Arhiva › 2026. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 10. travnja 2026. · KLASA 024-01/26-01/01 · URBROJ 2109-20-02-26-4

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 70

Članak 25.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuju se. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuju se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Ne određuju se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuju se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuju se posebna pravila. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuju se posebna pravila.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: OVZP 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoja cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti minimalne površine 0,3ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevina treba biti u skladu s namjenom prostora osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, uređenom u poglavlju 1.1. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od 1,0m. b. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. 4. izgrađenost građevne čestice a. Ne ograničava se dodatno. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne ograničava se dodatno. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ne određuje se. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Ne određuju se. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuju se. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuju se.

Članak 26.

12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Ne određuju se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuju se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuju se posebna pravila. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuju se posebna pravila.
Članak 27.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: Š-D 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Oblik i veličina površina Zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja prikazana je na kartografskom prikazu 1.1. Namjena prostora. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevine treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog Plana. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Na kultiviranim predjelima Općine Donja Dubrava mogu se uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. b. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj lovne divljači ili formiraju zaklon za 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 71 divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. c. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.

Članak 27.

4. izgrađenost građevne čestice a. Ne određuje se. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ne određuje se. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Ne određuju se. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuju se. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuju se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Ne određuju se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuju se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuju se posebna pravila. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuju se posebna pravila.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: Lo 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Ne ograničava se dodatno. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevine treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog Plana. b. Površina se odnosi na postojeću izdvojenu česticu lovačke remize – uzgajalište divljači, izvan građevinskog područja naselja. c. Lovačke remize služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači određenog lovnogospodarskog područja. d. Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj lovne divljači ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. e. Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 4. izgrađenost građevne čestice a. Ne određuje se. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ne određuje se. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Ne određuje se. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuje se. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuje se.

Članak 28.

12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Ne određuje se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuje se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuje se. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuje se.
Članak 29.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: OZ 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem – poljodjelsko gospodarstvo. b. Farme se mogu graditi na poljoprivrednom posjedu (koji se može sastojati i od više čestica) izvan građevinskog područja, ako su ispunjeni uvjeti o veličini posjeda za pojedine grane poljodjelstva: ratarstvo - 25,0 ha; vinogradarstvo -3,5 ha; uzgoj povrća - 3,0 ha; uzgoj voća - 1,7 ha; rasadnik bilja (uzgoj cvijeća i ljekovitog bilja) - 1,0 ha. c. Veličina građevinskog zemljišta, na kojem se mogu graditi građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, mora biti minimalne površine od 1,0 ha, a koeficijent izgrađenosti na tom građevinskom zemljištu može biti najviše 0,4. d. Najmanja površina čestice za smještaj građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti 0,5ha, a građevna čestica izuzeta od zemljišta na kojoj se planira gradnja može biti i manja. Stranica 72 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. e. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoja cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti minimalne površine 0,3ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu.

Članak 29.

f. Spremišta u voćnjacima mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama čija površina je veća od 1,0ha. g. Poljoprivredno zemljište najmanje površine od 1,0ha koje služi kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine (spremišta) za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove. h. Površina gradivog dijela čestice ne može biti veća od 100m2 kada se gradi na čestici najmanje površine od 1,0ha. i. Površina gradivog dijela čestice može se uvećati za 20m2 za svakih daljnjih 400m2 voćnjaka. j. Veličina građevinske čestice izdvojenog gospodarstva mora biti površine min. 2,0ha. k. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju farme ne može se parcelirati na manje dijelove. l. Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi) – tovilišta. Površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih građevina ne može biti manja od 2000 m2. m. Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na manje dijelove. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevina treba biti u skladu s namjenom prostora ostalo zemljište, uređenom u poglavlju 1.1. b. Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme iz prethodnog članka su: stambena građevina - za potrebe stanovanja vlasnika, domara/čuvara (jedan stan); gospodarske građevine za potrebe biljne (stočarske proizvodnje, ukoliko je kombinacija sadržaja); poslovno-turističke građevine za potrebe seoskog turizma; industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, - kompostarnici biološkog otpada; druge prateće građevine prema potrebi; objekti i postrojenja za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode i ugljikovodika u energetske svrhe (zagrijavanje farmi).

Članak 29.

c. U sklopu ratarskih i stočarskih farmi i na seoskim domaćinstvima može se obavljati djelatnost seoskog turizma s pratećim ugostiteljskim i športsko-rekreativnim sadržajima. d. Maksimalni kapacitet ugostiteljske građevine na takvim farmama je 12 ležaja i 50 sjedećih mjesta u restoranu/gostionici/blagovaonici. e. Stočarskim farmama se smatraju farme za uzgoj muznih krava, konja, koza, nojeva, odnosno sve farme na kojima se ne tovi stoka i perad. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba susjednih čestica ne može biti manja od 1,0m. b. Staklenicima se smatraju montažne građevine od stakla na drvenom ili metalnom roštilju, dok su plastenici montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. c. Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0m od susjedne međe, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. d. Planirane građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremišta, sušare, hladnjače i sl.) moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od susjedne južne međe najmanje 3,0m. e. Površina i raspored građevina farme utvrđuju se u postupku ishođenja potrebne dozvole, u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. f. Minimalna udaljenost građevina farme građevinskog područja naselja je 100m, kao i od državne ceste, 50m od županijske i 30m od lokalne ceste.

Članak 29.

g. Sklop građevina na jednoj farmi moraju biti grupirane unutar maksimalno ¼ površine farme. h. Maksimalna tlocrtna površina stambene građevine je 200m2, a po 600m2 za proizvodne, poslovne i gospodarske građevine, uz moguća odstupanja, ukoliko to tehnološki proces zahtijeva, na temelju obrazloženja u idejnom rješenju i dobivene suglasnosti u postupku dobivanja potrebne dozvole. i. Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz podtočke primjenjuju se odredbe za minimalne udaljenosti od susjednih čestica/posjeda i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu građevinskih područja. j. Ekstenzivni način uzgoja životinja (na otvorenom) pogoduje uzgoju krupne i sitne stoke za mliječnu proizvodnju, konja, visoke divljači, magaraca, domaće i divlje peradi za mesnu proizvodnju i lovni turizam. k. Ekstenzivnim uzgojem životinja smatra se uzgoj na otvorenoj ispaši, do 30 komada goveda, 100 komada svinja ili 8.500 komada peradi ili uzgoj do 30 komada uvjetnih grla, pri čemu je kategorija uvjetnog grla definirana posebnim propisom, kao životinja težine 500,0 kg. Svi veći kapaciteti uzgoja smatraju se intenzivnim uzgojem. l. Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za ekstenzivni uzgoj životinja mogu se locirati na svim kultiviranim predjelima visoke gospodarske učinkovitosti. m. Ograđeni otvoreni prostori i građevine za držanje životinja trebaju od državne ceste, groblja, građevinskog područja naselja i drugih prostora od značaja za kulturnu baštinu Općine, biti udaljeni najmanje 100,0m, od županijskih i lokalnih cesta najmanje 20,0m, a od ostalih cesta i od osi poljskih putova najmanje 10,0m.

Članak 29.

n. Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na slijedećim udaljenostima: kapacitet tovilišta (broj uvjetnih grla – UG) do 10UG - 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 73 najmanja udaljenost 12 m od najbliže stambene građevine; 10-60 UG 50 m – najmanja udaljenost 50 m od najbliže stambene građevine; 60-100 UG - najmanja udaljenost 70 m od najbliže stambene građevine; 100-250 UG - najmanja udaljenost 200m od najbliže stambene građevine, 50 m od DC 20 m od ŽC i LC; više od 250 UG - 500 m od građevnog područja, 100 m od DC i 50 m od ŽC i LC. o. Iznimno od kriterija propisanih prethodnoj podtočki, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200 koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi na udaljenosti najmanje 20m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj navedene stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine. p. Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na slijedećim udaljenostima: kapacitet tovilišta 5000 - 18000 pilića- najmanja udaljenost 70 m od stambene građevine, 30 m od državne ceste i 15 od lokalne ceste; kapacitet tovilišta 18000 - 25000 pilića- najmanja udaljenost 100 m od građ. područja, 50 m od državne ceste i 20 m od lokalne ceste; kapacitet tovilišta 18000 - 25000 pilića - najmanja udaljenost 200 m od građ. područja, 100 m od državne ceste i 50 m od lokalne ceste. q. Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost od groblja i zone športa i rekreacije.

Članak 29.

r. Kod gradnji gospodarskih građevina za uzgoj životinja čiji je kapacitet manji od prethodno navedenog, a dimenzije izgrađene tlocrtne površine gospodarske građevine prelaze 90,0m², udaljenost od pojasa gradnje stambenih građevina ne može biti manja od 70,0m. 4. izgrađenost građevne čestice a. Koeficijent izgrađenosti za građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje (spremišta, sušare, hladnjače i sl.) može iznositi najviše 0,4. b. Za građevne čestice za gradnju tovilišta najveći koeficijent izgrađenosti je 0,4. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne ograničava se dodatno. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Maksimalna visina građevina na farmi je Po+P+Potkrovlje, tj. do maksimalne visine pročelja H=5,0m. b. Na čestici izdvojenog gospodarstva se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje životinja, maksimalne visine pročelja do 3,0m. c. Maksimalna visina pročelja tovilišta može iznositi za piliće H=4,0m, za ostala tovilišta H=5,0m. d. Etažna visina spremišta je prizemna s najvišom visinom pročelja do H=3,0m. e. Stacionarni pčelinjaci se mogu izvoditi kao prizemne montažne građevine bez podruma s visinom pročelja do H=3,0m od nivoa terena na čvrstim temeljima. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Na čestici izdvojenog gospodarstva se mogu graditi nadstrešnice i zatvorene građevine za sklanjanje životinja, površine do 100,0m², izgrađene kao montažne od drveta, nagiba krovnih ploha od 33° do 45° i pokrivene crijepom, šopom, slamom ili laganim pločama crvene ili zelene boje.

Članak 29.

b. Spremišta mogu biti isključivo montažne gradnje. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Manje vjerske građevine kao što su kapelice, raspela, spomenici i sl. mogu se graditi prema potrebi uz ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet. b. Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem se grade. c. Osnivanje i gradnja ribnjaka može se vršiti samo na saniranim dijelovima šljunčara, a nikako se ne može vršiti iskop zemljišta sa ciljem prenamjene poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta. d. Projekt na osnovu kojeg je dobivena potrebna dozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije obala i okolnog prostora, pejsažno rješenje mikrolokacije, te način sanacije iskopa po prestanku korištenja. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuju se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Posjed na kojem se gradi farma mora imati osiguran pristup s javne prometne površine. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Postojeće farme koje imaju legalitet, a ne zadovoljavaju uvjete definirane ovim Odredbama, ne mogu se dalje proširivati. Iste se mogu zadržati uz rekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti rada i zaštite okoliša. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Na čestici koja mora imati neposredni pristup na javnu prometnu površinu, uz stacionarni pčelinjak veličine najmanje 30 košnica može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne drvene konstrukcije, tlocrtne površine najviše 25m².

Članak 29.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuju se posebna pravila.
Članak 30.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: V1-1 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Ne ograničava se dodatno. Stranica 74 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Namjena građevine treba biti u skladu s namjenom površine uređenom u poglavlju 1.1. ovog Plana. b. Na dravskoj obali, na potezu od zapadnog ulaza u Donju Dubravu i pješačkog mosta do prijelaza državne ceste preko Drave, mogu se postaviti plutajući objekti (privezište čamaca, splav ugostiteljske namjene), mlin, vidikovac i slične građevine koje pridonose atraktivnosti prostora i stvaranju slike naselja uz rijeku. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Uvjeti koje je potrebno ispuniti za smještaj ugostiteljskog plutajućeg objekta uz obalu Drave: mogućnost priključka na infrastrukturu (struja, voda, odvodnja), te osigurani servisni prilaz i potreban broj parkirališnih mjesta za posjetitelje u neposrednoj blizini; ukoliko se navedeni plutajući objekti nalaze uz odvodni kanal HE Donja Dubrava, moraju se zatražiti uvjeti i suglasnost vlasnika navedene nekretnine - HEP-a; nakon postavljanja plutajuće građevine stabilizacijski blokovi ne smiju se premještati, osobito ne povlačenjem po podlozi (riječnom dnu).

Članak 30.

b. Uz obalu, na javnoj površini, može se postaviti vidikovac sa znakom mjesta i turističke zone u vidu konstruktivno - skulptorskog rješenja. 4. izgrađenost građevne čestice a. Ne određuje se. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Ne određuje se. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Ne određuje se. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Ne određuju se. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Ne određuju se. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Ne određuju se. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Ne određuju se. 13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Ne određuju se. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Ne određuju se posebna pravila. 15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. Ne određuju se posebna pravila. 1.3.2. smjernice za izradu prostornih planova užih područja / provedba s detaljnošću upu-a

Članak 31.

Članak 31.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezuje se izraditi prostorne planove užih područja (UPU) za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja, koji su veći od 2,0ha, koji sadrže katastarske čestice veće od 1,0ha, te za one neizgrađene prostore u kojima ne postoji potrebna infrastruktura za formiranje građevinskog zemljišta, a prema kartografskom prikazu br. 1.3. provedba prostornog plana.
(2) Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ne odnosi se na neizgrađena građevinska područja naselja, površina kojih je veća od 2,0ha, u slučaju kad je unutar takvih područja moguće osnivanje građevnih čestica uz postojeću komunalnu infrastrukturu, sukladno Provedbenim odredbama ovog Plana i to na način da se osigura logični slijed osnivanja građevnih čestica i gradnje u odnosu na kontaktno, već izgrađeno područje.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Obuhvat pojedinog prostornog plana uređenja užeg područja čija je izrada propisana ovim Planom ili se potreba njegove izrade propisuje radi provedbe urbane obnove pojedinog izgrađenog dijela građevinskog područja naselja definirat će se Odlukom o izradi pojedinog prostornog plana užeg područja.
(2) Obuhvat izrade prostornih planova uređenja užih područja predviđenih za neizgrađene prostore naselja, može se, temeljem Odluke o izradi prostornog plana, proširiti i na kontaktni izgrađeni prostor, ukoliko je to funkcionalno opravdano.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Izrada urbanističkih planova uređenja (UPU) obavezna je za prostore određene na Kartografskom prikazu broj 1.3. Provedba prostornog plana.
(2) Predviđena je izrada sljedećih planova uređenja užeg područja UPU-a Općine Donja Dubrava: 1. UPU gospodarske zone sjeveroistok, 2. UPU gospodarske zone sjever Donja Dubrava, 3. UPU gospodarske zone sjeverozapad, 4. UPU rekreacija na vodi – ušće Drave i oteretnog kanala, 5. UPU rekreacijsko područje uz ribnjak – saniranu divlju šljunčaru, 6. UPU rekreacijsko područje uz ribnjak – revitalizirani rukavac rijeke Drave istočno od naselja Donja Dubrava, 7. UPU prostora kampa.
(3) Svi navedeni UPU-i nalaze se unutar područja ekološke mreže odnosno u području preventivne zaštite područja uz Muru i Dravu pa se kod izrade istih trebaju primijeniti obveze zaštite koje su propisali navedeni dokumenti.
(4) Unutar obuhvata Plana donesena su tri urbanistička plana uređenja: - UPU gospodarske zone sjever Donja Dubrava (Službeni glasnik Međimurske županije 19/19) 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 75 - UPU rekreacija na vodi – ušće Drave i oteretnog kanala (Službeni glasnik Međimurske županije 7/22) i - UPU rekreacijsko područje uz ribnjak – revitalizirani rukavac rijeke Drave istočno od naselja Donja Dubrava (Službeni glasnik Međimurske županije 7/22).
(5) UPU-i iz prethodnog stavka u Planu su određeni kao Površine određene urbanističkim planom uređenja. 1.3.2.1. urbanistički planovi uređenja gospodarske zone (upu 1, 2 i 3)

Članak 34.

Članak 34.
(1) Gradnja na površini određenoj na kartografskom prikazu 1.1. Namjena prostora kao Površina određena urbanističkim planom uređenja, a na kartografskom prikazu 1.3. Provedba prostornog plana kao Područje u obvezi izrade urbanističkog plana uređenja, vlastite oznake naziva (VON) 2., provodi se prema važećem UPU gospodarske zone sjever Donja Dubrava.
(2) Kao smjernice za izradu UPU gospodarske zone sjeveroistok, UPU gospodarske zone sjever Donja Dubrava i UPU gospodarske zone sjeverozapad, koriste se lokacijski uvjeti iz područja pravila provedbe oznake I1-1 ovog Plana.
(3) Unutar obuhvata UPU gospodarske zone sjever Donja Dubrava dozvoljeno je planirati sadržaje gospodarske namjene te je potrebno planirati reciklažno dvorište. 1.3.2.2. upu rekreacija na vodi - ušće Drave i oteretnog kanala Donja Dubrava (upu 4)

Članak 35.

Članak 35.
(1) Gradnja na površini određenoj na kartografskom prikazu 1.1. Namjena prostora kao Površina određena urbanističkim planom uređenja, a na kartografskom prikazu 1.3. Provedba prostornog plana kao Područje u obvezi izrade urbanističkog plana uređenja, vlastite oznake naziva (VON) 4., provodi se prema važećem UPU rekreacija na vodi – ušće Drave i oteretnog kanala.
(2) Unutar obuhvata predmetnog plana dozvoljeno je planirati sportsko-rekreacijske sadržaje za sportski ribolov i rekreaciju te rekreaciju na vodi te ugostiteljsko-turističke sadržaje – izletnički turizam i splav (ugostiteljstvo, privezište). U ovom članku dane su smjernice za predmetni UPU.
(3) Sadržaje i zahvate unutar prostora obuhvata UPU-a potrebno je pažljivo planirati i dimenzionirati, planirati udio namijenjen rekreaciji i pristup ljudi (pozicija i veličina plaže, staze za kretanje posjetitelja) vodeći pozornost na zatečeno stanje prirodnih vrijednosti i osobitosti, uvažavajući mjere zaštite prirode propisane u poglavlju 3.1.1. ovih Odredbi.
(4) Zona rekreacije i sporta na vodi, na području poluotoka ušća oteretnog kanala HE Donja Dubrava i starog toka rijeke Drave namijenjena je uređenju prostora za: 1. plažu u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i rekreativna sportska igrališta – odbojka na pijesku, mali nogomet na pijesku, stolni tenis, i sl., 2. sportovi na vodi, 3. pristanište za čamce u vidu pontona, 4. tematski park.
(5) Zonu je potrebno uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja UPU-a kojim će se definirati:

Članak 35.

1. razgraničenje namjena, 2. parcelacija čestica, 3. rješenje komunalne infrastrukture, 4. usklađenje uvjeta korištenja prostora, lociranje građevina i načina gradnje građevina, s mjerama zaštite prirodnih vrijednosti propisanih u poglavlju 3.1.1. ovih Odredbi, 5. građevine trebaju biti građene od drveta, namijenjene isključivo za povremeno korištenje, locirane iznad nivoa velike vode 100 godišnjeg povratnog perioda, 6. odvodnju otpadnih voda s područja inundacije treba riješiti na način da se otpadne vode odvedu izvan područja inundacije te da se zbrinu na zakonom propisan način.
(6) Prateći sadržaji mogu se urediti u smislu omogućavanja upražnjavanja rekreacije i sporta unutar inundacije rijeke Drave uz zadovoljenje i usklađenje zahvata sa svim propisima kojima se osigurava sigurnost i zaštita te kontrolira slobodni pristup vodenim površinama.
(7) Za prilaz zoni potrebno je urediti postojeći put uz nasip oteretnog kanala He Dubrave.
(8) Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji.
(9) Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija za rijeku Dravu.
(10) Građevine koje se grade u zoni mogu biti isključivo prizemnice s uređenim potkrovljem, maksimalne visine pročelja H=3,8m, maksimalne bruto razvijene površine prizemne etaže 600m2.
(11) Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, mogu se dozvoliti i veće građevine, ako se radi o građevinama za pojedine športske sadržaje čija pravila to uvjetuju.

Članak 35.

(12) Građevine unutar zona zelenila, športa i rekreacije moraju biti grupirane na način da ne ometaju osnovnu namjenu prostora.
(13) Građevine moraju svojim oblikovanjem i materijalima biti maksimalno uklopljene u prostor u kojem se grade.
(14) Građevine moraju biti izvedene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. 1.3.2.3. upu rekreacijsko područje uz ribnjak (upu 5 i 6)
Članak 36.
(1) Unutar obuhvata predmetnog plana dozvoljeno je planirati sportsko-rekreacijske sadržaje za sportski ribolov i rekreaciju. U ovom članku dane su smjernice za predmetne UPU-e.
(2) Gradnja na površini određenoj na kartografskom prikazu 1.1. Namjena prostora kao Površina određena urbanističkim planom uređenja, a na kartografskom prikazu 1.3. Provedba prostornog plana kao Područje u obvezi izrade urbanističkog plana uređenja, vlastite oznake naziva (VON) 6., provodi se prema važećem UPU rekreacijsko područje uz ribnjak - revitalizirani rukavac rijeke Drave Donja Dubrava.
(3) Sadržaje i zahvate unutar prostora obuhvata UPU-a potrebno je pažljivo planirati i dimenzionirati, planirati Stranica 76 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026. udio namijenjen rekreaciji i pristup ljudi (pozicija i veličina plaže, staze za kretanje posjetitelja) vodeći pozornost na zatečeno stanje prirodnih vrijednosti i osobitosti, uvažavajući mjere zaštite prirode propisane u poglavlju 3.1.1. ovih Odredbi.
(4) Rekreacijska područja uz ribnjake mogu se uređivati samo u svrhu razvoja sportskog ribolova gdje uzgoj ribe i ribolov imaju prvenstveno sportsko-rekreacijsku svrhu, a to su:

Članak 36.

1. područje rekreacije i sportskog ribolova na području revitaliziranog starog rukavca rijeke Drave istočno od naselja Donja Dubrava uz sam nasip /oznake R2/, 2. područje sanacije napuštene šljunčare uređenjem prostora namijenjenog u svrhu rekreacije i sportskog ribolova između oterenog kanala HEDD i starog toka rijeke Drave /oznake R2/.
(5) Unutar područja ribnjaka, za potrebe obavljanja osnovne i prateće djelatnosti moguće je: 1. izgraditi jednu prizemnu drvenu građevinu, maksimalne površine do 120,0m², visine vijenca do 3,8m, pokrova od glinenog crijepa ili šopa, 2. uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala, 3. graditi privezište za čamce, klupe odmorišta, isključivo od drveta.
(6) Područje rekreacijskih ribnjaka potrebno uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja UPU-a kojim će se definirati: 1. razgraničenje namjena, 2. razgraničenje namjena, usklađenje uvjeta korištenja prostora, lociranje građevina i načina gradnje građevina s mjerama zaštite prirodnih vrijednosti propisanih ovim Planom. 1.3.2.4. upu prostora kampa (upu 7)

Članak 37.

Članak 37.
(1) Prostor kampa planiran je unutar građevinskog područja na prostoru objedinjene namjene u zoni ugostiteljsko turističke namjene, na krajnjem zapadnom dijelu Donje Dubrave. Kamp je potrebno minimalno opremiti s komunalnom infrastrukturom prema posebnim propisima kojima se utvrđuje ta kategorija turističkog sadržaja.
(2) Prostor kampa i vanjski prostori susjednih građevina trebaju se oblikovati i koristiti kao jedinstvena javna površina.
(3) Prostor kampa potrebno je uređivati temeljem prostornog plana uređenja užeg područja UPU-a kojim će se definirati: 1. parcelacija čestica, 2. rješenje komunalne infrastrukture.
(4) Izgrađenost građevne čestice mora iznositi najviše 30%, a najmanje 40% čestice mora biti uređeno kao parkovno ili prirodno zelenilo.
(5) Gustoća korištenja može iznositi najviše 25 jedinica/ha.
(6) Unutar prostora kampa moguće je uređivati sportsko rekreacijsku namjenu. 1.3.3 mjere za urbanu sanaciju ili urbanu preobrazbu

Članak 38.

Članak 38.
(1) Ne određuju se područja za urbanu sanaciju i urbanu preobrazbu. 1.4. Ostale odredbe 1.4.1. Opće odredbe
Članak 39.
(1) Na području obuhvata Plana parcelacija zemljišta se može obavljati u svrhu formiranja građevnih čestica uz uvjet da čestica može postati građevna ako je neposredno vezana uz javni put i osigurano zbrinjavanje otpadnih voda određeno prostornim planom, a minimalne dimenzije udovoljavaju odredbama ovog Plana.
(2) Javni put je javna prometna površina minimalne širine 3m.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće, stambeno-poslovne i višestambene građevine koje služe za stalno stanovanje.
(2) Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše tri stambene jedinice koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene individualnom stanovanju.
(3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od tri stambene jedinice namijenjene kolektivnom stanovanju. Višestambene građevine mogu se locirati u stambenim zonama, ukoliko se to predvidi planovima uređenja užih područja.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Poslovnim građevinama smatraju se: 1. za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: a. mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (intelektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice i sl.); b. ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihom glazbom, s ograničenim radnim vremenom (caffe-i, buffeti i sl.); c. građevine u funkciji turističkih sadržaja (smještajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog turizma); d. montažne privremene građevine (Privremena građevina jest građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija i sl.). 2. za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: a. mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja bučna ili potencijalno opasna djelatnost (industrijska proizvodnja); b. tehnički servisi (automehaničarske, autolimarske, strojobravarske, limarske radionice, kovačnice i sl.); 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 77 c. građevinski pogoni (armiračke, tesarske, klesarske, stolarske i sl. radionice); d. trgovački i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenje zraka te izazvati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor (požari, eksplozije); e. ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke (disco klubovi, noćni barovi i sl.).

Članak 41.

(2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.
(3) Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijem tehnološkom procesu su moguća određena zagađenja (zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnost od požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološka rješenja i uvjete građenja (mjere zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj. građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš.
(4) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim česticama (užim, odnosno kraćim od propisanih u Odredbama ovog Plana).
(5) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukoliko se nalaze u stambenim zonama lociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz posebnih propisa o zaštiti od buke i drugi posebni propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla.
(6) Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na čestici, ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne prometnice.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko su u načinu gradnje i tehnološkom rješenju primijenjene mjere za sprečavanje nepovoljnih učinaka na okoliš, a veličina čestice u dubinu i njen rubni položaj u naselju to omogućavaju.
Članak 43.
(1) Građevna čestica je jedinica površine namijenjena izgradnji, može se formirati od jedne ili više katastarskih čestica, uz uvjet da je neposredno vezana uz javni put i ima izvedenu osnovnu komunalnu infrastrukturu prema Zakonu.
(2) Ukoliko katastarska čestica ima oblik nepravilnog mnogokuta mora zadovoljiti uvjet da pristup na javnu površinu bude minimalne širine 3,00m.
(3) Građevna čestica može se formirati unutar građevinskog područja ili na prostorima za razvoj naselja, ali u cilju zadržavanja i očuvanja tradicionalnog oblika parcelacije i načina izgradnje.
(4) Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 400m², a minimalna širina uz ulicu ne može biti manja od 16m za gradnju na slobodnostojeći način. Izuzetno kada se radi o interpolaciji može biti i manja, ali ne manja od 12m za dvojne građevine, uz minimalnu površinu građevne čestice od 300m².
(5) Građevna čestica ne može se formirati na prostorima za koja se primjenjuju ograničenja za širenje građevinskih područja.
(6) Kod formiranja novih građevnih čestica dozvoljena su odstupanja od 5% u odnosu na određene najmanje odnosno najveće dopuštene veličine građevne čestice.

Članak 43.

(7) Planirana infrastruktura (površine, koridori ili trase) u ovom Planu određena je aproksimativno u prostoru, a točan položaj utvrđuje se detaljnijom projektnom dokumentacijom.
Članak 44.
(1) Unutar građevinskog područja u cilju očuvanja zelenih površina “zelenih trgova” najčešće prostori između prometnica, ne smiju se graditi nikakve građevine osim križeva i poklonaca, dječjih igrališta i uređenje partera (staze, klupe, fontane, skulpture).
(2) “Zeleni trgovi” moraju se hortikulturno urediti ozelenjivanjem autohtonim biljem. Kod uređivanja staza ili dječjih igrališta ne smije se koristiti asfalt.
(3) Postavljanje reklamnih panoa i kioska, te uređenje parkirališta na zelenim površinama “trgova” nije dopušteno zbog narušavanja vizura i zaštite zelenila.
(4) Preporuča se Općini za svaki “zeleni trg” u naselju izraditi hortikulturni projekt uređenja.

Članak 45.

Članak 45.
(1) U postupcima uređivanja svih javnih zelenih površina (unutar i izvan građevinskog područja) preporuča se upotreba samo autohtonih vrsta bilja u oblikovanju prostora (vrba, joha, jasen, hrast, lipa, javor, kesten).
Članak 46.
(1) Na području Općine nije planirano otvaranje polja za eksploataciju šljunka i pijeska. 1.4.2. pomoćne i prateće građevine
Članak 47.
(1) Uz građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene.
(2) Prateće gospodarske građevine (u smislu gospodarstava unutar mješovitih, mješovite namjene), vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost.
(3) Takvim građevinama smatraju se: 1. bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i sl. 2. s potencijalnim izvorima zagađenja: građevine za uzgoj i držanje stoke (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci i sušare-pušnice) i sl.

Ostali akti u ovom izdanju (70)