Lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn prostorni plan uređenja Općine Selnica

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ1 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. članak 22.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. građevna čestica manje ili srednje višejedinične gradnje (MV, SV); broj Suc po jednoj građevnoj čestici određuje se ovisno o tipu višejedinične gradnje prema odjeljku “Ostale odredbe” b. najmanja građevna čestica utvrđuje se kao tip D1, D2, E1 ili E2 prema odjeljku “Ostale odredbe”, osim za specifično utvrđene namjene prema ovoj točki c. najmanja površina zasebne čestice građevne za sportsko-rekreacijske površine i/ili igrališta na otvorenom se ne uvjetuje, a najveća se utvrđuje s 1.500,0 m2 d. najmanja i najveća površina zasebne građevne čestice parka, dječjeg igrališta, zaštitne zelene površine, prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuju e. za građevne čestice s drugim dozvoljenim namjenama glavne građevine, najveća površina se ne uvjetuje f. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. glavna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar ovog pravila provedbe u pravilu je složena građevina - zgrada s više međusobno kompatibilnih namjena utvrđenih prema odjeljku “namjena prostora” b. izuzetno od prethodnog, dječji vrtić se ne može graditi unutar ovog pravila provedbe c. zgrada prateće namjene koju je prema odjeljku “namjena površina” moguće graditi na zasebnoj građevnoj čestici, u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatra se glavnom građevinom i za nju se primjenjuju isti uvjeti (za građevni pravac, H, Huk, Ep, En, kig i kis), kao za glavnu građevinu primarne namjene d. u slučaju da se prema posebnom propisu mogu klasificirati kao površine komunalne infrastrukture, građevine niskogradnje (prometne površine, otvorena rekreacijska igrališta i drugo) i druge površine prateće namjene koje nisu građevine (zelene površine i slično) za koje je prema odjeljku “namjena prostora” utvrđena mogućnost gradnje i uređenja na zasebnoj građevnoj čestici, se u odnosu na vlastitu građevnu česticu smatraju glavnom građevinom ili površinom glavne namjene, a moguće ih je i međusobno kombinirati na istoj građevnoj čestici e. ukoliko se ne radi o komunalnoj infrastrukturi, građevine niskogradnje (prometne površine, prvenstveno parkirališta, trgovi i slično), mogu se graditi i uređivati na zasebnoj čestici koja neposredno graniči s građevnom česticom glavne građevine u čijoj su funkciji, ukoliko su čestice i glavne i prateće građevine obuhvaćene istim (jedinstvenim) obuhvatom zahvata u prostoru f. manju infrastrukturnu građevinu može se smjestiti unutar građevne čestice glavne građevine kao njen dio ili se je smješta na zasebnoj građevnoj čestici kao glavnu građevinu i oblikuje prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”.

3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na pojedinačnoj građevnoj čestici obavezno je smjestiti jednu glavnu građevinu 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 595 b. jedan ili više sadržaja pratećih namjena smještaju se unutar (složene) glavne građevine kao samostalne uporabne cjeline (Suc) c. jedan ili više pomoćnih sadržaja smještaju se unutar (složene) glavne građevine, a u slučaju potrebe mogu se oblikovati kao samostalne uporabne cjeline (Suc) d. izuzetno od prethodnog, izvan glavne građevine na istoj građevnoj čestici moguće je smjestiti spremište za skupljanje otpada u funkciji jednog ili više sadržaja glavne građevine i biciklarnik e. nova ili zamjenska glavna građevina se smješta kao SS, a postojeća SS i pu se rekonstruiraju na isti način na koji su izgrađene f. ulično pročelje glavne građevine smješta se najmanje 5,0 m i najviše 10,0 m uvučeno od regulacijske linije g. izuzetno od prethodnog, ukoliko se između regulacijske linije i uličnog pročelja smješta parkiralište, glavna građevina može od regulacijske linije biti i više uvučena, do najviše 20,0 m h. SS glavna građevina se smješta najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija) i. pu glavna građevina smješta se na jednoj bočnoj međi vlastite građevne čestice i najmanje 4,0 m udaljeno od svih ostalih međa vlastite građevne čestice (međe koje nisu regulacijska linija).

4. izgrađenost građevne čestice a. za sve tipove višejedinične gradnje (MV, SV) kig je utvrđen je u odjeljku “Ostale odredbe” b. za sve sporne situacije, prema ovom pravilu provedbe kig=0,3 c. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,2 b. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m, Huk=11,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/ p+1K+pk (ili uk) b. bez obzira na tip građevne čestice, najniža dozvoljena etaža glavne građevine može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S). 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se da se nove zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. gradnja ograda je neobavezna, a ukoliko se predviđa, uobičajeno se je smješta na međe građevne čestice s unutarnje strane, te ovisno o oblikovanju okoliša može biti i više uvučena unutar čestice d. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice e. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica f. ograda može biti predviđena i kao živica, pri čemu ista mora u cijelosti biti unutar vlastite građevne čestice g. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe b. izuzetno od prethodnog, kod rekonstrukcije postojeće glavne građevine nadzemne etažnosti En=p+2K potrebno je akceptirati takvu postojeću nadzemnu etažnost i tome prilagoditi visinu zgrade, Stranica 596 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

uz uvjet da ukupna visina kod rekonstrukcije ne može prijeći Huk=12,0 m. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. H(pom)=3,5 m, Huk(pom)=5,0 m, E(pom)=1/p b. pomoćna građevina - spremište za skupljanje otpada i biciklarnik se smještaju ili iza uličnog pročelja glavne građevine, u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 1,0 m, a u odnosu na susjednu glavnu građevinu udaljeno najmanje 10,0 m. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. gradnja prateće građevine na istoj građevnoj čestici uz glavnu građevinu nije dozvoljena u ovom pravilu provedbe b. prateća građevina druge namjene na zasebnoj građevnoj čestici gradi se prema uvjetima za glavnu građevinu.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: M-MJ2 1. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja), bez obzira da li se predviđaju na zasebnoj građevnoj čestici ili su predviđena kao pomoćne građevine uz glavnu građevinu, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 2. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. članak 23.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: T-AK1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. pravilo provedbe odnosi se na sadržaje ugostiteljskoturističke namjene unutar građevinskih područja naselja b. obuhvat zahvata u prostoru utvrđuje se ukupnom površinom pripadajućeg pravila provedbe, a preporuča se da se u istoj površini formira (jedinstvena) građevna čestica arhitektonskog kompleksa c. ukoliko se građevna čestica unutar pojedinačnog pravila provedbe formira kao manja od te površine, ne može biti manja od 2.500,0 m2 d. najmanja površina zasebne građevne čestice zelene površine i prometne površine (kolne, pješačke, biciklističke, parkirališta) se ne uvjetuje, a najveća iznosi 30% površine pripadajućeg pravila provedbe e. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena građevina utvrđuje se prema odjeljku “namjena prostora” b. namjenu pojedine građevine potrebno je uskladiti prema posebnim sektorskim propisima, u kojima je određena i turistička kategorizacija. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, a ovisno o pojedinačnom slučaju alternativno je moguće graditi jednu građevinu b. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se mogu predvidjeti kao SS i pu, pri čemu se preporuča da slobodnostojeće zgrade budu međusobno udaljene za najmanje 1/2H više zgrade, ali ne manje od 4,0 m d. za postojeće građevine uvučene od linije regulacije ulice preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s 5,0 m uvučeno od regulacijske linije ulice e. nove građevine unutar pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije pristupne prometnice trebaju biti uvučene za visinu vlastitog pročelja (H), ali ne manje od 5,0 m f. nove zgrade unutar pojedinog arhitektonskog kompleksa, od stražnje međe koja nije regulacijska linija i od jedne bočne međe mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m.

4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,3 b. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na otvorena sportska i rekreacijska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 5. iskoristivost građevne čestice a. za ugostiteljsko - turističke sadržaje s glavnom građevinom hotel, aparthotel, motel i pansion kis=1,0 b. za ugostiteljsko - turističke sadržaje turističkog naselja kis=0,6 c. za kamp, glamp i kamp odmorište kis=0,3 d. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na otvorena sportska i rekreacijska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za glavnu građevinu u sklopu arhitektonskog kompleksa ako se radi o hotelu, pansionu, motelu ili apartman hotelu se građevinska (bruto) površina ne ispituje, GBp=X b. za sve ostale zgrade u ugostiteljsko - turističkoj namjeni u sklopu arhitektonskog kompleksa osim navedenih prethodnom podtočkom GBp=120,0 m2 c. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 597 površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. za glavnu građevinu u sklopu arhitektonskog kompleksa ako se radi o hotelu, pansionu, motelu ili apartman hotelu H=12,0 m, Huk=17,0 m, E=4, Ep=1/po, En=3/bez obzira na vrstu etaže b. za sve ostale zgrade u ugostiteljsko - turističkoj namjeni u sklopu arhitektonskog kompleksa osim navedenih prethodnom podtočkom, H=5,0 m, Huk=8,0 m, E=3, Ep=1/po, En=2/p+pk c. najniža dozvoljena etaža građevina može se umjesto kao podrum (po) oblikovati kao suteren (S).

8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m b. specifične građevine koje turističku ponudu upotpunjuju radi svog inventivnog oblika ili funkcije, kao što su vidikovac, staza kroz krošnje i druge slične građevine, mogu se graditi bez ispitivanja visine i etažnosti H=X, Huk=X, E=X, uz uvjet da nemaju smještajnu namjenu c. ukupna tlocrtna površina otvorenih bazena ne može prelaziti 10% površine građevne čestice d. otvorena sportska i rekreacijska igrališta dimenzioniraju se prema odgovarajućem sektorskom propisu. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. za zgrade je obavezna primjena kosog krova nagiba od 10 do 60 stupnjeva b. izuzetno od prethodnog, glavna građevina ako se radi o hotelu, može se u cijelosti ili djelomično oblikovati s ravnim krovom u sustavu “zeleni krov” c. očekuje se da se zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju ili na način da suvremenim oblikovanjem interpretiraju tradicijsku ruralnu gradnju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša d. sve zgrade u sklopu arhitektonskog kompleksa orijentirane na pristupnu ulicu moraju se oblikovati reprezentativno. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanje jedno a najviše dva parkirališta za potrebe arhitektonskog kompleksa smještaju se unutar pojedinog pravila provedbe na tehnički i oblikovno najpovoljnijoj poziciji najmanje 5,0 m udaljeno od regulacijske linije javne prometne površine, dimenzioniraju se prema odjeljku “Ostale odredbe”, a oblikuju prema odredbama odjeljka “cestovni promet” c. ukoliko se parkiralište predviđa s nadstrešnicama, na oblikovanje nadstrešnica primjenjuju se uvjet visine, ukupne visine i etažnosti za pomoćne građevine prema točki 14.

d. najmanji udio prirodnog terena na pojedinoj građevnoj čestici iznosi 30% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 e. ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m, pri čemu otvaranje ulične ograde mora biti predviđeno u smjeru unutrašnjosti građevne čestice f. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica g. gradnja ograda veće visine dozvoljena je samo radi zaštite sportskih i rekreacijskih igrališta, a visina ograde se u tom slučaju određuje ovisno o funkciji zaštite h. ograda oko dječjeg igrališta može biti predviđena i kao živica. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je osigurati mogućnost pristupa za osobe smanjene pokretljivosti na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva za površine i građevine javne namjene. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje i primjenu OIE primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”.

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine koja odgovara uvjetima ovog pravila provedbe vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine b. ako je postojeća glavna građevina zgrada izvedena s većom etažnosti (E) i/ili visinom (H, Huk) nego što je dozvoljeno ovim pravilom provedbe, može se rekonstruirati na način da se u postojećem dijelu takva etažnost i visina zgrade zadrže, a dogradnja se provodi prema uvjetima iz ovog pravila provedbe c. ako je postojeća glavna građevina zgrada SS, pu, D ili uGl, rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe d. ako je postojeća glavna građevina zgrada u tipologiji gradnje u i n rekonstruira se na način da se na izgrađeni dio građevine primjenjuju uvjeti prema kojima je zgrada izgrađena, a dogradnja u smjeru dvorišta se oblikuje kao pu zgrada prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe e. izuzetno, postojeće glavne građevine čija udaljenost od regulacijske linije je veća od utvrđene ovim pravilom provedbe, kod rekonstrukcije zadržavaju Stranica 598 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. postojeći građevinski pravac ili se mogu dograđivati, pri čemu se dogradnja u smjeru regulacijske linije može predvidjeti najviše do 5,0 m udaljenosti od regulacijske linije. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćnim građevinama se smatraju slobodnostojeće ili prigrađene nadstrešnice za sjedenje, sjenice i slične građevine čija upotreba je neodjeljivo vezana uz upotrebu građevine primarne ili prateće namjene b. najveća dozvoljena visina pročelja pomoćne građevine H(pom)=3,5 m, najveća ukupna visina Huk(pom)=4,5 m, a etažnost E(pom)=1/p c. pomoćne građevine se grade kao SS i smještaju najmanje 5,0 m udaljeno od regulacijske linije pristupne ulice, od jedne bočne ili stražnje međe udaljeno najmanje za 1,0 m, a od ostalih međa vlastite građevne čestice udaljeno najmanje 4,0 m.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. sadržaje prateće namjene prvenstveno je potrebno je integrirati u zgradi ili jednoj od zgrada primarne namjene u sklopu arhitektonskog kompleksa b. alternativno je zgrade prateće namjene moguće predvidjeti kao SS građevine, u kom slučaju se oblikuju kao pomoćne građevine iz točke 14.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: T-AK1 1. Broj samostalnih uporabnih cjelina se ne ispituje Suc=X. 2. Igrališta na otvorenom (sportska, rekreacijska i dječja) i otvoreni bazeni, trebaju biti najmanje 12,0 m udaljeni od najbližeg stambenog prostora na susjednoj građevnoj čestici. 3. Otvoreni bazen treba biti najmanje 6,0 m udaljen od glavne građevine na susjednoj građevnoj čestici. 4. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. 5. Sve smještajne jedinice potrebno je oblikovati na način da su pristupačne za održavanje na način sukladan posebnim propisima zaštite na radu i da ne iziskuju specijalne vještine zaposlenika (spremač/spremačica i slično). članak 24.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: T-AK2 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. pravilo provedbe odnosi se na GpIn kamp uz retenciju Selnica b. obuhvat zahvata u prostoru utvrđuje se ukupnom površinom pripadajućeg pravila provedbe, a preporuča se da se u istoj površini formira (jedinstvena) građevna čestica arhitektonskog kompleksa kampa s ili bez kamp odmorišta.

2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. namjena pojedine građevine arhitektonskog kompleksa ugostiteljsko - turističke namjene utvrđuje se prema posebnim sektorskim propisima, u kojima je određena i turistička kategorizacija za kamp i kamp odmorište b. otvoreni bazeni i sportska igrališta ne mogu se graditi unutar ovog pravila provedbe c. namjena ostalih građevina utvrđuje se prema odjeljku “namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se mogu predvidjeti kao SS i pu, pri čemu se preporuča da slobodnostojeće zgrade budu međusobno udaljene za najmanje 1/2H više zgrade, ali ne manje od 4,0 m d. građevine od regulacijske linije pristupne prometnice trebaju biti uvučene za visinu vlastitog pročelja (H), ali ne manje od 5,0 m e. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa, od svih međa vlastite građevne čestice trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m. 4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,1 b. kig se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na otvorena sportska i rekreacijska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa.

5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,1 b. kis se obračunava samo za zahvate visokogradnje, a u odnosu na otvorena sportska i rekreacijska igrališta, zahvate niskogradnje i infrastrukturu se ne računa. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje, GBp=X b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. H=5,0 m, Huk=8,0 m, E=3, Ep=1/po, En=2/p+pk 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Huk=5,0 m b. specifične građevine koje turističku ponudu upotpunjuju radi svog inventivnog oblika ili funkcije, kao što su vidikovac i druge slične građevine, mogu se graditi bez ispitivanja visine i etažnosti H=X, Huk=X, E=X, uz uvjet da nemaju smještajnu namjenu c. otvorena dječja i rekreacijska igrališta dimenzioniraju se prema odgovarajućem sektorskom propisu, odnosno tehničkim normama. 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 599 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. za zgrade je obavezna primjena kosog krova nagiba od 10 do 60 stupnjeva b. alternativno od prethodnog stavka može se predvidjeti ravni krov izveden kao “zeleni krov” c. očekuje se da se zgrade oblikuju u suvremenom arhitektonskom izričaju, te primjenom metoda energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanje jedno a najviše dva otvorena parkirališta za potrebe arhitektonskog kompleksa smještaju se na tehnički i oblikovno najpovoljnijoj poziciji, dimenzioniraju se prema odjeljku “Ostale odredbe”, a oblikuju prema odredbama odjeljka “cestovni promet” c. najmanji udio prirodnog terena iznosi 60% površine građevne čestice, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 d. ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najveće visine 2,0 m, mjereno od niže kote terena susjednih čestica, a obavezno se oblikuju kao prozračne žičane ograde i/ili živica. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. potrebno je osigurati mogućnost pristupa za osobe smanjene pokretljivosti na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva za površine i građevine javne namjene. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje se primjenjuju odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”.

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. rekonstrukcija postojeće građevine vrši se prema uvjetima za gradnju nove građevine. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćnim građevinama se smatraju slobodnostojeće ili prigrađene nadstrešnice za sjedenje, sjenice i slične građevine b. najveća dozvoljena visina pročelja pomoćne građevine H(pom)=3,5 m, najveća ukupna visina Huk(pom)=4,5 m, a etažnost E(pom)=1/p c. pomoćne građevine se grade kao SS i smještaju najmanje 4,0 m udaljeno od svih međa građevne čestice. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateće građevine druge namjene unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljene.
(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: T-AK2 1. Sve smještajne jedinice potrebno je oblikovati na način da su pristupačne za održavanje na način sukladan posebnim propisima zaštite na radu i da ne iziskuju specijalne vještine zaposlenika (spremač/spremačica i slično). 2. unutar ovog pravila provedbe sustavi korištenja OIE namijenjeni za samoopskrbu smatraju se kućnim instalacijama, bez obzira na mogućnost isporuke viška energije u javni sustav, pri čemu se: a. fotonaponski paneli i solarni kolektori mogu smještati samo na pročelja i krovove zgrada i na krovove nadstrešnica - sustavi za korištenje temperature zemlje (cijevni razvod) b. sustavi za iskorištavanje temperature podzemne vode (plitka geotermalna bušotina) i sustavi za korištenje vanjskog zraka, s pripadajućim uređajima za grijanje/hlađenje/rekuperaciju, obavezno se smještaju na istoj građevnoj čestici na kojoj je potrošač.

c. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, prema uvjetima za pomoćne građevine, a oblikuje ih se na način da se vizualno integriraju unutar arhitektonskog kompleksa. 3. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljeno smještanje građevina/sustava za proizvodnju energije iz biomase, bioplina, geotermalne elektrane iz dubokih bušotina, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda. članak 25.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-AK1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. najmanje dimenzije građevne čestice utvrđuju se s pGč=1.000,0 m2 i ŠGč=28,0 m b. izuzetno od prethodnog, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje, građevne čestice s postojećim zgradama mogu imati manju površinu i manju širinu, ali širina ne može biti manja od 16,0 m c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “namjena prostora”. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks Stranica 600 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026.

b. izuzetno, ukoliko nema potrebe za gradnjom više građevina, moguće je izgraditi samo jednu građevinu koja može ali i ne mora biti složena građevina u pogledu većeg broja namjena i Suc-a u građevini c. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu d. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije ulice e. nove zgrade unutar svakog pojedinog arhitektonskog kompleksa od regulacijske linije trebaju biti udaljene najmanje za 10,0 m, a od ostalih međa koje graniče sa susjednim građevnim česticama trebaju biti odmaknute najmanje za širinu vatrogasnog koridora, ali ne manje od 4,0 m f. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m g. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštitu od požara i zaštitu na radu. 4. izgrađenost građevne čestice a. za građevnu česticu površine do 1,0 ha - kig=0,4 b. za građevnu česticu površine veće od 1,0 ha - kig=0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=1,0. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje, GBp=X b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč).

7. visina i broj etaža građevine a. H=12,0 m; Huk=15,0 m; E=4, Ep=1/po, En=3/ p+2K b. izuzetno, kod hala velikih volumena, ukoliko je unutar korpusa hale moguće izvesti veći broj etaža manjih visina, primjerice za uredsku namjenu, broj etaža se ne ograničava, osim osnovnim volumenom hale. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za samostojeći reklamni pilon i samostojeći antenski stup Huk=20,0 m b. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=12,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa, pri čemu treba izbjegavati primjenu boja koje ekstremno odudaraju od okoliša. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 c. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela d. izuzetno, ograda može biti viša i iz tog razloga i specifično oblikovana, te dimenzionirana na mehaničku otpornost i stabilnost, ukoliko se radi o posebnim tehnološkim razlozima (zaštita otvorenog skladišta od utjecaja vremena, pogleda i slično) e. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m f. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća građevina rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema istim uvjetima utvrđenim za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, u pravilu na zasebnoj građevnoj čestici b. alternativno, ukoliko su jedna ili više pratećih građevina druge namjene funkcionalno 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 601 kompatibilne glavnoj građevini, mogu se graditi na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-AK1 1. najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa Suc=6, pri čemu namjene pojedinih Suc trebaju biti međusobno kompatibilne. 2. Stambeni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 3. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. 4. OIE - elektrane a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla) smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. unutar ovog pravila provedbe, komercijalna sunčana elektrana ne može biti glavna građevina c. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se ne može postaviti d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj drugih tipova komercijalnih OIE elektrana - geotermalne i hibridne elektrane koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, bioplinske elektrane, elektrane na druge vrste biomase, vjetroelektrane niti elektrane koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda.

e. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije f. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu g. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu. članak 26.
(1) pravila provedbe za površinu označenu: I-FA 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. arhitektonski kompleks za uzgoj životinja - farma b. građevna čestice određuje se kao područje pripadajućeg pravila provedbe, a iz tehničkih razloga može biti do 5% manja c. površina zasebne građevne čestice manje infrastrukturne građevine utvrđuje se prema odjeljku “Ostale odredbe”. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. jedna zgrada ili više zgrada i drugih vrsta građevina u funkciji farme i kompatibilnih namjena utvrđeno prema odjeljku “namjena prostora” b. ukoliko je tehnički izvedivo, moguća je rekonstrukcija u svrhu prenamjene za uzgoj druge vrste životinja. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. građevine i drugi sadržaji primarne i prateće namjene se smještaju na način da međusobno čine arhitektonski kompleks b. zgrade unutar arhitektonskog kompleksa se u međusobnom odnosu mogu predvidjeti kao SS i pu c. za postojeće zgrade preporuča se zadržati postojeći građevinski pravac, a u koliko se predviđa dogradnja u smjeru ulice, građevinski pravac se određuje s najmanje 10,0 m od regulacijske linije pristupne prometne površine d. najmanja međusobna udaljenost SS građevina unutar građevne čestice određuje se kao veća vrijednost od polovine zbroja njihovih visina pročelja (H1+H2)/2 ili 4,0 m e. međusobna udaljenost građevina unutar arhitektonskog kompleksa treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštite od požara i zaštite na radu.

4. izgrađenost građevne čestice a. kig=0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. kis=0,4. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. za pojedinačnu građevinu se građevinska (bruto) površina ne ispituje, GBp=X b. najveća dozvoljena vrijednost zbirne građevinske (bruto) površine svih građevina na čestici proizlazi iz najveće pripadajuće dozvoljene vrijednosti koeficijenta iskoristivosti građevne čestice i površine građevne čestice, odnosno obračunava se kao njihov međusobni umnožak (GBp=kis x pGč). 7. visina i broj etaža građevine a. H=7,0 m; Huk=10,0 m; E=4; Ep=1/po; En=3/ p+1K+pk. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. za silose Huk=15,0 m b. za ostale građevine koje nisu zgrade Huk=5,0 m. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. očekuje se suvremeno oblikovanje u skladu s namjenom arhitektonskog kompleksa. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru Stranica 602 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. a. najmanji potrebni broj i oblikovanje pGM utvrđuje se prema normativima iz odjeljka „Ostale odredbe“ b. sve površine za parkiranje se obavezno smješta unutar vlastite građevne čestice kao pomoćni sadržaj glavnoj građevini c. najmanji udio prirodnog terena na građevnoj čestici iznosi 20% njene površine, pri čemu pojedinačna površina koja ulazi u obračun udjela prirodnog terena ne može biti manja od 10,0 m2 d. građevnu česticu treba ograditi tipskom ogradom visine do 2,20 m, koja može biti žičana ili od betonskih, aluminijskih ili sličnih panela e. ograde se postavljaju na međi ili uvučeno od međe u unutrašnjost građevne čestice, na način da ograda od osi svakog poljskog puta s kojim zemljište graniči bude uvučena najmanje za 5,0 m f. nasipi i iskopi terena, potporni zidovi, terase, stube i drugi elementi predviđeni u svrhu uređenja građevne čestice trebaju biti izvedeni na način da se uklope u cjelokupni okoliš ulice, te na način da se onemogući otjecanje oborinskih voda na štetu susjednih zemljišta i građevina.

11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. mogućnost kolnog i pješačkog pristupa za osobe smanjene pokretljivosti ispituje se ukoliko je to utvrđeno kao obavezno posebnim propisom, na način i u obimu na koji to poseban propis zahtijeva. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. kolni priključak i priključci na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje su obavezni za svaku građevnu česticu b. priključenje na ostale javne sustave komunalne infrastrukture nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo c. za kolno priključenje primjenjuju se odredbe odjeljka “Ostale odredbe”, a za priključenje na ostalu infrastrukturu odredbe odjeljka “Infrastrukturni sustavi”. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. postojeća građevina rekonstruira se prema uvjetima za novu gradnju iz ovog pravila provedbe. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. pomoćne građevine se grade prema istim uvjetima utvrđenim za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. prateća građevina druge namjene se gradi prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe, na zasebnoj građevnoj čestici ili alternativno na istoj građevnoj čestici s glavnom građevinom na način da međusobno čine arhitektonski kompleks, sve prema uvjetima za glavnu građevinu iz ovog pravila provedbe.

(2) Ostala pravila provedbe za površinu označenu: I-FA 1. Kapacitet farme tovne peradi u odnosu na udaljenost od građevinskog područja naselja i drugih elemenata u prostoru utvrđuje se: a. za kapacitet od 5.000 do 18.000 kom - najmanje 70,0 m od najbliže stambene građevine, 30,0 m od ceste državnog značaja (D), 15,0 m od ceste regionalnog značaja (ž) b. za kapacitet iznad 18.000 kom do 25.000 kom - najmanje 100,0 m od granice građevinskog područja, 50,0 m od ceste državnog značaja (D), 20,0 m od ceste regionalnog značaja (ž) c. za kapacitet iznad 25.000 kom - najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja, 100,0 m od ceste državnog značaja (D), 50,0 m od ceste regionalnog značaja (ž). 2. Kapacitet farme za ostale uzgojne vrste, osim tovne peradi, u odnosu na udaljenost od građevinskog područja naselja i drugih elemenata u prostoru utvrđuje se: a. za kapacitet od do 10 uG - najmanje 12,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) b. za kapacitet iznad 10 uG do 60 uG - najmanje 50,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) c. za kapacitet iznad 60 uG do 100 uG - najmanje 70,0 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično), najmanje 20,0 m od ceste državnog značaja (D)

d. za kapacitet iznad 100 uG do 250 uG - najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (Gpn) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) turističke namjene, najmanje 50,0 m od ceste državnog značaja (D) i 20,0 m od ceste regionalnog značaja (ž) e. za kapacitet iznad 250 uG - najmanje 200,0 m od granice građevinskog područja naselja (Gpn) i granice izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (GpIn) turističke namjene, najmanje 100,0 m od ceste državnog značaja (D) i 50,0 m od ceste regionalnog značaja (ž). 3. najveći dozvoljeni broj samostalnih uporabnih cjelina u sklopu arhitektonskog kompleksa Suc=6, pri čemu namjene pojedinih Suc trebaju biti međusobno kompatibilne. 4. unutar pojedine građevne čestice moguće je urediti najviše 2 stana za vlasnika/zaposlenika/održavatelja farme, pri čemu je obavezna provjera utjecaja stambenog sadržaja u odnosu na posebne veterinarske propise uzgoja životinja. 5. Turistički smještajni sadržaji unutar ovog pravila provedbe nisu dozvoljeni. 6. parkiralište, bez obzira da li se nalazi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici druge glavne namjene, oblikuje se prema odredbama za parkirališta iz odjeljka “Ostale odredbe” i “cestovni promet”. 7. OIE 29. lipnja 2026. “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” Broj 16 - Stranica 603 a. sunčane elektrane za samoopskrbu (fotonaponski i kolektorski sustavi), elektrane koje koriste energiju zemlje na malim dubinama (do 1,5 m dubine ispod razine tla) i geotermalne elektrane iz plitkih bušotina (do 30,0 m dubine ispod razine tla)

smatraju se kućnim instalacijama i mogu se na pojedinačnoj građevnoj čestici graditi za vlastite potrebe b. komercijalna sunčana elektrana se može predvidjeti kao prateća građevina, pri čemu se preferira njena postava na krovu ili kao element oblikovanja pročelja, a na tlu se može postaviti uz poštivanje obaveznog udjela prirodnog terena na pojedinačnoj građevnoj čestici c. bioplinsko postrojenje i elektrane na druge vrste obnovljivih izvora koji koriste biomasu, uključujući kogeneraciju, mogu se unutar ovog pravila provedbe graditi za vlastite potrebe i/ili u komercijalnu svrhu prema posebnim sektorskim propisima i tehničkim normama, pod uvjetom da su od najbližeg stambenog prostora, izuzev stanova smještenih unutar istog GpIn, te od najbliže odgojne ili obrazovne ustanove i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično), udaljene najmanje 500,0 m d. unutar ovog pravila provedbe nije dozvoljen smještaj geotermalnih i hibridnih elektrana koje kao izvor koriste energiju geotermalne vode iz dubokih bušotina, vjetroelektrana, niti elektrana koje koriste kinetičku ili toplinsku energiju površinskih voda e. baterijski uređaji za pohranu energije visine do 3,5 m smještaju se na tlu građevne čestice, najmanje 10,0 m udaljeno od regulacijske linije f. povezivanje, odnosno priključak elektrane OIE na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene unutar vlastite građevne čestice ili na zasebnoj građevnoj čestici i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu g. točno definiranje trase priključnog dalekovoda/ kabela utvrdit će posebnim uvjetima nadležno javnopravno tijelo, ovisno o nadležnosti mogućeg mjesta priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog elaborata mogućnosti priključenja na mrežu.

1.3.2. smjernice za izradu prostornih planova užih područja / provedba s detaljnošću upu-a 1.3.2.1. smjernice za izradu upu članak 27.
(1) prostorno planska rješenja urbanističkih planova uređenja trebaju i u grafičkom dijelu i u odredbama za provedbu dosljedno primijeniti uvjete odredbi iz odjeljka Infrastrukturni sustavi ovog plana (uvjete za dimenzioniranje prometnica, parkirališta, prometa izvan uličnih koridora, dimenzioniranje pGM i drugo), kao i uvjete odredbi iz odjeljka posebne mjere ovog plana (zaštita prirode, kulturnih dobara, krajobraza i drugo). članak 28.
(1) unutar površine s obavezom izrade upu zahvati se mogu provoditi isključivo posrednom provedbom, odnosno prema pravilima provedbe propisanim odgovarajućim upu-om, a ovaj plan se ne primjenjuje neposredno.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, zahvati utvrđeni nacionalnim propisom kao zahvati na gradnji infrastrukture državnog ili regionalnog značaja, mogu se unutar površine s obavezom izrade upu provoditi i prije usvajanja predmetnog upu, neposrednom primjenom odgovarajućeg prostornog plana više razine od ovog prostornog plana (prostorni plan županije ili Državni prostorni plan), u kom slučaju se ovaj plan ne primjenjuje. članak 29.
(1) površine s obavezom izrade upu pretežito mješovite namjene (M1 i M2): - Donji Koncovčak, upu DK1 - južno od lc 20001 u Donjem Koncovčaku - Selnica, upu SE1 - područje “Stučec-zapad” u Selnici - Selnica, upu SE2 - područje “novo Selo” u Selnici - Selnica, upu SE3 - područje sjeverno od Školske ulice u Selnici - Selnica, upu SE4 - područje “Tkalčićeva-jug” u Selnici - Selnica, upu SE5 - područje “Ograd-zapad” u Selnici - Selnica, upu SE6 - južno ulice Voćarski put u Selnici - Selnica, upu SE7 - područje “Selniščak” u Selnici i Donjem Koncovčaku - Selnica, upu SE8 - područje “Ograd” u Selnici - Zebanec Selo, upu ZS1 - područje “Zavrtje” u Zebanec Selu
(2) Sljedeća područja upu - DK1, SE3, SE5, SE8 potrebno je planirati za pretežito stambenu namjenu, individualne tipologije gradnje (IG).

(3) Slijedeća područja upu - SE1, SE2, SE4, SE6, SE7, ZS1 potrebno je planirati za pretežito stambenu namjenu, individualne tipologije gradnje (IG) ili u kombinaciji individualne (IG) i manje i srednje višejedinične tipologije gradnje (MV, SV).
(4) Ovisno o procjeni potreba, odlukom o izradi pojedinog upu iz prethodnog stavka, moguće je predvidjeti i veću višejediničnu gradnju (VV), a što se prvenstveno odnosi na područja čiji obuhvat upu ima površinu veću od 5,0 ha.
(5) površine unutar obuhvata upu koje su ovim planom utvrđene s namjenom iz grupe zelene površine obavezno predvidjeti u namjeni planiranoj ovim planom.
(6) preporučene gustoće stanovanja (neto površina namjene koja uključuje stanovanje): - za IG - Gstn (stanovnika/ha) = od 20 st/ha do 100 st/ha - za MV i SV - Gstn (stanovnika/ha) = od 100 st/ha do 250 st/ha - za VV - Gstn (stanovnika/ha) = od 150 st/ha do 300 st/ ha.
(7) preporučeni način gradnje: - za IG i MV - SS i pu - za SV i VV - SS.
(8) Visine i etažnost glavnih građevina predvidjeti usklađeno prema tipologiji gradnje na sljedeći način: Stranica 604 - Broj 16 “SlužBEnI GlASn IK MEĐIMuRSKE župAnIJE” 29. lipnja 2026. - za IG - najveći H=7,0 m; najveći Huk=10,0 m; Ep=1; En=3; najveći kig=0,4 - za MV, SV i VV - najveći H=7,0 m; najveći Huk=10,0 m: Ep=1: En=3: najveći kig=0,3.
(9) načelno, srednji i veći višejedinični način gradnje (SV i VV) moguće je planirati na ravnom terenu, a na kosom terenu se ne preporuča.
(10) u upu je obavezno primijeniti odgovarajuće uvjete za najmanje građevne čestice za stambenu namjenu ovisno o tipologiji gradnje, sve prema odjeljku “Ostale odredbe” iz ovog plana.

(11) potrebno je preuzeti minimalne standarde za stambenu namjenu i uvjete za dimenzioniranje pGM iz odjeljka “Ostale odredbe” ovog plana.
(12) Obavezno je planirati javnu zelenu površinu u kategoriji javni park ili dječje igralište, u površini ne manjoj od 5% površine stambene i/ili mješovite namjene.
(13) unutar obuhvata upu površine veće od 5,0 ha preporuča se smjestiti sadržaj javne i društvene namjene, prvenstveno predškolske.
(14) preporuča se da se ulični koridori ne dimenzioniraju na širinu manju od 12,0 m. članak 30.
(1) površine s obavezom izrade upu - namjena I1: - Zebanec Selo, upu ZS2 - poduzetnička zona uz Dc 209
(2) područje predvidjeti za razvoj poduzetničke zone.
(3) unutar područja osigurati građevnu česticu za smještaj viška iskopa, odnosno alternativno je to moguće organizirati unutar druge građevne čestice kompatibilne namjene (reciklažno dvorište i slično).
(4) Za pristup zoni predvidjeti najviše dva priključka na državnu cestu.
(5) Za gradnju unutar obuhvata upu obavezno je poštivanje uvjeta utvrđenih za građevne čestice i gradnju u gospodarskoj namjeni iz odjeljka “Ostale odredbe, Minimalni standardi za građevne čestice i građevine gospodarskih djelatnosti - prema ppMž”.
(6) preporuča se način gradnje IG i/ili AK.
(7) Visine i etažnost glavnih građevina predvidjeti najviše do: - H=12,0 m, Huk= 15,0 m, Ep=1/po, En=3/p+2K
(8) potrebno je preuzeti uvjete za dimenzioniranje pGM iz odjeljka “Ostale odredbe” ovog plana.
(9) uvjete za oblikovanje unutar upu utvrditi na način da se svaka gradnja i vanjski prostori orijentirani na državnu cestu oblikuju reprezentativno.