačke staze i drugo) mogu se po potrebi trasirati unutar obuhvata plana i ukoliko nisu prikazane grafički kao planirane, svugdje gdje je potrebno povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom ili osigurati mogućnost kolnog priključenja građevnih čestica na javnu prometnu površinu.
(4) u postupku projektiranja nove ceste lokalnog značaja, najmanja širina cestovnog, odnosno uličnog koridora iznosi: - 12,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina turističkih, proizvodnih i poslovnih namjena (grupe namjena: T, I i K) - 10,0 m za cestu za dvosmjerni promet unutar površina ostalih namjena - 7,0 m za cestu za jednosmjerni promet i za slijepu cestu za dvosmjerni promet dužine do 300,0 m - 6,0 m za poljski i/ili šumski put, odnosno za nerazvrstanu cestu 4. razine.

(5) Izuzetno, dio uličnog koridora nove ceste za dvosmjerni promet koji se trasira kroz izgrađeno građevinsko područje naselja, može biti i uži od određenog prethodnim stavkom, ali ne uži od 7,0 m.
(6) Okretišta i/ili površine za mimoilaženje, na odgovarajućim međusobnim udaljenostima određenim prema posebnim tehničkim propisima, obavezni su za slijepe ceste i sve ostale ceste čiji koridor je uži od 10,0 m.
(7) ukoliko se regulacijska linija postojeće ulice ili dijela ulice unutar građevinskog područja naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi: - najmanje 6,0 m unutar površina turističkih i proizvodnih namjena (grupe namjena T i I) - najmanje 5,0 m unutar površina svih ostalih namjena.
(8) najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(9) unutar zemljišta ceste moguć je smještaj manjih infrastrukturnih građevina ili nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(10) projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora ceste širine 10,0 m i više, najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - unutar koridora ceste širine do 10,0 m najmanje jedna pješačka staza 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 615 - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.

(11) ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine. članak 77.
(1) Kolni prilazi i prolazi izvan uličnih koridora mogu se formirati kao javne površine komunalne infrastrukture rezervirane za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (samo bicikl, bicikl i mala elektrovozila i slično).
(2) pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, a mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje, površine za održavanje javnih manifestacija i slično.
(3) najmanja širina prometne površine izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.
(4) Sporedne pješačke staze unutar parkova i drugih javnih zelenih površina mogu biti i uže od utvrđenih prethodnim stavkom, ukoliko to proizlazi iz rješenja krajobraznog uređenja. članak 78.
(1) Sva nova javna parkirališta, kao i sva ostala parkirališta (koja nisu javna) predviđena na zasebnim građevnim česticama parkirališta ili na građevnim česticama druge namjene, potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.

(2) nove površine za parkiranje s neposrednim izlazom vozila na kolnik (parkirališna mjesta unutar cestovnog koridora) mogu se predvidjeti samo unutar koridora nerazvrstanih cesta (nc) i javnih cesta u kategoriji lokalna cesta (lc), pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(3) Rekonstrukcija parkirališnih površina s neposrednim izlazom vozila na cestovni kolnik dozvoljena je prema uvjetima nadležne uprave za ceste ukoliko se radi o: - javnoj cesti (prema posebnom sektorskom propisu) unutar čijeg koridora su izvedena postojeća parkirališta kao sastavni dio postojeće građevine javne ceste - parkiralištu izvedenom na zasebnoj građevnoj čestici, ako se predmetno parkiralište prema Zakonu smatra postojećom građevinom.
(4) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(5) parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se smještaju unutar površina gospodarskih namjena ili organiziraju u stražnjim dijelovima građevnih čestica drugih namjena, ukoliko je na tim građevnim česticama dozvoljeno obavljanje gospodarskih djelatnosti. 2.1.2. željeznički promet članak 79.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana. 2.1.3. pomorski promet članak 80.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana, Općina je dio kontinentalnog područja RH. 2.1.4. promet unutarnjim vodama članak 81.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana.

2.1.5. Zračni promet članak 82.
(1) nije primjenjivo unutar područja obuhvata plana. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. elektronička komunikacijska mreža članak 83.
(1) Trase EKI prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnih operatora.
(2) Ovisno o tipu i značaju, linijska EKI izvodi se kao pojedinačni kabelski vod ili kao kabelska kanalizacija predviđena za smještaj više vodova jednog ili više operatera.
(3) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje EKI vodova od međunarodnog, državnog i regionalnog značaja, utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, pri čemu je za sve takve vodove kod drugih zahvata koji se provode prema ovom planu, potrebno poštivati zaštitni pojas EKI voda širine 6,0 m (3,0 + 3,0 obostrano od osi voda) ili u drugoj dimenziji ukoliko je utvrđena posebnim propisom ili posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Distribucijske vodove EKI smješta se prvenstveno u odgovarajuću podzemnu elektroničku kabelsku kanalizaciju (EKK) smještenu unutar koridora cestovne infrastrukture, a izuzetno i na drugim površinama, ukoliko je to tehnički opravdano.
(5) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(6) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj Stranica 616 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ ili na građevnoj čestici druge namjene predviđene za visokogradnju uz uvjet da je takva mogućnost predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom planu. članak 84.
(1) Smještaj samostojećih antenskih stupova i pripadajuće povezne opreme za potrebe bežične EKI izvan građevinskih područja smatra se zahvatom regionalnog značaja, moguć je isključivo unutar površina utvrđenih za tu svrhu, provodi se neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje, osim u smislu informacije o površinama za smještaj antenskih stupova za EKI.
(2) unutar građevinskih područja dozvoljeno je smještati samostojeće antenske stupove i pripadajuću poveznu opremu za potrebe EKI, isključivo unutar površina s proizvodnom namjenom (I1) i s namjenom farme (I3), bez obzira da li se nalaze unutar zona smještaja EKI prikazanih u grafičkom dijelu plana, uz uvjet da takva mogućnost nije zabranjena odgovarajućim pravilom provedbe prema ovom planu.
(3) Antenske prihvate i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične EKI, najveće visine antenskog prihvata do 5,0 m, moguće je unutar građevinskih područja smjestiti na ravne krovove zgrada nadzemne etažnosti En=2 ili više, uz uvjet da je takva mogućnost specifično predviđena odgovarajućim pravilima provedbe prema ovom planu.
(4) Opremu za bežičnu EKI moguće je postavljati neposredno na pročelja zgrada, osim na zgrade vjerske namjene (zvonike i druge dijelove crkvi, kapelica, poklonaca i drugih memorijalnih spomenika), na pročelja viših građevina koje nisu zgrade (reklamni totemi, viši dimnjaci)

i na stupove ulične rasvjete, odnosno na stupove niskonaponske elektroenergetske mreže.
(5) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti kod utvrđivanja lokacija za postavu samostojećih antenskih stupova i antenskih prihvata na krovovima zgrada, na cijelom području obuhvata plana. 2.2.2. sustav veza, odašiljača i radara članak 85.
(1) postojeći radijski odašiljač se nalazi na području naselja Selnica, na antenskom stupu primarne namjene za EKI. 2.3. energetski sustav 2.3.1. nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika članak 86.
(1) u obuhvatu ovog plana nalaze se: - građevine tehnološkog sustava - čVOR “Međimurje” i čVOR “Vučkovec” - magistralni plinovod Dn 150/50 Mihovljan – Mursko Središće - magistralni plinovod Dn 200/50 čVOR Međimurje – MRS lendava (dio do državne granice) - tehnološki plinovod s pripadajućom drugom infrastrukturom Dn 250/50 čVOR Vučkovec - čVOR Međimurje - otpremni plinovod Dn 300/75 čVOR Međimurje – cpS Molve - proizvodno – otpremni sustav vodova čVOR Međimurje - cpS Mihovljan - tehnološki cjevovodi s pripadajućom infrastrukturom od proizvodnih bušotina do pripadajućeg čvora: Vuk-1 - čVOR «Vučkovec”, Vuč-1 i Vuč-5 - čvor “Vučkovec”, Zeb-2 - čVOR “Međimurje”.
(2) cjevovodi i drugi elementi sustava za transport ugljikovodika, kao i pripadajuće prateće građevine i oprema utvrđeni su kao građevine, površine i zahvati od državnog značaja za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

(3) uvjeti zaštite elemenata sustava obrađeni su u odjeljku “područja posebnih ograničenja”. 2.3.1.2. javna plinoopskrba članak 87.
(1) Javni sustav opskrbe zemnim plinom u obuhvatu plana je uspostavljen kao dio lokalnog distribucijskog prstena Mursko Središće – Selnica – Zebanec – lopatinec i opskrbnog sustava u svim naseljima, a koji sustavi se prema potrebi mogu nadograđivati i razvijati.
(2) Sve elemente javnog sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(3) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne plinoopskrbe preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(4) Manju infrastrukturnu građevinu sustava javne plinoopskrbe (plinsku redukcijsku stanicu i drugo), ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju. 2.3.2. elektroenergetika 2.3.2.1. javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu članak 88.
(1) u obuhvatu plana nema elemenata javne prijenosne mreže u elektroenergetskom sustavu, nazivnog napona 35,0 kV i više.
(2) u slučaju da se utvrdi potreba za smještaj dijelova javnog prijenosnog elektroenergetskog sustava na području obuhvata plana, predmetni elementi se utvrđuju kao građevine, površine ili zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 617 primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

2.3.2.2. javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu članak 89.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom na području obuhvata plana je uspostavljen, a potrebno ga je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske 10(20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 35/10(20) kV i 20/0,4 kV.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Transformatorske stanice preporuča se smjestiti na vlastitim građevnim česticama.
(4) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) u građevinskim područjima se vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča polagati podzemno.
(6) Radi racionalnijeg korištenja prostora kod širenja javne distribucijske elektroenergetske mreže: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti isti koridor.
(7) ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar cestovnih koridora ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.

(8) Kabelske razvodne ormare je moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda 2.4.1.1. vodoopskrba članak 90.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata plana izgrađen je kao dio regionalnog sustava javne vodoopskrbe s napajanjem iz vodocrpilišta nedelišće.
(2) Kao dio sustava na području obuhvata plana izveden je vodospremnik Zebanec i planiran je vodospremnik Bukovec.
(3) Trase izgrađenih i planiranih magistralnih vodova javne vodoopskrbe, kao i trase izvedenih opskrbnih vodova sustava javne vodoopskrbe prikazane linijski određene su približno, a točna pozicija utvrđuje se prema evidenciji katastra infrastrukture i podacima nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga.
(4) Smještaj u prostoru i uvjeti gradnje dijelova sustava javne vodoopskrbe regionalnog značaja utvrđuju se odgovarajućim prostornim planom više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(5) Opskrbne cjevovode javne vodoopskrbe vezane na magistralni vod u pravilu se smješta unutar cestovnih koridora, a samo ukoliko je tehničku opravdana i unutar površina drugih namjena, uz osiguranje služnosti prilaza radi održavanja cjevovoda.
(6) ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante.

članak 91.
(1) u slučajevima gdje se kroz posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela utvrdi da spajanje na sustav javne vodoopskrbe nije moguće, opskrbu pitkom vodom moguće je predvidjeti autonomnim sustavom na način da se na vlastitoj čestici predvidi: - izvedba bunara i drugih građevina i opreme za korištenje pitke vode iz podzemlja prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za korištenje podzemne vode - izvedba građevina i opreme za korištenje, skladištenje i pripreme kišnice za piće - kombinacija navedenog.
(2) Svi uređaji i oprema koji se koriste u autonomnom sustavu trebaju imati odgovarajuće ateste, a kvalitetu vode za piće u sustavu potrebno je prije njegovog puštanja u pogon ispitati sukladno posebnom propisu za zdravstvenu ispravnost.
(3) Vodoopskrbu pojedinačne čestice moguće je riješiti i priključenjem na već postojeći autonomni vodoopskrbni sustav na susjednoj čestici ili na čestici u blizini, ukoliko se dokaže izdašnost izvora i zdravstvena ispravnost vode za piće prema posebnom propisu. 2.4.1.2. Drugo korištenje voda članak 92.
(1) nije predviđeno unutar obuhvata plana. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode članak 93.
(1) nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) na područjima na kojima je sustav javne odvodnje otpadnih voda izgrađen, obavezno je priključenje kućnih sustava odvodnje otpadnih voda na javni sustav odvodnje otpadnih voda, a istovremeno s priključenjem na javni sustav, do tada korištene septičke taložnice i sabirne jame trebaju se ukloniti.

(3) priključke građevina na pojedini sustav javne odvodnje otpadnih voda u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na više funkcionalno povezanih građevina. Stranica 618 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.
(4) nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(5) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(6) nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.
(7) Otpadne vode s područja farmi i drugih prostora poljoprivrednih gospodarstava, ovisno o sastavu tih otpadnih voda, potrebno je zbrinjavati prema posebnim propisima gospodarenja u poljoprivredi i prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.
(8) Oborinske vode nije dozvoljeno ispuštati u sustav javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko je sustav utvrđen kao razdjelni. članak 94.
(1) unutar obuhvata plana, je sustav javne odvodnje otpadnih voda pretežito izveden za područja za koja je to planirano.
(2) Koncept izgradnje javnog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za područje Općine Selnica temelji se na projektu sustava odvodnje i pročišćavanja fekalnih voda „Aglomeracija Mursko Središće“ i dokumentu „Operativni program sa smjernicama za zaštitu vodnih resursa u pograničnom području – brežuljkasto područja Gornjeg Međimurja“.

(3) u sustav odvodnje otpadnih voda „Aglomeracija Mursko Središće“ s uređajem za pročišćavanje lociranim istočno od Murskog Središća i kapacitiranim na 12.000 ES, predviđeno je priključenje područja naselja Selnica, Zebanec Selo, Donji Zebanec i Gornji Zebanec.
(4) Moguća varijantna rješenja sustava odvodnje otpadnih voda ostalih naselja Općine Selnica potrebno je temeljiti na Operativnom programu iz stavka 2. ovog članka.
(5) Svi elementi sustava javne odvodnje utvrđeni su kao građevine, površine ili zahvati od regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. članak 95.
(1) na površinama u obuhvatu plana, na kojima se izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda ne predviđa ili još nije dovršena: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, za pojedinačnu građevnu česticu moguće je izvesti autonomni sustav za pročišćavanje otpadnih sanitarno – fekalnih voda tipa biorotor ili slični manji sustav, pod uvjetom: - da se dokaže, prati i održava kvaliteta vode na ispustu za prema uvjetima za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u površinske vode - da se uspostavi monitoring i kontrola autonomnog uređaja prema posebnom propisu, od strane javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu površinskih i podzemnih voda.

članak 96.
(1) Javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio regionalnog vodnogospodarskog sustava.
(2) Oborinske vode s javnih prometnih površina u načelu je potrebno ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje i to: - cjevovodi javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar građevinskih područja se preferiraju izvesti kao zacjevljeni - sustav javne oborinske odvodnje prometnih površina unutar i izvan građevinskih područja može se izvesti otvorenim kanalima ukoliko je to tehnički i/ili ekološki prihvatljivo.
(3) Oborinske vode je s građevnih čestica koje nisu javne prometne namjene, potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog.
(4) Oborinske vode s kolnih površina mogu se ispuštati u sustav oborinske odvodnje samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti, odnosno prije ispuštanja se moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. članak 97.
(1) nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.

(2) na površinama gdje se mogu pojaviti velika opterećenja uslijed oborinskih maksimuma, temeljem tehničke razrade interne oborinske odvodnje pojedinačne građevne čestice ili većeg broja čestica i/ili javnih površina, moguće je predvidjeti ispuštanje oborinske vode u lagunu za prihvat viška oborinskih voda, ali tek nakon tretmana kojim će se osigurati njihovo prethodno pročišćavanje do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode. 2.4.3. uređenje vodotoka i voda članak 98.
(1) Sustav obrane od štetnog djelovanja voda, a prvenstveno od bujičnih voda otvorenih vodotoka briježnog područja, je dijelom uspostavljen izgradnjom retencija Selnica i Vučkovec i regulacijom dijela briježnih vodotoka, te se 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 619 dodatno planira izgradnja retencija praporčan I, praporčan II i Bratijanec.
(2) Elementi sustava zaštite od bujičnih voda, utvrđuju se kao građevine, površine i zahvati od državnog ili regionalnog značaja, za čiju gradnju i rekonstrukciju se neposredno primjenjuje odgovarajući prostorni plan više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.
(3) Obranu od poplava potrebno je prvenstveno provoditi prevencijom, odnosno odmicanjem građevina od vodotoka i to najmanje 15,0 m mjereno od osi vodotoka, a preporuča se 30,0 m od osi. članak 99.
(1) Vode iz podzemlja mogu se koristiti za potrebe uspostave sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina, prema odgovarajućim studijama, odnosno projektnim rješenjima navodnjavanja.

(2) cjevovodi mreže navodnjavanja poljoprivrednih površina prioritetno se trebaju smjestiti unutar koridora cesta, poljskih i šumskih putova, a ukoliko je iz tehničkih razloga prihvatljivije, cjevovodi se uz odgovarajuće označavanje mogu smjestiti i unutar poljoprivrednih površina. članak 100.
(1) površinske vode, tekuće i stajaće, što se prvenstveno odnosi na retencije i pripadajuće kanale, mogu se koristiti za uzgoj riba za sportski, odnosno rekreacijski ribolov, uz obavezu ispitivanja utjecaja zahvata na okoliš i prirodu, prema posebnom propisu, te prema posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za površinske vode.
(2) Korištenje otvorenih vodotoka i drugih površinskih voda za individualnu proizvodnju energije nije dozvoljeno.
(3) Iskopi u svrhu osnivanja ribnjaka nisu dozvoljeni. 2.4.4. melioracijska odvodnja članak 101.
(1) Sustav melioracijske odvodnje izveden je za dio poljoprivrednih površina nizinskog dijela područja obuhvata plana, kao kanalski sustav regionalnog značaja kombiniran sa sustavom obrane od bujičnih voda briježnog dijela područja u obuhvatu plana.
(2) Zahvati na sustavu se provode neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje. 3. pOseBne mjere 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode članak 102.
(1) Dio površine obuhvata plana ulazi u zonu prijelazno područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.

(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar zaštićenog područja, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, te se prema uvjetima posebnog propisa provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu. članak 103.
(1) u obuhvatu plana nema zaštićenih površina ni pojedinačnih spomenika prirode. članak 104.
(1) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(2) Mjere zaštite u cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih vrsta: - onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta, odnosno u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta - javnu rasvjetu i vanjsku rasvjetu istaknutih objekata planirati i izvoditi na način koji ne djeluje štetno na faunu područja - u područjima posebno značajnim za obitavanje strogo zaštićenih vrsta ptica, radove izgradnje novih, te rekonstrukciju ili rušenje postojećih građevina, potrebno je provoditi u razdoblju od rujna do ožujka, kako bi se omogućilo neometano gniježđenje ptica, a eventualno nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru - na područjima značajnim za obitavanje leptira potrebno je ograničiti upotrebu pesticida, te odgovarajućim gospodarenjem travnjacima i šumskim površinama očuvati biljke hraniteljice, a vrijeme košnje i provedbu drugih aktivnosti utvrditi u suradnji s nadležnom javnom ustanovom za zaštitu prirode županije - prije radova rekonstrukcije ili rušenja građevina (naročito onih koje se nekoliko ili više godina nisu koristile) nužno je kontaktirati nadležnu javnu ustanovu zaštite prirode radi utvrđivanja prisustva strogo zaštićene i/ili ugrožene faune, ponajprije šišmiša, te provoditi utvrđene dodatne mjere zaštite u smislu pogodnih razdoblja za obavljanje radova i omogućavanja nesmetanog ulaza i izlaza za šišmiše - u što većoj mjeri očuvati prirodnost obala i cjelovitost priobalne vegetacije rijeka i potoka - u cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa potrebno je u što je moguće većoj mjeri očuvati močvarna i vlažna staništa, a za zahvate regulacije vodotoka i melioracije močvarnih i vodenih staništa provesti procjenu utjecaja na okoliš.

(3) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste i po potrebi izvršiti revitalizaciju Stranica 620 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. - na prostorima ugroženih i rijetkih močvarnih i vlažnih staništa izbjegavati planiranje građevinskih zahvata, posebno prometne i komunalne infrastrukture, te izbjegavati zahvate regulacije vodotoka, utvrđivanje obala, kanaliziranje i promjene vodnog režima - pri odabiru trasa prometnih koridora potrebno je voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa - uređenje građevinskih područja predvidjeti na način da se očuvaju zatečene krajobrazne i prirodne vrijednosti, a kod postupaka ozelenjivanja što je više moguće koristiti autohtone biljne vrste - gradnju i uređivanje prostora za specifične sadržaje, posebice turističke (kamp i slično) potrebno je predvidjeti na način da se čim manje mijenja zatečeni prostor, što manje krči zatečena drvenasta vegetacija, a za pristupne ceste i putovi koriste tradicijski šumski i poljski putovi - na svim područjima koja se koriste potrebno je osigurati propisno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. 3.1.2. kulturna baština članak 105.
(1) Status pojedinog zaštićenog kulturnog dobra utvrđuje se temeljem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na području obuhvata plana status zaštite odnosi se na:

- crkva sv. Marka evanđelista, župni dvor i pomoćne građevine, Z-3435 (dvije površine).
(2) postupci zaštite provode se prema posebnom sektorskom propisu, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odgovarajućim podzakonskim aktima i pripadajućim aktima zaštite za pojedinačna kulturna dobra.
(3) Za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar granice kulturnog dobra, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, uz poštivanje sljedećeg: - preslika akta o zaštiti kulturnog dobra obavezni je prilog posebnih uvjeta zaštite za pojedinačni zahvat unutar granica kulturnog dobra - ukoliko se posebnim uvjetima utječe na formiranje građevne čestice ili površinu obuhvata zahvata u prostoru, posebni uvjeti trebaju biti sukladni uvjetima za oblik i veličinu građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru utvrđeni pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, unutar kojeg se kulturno dobro nalazi - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom planu - unutar granica kulturnog dobra se posebnim uvjetima može povećati ili smanjiti vrijednost udjela prirodnog terena unutar građevne čestice utvrđena pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana, uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite kulturnog dobra iz akta o zaštiti.

(4) Zahvatima iz prethodnog stavka smatraju se zahvati gradnje (dogradnja, nadogradnja, pregradnja, adaptacija, uklanjanje, rušenje i drugi) ali i drugi zahvati koji se ne smatraju gradnjom, ali utječu na oblikovanje (restauracija elemenata pročelja, bojanje, ograđivanje, izvedba parternog opločenja, sadnja ukrasnog bilja, iskopi na arheološkim nalazištima i slično).
(5) povijesne građevine obnavljaju se cjelovito s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, parkom, voćnjakom, dvorištem i slično, ako su povijesno utemeljeni.
(6) Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu spomeničku vrijednost predviđaju se: konzervatorsko-restauratorsko istraživanje, konzervacija, restauracija, restitucija, građevinska sanacija, rekonstrukcija, prenamjena.
(7) Radi izbjegavanja mogućeg negativnog vizualnog utjecaja na pojedino nepokretno kulturno dobro, stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela potrebno je tražiti i u slučajevima planiranja građevinskih zahvata i na zemljišnim česticama u neposrednom kontaktnom prostoru.
(8) u slučaju pokretanja pojedinačnog postupka ispitivanja vrijednosti i zaštite pojedine prostorne strukture (građevine, objekta, površine i drugog), s ciljem upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do dovršetka postupka se za predmetnu prostornu strukturu neposredno primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. članak 106.
(1) unutar obuhvata plana evidentirani su arheološki lokaliteti / nalazišta: 1. okoliš župne crkve, Selnica 2. lokalitet Gradišće, Selnica 3. Rimski lokalitet, Selnica.

(2) Arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo na temelju posebnog odobrenja prema posebnom propisu.
(3) Svaka izgradnja na arheološkom nalazištu uvjetovana je rezultatima arheoloških iskopavanja, bez obzira na ostale prethodno izdane uvjete i odobrenja.
(4) u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora i/ili gradnje na arheološkom lokalitetu, potrebno je definirati obavezu kontinuiranog nadzora arheologa za sve radove koji se predviđaju izvoditi u zemlji, a izvještaj arheologa o praćenju radova sastavni je dio dokumentacije za ishođenje uporabne dozvole građevina smještenih unutar arheoloških lokaliteta.
(5) Izvan područja arheološkog lokaliteta, ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 621 Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku.
(6) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta. članak 107.
(1) unutar obuhvata plana nema kulturnih dobara zaštićenih na lokalnoj razini.

(2) Evidencija građevnih i drugih struktura i objekata s kulturnim potencijalom provedena je tijekom postupka izrade ovog plana, te predstavlja osnovu za pokretanje daljnjih postupaka ispitivanja vrijednosti i zaštite građevnih i drugih struktura i objekata unutar obuhvata plana, s ciljem njihova upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno radi zaštite kulturnih dobara na lokalnoj razini, i to za: - sakralni sklopovi/građevine/obilježja: 1. kameno raspelo 18/19 st., Bukovec 2. Kapela presvetog Trojstva, Donji Koncovčak 3. raspelo kod k.br.35, Donji Koncovčak 4. poklonac sv. Ivana nepomuka, Donji Koncovčak 5. raspelo ispred k.br. 18, Gornji Zebanec 6. kapela, kod k.br. 4, Merhatovec 7. raspelo uz lc20017, Merhatovec 8. raspelo uz žc2253, plešivica 9. pil sv. Josipa, Selnica 10. Kapela Marije Kraljice Mira, Zaveščak 11. raspelo, Vinogradska cesta, Zaveščak 12. raspelo, ulica Zaveščak, Zaveščak 13. Kapela sv. Florijana, Zebanec Selo 14. raspelo uz žc2005, Zebanec Selo 15. raspelo u središtu naselja, Zebanec Selo - civilni sklop/građevina/obilježje: 1. tradicijska gospodarska zgrada, Bukovec 2. tradicijski stambeno-gospodarski kompleks k.br.14, Merhatovec 3. tradicijski stambeno-gospodarski kompleks k.br.23, Merhatovec 4. tradicijski stambeno-gospodarski kompleks k.br.43, Merhatovec 5. stambena prizemnica k.br.20, Selnica 6. Dom kulture, Selnica 7. tradicijski stambeno-gospodarski kompleks, Ogradska 19, Selnica 8. stambena kuća k.br.62, Zaveščak 9. Kapela Marije Kraljice Mira, Zaveščak 10. poklonac Srca Isusova, Zaveščak - spomen obilježje:

1. spomenik nOB, Donji Koncovčak 2. spomenik nOB, uz nogometno igralište, Donji Koncovčak
(3) Zaštitu odnosno prezentaciju evidentiranih građevina treba provoditi s ciljem očuvanja kulturnog nasljeđa i u svrhu moguće prezentacije građevinske baštine, kao elementa turističkog ili kulturnog razvoja.
(4) Zabranjuje se smještaj manjih infrastrukturnih građevina neposredno uz male sakralne građevine i obilježja (kapelice i raspela), a prometnu signalizaciju i informacijske ploče je potrebno postavljati s mjerom opreza i ciljem da se ne naruši dignitet sakralne građevine, odnosno obilježja.
(5) Do usvajanja Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja, u postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora ili izvedbe građevinskih zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na evidentiranim građevinama, kao i unutar njihovih građevnih čestica, primjenjuju se pravila provedbe unutar kojeg se građevina, odnosno građevna čestica nalazi, a dodatno je potrebno tražiti stručno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
(6) Mišljenje iz prethodnog stavka je za sakralna kulturna dobra, arheološke lokalitete i memorijalna obilježja obvezujućeg značaja, a za profana usmjeravajućeg, a ne obvezujućeg značaja, pri čemu: - posebnim uvjetima nije dozvoljeno mijenjati namjenu građevina utvrđenu pripadajućim pravilom provedbe iz ovog plana - uvjeti pripadajućeg pravila provedbe iz ovog plana, a kojima su za jednu ili više građevina u granicama kulturnog dobra utvrđeni: najveća visina pročelja (H), najveća ukupna visina (Huk), najveći broj i vrsta etaža građevina (E, Ep, En, Epom, Eprat), najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveća građevinska (bruto) površina građevina mogu se posebnim uvjetima izmijeniti na način da se za jedan ili više navedenih uvjeta utvrdi manja vrijednost (strože pravilo), uz obavezno obrazloženje temeljeno na mjerama zaštite evidentirane građevine, a veće vrijednosti nije dozvoljeno utvrđivati posebnim uvjetima, odnosno ako se veća vrijednost za pojedini uvjet utvrdi, taj dio posebnih uvjeta se smatra neusklađenim s ovim planom i ne može se primijeniti, već se primjenjuje najveća dozvoljena vrijednost iz pripadajućeg pravila provedbe prema ovom planu.

3.1.3. krajobraz članak 108.
(1) prostornim planom Međimurske županije utvrđeno je područje Gornjeg Međimurja kao osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz, čija površina se dijelom proteže obuhvatom ovog plana.
(2) prema odredbama za provođenje ppMž, predviđa se izrada Krajobrazne osnove županije, kako bi se moglo pristupiti ocjeni i kvalifikaciji pojedinih krajobraznih vrijednosti i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajobraze, naglasiti njihove specifičnosti, te dati daljnje smjernice za zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti.
(3) Općina je sudionik u izradi i javnoj raspravi o dokumentu iz prethodnog stavka za područje kultiviranog krajobraza Gornjeg Međimurja. članak 109. Stranica 622 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.
(1) Šire područje inundacije vodotoka I. reda - Gornji potok, posebno u dijelu kojim protječe kroz naselje Selnica (Selnički potok) do retencije Selnica i južno od ceste žc2006 u Bukovčaku, potrebno je očuvati kao krajobraznu vrijednost bez građevinskih i drugih zahvata kojima bi se narušila ambijentalna osobitost prostora.
(2) na području iz prethodnog stavka preporuča se izvršiti vrednovanje vegetacije i temeljem iste izrada krajobraznog projekta, s ciljem krajobrazne zaštite i izvedbe pješačke šetnice. 3.1.4. ekološka mreža (natura 2000) članak 110.
(1) unutar obuhvata plana nalazi se područje europske ekološke mreže: - prema Direktivi o staništima - HR 2001346 Međimurje.
(2) Aktivna zaštita područja europske ekološke mreže nije predmet ovog plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.

(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a predviđeni su unutar područja europske ekološke mreže, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na ekološku mrežu. 3.2. posebna ograničenja 3.2.1. tlo članak 111.
(1) prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,07 g, što odgovara potresu VI. stupnja McS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje Općine spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,15 g, što odgovara potresu VII. stupnja McS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi. članak 112.
(1) područje Gornjeg Međimurja osjetljivo je na klizanje terena, pretežito uzrokovanog posljedicama bujičnih poplava, ali iz drugih razloga, no za sada nema sveobuhvatnih studija o navedenoj temi, te je do izrade takvih dokumenata u pojedinačnim slučajevima provedbe zahvata prvenstveno u svrhu gradnje, potrebno: - izvršiti geotehničko ispitivanje pojedinačne lokacije na kojoj se zahvat predviđa - primijeniti posebne sektorske propise za gradnju na područjima s potencijalnom pojavom klizanja tla. 3.2.2. vode i more članak 113.
(1) unutar područja obuhvata plana nema utvrđenih zona vodonosnika niti zona zaštite izvorišta.

3.2.3. područja posebnih ograničenja članak 114.
(1) površine s posebnim režimom zaštite okvirno su prikazane u grafičkom dijelu plana.
(2) Radi zaštite građevina, površina i zahvata za koje je režim zaštite utvrđen, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog plana, a u cijelosti ili dijelom se planiraju se unutar površina s režimom zaštite, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti odgovarajućih javnopravnih tijela i sukladno istima izdaje suglasnost za zahvat.
(3) Zaštitni pojas izgrađene i kategorizirane javne ceste utvrđen sektorskim propisom mjeri se od ruba cestovnog pojasa i ovisno o kategoriji javne ceste iznosi: - za žc - 15,0 m - za lc - 10,0 m.
(4) Za magistralne i međunarodne cjevovode za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika: - zona opasnosti iznosi 60,0 m (30,0 m obostrano od osi cjevovoda), unutar koje je zabranjena gradnja sadržaja za boravak ljudi - zaštitna zona iznosi 200,0 m (100,0 m obostrano od osi cjevovoda) - zona zabrane sadnje biljaka čije korijenje raste dublje od 1,0 m ispod površine tla ili za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m ispod površine tla, iznosi 10,0 m (5,0 m obostrano od osi cjevovoda).
(5) Zaštita dubokih bušotina: - oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine - kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.

(6) Zaštitni pojas za zračne elektroenergetske prijenosne vodove (dalekovodi): - za postojeći 35 kV DV - 30,0 m (15,0 m obostrano od osi voda).
(7) Zaštitni pojasevi građevina s posebnim režimom zaštite, u slučajevima kada zbog naknadne izvedbe ili rekonstrukcije nisu obrađeni obim planom, provodi se prema posebnim sektorskim propisima (sektorski zakoni, pravilnici, mrežna pravila i drugo). 3.2.4. Zrak članak 115.
(1) unutar obuhvata plana nema povećane ugroze onečišćenja zraka. 3.3. posebni načini korištenja 3.3.1. područja posebnog načina korištenja 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 623 članak 116.
(1) u obuhvatu plana nalaze se površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe: - Epu Vučkovec - Epu Vukanovec - Epu Zebanec - Ipu SZH-01 - IpGV Međimurje 5
(2) ppž dodatno utvrđuje istražni potencijal geotermalne vode Mursko Središće.
(3) područje Ipu prema sektorskom propisu ujedno je područje istraživanja i eksploatacije geotermalne vode za energetske svrhe.
(4) površine planirane za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda prema ppž utvrđene su za cijelu županiju.
(5) unutar obuhvata plana nema površina utvrđenih za istraživanje mineralnih sirovina (pijeska, šljunka, kamena, ciglarske gline i drugo), prema posebnom sektorskom propisu.
(6) površine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalnih voda precizno su prikazane u grafičkom dijelu plana, u provedbi služe samo kao informativni podatak, odnosno zahvati za ovu svrhu se provode prema odgovarajućem prostornom planu više razine, a ovaj plan se ne primjenjuje.

članak 117.
(1) površina za smještaj viška iskopa mineralne sirovine u postupku izvođenja građevinskih radova planirana je u okviru poduzetničke zone uz Dc209.
(2) precizna lokacija i površina građevne čestice za višak iskopa utvrđuje se kroz izradu prostornog plana užega područja. 3.3.2. područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite članak 118.
(1) u obuhvatu plana nema utvrđenih područja s primjenom posebnih mjera uređenja i zaštite. pOjmOvi članak 4.
(1) pojedini pojmovi u smislu ovoga pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi – koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine – zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana – interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica – regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena – građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije – obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije – namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom – sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata – prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom – glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine – postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena – pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine – prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom – prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama – zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim pravilnikom nije drugačije propisano – javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)