GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 10. travnja 2026. · KLASA 024-01/26-01/01 · URBROJ 2109-20-02-26-4

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 77

Članak 48.

Članak 48.
(1) Gospodarske građevine za uobičajeni uzgoj i držanje stoke za osobne potrebe u okviru obiteljskih domaćinstava su građevine za uzgoj: 1. odraslih goveda do 8 uvjetnih grla /8 grla/, 2. tovne teladi i junadi do 5 UG /do10 grla/, 3. ovaca i koza do 2 UG /do 20 grla/, Stranica 78 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. 4. konja do 4 UG /do 4 grla/, 5. odraslih svinja krmača do 2,5 UG /do 5 grla/, 6. tov svinja do 2,5 UG /do 10 grla/, 7. peradi do 0,2 UG /do 100 komada/, 8. sitnih glodavaca do 0,2 UG /do 50 komada/.
(2) Gospodarske građevine mogu se graditi za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Manje gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, navedene u prethodnom članku, mogu se graditi u izgrađenom dijelu naselja na gospodarskom dvorištu, udaljeni od pojasa gradnje stambenih i poslovnih građevina minimalno 12m, odnosno 37m od regulacijskog pravca u dubini čestice, te sežu u dubinu do najviše 100m od regulacijskog pravca.
(2) Veličina građevina za držanje stoke, peradi i sitnih glodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije prelaziti veličinu od 90m² tlocrtne površine i visine vijenca do 4,0m od razine okolnog tla, a ostale gospodarske građevine s izvorom zagađenja (pčelinjaci, sušare-pušnice i sl.) mogu biti maksimalno 50m² tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgrađenost čestice ne prelazi 30% njene površine kod minimalnih veličina građevnih čestica. Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od kig=0.4.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Pomoćnim građevinama smatraju se građevine bez izvora zagađenja, a to su: 1. garaže, 2. drvarnice, 3. spremišta, 4. nadstrešnice, 5. slične građevine koje su nužne za funkcionalno opremanje građevina osnovne namjene.
(2) Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu bruto izgrađenosti čestice. 1.4.3. uvjeti za parkiranje
Članak 51.
(1) Projektnom dokumentacijom za izdavanje potrebne dozvole za gradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, športsko-rekreativnih i javnih građevina utvrđuje se obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila.
(2) Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališno-garažnih mjesta (PGM) za građevine iz prethodnog stavka ovog članka je na osnovu normativa iz slijedeće tablice namjene građevina: 1. industrija i skladišta: a. 0,45 PGM na 1 zaposlenika; 2. uredski prostori: a. 20 PGM na 1000 m korisnog prostora; 3. trgovina: a. 40 PGM na 1000 m korisnog prostora; 4. banka i pošta – usluge: a. 40 PGM na 1000 m korisnog prostora; 5. ugostiteljstvo: a. 40 PGM na 1000 m korisnog prostora; 6. višenamjenske dvorane i sakralne građevine: a. 0,15 PMG na 1 gledatelja; 7. športske građevine: a. 0,2 PGM na 1 gledatelja; 8. Stambena građevina: a. 1,5 PGM na 1 stan.
(3) Za društvene sadržaje kao što su vjerske, školske, socijalne, zdravstvene i sl. ustanove, broj potrebnih parkirališnogaražnih mjesta se izvodi iz normativa danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja.
(4) U sastavu građevne čestice mora se, a uz javnu prometnu površinu u sklopu zelenog pojasa ispred čestice može se osigurati prostor za parkiranje za dovoljan broj parkirališnih mjesta zaposlenih i posjetitelja.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati parkirališta za vozila invalida osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i to najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta. 1.4.4. Obnovljivi izvori energije
Članak 53.
(1) Na području Općine Donja Dubrava planiraju se moguće građevine za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora: 1. sunčane elektrane, 2. kogeneracijsko postrojenje koje koristi biomasu, 3. istražni prostori i eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe.
(2) Uvjeti za smještaj energetskih građevina sunčanih elektrana: 1. Sunčane elektrane koje se sastoje od fotonaponskih modula mogu se izvoditi u građevinskom području, osim u zoni središta naselja unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice, na građevnim česticama postojeće zgrade a za potrebe te zgrade prema slijedećim uvjetima: a. fotonaponski moduli mogu se smjestiti na postojeće, izgrađene građevine na čestici, uz uvjet da s građevinom čine oblikovnu i konstruktivnu cjelinu; b. fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače (kao prateća namjena) i to u dubini čestice, iza građevina osnovne namjene, uz poštovanje ostalih uvjeta za izgradnju u građevinskom području (tlocrtna projekcija panela ubraja se u izgrađenost čestice); c. fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače i stupove i kao osnovna namjena, ali samo u gospodarskim zonama oznake (I);

Članak 53.

d. fotonaponski moduli mogu se postaviti na nadstrešnice (javnih) parkirališnih površina na način da se izbjegne plošna postava u velikim 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 79 potezima), uz uvjet da je najviše trećina ukupne parkirališne površine natkriveno; e. u zonama turističke, rekreativne i društvene namjene (oznake u kartografskim prikazima T, D i R) postava fotonaponskih modula na nosačima, u prostoru izvan građevina (na tlu), nije moguća; f. fotonaponski moduli u građevinskom području naselja ne mogu se izvoditi na stupovima; g. ukoliko se fotonaponski moduli postavljaju na čestici kao osnovna namjena mogu se izvoditi i na stupovima i na nosačima, uz uvjet da čestica na koju se smještaju ima neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Nosači fotonaponskih modula definiraju se kao čelična ili aluminijska nosiva konstrukciju bez betonskih temelja te nemaju konstruktivnu visinu veću od 1,5 m. Stupovi fotonaponskih modula definiraju se kao čelična ili aluminijska nosiva konstrukcija sa betonskim temeljem i konstruktivne visine visine više od 1,5 m; h. na čestici je moguća izgradnja i pomoćnih građevina samo ako s osnovnom građevinom čine funkcionalnu cjelinu; i. fotonaponski moduli i pomoćne građevine u njihovoj funkciji trebaju biti postavljeni na parceli tako da se osigura dovoljno manipulativnog prostora za potrebe održavanja i servisiranja; j. najveća dopuštena izgrađenost čestice može iznositi 60%, a mjeri se zbrojem tlocrtnih projekcija svih modula i izgrađenih struktura na tlo;

Članak 53.

k. udaljenost modula na rubnim dijelovima čestice koje graniče sa susjednom poljoprivrednom česticom treba iznositi najmanje za pola visine panela (h/2), ali ne manje od 3 m; l. fotonaponski moduli moraju biti postavljeni tako da je njihov najniži dio na visini višoj od 50 cm, te na način da tlo ispod njih ne bude zasjenjeno u potpunosti i kroz cijeli dan; m. priključivanje u sustav prijenosa električne energije vršiti će se prema posebnim propisima i uvjetima distributera.
(3) Uvjeti za smještaj energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja: 1. Kogeneracijsko postrojenje može se smjestiti izvan građevinskog područja naselja, na mjestu nastanka (uz građevinu farme za uzgoj stoke), ili u gospodarskoj zoni, uz uvjet da čestica na kojoj se zahvat planira udovoljava zahtjevima da bude građevna (opremljena infrastrukturom u minimalnom opsegu) i s koje je moguće izvesti prihvat proizvedene električne energije u sustav prijenosa i distribucije. Zbog isplativosti i veće iskoristivosti energije, poželjno je da bude u blizini potencijalnih korisnika toplinske energije (npr. farme, građevine javne namjene, stambene zone veće gustoće naseljenosti), a zbog jednostavnosti dovoza sirovina i odvoza nusprodukta poželjno je da lokacija postrojenja bude i u blizini važnih prometnica. 2. Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju energije kao pomoćna građevina u cilju proizvodnje energije za vlastite potrebe može biti smješteno unutar građevinskog područja ili u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja na čestici mješovite namjene (uslužne djelatnosti, proizvodnja, servisi), na čestici društvenih sadržaja (društvene i javne funkcije, odgojno obrazovna funkcija, sport i rekreacija).

Članak 53.

3. Rad kogeneracijskog postrojenja mora se odvijati u uvjetima koji ne utječu negativno na okoliš: a. razina buke mora biti u graničnim vrijednostima određenim posebnim propisom; b. u okruženju kogeneracijskog postrojenja ne smiju se širiti neugodni mirisi; c. ciklus proizvodnje mora biti zatvoren u smislu zbrinjavanja ostatka proizvodnje prema posebnim propisima.
(4) Proizvedena energija u navedenim energetskim građevinama u ovom članku priključiti će se u sustav prijenosa električne energije prema posebnim propisima i uvjetima distributera. 1.4.5. prostori izuzeti od nove gradnje unutar građevinskog područja naselja

Članak 54.

Članak 54.
(1) Unutar građevinskog područja na pojedinim dijelovima naselja nije dopuštena gradnja novih građevina i instalacija infrastrukture: 1. na javnim zelenim površinama (trgovima), 2. unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini minimalno 15m od osi korita ili 50m od nasipa rijeke Drave, i u pojasu 50m od ruba šume, iznimno je to moguće na izgrađenim građevnim česticama (unutar vegetacijskog pojasa ne smiju ulaziti niti površine novoformiranih čestica), 3. na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju crkve, škole i sl. u radijusu 30m od spomenutih građevina (iznimka su građevine koje sa postojećima čine funkcionalnu cjelinu), te na neizgrađenim prostorima uz groblja na udaljenosti od 100m. 1.4.6. uvjeti utvrđivanja koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

Članak 55.

Članak 55.
(1) Na području Općine postoje i planirane su građevine, koridori i površine slijedeće prometne i komunalne infrastrukture: 1. prometna infrastruktura: a. cestovni promet (ceste, biciklističke staze, pješačke staze i putovi); b. pošta i javne telekomunikacije. 2. energetski sustav: a. elektroopskrba; b. plinoopskrba. 3. vodnogospodarski sustav: a. vodoopskrba; b. odvodnja; c. zaštita od štetnog djelovanja voda. 4. groblje.
(2) Površine i građevine navedene infrastrukture prikazane su u kartografskim prikazima u mjerilu 1 : 25000, na način odgovarajući mjerilu prikaza. Stranica 80 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog, vodnogospodarskog sustava, odvodnje oborinskih i otpadnih voda.
(2) Vrste i tipovi građevina određeni su posebnim zakonskim propisima.
Članak 57.
(1) Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture koja je određena ovim Planom, utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom (projektnom, i sl.), vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima.
(2) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta i propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja. 1.4.7. postupanje s otpadom

Članak 58.

Članak 58.
(1) Komunalni i proizvodni otpad (opasan, neopasan, inertan) proizveden na području Općine mora se zbrinuti putem ovlaštenog sakupljača, na način propisan posebnim propisima.
(2) Unutar građevinskog područja naselja, u obuhvatu UPU gospodarske zone, na građevnoj čestici opremljenoj potrebnom komunalnom infrastrukturom, a prema uvjetima posebnih zakona, planirana je građevina namijenjena privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada koji se prikuplja na teritoriju općine Donja Dubrava.
(3) Uvjeti za izgradnju i način korištenja reciklažnog dvorišta moraju biti u skladu s posebnim propisima iz područja gospodarenja otpadom i zaštite okoliša.
(4) U cilju racionalnog korištenja prostora i isplativosti poslovanja, temeljem sporazuma sa susjednim općinama, reciklažno dvorište može zajednički koristiti više općina. 1.4.8. mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 59.

Članak 59.
(1) Uz zakonom propisanu obavezu izrade dokumenata iz područja zaštite okoliša – Izvješća stanja o okolišu i Programa zaštite okoliša u Općini, posebnu pozornost treba dati zaštiti vodonosnog područja, zaštiti vodotoka, zraka, šuma, tla i krajobraza kao osobito vrijednih resursa Općine.
Članak 60.
(1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova treba provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 61.
(1) Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno uzrokovale vrijednosti emisija iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.
(2) Građevine i vanjski prostori u kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih građevina u skladu s propisima i Odredbama ovog Plana kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Pri eksploataciji površinskog sloja zemljišta treba voditi računa o zaštiti vodonosnog sloja: 1. količine i vrste zaštitnih sredstava koje se koriste u poljoprivredi treba kontrolirati u svrhu smanjivanja količine štetnih tvari u pitkoj vodi (prvi vodonosni horizont), 2. gradnju podrumskih etaža većih građevina graditi na način i sa sadržajima koji ne ugrožavaju tlo.
Članak 63.
(1) Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla (vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla) i treba ih trajno štititi od prenamjene.

Članak 64.

Članak 64.
(1) Sukladno zakonskim propisima potrebno je sanirati nelegalna odlagališta komunalnog otpada. Sporadična odlagališta uz putove, u šumama i sl., individualna odlagališta otpadaka iz domaćinstava, neuređena gnojišta na seoskim gospodarstvima i slično, potrebno je regulirati općinskim propisima koji se odnose na komunalne djelatnosti.
Članak 65.
(1) Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža: 1. šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema Zakonu o šumama, 2. ‘’nije dopušteno krčenje i prenamjena šuma u poljoprivredno zemljište (vinograde, voćnjake, oranice).’’, 3. ‘’poželjno je pošumljivati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore.’’, 4. nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, 5. u svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih Osnova gospodarenja državnim šumama.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Građevine koje su izvori buke ne smiju ugrožavati stambene i gospodarske zone naselja prekoračenjem dopuštene razine. Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bukom ne ugrožavaju okoliš ili je obavezna izgradnja zaštite od buke.
(2) Ukoliko se ustanovi da je prekoračena dopuštena buka u naselju, potrebno je izvesti objekte za zaštitu. 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 81
Članak 67.
(1) Na području Općine potrebno je sukladno Zakonu o zaštiti zraka provesti ocjenjivanje razine onečišćenosti te utvrditi kategoriju kakvoće zraka.
(2) Po potrebi će se uspostaviti lokalna mreža za praćenje kakvoće zraka, ovisno o ocijenjenoj kakvoći zraka i to ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti.
(3) Temeljem utvrđene kategorije kakvoće zraka, a sukladno postojećim i planiranim aktivnostima na području Općine potrebno je provoditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema Zakonu o zaštiti zraka, sa ciljem dugoročnog postizanja i očuvanja kakvoće zraka prve kategorije.
(4) Za područje Općine u kojem je razina onečišćenosti iznad tolerantnih vrijednosti Općinsko vijeće donosi Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje Županije.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zaštititi pojedine dijelove okoliša na području Općine, moguće je pokrenuti izradu Programa zaštite okoliša, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša.
(2) Općina treba iskoristiti zakonsku mogućnost izrade Programa zaštite okoliša za pojedina uža područja s obzirom na resurse, značajke i posebnosti sredine (npr. utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vodu, šume, tlo i krajobraz, uvjete za proizvodnju zdrave hrane, uvjete za zaštitu određenog područja Općine). 1.4.9. primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 69.

Članak 69.
(1) Za područje uz rijeku Muru i Dravu kao značajnog krajobraza izuzetno visokog stupnja biološke i krajobrazne raznolikosti, potrebna je primjena mjera i smjernica za gospodarski razvoj u cilju održivog razvoja i očuvanja prirodnih vrijednosti tog prostora: 1. preferiranje tradicionalnog načina proizvodnje poljoprivrednih kultura, njegovanje i održavanje autohtonih kultura, 2. zaštita šuma i šumskog područja, 3. obrtničkim pogonima dati prednost zbog povoljnijeg odnosa prema zaštićenim područjima, a usvojiti samo ekološki održive industrijske procese.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Osnovne mjere zaštite od požara kod gradnje i rekonstrukcije su: 1. u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, 2. alternativa u pogledu udaljenosti od susjednih građevina može biti da građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5m ili završava dvostrukom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole, 3. radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. 1.4.10. mjere ublažavanja i uklanjanja posljedica prirodnih nepogoda

Članak 71.

Članak 71.
(1) Prema ‘’Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša’’ Policijske uprave čakovečke, na području Općine ne postoji mogućnost ugroženosti od ratnih opasnosti, te sukladno tome niti obaveza gradnje skloništa.
(2) Općina je dužna izraditi Planove zaštite i spašavanja.
(3) Mjere ublažavanja i uklanjanja posljedica prirodnih nepogoda provodit će se u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Članak 72.
(1) Uz prometnice koje prolaze kroz šumsko područje održavati prohodan dio bez vegetacije kako uslijed olujnog i orkanskog nevremena ne bi došlo do ugrožavanja prometa i njegovih sudionika.
(2) Na prometnicama, gdje je povećana opasnost od udara vjetra olujne jačine i snježnih nanosa, moraju se postavljati posebni zaštitni vjetrobrani i/ili snjegobrani (kameni i/ili betonski zidovi te perforirane stijene i/ili segmentni vjetrobrani), održavati prohodan dio bez vegetacije(ako prolaze kroz šumu) i posebni znakovi upozorenja.
(3) Potrebno je održavanje oborinske kanalizacije, jaraka, postavljanje adekvatno profiliranih cijevi u slučaju jakih kišnih oborina.
(4) Krovne konstrukcije trebaju biti projektirane prema normama za opterećenje snijegom određeno na temelju meteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja.

Članak 73.

Članak 73.
(1) Obzirom na mogućnosti pojave zaraznih bolesti životinja i ptica na području Općine, kako bi se spriječilo širenje provodi se prostorno planska mjera zaštite od epidemije zabrana ili ograničenje spajanja građevinskih područja. Isto tako potrebno je oko objekata farme ostavlja dovoljno prostora za stvaranje dezinfekcijskih barijera u slučaju potrebe.
Članak 74.
(1) Mjere sprečavanja ostalih rizika (kišne oborine, tuča, olujno i orkansko nevrijeme, suše, klizišta, epidemije i pandemije, industrijske nesreće, nesreće u cestovnom prometu opasnih tvari, te nuklearne i radiološke nesreće Stranica 82 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. provode se prema posebnim propisima i planovima zaštite i spašavanja koji obrađuju problematiku određenog rizika.

Članak 75.

Članak 75.
(1) U čitavoj zoni obuhvata Plana potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, te omogućiti nesmetan pristup vozilima hitne pomoći i vatrogasnim vozilima, u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, i prirodnih nepogoda.
Članak 76.
(1) Građevine društvene infrastrukture, te športskorekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj različitih korisnika, kao i javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera, a sukladno posebnom propisu.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Potrebno je provoditi mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, zaštitu od nepotrebnih i štetnih emisija svjetlosti u prostoru te izraditi plan rasvjete koji mora propisivati maksimalnu osvijetljenost za zone rasvijetljenosti, koje se dijele na područja prirodne rasvijetljenosti, područja tamnog krajolika, područja niske ambijentalne rasvijetljenosti, područja srednje ambijentalne rasvijetljenosti, područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti.
(2) Zone rasvijetljenosti smiju biti rasvijetljene prema graničnim vrijednostima navedenim u posebnim propisima. 1.4.11. postojeća gradnja izvan građevinskog područja

Članak 78.

Članak 78.
(1) Pojedinačne stambene, poslovne i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevne dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. g. tretiraju se kao postojeća gradnja izvan građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada – ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenom određenom ovim Planom. 1.4.12. postupanje s bespravnom izgradnjom
Članak 79.
(1) Bespravno izgrađene građevine su građevine kojima je do dana stupanja na snagu ovog Plana izgrađena barem jedna etaža sa stropnom konstrukcijom, a bez odobrenja za građenje.
(2) Bespravno izgrađene građevine moguće je zadržati u prostoru ukoliko se mogu uskladiti s uvjetima propisanim ovim Odredbama, a da se ne nalaze izvan građevinskog područja naselja: 1. unutar zaštićenih dijelova prirode i onih predloženih za zaštitu, 2. u šumi i na šumskom zemljištu, 3. u neposrednoj blizini zaštićenog ili evidentiranog kulturnog dobra i arheološkog lokaliteta, 4. u vodnom dobru, 5. u koridoru planirane infrastrukturne građevine.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, izvan građevinskog područja naselja moguće je zadržati bespravno izgrađene građevine namijenjene isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. 1.4.13. rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 80.

Članak 80.
(1) Postojeće građevine koje su u zonama Planom predviđenim za drugu namjenu, uz uvjet da nisu predviđene za rušenje, mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.
(2) U smislu rekonstrukcije iz stavka 1. ovog članka smatra se za: 1. STAMBENE, ODNOSNO STAMBENO-POSLOVNE I MANJE POSLOVNE GRAĐEVINE: a. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine u postojećim gabaritima; b. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; c. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica), ukupne površine max. 12m2; d. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, s tim da ukupna bruto izgrađena površina svih etaža, uključujući postojeće, ne prelazi 75m2; e. uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; f. postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz podtočke d. ove točke; g. gradnja nove ograde i sanacija postojeće ograde. 2. GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE (GRAĐEVINE ZA RAD, JAVNE, KOMUNALNE, PROMETNE GRAĐEVINE): a. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine; b. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16m2 za građevine do 100m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 16m2 + 5% ukupne bruto izgrađene površine preko 100m2 za veće građevine; c. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine unutar postojećih gabarita, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima;

Članak 80.

d. promjena tehnologija unutar postojećih gabarita; e. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; f. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture; g. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; h. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena. 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 83
(3) Rekonstrukcijom se smatra i rekonstrukcija javnih prometnih površina, te rekonstrukcija građevina i uređaja infrastrukture na javnim prometnim površinama.

Članak 81.

Članak 81.
(1) Legalizirane građevine izvan građevinskog područja naselja (građevine povremenog stanovanja), ne smatraju se građevinskim područjem i ne mogu se dograđivati, rekonstruirati, niti prenamijeniti. Dozvoljena je obnova i održavanje u istim zatečenim gabaritima i namjeni. 2. inFrasTrukTurni susTaVi 2.1. prometni sustav 2.1.1. Cestovni promet
Članak 82.
(1) Područjem Općine prolazi mreža razvrstanih javnih cesta, čiji su koridori definirani na kartografskom prikazu, br. 2.1.Prometni sustav, u mjerilu 1: 25000.

Članak 83.

Članak 83.
(1) Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske postaje, odmorišta, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi) uz županijske i lokalne ceste izvan građevinskog područja moguća je uz uvjete određene u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u planskom koridoru ceste.
Članak 84.
(1) Ovim Planom se određuje da se uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnja i uređivanje biciklističkih staza, tako da im širina bude najmanje 1,5m za jedan smjer, a nagib, u pravilu ne veći od 4%.
(2) Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti: 1. u drugoj razini, odvojeno od kolnika, 2. u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika zelenim pojasom. 3. Iznimno, kad to prostorne mogućnosti ne dopuštaju, u istoj razini, horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika.

Članak 85.

Članak 85.
(1) Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice (državne i županijske) izvan građevinskog područja i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura i krajobraza, a unutar građevinskog područja nije dozvoljeno na javnim zelenim površinama, te u blizini vrijedne graditeljske baštine (pilovi, kapelice, crkve).
(2) Reklamni panoi mogu se postavljati unutar građevinskog područja u zonama malog i srednjeg poduzetništva. Panoi moraju biti jednoobrazni, maksimalne veličine do 2,0m i maksimalne visine do 3,0m od uređenog zemljišta.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Prilikom uređenja postojeće ulične mreže, kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa da minimalna širina koridora između uličnih ograda omogućuje gradnju dvosmjernog kolnika i pješačkih staza, a na križanjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog prometa i više.
(2) Detaljnijom razradom (projekt i sl.) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i u prostoru između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine.
(3) U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili projektna dokumentacija, načelno se komunalne instalacije polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije), ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i građevinskog pravca ulične građevine.
(4) Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice se polažu vodovodne i plinske instalacije.

Članak 87.

Članak 87.
(1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonsko-urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 88.
(1) Sve javne prometne površine, unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.

Ostali akti u ovom izdanju (70)