GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 10. travnja 2026. · KLASA 024-01/26-01/01 · URBROJ 2109-20-02-26-4

Odluka o provedenom postupku transformacije Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 83

Članak 89.

Članak 89.
(1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja i izdvojenog građevinskog područja uz koju se grade ili postoje stambene ili druge građevine, te na koju te građevine imaju izravan pristup.
(2) Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice u naselju.
(3) Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju kolovoznu širinu 5,5m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5m (za jednu voznu traku).
(4) Samo jedna vozna traka može se graditi iznimno, na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se na svakih 100m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100m na preglednom dijelu ili 50,0m na nepreglednom.
(5) U gospodarskoj zoni sjeveroistok i sjeverozapad potrebno je projektirati servisnu cestu te za svaku izvesti priključak na javnu cestu ŽC 2041. Priključke na javnu cestu ŽC 2042 potrebno je projektirati u jednom nivou jedan nasuprot drugog, tako da dobijemo okomito raskršće.
(6) Sve priključke projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu.

Članak 90.

Članak 90.
(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene u članku 53. ovih Odredbi. Stranica 84 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026.
(2) Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao jedinstvena kolno-pješačka površina bez nogostupa ili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini.
(3) Ovim Planom se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75m.
(4) Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet.

Članak 91.

Članak 91.
(1) Ovim Planom predviđa se korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike.
(2) Nadstrešnice moraju biti montažne konstrukcije - metalne s transparentnim bočnim i stražnjim stranama.
(3) Autobusna stajališta ne mogu se locirati na javnim zelenim površinama u okruženju poklonaca, kapelica, raspela, tj. općenito spomenika kulture i sl. 2.1.2. željeznički promet
Članak 92.
(1) Unutar obuhvata Plana nalazi se planirani koridor u istraživanju željezničke pruge od državnog značaja “Koprivnica – Kotoriba – Državna granica”. 2.1.3. pomorski promet

Članak 93.

Članak 93.
(1) Unutar područja obuhvata nema pomorskog prometa. 2.1.4. promet unutarnjim vodama
Članak 94.
(1) Unutar područja obuhvata nema prometa unutarnjim vodama. 2.1.5. Zračni promet
Članak 95.
(1) Unutar područja obuhvata nema zračnog prometa. 2.2. komunikacijski sustav 2.2.1. elektronička komunikacijska mreža
Članak 96.
(1) Ovim Prostornim planom predviđena rekonstrukcija postojeće TK mreže, uz manja proširenja, te postizanje veće iskorištenosti i iskoristivosti mreže, vršit će se u skladu s propisima i tehničkim uvjetima nadležnog distributera.
(2) Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Članak 97.

Članak 97.
(1) Prigodom gradnje poslovne građevine ili stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine veće od 400m s više od tri stana, investitor te gradnje mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, potrebnu samo za tu građevinu, a što se prikazuje u projektu instalacija – projekt slabe struje koji je sastavni dio glavnog projekta.
(2) U građevine iz 1. stavka ovog članka investitor mora ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.

Članak 98.

Članak 98.
(1) Postava novog samostojećeg antenskog stupa moguća je unutar područja zone elektroničko komunikacijske infrastrukture (prikazane na Kartografskom prikazu br. 2.2. Komunikacijski sustav). Stup mora biti takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, izveden prema tipskom projektu kojeg je potvrdilo nadležno Ministarstvo, a zahvat se odobrava prema uvjetima iz Odredbi za provođenje Prostornog plana Međimurske županije.
(2) Postavljanje nove elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na izgrađenim građevinama moguće je locirati unutar ili izvan građevinskog područja naselja, prema posebnim uvjetima Ministarstva kulture, ali ne na česticama društvene namjene (škola, dječji vrtić, sportska dvorana) ili u njihovoj neposrednoj blizini.
(3) Ovi prostorni uvjeti primjenjuju se i na ostale antenske stupove na koje se montira oprema radijskih i ostalih prijamnika i predajnika. 2.2.2. sustav veza, odašiljača i radara

Članak 99.

Članak 99.
(1) Unutar područja obuhvata nema sustava veza, odašiljača i radara. 2.3. energetski sustav 2.3.1. nafta i plin
Članak 100.
(1) Na prostoru Općine Donja Dubrava duž planiranih i postojećih cjevovoda za transport tekućih i plinovitih ugljikovodika, svi zahvati u prostoru koji se planiraju u neposrednoj blizini navedenih transportnih sustava trebaju udovoljiti posebnim propisima koji određuju uvjete za sigurnost transporta naftovodima i plinovodima, te tehničke uvjete i normative za siguran transport ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport.
(2) Utvrđuje se sigurnosni pojas širine 200m od osi cjevovoda, a za sve zahvate koji se planiraju unutar tog sigurnosnog pojasa, potrebno je zatražiti posebne uvjete distributera i vlasnika cjevovoda.
(3) Posebnim uvjetima kod gradnje stabilnih građevina koji nisu u funkciji instalacija za prijenos ugljikovodika, određuje se zaštitni pojas koji se prostire 30 metara od osi 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 85 cjevovoda (plinovod, naftovod, produktovod) u cilju sigurnosti ljudi i građevina.

Članak 101.

Članak 101.
(1) Plinifikacija naselja Donja Dubrava gotovo je u potpunosti realizirana. Unutar izgrađene mreže predviđaju se povećanja broja priključaka, te gradnja novih i rekonstrukcija postojećih mjerno-redukcijskih stanica.
(2) Projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak 102.
(1) Za građevinske zone planirane PPUO treba planirati plinsku mrežu niskog tlaka, istu spojiti na postojeći plinovod u ovisnosti o mogućnosti i uvjetima za svaku pojedinu lokaciju.
(2) Za priključenje pojedinih gradilišta u obuhvatu PPUO može se planirati priključenje na plinovod na način da se plinski vod ugradi na svaku građevnu česticu zasebno tako da se osigura njegovo nesmetano održavanje na građevnoj čestici.
(3) Priključni set ugraditi s vanjske strane pročelja, u pravilu na stražnju ili bočnu stranu pročelja građevine (za građevine planirane u pomaku od regulacijske linije) i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu.
(4) Nije dozvoljena ugradnja priključnog seta na ulično pročelje građevine, koja ima građevinski pravac identičan regulacijskoj liniji.
(5) Projektirane nove plinske mreže treba polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica i to jednostrano.
(6) Za planiranje ostalih instalacija unutar planiranog pojasa ulice potrebno je predvidjeti minimalne udaljenosti: 1. međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija treba biti: a. plinovodi međusobno - 0,20 m na križanju te 0,60 m u paralelnom vođenju;

Članak 102.

b. plinovod prema vodovodu i kanalizaciji - 0,20 m na križanju te 0,60 m u paralelnom vođenju; c. plinovod prema informacijskim kablovima - 0,30 m na križanju te 0,50 m u paralelnom vođenju; d. plinovod do elektroenerget. vodova - 0,50 m na križanju te 1,00 m u paralelnom vođenju; e. plinovod do šahtova i kanala - 0,20 m na križanju te 0,30 m u paralelnom vođenju; f. plinovod do toplovoda - 1,00 m na križanju te 1,00 m u paralelnom vođenju. 2. izgradnju plinovoda planirati na dovoljnoj udaljenosti od visokog zelenila van dohvata korijenja.

Članak 103.

Članak 103.
(1) Distributer zemnog plina treba preventivnim održavanjem i nadzorom postojećeg sustava ukloniti, odnosno smanjiti na minimum mogućnost nastanka neplaniranih kvarova koji mogu imati za posljedicu i privremeno zagađenje okoliša.
Članak 104.
(1) Sve planirane zahvate uz magistralni plinovod i naftovod JANAF potrebno je izvoditi uz suglasnost nadležnog distributera, odnosno vlasnika plinovoda i naftovoda.
(2) Zaštitna zona naftovoda je 100m lijevo i desno od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 30m lijevo i desno od cjevovoda. 2.3.2. elektroenergetika

Članak 105.

Članak 105.
(1) Na osnovu detaljnije elaboracije opremljenosti naselja električnom energijom potrebno je dati optimalna rješenja snabdijevanja pojedinih naselja ili dijelova naselja. Osobito se to odnosi na planirane gospodarske zone.
(2) Daljnje širenje 10(20)kV mreže odvijat će se sukladno potrebama konzumenata i mogućnostima HEP-a, uz potrebno poboljšanje kvalitete postojeće mreže.
(3) Podzemni vodovi se moraju polagati uzduž postojećih prometnica. Pri gradnji unutar građevinskih područja mora se voditi računa o zračnim vodovima, tj. moraju se poštivati minimalne propisane udaljenosti.
(4) Postojeće zračne 10kV vodove treba postupno zamijeniti podzemnim energetskim kabelima sukladno konfiguriranju nove 10kV kabelske mreže i usklađeno s namjenom prostora.

Članak 106.

Članak 106.
(1) Trafostanice kada se ne grade u sklopu druge građevine potrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, dimenzija 5,0 x 6,0m, s neposrednim pristupom s javno prometne površine, ali tako da se ne smiju locirati na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih površina i većih javnih zelenih površina, te bliže od 15,0m od građevina koje su registrirane kao kulturno dobro te kapelica, poklonaca, pilova i ostalih elemenata javne plastike.
(2) Kod odabira lokacije treba poštivati minimalne udaljenosti: 1. 1 m od dvorišnih ograda, 2. 3 m od javnih cesta, ulica, putova i nadzemnih vodova niskonaponskih vodova, 3. 4 m od stambenih objekata, od trafostanica i visokih stabala, 4. 6 m od bolnica, škola, dvorana i sl. gdje se okuplja veći broj ljudi te od skladišta zapaljivih materijala i drvenih građevina i od ruba vodotoka, 5. 10 m od nadzemnih visokonaponskih kabela, 6. 12 m od željezničkih pruga. 2.4. Vodnogospodarski sustav 2.4.1. Vodoopskrba i drugo korištenje voda

Članak 107.

Članak 107.
(1) Predviđeno proširenje postojeće vodovodne mreže treba temeljiti na postojećoj koncepciji vodoopskrbe te prema studijama i projektnim dokumentacijama izrađenim prema posebnim propisima. Stranica 86 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026.
(2) Najmanji profili hidrantske mreže, potrebna oprema, način izvedbe protupožarne zaštite propisan je posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.
(3) Održavanje i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava vršit će se u okvirima postojećih trasa i postojećih površina.
(4) Za potrebe smještaja novih hidrostanica ili pratećih postrojenja koja su nužna za osiguranje stabilnih uvjeta vodoopskrbe, nužno je uskladiti sa okolnim građevinama.

Članak 108.

Članak 108.
(1) Planirana gradnja u gospodarskoj zoni obavezno se priključuje na sustav javne vodoopskrbe i odvodnje u naselju.
Članak 109.
(1) Radi osiguranja od požara potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima.
(2) Na površinama urbanog zelenila, parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i na rekreacijskim površinama izvan naselja, treba locirati, tj. odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode

Članak 110.

Članak 110.
(1) Rješenje odvodnje otpadnih voda u Općini Donja Dubrava temelji se na izrađenoj projektnoj dokumentaciji razdjelnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda.
(2) Do realizacije razdjelnog sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda odvodnja otpadnih voda naselja i dalje će se temeljiti na dobro izvedenim nepropusnim septičkim jamama i sabirnim jamama zatvorenog tipa koje treba redovno održavati prema posebnim propisima, a tehnološke otpadne vode se nakon pročišćavanja predtretmanom do razine parametara propisanih posebnim propisima trebaju skupljati u vodonepropusne sabirne jame i zbrinuti na propisani način.

Članak 111.

Članak 111.
(1) Realizaciji odvodnje za pojedina područja naselja potrebno je pristupiti u cijelosti, prema projektnoj dokumentaciji. Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih voda u kanalizacijsku mrežu prije izgradnje uređaja za pročišćavanje.
(2) Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda.
(3) Nakon izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav kanalizacije ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog posebnim propisom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje.

Članak 112.

Članak 112.
(1) Sve otpadne i oborinske vode treba prije ispuštanja u recipijent tako tretirati da se uklone sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.
(2) Sustavi za odvodnju otpadnih i oborinskih voda moraju biti takvi da osiguravaju pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda do razine propisane posebnim propisom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u površinske vode.
Članak 113.
(1) Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda mora se locirati izvan građevinskog područja, a planirani prostor potrebno je odrediti tako da pored tehnoloških uvjeta zadovoljava i prostorne uvjete: njegov položaj ne smije izazivati nepovoljne utjecaje na okoliš (ne smije izazivati zahvate na vodotocima, krčenje šuma, šumaraka), te ne može biti smješten na vizualno istaknutim mjestima.
(2) Nova lokacija pročistača planira se uz potok Rakovnicu sjeverno od naselja Donja Dubrava. Budući da je u blizini evidentiran pretpovijesni lokalitet «Rožđe» kojem nisu istražene i određene granice, a budući da će se izvoditi veći infrastrukturni radovi na širem području izvedbom dovodnih kanala do pročistača, potrebno je kod izdavanja bilo kakvih odobrenja na dokumentaciju za izvođenje sustava za pročišćavanje, uvjetovati stručnim mišljenjem nadležnog Konzervatorskog odjela, kojemu je potrebno dostaviti dokumentaciju na uvid.

Članak 114.

Članak 114.
(1) Svi postojeći i planirani proizvodni pogoni, pogoni malog i srednjeg poduzetništva moraju imati osigurano pročišćavanje tehnoloških voda do razine propisane posebnim propisima prije ispuštanja u sustav odvodnje otpadnih voda, pa je za projektiranje istih potrebno zatražiti vodopravne uvjete.
(2) Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda prema posebnim propisima.
(3) Preporuča se zajednički koncipirati odvodnju gospodarskih zona i naselja, ili dijela naselja sa usklađivanjem sa “Studijom odvodnje Međimurja”.
(4) Do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpadne vode se moraju zbrinjavati prema odredbama ovog Plana.

Članak 115.

Članak 115.
(1) Zaštita površinskih voda sastoji se u raznim mjerama kojima treba spriječiti pogoršanje kvalitete vode u vodotocima i jezerima: 1. u vodotoke se ne smiju ispuštati nepročišćene otpadne vode iz domaćinstava (osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih građevina), kao ni iz proizvodnih pogona, radionica i sl., 2. izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima, 3. sve onečišćivače na vodotocima treba inventarizirati, te u najkraćem mogućem roku sanirati ili ukloniti izvore onečišćenja.

Članak 116.

Članak 116.
(1) Ležišta podzemne pitke vode treba zaštititi gradnjom sustava za odvodnju: 1. kad se na dijelu građevinskog područja izgradi javna kanalizacijska mreža, postojeće i nove stambene i ostale građevine se moraju priključiti na nju, 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 87 2. otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i uređaj za pročišćivanje otpadnih voda, a u svemu prema posebnim propisima, 3. do izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, fizičke i pravne osobe dužne su sve otpadne vode upuštati u vodonepropusne septičke i sabirne jame koje treba redovno održavati prema posebnim propisima, 4. izričito se zabranjuje upuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda, a upuštanje u sustav za odvodnju otpadnih voda biti će moguće tek kada uređaj za pročišćavanje bude u funkciji.

Članak 117.

Članak 117.
(1) Proizvodni subjekti u novim gospodarskim zonama moraju osigurati zbrinjavanje otpadnih voda na način da se prije njihovog upuštanja u sustav otpadnih voda izvrši predtretman prema posebnim propisima.
(2) Otpadna ulja i emulzije prihvaćaju se i skladište privremeno na mjestu nastajanja otpada.
Članak 118.
(1) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno stjenke gnojišta do visine od 50cm iznad terena mora biti izveden od nepropusnog materijala.
(2) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta. 2.4.3. uređenje vodotoka i voda

Članak 119.

Članak 119.
(1) Uvažavajući preporuke iz PPMŽ-a, prije izvođenja radova na uređenju vodotoka i zaštiti od štetnog djelovanja voda (tehničko i gospodarsko uređenje i održavanje korita vodotoka) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gospodarske koristi i gubitka biološko-ekoloških značajki (narušavanja ili umanjivanja ekoloških i krajobraznih vrijednosti).
(2) Prije izvođenja vodoprivrednih zahvata preporuča se valorizirati predjele uz vodotoke, a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirodne sredine. Prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost vodnog ekosustava, kao i šireg vegetacijskog pojasa uz rijeku, moguće je očuvati na način da se potrebni radovi na uređenju i održavanju vodotoka izvedu uz odgovarajuća usklađenja s drugim strukama, odnosno da se razmotri izvođenje radova uz očuvanje staništa vlažnih livada, izvornih prirodnih obilježja, zadržavanje visoke vegetacije, oblikovanja različitog profila korita i sl.

Članak 120.

Članak 120.
(1) Radi potrebe pristupa vodotocima uz sve vodotoke postoji zakonom propisani inundacijski prostor koji služi za pristup do vodotoka radi eventualno potrebnih zahvata na održavanju regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina.
(2) Vodotokom se u smislu ovog članka smatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskog sustava, a ne smatraju kanali koji čine dio sustava odvodnje otpadnih voda naselja i kojima nije utvrđen inundacijski pojas.
(3) Pri korištenju kontaktnog prostora vodotoka treba uvažiti i ograničenja iz Zakona o vodama.
(4) U uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20m od vanjske nožice nasipa odnosno do 6m od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) zabranjeno je podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
(5) Nova građevna čestica ne može se formirati unutar zone utvrđenog inundacijskog pojasa vodotoka, a ukoliko potoku ili kanalu hidromelioracijskog sustava nije utvrđen inundacijski pojas, nova građevna čestica ne može se formirati na udaljenosti manjoj od 30m od osi potoka ili kanala.

Članak 121.

Članak 121.
(1) Na kraju odvodnog (oteretnog) kanala HE Donja Dubrava, kod ušća sa starim tokom rijeke Drave predviđena je izgradnja hvatišta za plivajuće brane radi osiguranja od potencijalne mogućnosti onečišćenja uljima daljnjeg toka rijeke Drave.
(2) U sklopu hvatišta predviđen je i pješački most preko odvodnog kanala HEDD-a koji će ujedno koristiti i za pješački prijelaz u športsko rekreacijske svrhe.
Članak 122.
(1) Mrtve rukavce rijeke Drave i još moguće preostale bare potrebno je očuvati i zaštititi od isušivanja.

Članak 123.

Članak 123.
(1) Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite trebali bi prijeći u II. kategoriju kvalitete voda. 2.4.4. melioracijska odvodnja
Članak 124.
(1) Unutar područja obuhvata nema melioracijske odvodnje. 3. pOseBne mjere 3.1. posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 125.
(1) Na području Općine Donja Dubrava prema Zakonu o zaštiti prirode nalaze se slijedeće zaštićene prirodne vrijednosti: 1. Regionalni park Mura Drava, 2. značajni krajobraz Mura, 3. spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo Donja Dubrava Ginko Biloba. Stranica 88 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. travnja 2026.
(2) Granice obuhvata i kategorije zaštite prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.1..
(3) Za sve zaštićene prirodne vrijednosti na području Općine potrebno je osigurati poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode, a zahvate uskladiti sa zakonima i mjerama zaštite, uz ishođenje potrebnih uvjeta nadležnih institucija.

Članak 126.

Članak 126.
(1) Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje bi ugrožavale njegova obilježja i vrijednosti zbog kojih je zaštićen.
(2) Zaštićeno pojedinačno stablo – spomenik parkovne arhitekture potrebno je uzgojno - sanitarnim zahvatima održavati u povoljnom stanju vitaliteta, a preporuča se izrada studije vitaliteta kojom će se utvrditi detaljnije smjernice očuvanja.
(3) Sve radnje koje se obavljaju na zaštićenom spomeniku parkovne arhitekture potrebno je vršiti uz nadzor stručnjaka (javna ustanova). Kad se namjerava poduzeti neka radnja kojom se ne oštećuje i ne mijenja vrijednost zaštićenog spomenika, to se može učiniti samo temeljem posebnog akta (uvjeti zaštite prirode) uz nadzor nadležne javne ustanove zaštite prirode.

Članak 127.

Članak 127.
(1) U Regionalnom parku Mura Drava nisu dopušteni nikakvi zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih je područje zaštićeno.
(2) Ne smiju se vršiti daljnje melioracije zbog očuvanja preostalih vlažnih livada i moguće revitalizacije autohtonih šuma.
Članak 128.
(1) Na području Općine rastu i obitavaju biljke i životinje zaštićene prema propisu o zaštiti prirode, a nabrojene su u Obrazloženju ovog Plana. Zabranjene su radnje kojima se zaštićene biljke i životinje ometa i uznemiruje u prirodnom životu i slobodnom razvoju (branje, uklanjanje, oštećivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i dr.).
(2) Osim zaštićenih biljnih vrsta na području Općine rasprostranjene su i ugrožene biljne vrste čija brojnost opada, a staništa im nestaju. Za ugrožene biljne vrste koje su nabrojene u poglavlju “Polazišta” ovog Plana preporuča se da vrijede ista ograničenja kao i za zaštićene biljne vrste.

Članak 129.

Članak 129.
(1) Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pripadajućem im vegetacijskom pojasu potrebno je poštivati uvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljena gradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajobraza.
(2) Kod izvođenja hidrotehničkih radova potrebno je zahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora.
Članak 130.
(1) Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje.
(2) Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenja privatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnim šumama, čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine.
(3) Poželjno je pošumljavati nekvalitetna i neobrađena poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore.

Članak 131.

Članak 131.
(1) Kao mjeru zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore.
Članak 132.
(1) U postupcima korištenja i namjene prostora potrebno je provoditi zaštitu i očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti kroz: 1. očuvanje i zaštitu prirodnog i kultiviranog krajobraza, kao temeljnih vrijednosti prostora, 2. zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina, 3. zaštitu poljoprivrednog zemljišta kroz politiku racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, 4. zadržavanje fizičke i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog tradicijskom poljodjelskom djelatnošću, 5. očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja poljodjelskih kultura i tradicijskog načina obrade zemlje, 6. očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti, nezaštićenih predjela kao što su šume, kultivirani krajobraz, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini, 7. poticanje i unapređivanje održavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, zadržavajući njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu. 3.1.2. kulturna baština

Članak 133.

Članak 133.
(1) Zaštitu kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, dokumentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojeće evidencije (uspostavljanje ili skidanje zaštite).
Članak 134.
(1) Zaštitu kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom - izradom inventara kulturnih dobara, dokumentiranjem - uspostavljanjem arhiva podataka i revizijom postojeće evidencije (uspostavljanje ili skidanje zaštite).
Članak 135.
(1) Na području Općine Donje Dubrave, Rješenjem uprave za zaštitu kulturne baštine, zaštićena je kuća Zalan na Trgu Republike 9, te je upisana u Registar zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-1442. 10. travnja 2026. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 89

Ostali akti u ovom izdanju (70)