Arhiva › 2025. › SGMŽ 26

SGMŽGrad Mursko Središće · 19. prosinca 2025. · KLASA 024-01/25-01/132 · URBROJ 2109-11-05-25-1

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja “Brezje - Istok” u Murskom Središću

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 6234

Članak 24.

Članak 24.
(1) Unutar obuhvata ovog Plana nema važećih prostornih planova stare generacije na čiju daljnju primjenu bi ovaj Plan mogao utjecati. 1.4.13. Ostale mjere provedbe Plana
Članak 25.
(1) Ukoliko nije specifično utvrđena kao najmanja ili najveća, vrijednost pojedinog urbanističkog parametra utvrđena u pravilima provedbe ovog Plana za kig, kis, GBP, H, Huk i druge, određuje NAJVEĆU DOZVOLJENU VRIJEDNOST, koja se u primjeni Plana na pojedinačni slučaj može zamijeniti manjom vrijednosti (primjerice: ukoliko je koeficijent izgrađenosti građevne čestice u pravilu provedbe određen s kig=0,4 u pojedinačnom slučaju može biti 0,4 ili manje).

Članak 26.

Članak 26.
(1) Uvjeti smještaja i oblikovanja jednostavnih građevina određenih odgovarajućim podzakonskim propisom (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) utvrđuju se ovisno o namjeni jednostavne građevine, na isti način kao i za građevine za koje je zakonskim odredbama utvrđena obveza ishođenja građevinske dozvole.
Članak 27.
(1) Uklanjanje postojećih građevina vrši se temeljem projekta uklanjanja, sve prema posebnom propisu.
Članak 28.
(1) Postupanje prema nezakonito izgrađenim zgradama utvrđeno je Zakonom o gradnji i Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji se primjenjuju neposredno. 2. INFRAStRUKtURNI SUStAvI 2.1. Prometni sustav 2.1.1. cestovni promet

Članak 29.

Članak 29.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture dimenzioniraju se primjenom posebnih sektorskih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Cestovno zemljište formira se kao ulični koridor, odnosno ulica.
(3) Unutar cestovnog zemljišta treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih tehničkih elemenata cestovnog prometa - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i drugo, kao i vođenje infrastrukture.
(4) Prometne površine ovisno o neposrednoj funkciji, a posebno ako su namijenjene pješačkom prometu, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.
(5) Završni sloj prometne površine oblikuje se: - kolna prometna površina treba imati završni sloj od asfalta, betona, betonskih opločnika ili drugih odgovarajućih materijala sa sličnim svojstvima - pješački trgovi, pješačke i pješačko - biciklističke staze unutar uličnih koridora, kao i glavne pješačke staze izvan uličnih koridora obavezno se izvode u materijalima pogodnim za kretanje rolatora, dječjih i invalidskih kolica i sličnih pomagala za pješačko kretanje.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Unutar obuhvata Plana nema cestovnih prometnica državnog i regionalnog značaja, odnosno unutar obuhvata Plana nema javnih cesta kategoriziranih prema sektorskom propisu.
Članak 31.
(1) Sve planirane ceste unutar obuhvata plana su lokalnog značaja.
(2) U postupku projektiranja nove ceste lokalnog značaja, širina planiranog cestovnog koridora utvrđena je grafički, a u slučaju sporne situacije, najmanja širina cestovnog, odnosno uličnog koridora za cestu za dvosmjerni promet unutar površina proizvodnih namjena iznosi 12,0 m. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6235
(3) Najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od ruba kolnika ne može biti manja od 1,6 m.
(4) Okretište je obavezno za slijepe ceste.
(5) Unutar zemljišta ceste moguć je smještaj nadzemne opreme infrastrukture, prema uvjetima iz odjeljka “Ostale odredbe”, ukoliko to ne smeta prometu, odnosno ukoliko takav zahvat ne zaklanja vidno polje vozača.
(6) Projektnim rješenjem treba predvidjeti mogućnost izgradnje površina kojima se osigurava prometna sigurnost, prvenstveno pješačkih, pješačko - biciklističkih i/ili biciklističkih površina: - unutar koridora ceste širine 10,0 m i više, najmanje jedna pješačka staza i jedna biciklistička staza ili alternativno najmanje jedna pješačko - biciklistička staza - dimenzioniranje biciklističkih i pješačko - biciklističkih staza provodi se prema posebnom sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu - najmanja širina staze koja ima samo pješačku namjenu je 1,6 m.

Članak 31.

(7) Ukoliko sektorski propis ne dozvoljava korištenje kolnika za pojedinu kategoriju malih elektrovozila, u tu namjenu se mogu predvidjeti biciklističke površine, a ne i pješačke površine.
(8) Specifični dodatni uvjeti utvrđeni su u pripadajućem pravilu provedbe.
Članak 32.
(1) Prometne površine izvan uličnih koridora mogu se formirati unutar površina drugih namjena, ukoliko je to omogućeno prema uvjetima odjeljka “Namjena površina”: - interne prometnice i prometnice za interventna vozila - kolni prilazi i prolazi za kolni ili kolno - pješački promet (dijeljena prometna površina) i za različite vrste prometala i različite režime ovisno o potrebi (interventna vozila, samo bicikl, bicikl i mala elektrovozila i slično) - pješačke staze i druge površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, koje se mogu mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i slično.
(2) Najmanja širina prometne površine komunalne infrastrukture izvan uličnog koridora: - 6,0 m za internu prometnicu, kolni prilaz, prolaz, dijeljenu prometnu površinu - 2,0 m za pješačku stazu - za biciklistički promet i mala elektrovozila utvrđuje se prema sektorskom propisu za biciklističku infrastrukturu.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Sva nova parkirališta na zasebnim građevnim česticama ili građevnim česticama druge namjene potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s cestovnog kolnika na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se građevinama za transportne i srodne djelatnosti, te se za tu namjenu unutar površina proizvodne namjene mogu formirati zasebne građevne čestice prema uvjetima pripadajućeg pravila provedbe. 2.1.2. Željeznički promet

Članak 34.

Članak 34.
(1) Unutar obuhvata Plana nema postojeće željezničke infrastrukture, niti željezničke infrastrukture planirane prostornim planovima više razine, prostornim planom iste razine širega područja, kao niti posebnim sektorskim studijama za željezničku infrastrukturu. 2.1.3. Pomorski promet
Članak 35.
(1) Nije primjenjivo, obuhvat Plana nalazi se unutar kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. 2.1.4. Promet unutarnjim vodama
Članak 36.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.1.5. Zračni promet

Članak 37.

Članak 37.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.2. Komunikacijski sustav 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža
Članak 38.
(1) Unutar obuhvata Plana planirana je trasa za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) koju je moguće povezati na postojeću EKI izvan obuhvata Plana.
(2) Unutar trase EKI preferira se izvedba podzemne elektroničke kabelske kanalizacije (EKK) predviđene za smještaj distribucijskih vodova jednog ili više operatera.
(3) Osim podzemno, distribucijske vodove EKI moguće je izvesti i kao zračnu mrežu, za što se u pravilu koriste stupovi zračne niskonaponske elektroenergetske mreže ili javne rasvjete.
(4) Manju infrastrukturnu građevinu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje građevine infrastrukturnog sustava prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Sukladno odredbama PPUG Mursko Središće, gradnja antenskih stupova s baznim stanicama i pripadajuća oprema pokretne elektroničke komunikacijske mreže unutar površina proizvodne namjene u građevinskim područjima naselja je dozvoljena.
(2) Antenski stup za EKI s pripadajućom opremom za elektroničku komunikaciju smješta se u stražnjem dijelu građevinske čestice druge namjene ili na vlastitoj Stranica 6236 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. građevnoj čestici, najmanje za ukupnu visinu antenskog stupa udaljeno od svih regulacijskih linija.
(3) Antenske prihvate za bazne stanice i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične elektroničke komunikacije moguće je smjestiti na zgrade unutar površina proizvodne namjene.
(4) Bazne stanice i pripadajuću poveznu opremu za potrebe bežične elektroničke komunikacije moguće je smjestiti neposredno na zgrade unutar površina proizvodne namjene i dodatno na stupove javne rasvjete unutar obuhvata Plana. 2.2.2. Sustav veza, odašiljača i radara

Članak 40.

Članak 40.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 2.3. Energetski sustav 2.3.1. Nafta i plin 2.3.1.1. cijevni transport ugljikovodika
Članak 41.
(1) Unutar obuhvata Plana nema postojećih niti su planirani cjevovodi i drugi elementi sustava za magistralni i međunarodni transport ugljikovodika. 2.3.1.2. Javna plinoopskrba
Članak 42.
(1) Unutar obuhvata Plana prolazi lokalni opskrbni plinovod čija zaštitna zona iznosi 7,0 m, odnosno 3,5 m sa svake strane od osi cjevovoda.
(2) Novi distribucijski cjevovod javne plinoopskrbe u obuhvatu Plana se smješta u za to planiranoj trasi, s vezom na cjevovod iz prethodnog stavka.
(3) Sve elemente sustava opskrbe plinom treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava.
(4) Iz sigurnosnih razloga, cjevovode mreže javne opskrbe plinom preporuča se smjestiti unutar cestovnih, odnosno uličnih koridora ispod zelenih površina, a ako to nije izvedivo, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
(5) Manju infrastrukturnu građevinu sustava javne plinoopskrbe (plinsku redukcijsku stanicu i drugo), ukoliko je iz tehničkih razloga potrebna, može se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici za gradnju manje infrastrukturne građevine prema uvjetima iz odjeljka „Ostale odredbe“ unutar pravila provedbe koji takvu gradnju omogućavaju. 2.3.2. Elektroenergetika 2.3.2.1. Javna prijenosna mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 43.

Članak 43.
(1) Unutar obuhvata Plana nema postojećih niti su planirane građevine i drugi elementi prijenosnog elektroenergetskog sustava.
(2) Izuzetno, ukoliko se ustanovi da je za potrebe obavljanja gospodarskih djelatnosti potrebna TS 35/10(20)/0,4, može je se smjestiti unutar površine pravila provedbe MIG ili je moguće izdvajanje zasebne građevne čestice za tu namjenu iz površina pravila provedbe I-AK.
(3) Umrežavanje transformatorske stanice vrši se prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava. 2.3.2.2. Javna distribucijska mreža u elektroenergetskom sustavu

Članak 44.

Članak 44.
(1) Postojeća distribucijska mreža javne elektroopskrbe izvedena izvan obuhvata Plana predviđa se proširiti na područje obuhvata Plana izvedbom: - srednjenaponskih i niskonaponskih elektroenergetskih vodova u trasi predviđenoj Planom - planirane transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV, za koju je predviđeno formiranje vlastite građevne čestice i koju je potrebno umrežiti unutar javnog elektroenergetskog distribucijskog sustava naselja.
(2) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema uvjetima posebnog propisa, Mrežna pravila elektroenergetskog sustava.
(3) Dodatne manje infrastrukturne građevine u elektroenergetskom sustavu (transformatorske stanice) mogu se smjestiti na vlastitoj građevnoj čestici formiranoj unutar površina proizvodne namjene, prema uvjetima iz pripadajućeg pravila provedbe.
(4) Dodatni podzemni srednejnaponski i niskonaponski vodovi mogu se smjestiti unutar uličnog koridora, a za potrebe pojedinačnog korisnika i unutar površina proizvodne namjene.
(5) Osnovni srednjenaponski rasplet 10(20) kV za međusobno povezivanje transformatorskih stanica u sustavu obavezno je polagati podzemno.
(6) Vodove srednjenaponske mreže elektroopskrbe obavezno je polagati podzemno.
(7) Vodove niskonaponske mreže elektroopskrbe preporuča se polagati podzemno, a opcionalno kao zračnu elektroenergetsku mrežu.
(8) Za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže i javne rasvjete preporuča se koristiti ista trasa.
(9) Ukoliko to nije suprotno pojedinoj namjeni i/ili pripadajućem pravilu provedbe prema ovom Planu, za potrebe elektroenergetskog razvoda, moguće je unutar uličnog koridora smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO) za elektroopskrbu većeg broja građevnih čestica, prometne signalizacije i/ili javne rasvjete.

Stranica 6237

Članak 44.

19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6237
(10) Kabelske razvodne ormare (KRO) je unutar površina drugih namjena moguće smjestiti i na vlastitoj građevnoj čestici, u kom slučaju se primjenjuju odredbe za manju infrastrukturnu građevinu iz odjeljka “Ostale odredbe”. 2.4. vodnogospodarski sustav 2.4.1. vodoopskrba i drugo korištenje voda
Članak 45.
(1) Sustav javne vodoopskrbe na području obuhvata Plana predviđa se kao proširenje regionalnog sustava javne vodoopskrbe, s napajanjem iz vodocrpilišta Nedelišće.
(2) Distribucijski cjevovod javne vodoopskrbe u obuhvatu Plana se smješta u za to planiranoj trasi, s vezom na postojeću javnu mrežu vodoopskrbe izgrađene izvan obuhvata Plana.
(3) Priključenje na funkcionalni sustav javne vodoopskrbe je obavezan za sve građevne čestice u obuhvatu Plana.
(4) Ukoliko ne postoji ekološki i ekonomski povoljnije rješenje, javnu vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za protupožarnu zaštitu, radi čega je na odgovarajućim javnim površinama potrebno izvesti protupožarne hidrante.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Za potrebe obavljanja gospodarske djelatnosti moguće je predvidjeti korištenje podzemne vode neposrednim vodozahvatom iz podzemlja.
(2) Pozicija vodozahvata smješta se na odgovarajućoj poziciji unutar vlastite građevne čestice za čije potrebe će se voda koristiti, najmanje 20,0 m udaljeno od regulacijske linije, sve prema posebnim sektorskim propisima, te prema posebnim uvjetima i uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za podzemne vode. 2.4.2. Otpadne i oborinske vode
Članak 47.
(1) Nije moguće početi gradnju, ukoliko za svaki posebni slučaj nije odgovarajuće riješen način zbrinjavanja otpadnih voda.
(2) Nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih voda s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(3) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih voda u cjevovode sustava javne odvodnje otpadnih voda, ukoliko predmetni dio sustava nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.
(4) Nije dozvoljeno ispuštanje otpadnih tehnoloških voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda bez odgovarajućeg predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti voda za ispuštanja u sustav javne odvodnje.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Sustav javne odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana predviđa se kao proširenje regionalnog sustava javne odvodnje otpadnih voda (razdjelni sustav) - aglomeracija Mursko Središće s vezom na uređaj za pročišćavanje UPOV Mursko Središće kapaciteta do 12.000 ES.
(2) Cjevovod javne odvodnje otpadnih voda u obuhvatu Plana se smješta u za to planiranoj trasi, s vezom na postojeću mrežu cjevovoda javne odvodnje otpadnih voda izgrađene izvan obuhvata Plana, odosno s vezom na produžetak postojeće mreže javne odvodnje otpadnih voda koja se tek treba izvesti do granice obuhvata Plana.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Na površinama u obuhvatu Plana, na kojima izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda još nije dovršena: - sanitarno – fekalne vode potrebno je skupljati u (atestiranim) vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću - otpadne tehnološke vode potrebno je nakon predtretmana za osiguranje graničnih vrijednosti otpadnih voda za ispuštanja u sustave javne odvodnje, sakupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama, koje treba redovito prazniti po ovlaštenom poduzeću.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Javni sustav oborinske odvodnje koncipira se kao dio kanalskog sustava i sustava otvorenih vodotoka čija gradnja i uređenje čini dio sustava oborinske odvodnje državne, odnosno regionalne razine.
(2) Pogodni recipijent sustava oborinske odvodnje za područje obuhvata Plana je kanal Brezje.
(3) Zatvoreni cjevovod oborinske odvodnje unutar obuhvata Plana smješta se u trasi predviđenoj Planom, a potrebno ga je dimenzionirati za oborinsku odvodnju planiranih javnih prometnih površina, uz djelomično povećanje kapaciteta za nepredviđene situacije.
(4) Oborinske vode s drugih prometnih površina (površine koje nisu javne namjene), potrebno zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav oborinske odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi javnopravno tijelo nadležno za sustav javne oborinske odvodnje i uz suglasnost istog javnopravnog tijela.
(5) U sustav javne oborinske odvodnje mogu se ispuštati: - oborinske vode s kolnih površina samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom - oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, te dodatno i kroz separator ulja i masti.
(6) Sve oborinske vode koje se ispuštaju u javni sustav oborinske odvodnje se prije ispuštanja moraju pročistiti do razine graničnih vrijednosti propisanih za ispuštanje u površinske vode.
(7) Nezagađene oborinske vode s krovnih i parternih pješačkih površina mogu se u sustav javne odvodnje oborinskih voda, na zelene površine na vlastitoj čestici i upojnim bunarima u podzemlje, upuštati direktno bez posebnog predtretmana.

Članak 50.

2.4.3. Uređenje vodotoka i voda
Članak 51.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. Stranica 6238 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. 2.4.4. melioracijska odvodnja
Članak 52.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 3. POSEbNE mJERE 3.1. Posebne vrijednosti 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Članak 53.
(1) Dio površine obuhvata Plana ulazi u zonu prijelazno područje Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
(2) Aktivna zaštita područja nije predmet ovog Plana, već se provodi neposrednom primjenom odgovarajućih sektorskih propisa kroz djelovanje nadležnih institucija.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar područja obuhvata Plana, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno prema mišljenju predmetnog javnopravnog tijela, provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na prirodu.

Članak 54.

Članak 54.
(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenih površina ni pojedinačnih spomenika prirode.
(2) Zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima zaštićene su posebnim propisom na nacionalnoj razini, koji se primjenjuje neposredno.
(3) Radi primjene mjera zaštite, za sve zahvate koji se provode temeljem ovog Plana, a predviđeni su unutar područja obuhvata Plana, obavezno se utvrđuju posebni uvjeti od strane odgovarajućeg javnopravnog tijela, odnosno prema mišljenju predmetnog javnopravnog tijela, provodi postupak ispitivanja utjecaja zahvata na zaštićene ugrožene vrste i staništa. 3.1.2. Kulturna baština

Članak 55.

Članak 55.
(1) U obuhvatu Plana nema zaštićenih kulturnih dobara, niti kulturne baštine zaštićene/evidentirane na lokalnoj razini.
(2) Unutar obuhvata Plana nema utvrđenih arheoloških lokaliteta / nalazišta.
(3) Preventivna mjera zaštite arheoloških lokaliteta i nalaza odnosi se na cijelo područje obuhvata Plana - ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze za koje bi se moglo pretpostaviti da imaju arheološki značaj, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, koji će dati detaljne upute o daljnjem postupku. 3.1.3. Krajobraz

Članak 56.

Članak 56.
(1) U obuhvatu Plana nema krajobrazno značajnih površina. 3.1.4. Ekološka mreža (Natura 2000)
Članak 57.
(1) Unutar obuhvata Plana ne nalaze se dijelovi područja europske ekološke mreže. 3.2. Posebna ograničenja 3.2.1. tlo
Članak 58.
(1) Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine: - za povratni period od 95 godina područje obuhvata Plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,064 g, što odgovara potresu VI. stupnja MCS ljestvice - za povratni period od 475 godina, područje obuhvata Plana spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,149 g, što odgovara potresu VII. stupnja MCS ljestvice.
(2) Mjere kojima se osiguravaju bitni zahtjevi za građevine, definirani prema Zakonu o gradnji, kao i drugi posebni uvjeti koji nisu sadržani u ovim odredbama za provedbu, određuju se na temelju posebnih propisa i tehničkih normi. 3.2.2. vode i more

Članak 59.

Članak 59.
(1) Nije primjenjivo unutar područja obuhvata Plana. 3.2.3. Područja posebnih ograničenja
Članak 60.
(1) Mjere zaštite cjevovoda lokalnog distribucijskog cjevovoda javne plinoopskrbe utvrđuje posebnim uvjetima javnopravno tijelo nadležno za sustav javne plinoopskrbe.
Članak 61.
(1) Najveća dopuštena ocjenska razina razine buke u vanjskom prostoru utvrđuje se prema posebnom propisu kojim se utvrđuje najviša dopuštena razina buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka, te ovisno o namjeni površine, prema sljedećem: - B-Z6 - razina buke koja potječe od izvora buke unutar ove zone, na granici s najbližom zonom 1, 2, 3 ili 4 utvrđeno prema PPUG Mursko Središće, ne smije prelaziti dopuštene razine buke za odgovarajuću zonu 1, 2, 3 ili 4.
(2) Najveća dopuštena ocjenska razina buke u unutarnjim prostorima utvrđuje se ovisno o namjeni pojedine građevine, a treba se primjenom tehničkih mjera ograničiti na dozvoljenu, s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka. 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6239 3.2.4. Zrak

Članak 62.

Članak 62.
(1) U slučaju da se u pojedinačnom zahvatu unutar obuhvata Plana predviđaju gospodarske aktivnosti koje mogu potencijalno stvoriti ugrozu zagađenja zraka, mjere zaštite zraka iz posebnog sektorskog propisa se primjenjuju neposredno, a dodatno je potrebno poštivati posebne uvjete regionalnog javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu zraka. 3.3. Posebni načini korištenja 3.3.1. Područja posebnog načina korištenja
Članak 63.
(1) U obuhvatu Plana nalaze se površina za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika IPU “SZH-01”.
(2) Na području obuhvata Plana dodatno je utvrđeno u PPMŽ: - površina planirana za iskorištavanje ugljikovodika - istražni potencijal geotermalne vode “Mursko Središće” - površina planirana za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode (cijelo županijsko područje).
(3) Prikazane površine u provedbi služi samo kao informativni podatak, ovaj Plan se ne primjenjuje. 3.3.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Članak 64.

Članak 64.
(1) U obuhvatu Plana nema utvrđenih područja s primjenom posebnih mjera uređenja i zaštite. POJmOvI
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika i prostornih planova, koji se izrađuju i donose u skladu s ovim Pravilnikom, imaju sljedeće značenje: 1. Osnovni pojmovi – koridor je obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj, pri čemu se koridor može odrediti za gradnju nove ili rekonstrukciju postojeće građevine – zaštitni prostor je obuhvat područja posebnih uvjeta postojećih građevina infrastrukturnih sustava u kojemu su u svrhu njihove zaštite ili zaštite okolnih građevina i površina, prostornim planom ili posebnim propisom nadležnog tijela propisana ograničenja ili je posebnim propisom nadležnog tijela propisana obveza utvrđivanja posebnih uvjeta u provedbi prostornog plana – interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu, na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna građevna čestica – regulacijska linija je linija koja razgraničava prometnu površinu od površina drugih namjena – građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije – obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10 % od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije – namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine je određena zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – primarna namjena je jedna ili više osnovnih namjena prostora, površine, zemljišta, odnosno građevine određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom – sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez i prije primarne namjene prostora i udio kojih ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata – prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom – glavna građevina je osnovna građevina na građevnoj čestici čija je namjena u skladu s primarnom namjenom prostora, odnosno površine – postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se odobrava građenje i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena – pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici glavne građevine, čija namjena upotpunjuje namjenu glavne građevine i/ili služi uporabi glavne građevine – prateća građevina druge namjene je građevina koja se gradi isključivo na građevnoj čestici glavne građevine, a određena je kao sekundarna namjena prostornim planom – prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodba klimatskim promjenama – zelene površine su javne zelene površine i zaštitne zelene površine, ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano – javne zelene površine su javni parkovi (perivoji), gradske park-šume, dječja igrališta, vrtovi (botanički, zoološki i sl.)

Članak 4.

– zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine – smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način su jedinice koje se postavljaju u sklopu Stranica 6240 - Broj 26 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 19. prosinca 2025. jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljskoturističke namjene i za čije postavljanje nije potrebna građevinska dozvola – prema ovom Pravilniku kampom se ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru – usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom – odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je parkiralište koje je opremljeno da zadovolji specifične zahtjeve vozila za kampiranje u prolazu – hotel je građevina jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koja se planira i gradi u građevinskom području naselja (hotel baština, difuzni hotel, hotel (s depandansom), aparthotel (s depandansom), pansion, integralni hotel, lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) ili u izdvojenom građevinskom području izvan naselja (hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom)) – turističko naselje je jedinstvena funkcionalna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu koje je moguće planirati hotel (s depandansom), lječilišne vrste (s depandansom), hotel posebnog standarda (s depandansom), vrsta smještajne građevine vile, s pratećim sadržajima – adrenalinski park je posebna vrsta zabavnog parka namijenjenog rekreaciji i zabavi, a uređen je na otvorenom i opremljen spravama (npr. viseći mostovi, mreže, užad, poligoni s preprekama, koloture, zidovi za slobodno penjanje, poligoni za paintball, zip line, spuštalice i slična nepokretna ili prijenosna oprema projektirana isključivo za rekreaciju i zabavu, a ne kao sredstvo za prijevoz osoba)

Članak 4.

– zabavni park je jedinstvena funkcionalna cjelina s uređenim i ograđenim otvorenim i zatvorenim prostorima i građevinama, opremljenim zabavnim sadržajima i atrakcijama, a može biti organiziran i kao tematski park – krajobraz, odnosno krajolik je određeno područje, percipirano od čovjeka, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika – vidikovac je mjesto posebno uređeno za promatranje krajobraza – zona ekspozicije je područje određeno prostornim planom, koje okružuje kulturno dobro i za koje se prostornim planom određuju smjernice zaštite, odnosno uvjeti ili zabrana gradnje i/ili uređenja u svrhu sprječavanja negativnog utjecaja na osobite vrijednosti kulturnog dobra – zona posjetiteljske infrastrukture je zona organiziranog posjeta turista, odnosno prostorna cjelina namijenjena uređenju površina i gradnji građevina za potrebe posjećivanja i upravljanja zaštićenim područjem – zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo) – površina unutarnjih voda je svaka prirodna ili umjetna vodena površina na kopnu, koja je stalno ili povremeno pod vodom (vodotok, izvorište, jezero, lokva, akumulacija, ribnjak, te retencija, kanal i inundacija) – površina infrastrukture je površina namijenjena gradnji i uređenju infrastrukturnih sustava (prometnog, komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog)

Članak 4.

– manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture u distribucijskoj mreži (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama – prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa – cesta državnog značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa državnog značaja – cesta područnog (regionalnog) značaja je cesta koja čini sustav cestovnog prometa područnog (regionalnog) značaja – cesta lokalnog značaja je cesta koja čini dio sustava cestovnog prometa lokalnog značaja i određuju se prostornim planom uređenja grada, odnosno općine – cesta je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (cestovnim zemljištem), trasom ili koridorom – staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila – željeznička pruga je infrastrukturna površina, odnosno građevina koja se u prostornom planu određuje građevnom česticom (pružnim pojasom), trasom ili koridorom – željeznička pruga za posebni promet je posebna vrsta željezničke pruge u odnosu na njegovu specifičnu namjenu (željeznički industrijski kolosijek, turistički kolosijek, željeznički kolosijek u morskoj luci, luci unutarnjih voda ili u robnom terminalu i dr.)

Članak 4.

– luka je površina određena prostornim planom u sustavu pomorskog ili riječnog prometa, odnosno prometa na unutarnjim vodama, koja obuhvaća izgrađeni i uređeni, odnosno planiran za gradnju, kopneni dio obale i pripadajući akvatorij i namijenjena je lučkim djelatnostima – privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva b) u svrhu akvakulture c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće – urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu. 2. Građevine prema namjeni – građevina stambene namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju (tipologije propisane prostornim planom u odnosu na broj stanova, katnost, oblikovanje i sl.) 19. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 26 - Stranica 6241 – građevina stambeno-poslovne namjene je zgrada namijenjena stalnom i povremenom stanovanju i obavljanju djelatnosti sukladno prostornom planu čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnoj i susjednim građevnim česticama i smatra se građevinom mješovite namjene – građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje:

Članak 4.

d) građevina za uzgoj životinja e) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva f) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i g) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje – građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, reciklažna dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja – građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – ugostiteljski sadržaji podrazumijevaju zgrade bez smještaja, odnosno poslovnu uslužnu namjenu (restorane, barove i sl.)

Članak 4.

– građevina mješovite namjene je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s ovim Pravilnikom – infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje – građevina sportsko-rekreacijske namjene je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika – prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100 m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima). 3. Dijelovi i etaže zgrade – etaža je prostor podruma, suterena, prizemlja, kata, uvučenog kata ili potkrovlja – nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat, uvučeni kat i potkrovlje – podzemna etaža je podrum – podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren – prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina završne plohe konstrukcije poda nalazi na koti konačno uređenog terena ili najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog terena ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena – kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad prizemlja – uvučeni kat (Uk) je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obvezno s ulične strane – potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima – galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.)

Ostali akti u ovom izdanju (106)