Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Belica za 2024. godinu

46. Temeljem članka 17. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“ broj 16/19) i članka 31. Statuta Općine Belica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/21), Općinsko vijeće Općine Belica na svojoj 17. sjednici, odžanoj dana 27. prosinca 2023. godine donosi oDLUKU o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda općine Belica za 2024. godinu
Članak 1. Općinsko vijeće Općine Belica donosi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Belica za 2024. godinu.

Članak 2.

Članak 2. Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda Općine Belica za 2024. godinu sastavni je dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BELICA KLASA: 240-01/23-01/2 URBROJ: 2109-3-02-23-01 Belica, 27. prosinca 2023. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Petar Janušić, v.r. PLAN djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu Belica, prosinac 2023. SADRŽAJ: 1. UVOD 5 2. PRIRODNE NEPOGODE 5 3. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA 6 3.1. Vlada Republike Hrvatske 7 3.2. Nadležna ministarstva 7 3.3. Državno povjerenstvo 7 3.4. Županijsko povjerenstvo 8 3.5. Općinsko povjerenstvo 8 3.6. Stručno povjerenstvo 9 3.7. Izvršno tijelo Općine Belica 9 3.8. Jedinstveni upravni odjel Općine Belica 9 4. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE 9 4.1. Prva prijava štete u Registar šteta 10 Stranica 6052 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. prosinca 2023. 4.2. Konačna prijava štete u Registar šteta 11 4.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje Općine Belica 12 5. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU POJAVE PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU OPĆINE BELICA 13 5.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda 14 5.1.1. Potres 17 5.1.2. Poplava 19 5.1.3. Olujni i orkanski vjetar 21 5.1.4. Tuča 23 5.1.5. Mraz 24 5.1.6. Kiša – prekomjerne oborine 25 5.1.7. Snijeg i led 26 5.1.8. Ekstremne temperature 28 5.1.9. Požari 28 5.1.10. Suša 29 5.2. Nositelji mjera 31 6. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE STRADAVANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA 32 7. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA 32 7.1. Način dodjele pomoći i raspodjele sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda 32 7.2. Izvori sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 33 7.3. Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda 34 7.4. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći 35 8. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PRIRODNE NEPOGODE 36 9. ZAKLJUČAK 41 PoPIS TABLICA:

Članak 3.

Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Belica 13 Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija je pojava moguća na području Međimurske županije 15 Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju potresa 18 Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave 20 Tablica 5. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom na području Međimurske županije 21 Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra 22 Tablica 7. Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije 23 Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju tuče 24 Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju mraza 25 Tablica 10: Mjere i postupci u slučaju kiše 25 Tablica 11: Mjere i postupci u slučaju snijega i leda 27 Tablica 12: Mjere i postupci u slučaju ekstremnih temperatura 28 Tablica 13: Mjere i postupci u slučaju požara 29 Tablica 14: Prikaz broja dana bez oborina 30 Tablica 15: Mjere i postupci u slučaju suše 31 Tablica 16: Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. 38 Tablica 17: Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode 39 PoPIS PRILoGA: Prilog 1: Razvrstavanje prirodnih nepogoda 42 Prilog 2: Obrazac PN 43 Prilog 3: Koeficijent istrošenosti građevina 45 Prilog 4: Koeficijent za izračun veličine građevine 46 Prilog 5: Koeficijent istrošenosti opreme 47 Prilog 6: Izvješće o utrošku sredstva pomoći 48 Prilog 7: Shematski prikaz postupaka u slučaju prirodne nepogode 49 PoJMoVI Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva.

Članak 3.

Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničkotehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka. Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom.

Članak 3.

1. UVoD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne Novine“ broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donosi Plan djelovanja za sljedeću 28. prosinca 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 6053 kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Planom djelovanja definiraju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Temeljem članka 17. stavka 2. Zakona, Plan djelovanja sadržava najmanje: • popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, • procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, • sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Člankom 17. stavkom 3. Zakona općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću Općine Belica do 31. ožujka tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu kalendarsku godinu.

Članak 3.

2. PRIRoDNE NEPoGoDE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: • potres, • olujni, orkanski i ostali jak vjetar, • požar, • poplava, • suša, • tuča, • mraz, • izvanredno velika visina snijega, • snježni nanos i lavina, • nagomilavanje leda na vodotocima, • klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, • druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta: građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. Prirodna nepogoda proglašava se ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%.

Članak 3.

Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Općinsko povjerenstvo Općine Belica za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Općinsko povjerenstvo). 3. NADLEŽNA TIJELA I oPIS PoSLoVA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Općine Belica su: • Vlada Republike Hrvatske, • nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), • Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije, • Općinsko povjerenstvo, • Stručno povjerenstvo, • Općina Belica: - Jedinstveni upravni odjel Općine Belica. 3.1. Vlada Republike Hrvatske U skladu s odredbama Zakona: • odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, • odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ ili Općine Belica i Međimurske županije. 3.2. Nadležna ministarstva U skladu s odredbama ovoga Zakona: • potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Općinskog povjerenstva, • predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Članak 3.

3.3. Državno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona obavlja poslove evidencije, izrade izvješća, obrade podataka o nastalim štetama i određivanja kriterija za raspodjelu i odobrenje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, a posebno: • usklađuje rad Općinskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, • podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno sa prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje Stranica 6054 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. prosinca 2023. posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, • odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, • izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, • u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske, • prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te međunarodnim institucijama, • pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, • obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima.

Članak 3.

3.4. Županijsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, • provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, • podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, • po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, • objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, • imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog odnosno Općinskog povjerenstva, • donosi plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom. 3.5. općinsko povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: • utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Općine, • unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, • unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, • raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, • prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda sukladno Zakonu, • izrađuju izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, • surađuju sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, • donose plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, • obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom.

Članak 3.

3.6. Stručno povjerenstvo U skladu s odredbama Zakona: Ako Općinsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog povjerenstva za područje Općine. Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć Općini u roku u kojem su imenovana. U svojem radu stručna povjerenstva surađuju s Općinskim povjerenstvom i Županijskim povjerenstvom. 3.7. Izvršno tijelo općine Belica • Općinski načelnik je odgovorna za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. 3.8. Jedinstveni upravni odjel općine Belica • obavlja poslove vezane uz štete od prirodnih nepogoda. 4. PRoGLAŠENJE PRIRoDNE NEPoGoDE Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području Općine donosi Župan, na prijedlog općinskog načelnika. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda Općinsko i Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (Općinsko) 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (Općinsko) 28. prosinca 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 6055 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (Županijsko). Na zahtjev Općinskog povjerenstva, Jedinstveni upravni odjel Općine Belica javnim pozivom, a nakon proglašenja prirodne nepogode za područje Općine Belica, obavještava oštećenike, fizičke ili pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku.

Članak 3.

Javni se poziv objavljuje na oglasnoj ploči i web-stranicama Općine Belica ili drugim prikladnim medijima, a sadrži osobito: • datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode, • rokove i način dostave obrazaca prijave štete od prirodne nepogode. Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Obveznik unosa podataka u Registar šteta na razini Općine Belica je Općinsko povjerenstvo. Općinsko povjerenstvo u Registar šteta unosi prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta, jedinstvene cijene te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći u skladu s obrascima i elektroničkim sučeljem. Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva. 4.1. Prva prijava štete u Registar šteta Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Općinsko povjerenstvo dužno je unijeti sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od petnaest
(15) dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

Članak 3.

Rok za unos podataka u Registar šteta od strane Općinskog povjerenstva može se, u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički upis podataka u registar, produljiti za 8 dana. Prijava prve procjene štete sadržava: 1. datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, 2. podatke o vrsti prirodne nepogode, 3. podatke o trajanju prirodne nepogode, 4. podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, 5. podatke o vrsti, opis te vrijednost oštećene imovine, 6. podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete iz članaka 25. i 26. Zakona te 7. podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode. 4.2. Konačna prijava štete u Registar šteta Konačna procjena štete je procijenjena vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačna procjena štete obuhvaća vrstu i opseg štete u vrijednosnim (financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. Konačnu procjenu štete utvrđuje Općinsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: • stradanja stanovništva, • opseg štete na imovini, • opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu, • iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, • opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te • vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.

Članak 3.

Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku Općinsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene, oštećenik ima pravo zatražiti dopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete. Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. Prijava konačne procjene štete sadržava: 1. Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem 2. podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti 3. podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode 4. podatke o uzroku i opsegu štete 5. podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Općine Belica 6. ostale statističke i vrijednosne podatke uređene ovim Zakonom. Prijavu konačne procjene štete Općinsko povjerenstvo unosi u Registar šteta u roku od 50 dana. Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.

Članak 3.

Stranica 6056 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. prosinca 2023. Prilikom konačne procjene štete Županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo Općinsko povjerenstvo. 4.3. Pregled prirodnih nepogoda proglašenih za područje općine Belica Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije prirodne nepogode. U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za prirodnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od prirodne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.). Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta. Tablica 1: Pregled šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u posljednjih 10 godina na području Općine Belica Godina R. Vrsta prirodne nastanka Prijavljena Br. nepogode prirodne šteta (kn) nepogode 1. Suša 2012. 3.339.373,80 2. Poplava 2014. 9.880.390,25 3. Mraz 2016. 18.233.802,03 4. Mraz 2017. 298.853,76 5. Mraz 2020. 14.400,00 6. Mraz 2021. 119.089,20 7. Suša 2021. 15.381.330,80 8. Suša 2022. 11.241.224,03 5. PoPIS MJERA I NoSITELJA MJERA U SLUČAJU PoJAVE PRIRoDNE NEPoGoDE NA PoDRUČJU oPćINE BELICA Pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Općine Belica vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je NAZIV KRATKI oPIS PRIRoDNE Po izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih.

Članak 3.

Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti: • preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, • mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, uređivanje korita potoka, rječica i rijeka, uređenje retencija, izgradnju barijera za sprečavanje odnošenja zemlje izvan poljoprivrednih površina, rušenje starih i trulih stabala, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. 5.1. Mjere po vrstama prirodnih nepogoda Ovim Planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava moguća na područje Međimurske županije, odnosno Općine Belica, a koje svojom pojavom mogu nanijeti značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te mogu ugroziti život i zdravlje ljudi.

Članak 3.

Tablica 2: Pregled prirodnih nepogoda čija je pojava moguća na području Međimurske županije PREVENTIVNE MJERE SLJEDICE PRIRoDNE PRIRoDNE NEPoGoDE NEPoGoDE NEPoGoDE MJERE oDGoVoRA Potresi mogu uzrokovati sljedeće: veliki postotak oštećenosti stambenih Prostorno projektiranje Potres je prirodna nepogoda građevina, industrijske i i građenje građevina uzrokovana prirodnim Uzbunjivanje i komunalne infrastrukture, sukladno odgovarajućim događajem koji je vjerojatno obavješćivanje, probleme u komunikaciji, tehničkim propisima i najveći uzrok stradavanja ljudi evakuacija, neprotočne prometnice, hrvatskim/europskim PoTRES i uništenja materijalnih dobara. zbrinjavanje, određen broj povrijeđenih normama. Izgradnja potresi su uzrok katastrofa sklanjanje, i poginulih, štetu na sustava ranog koje karakterizira brz nastanak, spašavanje, materijalnim i kulturnim upozoravanja. Edukacija događaju se učestalo i bez pružanje prve dobrima te okolišu, nedovoljni i osposobljavanje prethodnog upozorenja. pomoći. kapaciteti za zbrinjavanje operativnih snaga sustava ozlijeđenih i evakuiranih itd. civilne zaštite. te sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice. 28. prosinca 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 6057 Opskrba vodom i odvodnja: poremećaj u funkcioniranju, Uslijed naglog porasta Građenje nasipa te izlijevanje otpadnih voda, Uzbunjivanje, vodostaja kopnenih drugih radova kojima se potapanje podruma, zagađenje obavješćivanje, vodenih tijela moguća je izvora vode.

Članak 3.

ugroza građevina kritične omogućuju kontrolirani i evakuacija, neškodljivi protoci voda. Cestovni promet: prekidi i zbrinjavanje, PoPLAVA infrastrukture kao i brojne Izgradnja sustava ranog otežano obavljanje djelatnosti sklanjanje, potencijalne opasnosti i upozoravanja, edukacija do otklanjanja posljedica. spašavanje, posljedice po stanovništvo, i osposobljavanje Proizvodnja i distribucija pružanje prve materijalna i kulturna dobra te operativnih snaga civilne električne energije: duži pomoći. okoliš. zaštite. prekidi napajanja električnom energijom. Opće klimatske značajke područja Međimurske županije određene su pripadnošću ovog prostora široj klimatskoj regiji – Panonskoj nizini, što se očituje vrućim ljetima i hladnim zimama, brzim porastom temperatura u proljeće i povoljnim temperaturnim prilika u Edukacija i osposobljavanje Posljedice koje ekstremne stanovništva. U cilju jesen. Srednja godišnja vremenske pojave mogu ublažavanja posljedica temperatura zraka iznosi EKSTREMNE izazvati: problemi u prometu, od snježnih oborina i oko 10°C. Dakle, klima je VREMENSKE opskrba lokalne samouprave, poledica potrebno je umjereno kontinentalna. PoJAVE – problemi kod pružanja redovito čišćenje pločnika, Radno Karakterističan je brz prijelaz Olujni i orkanski zdravstvenih usluga, štete na pristupnih putova, čišćenje obavješćivanje iz hladnijeg dijela godine vjetar, Tuča, poljoprivrednim površinama, snijega i leda s vozila i upozoravanje, u topli, pa već u ožujku Mraz, Kiša, štete na objektima. Pojava prije uključivanja u pripremljena dnevne temperature mogu Snijeg i led, leda na objektima kritične promet i korištenje zimske zimska služba.

Članak 3.

biti vrlo visoke. Najtopliji Ekstremne infrastrukture (elektro - opreme na vozilu i sl. mjesec je srpanj sa srednjom temperature energetika, telekomunikacije, Poštivanjem urbanističkih mjesečnom temperaturom od vodoopskrba) može učiniti mjera u izgradnji objekata 19°C, a najhladniji siječanj znatne materijalne štete. smanjiti će se posljedice sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C, čime je to jedini mjesec u godini sa srednjom temperaturom nižom od 0°C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. uzrokovane kišom i/ili tučom. Štete u poljoprivredi, šumama, Motrenje i rano Visoke temperature te suha Edukacija stanovništva komunalnoj infrastrukturi, upozoravanje PoŽARI vegetacija pogoduju nastanku i provedba odluke o objektima, stradavanje prema lokalnim požara na otvorenom prostoru. spaljivanju korova na stanovništva, zastoji u vatrogasnim prometu. otvorenom. društvima. Štete u poljoprivredi, presušivanje vodocrpilišta, Visoke temperature bez prirodnih izvorišta i bunara, padalina u ljetnim mjesecima Redukcija vode, zabrana smanjenje razina podzemnih SUŠA pogoduju isušivanju tla te paljenja vatre na Navodnjavanje. voda, problemi u opskrbi dolazi do manjka vlage u tlu. otvorenom. vodom, velika opasnost od nastanka požara na otvorenom prostoru. Izvor podloge: Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, 2016.god. 5.1.1. Potres Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, stoga se moguća pojava potresa mora povezati sa značajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života. Budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti.

Članak 3.

Stranica 6058 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. prosinca 2023. Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 10 godina, za povratno razdoblje od 95 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,06 – 0,08 g, što je jednako potresu jačine VI - VII° MCS. Prema podacima koji su prikazani Kartom potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period, provedbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti promašaja 10% u 50 godina, za povratno razdoblje od 475 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g) iznosi 0,14 – 0,16 g, što je jednako potresu jačine VII° MCS. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine Belica uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira intenzivnija izgradnja (veće građevine s više etaža) potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja. Prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarske zone moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Članak 3.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici za područje Općine Belica i Međimurske županije. Prilikom rekonstrukcija starih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima, statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice potresa. Tablica 3: Mjere i postupci u slučaju potresa R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Belica Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Belica 4. u kojima su se dogodile najveće materijalne štete R. MJERE I PoSTUPCI BR. Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, - sustava za plinoopskrbu, 5. - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Belica 6. Aktiviranje DVD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom:

Članak 3.

- vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Belica sljedećim redoslijedom: 8. - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje pravnih osoba koje mogu izvršiti 10. privremenu sanaciju šteta. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.2. Poplava Sve vode Međimurske županije pripadaju vodnom području slivova Drave i Dunava. Slivno područje “Međimurje” obuhvaća područje cijele Međimurske županije. Osnovnu hidrografsku mrežu Međimurja čine rijeke Drava, Mura i Trnava, uz velik broj potoka i kanala. U ovom poglavlju iznosimo podatke koji su dostavljeni od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Varaždin i Međimurskih voda d.o.o. Čakovec. 28. prosinca 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 6059 Općina Belica nalazi se u zoni sliva Trnave. Na prostoru Općine Belica nema većih vodotoka. Vodotoci su u potpunosti regulirani, a skuplja ih kanal Boščak koji protječe središtem Belice, prema Gardinovcu.

Članak 3.

Trnava je desni pritok Mure koji se formira od više manjih potoka čiji su izvori u brežuljkastom gornjem Međimurju, a sjeveroistočno od Goričana se ulijeva u Muru. U gornjem je toku potok Trnava ostatak najstarijeg toka rijeke Drave, dok je donji tok potoka Trnave nastao daljnjim pomicanjem rijeke Drave. Potok Trnava ima sliv veličine 250 km² (od kojeg je 75 km² brdskog područja) s izgrađenim glavnim kanalima II reda (Boščak, Muršćak i Lateralni kanal oko Čakovca). Potok Trnava odvodi kako površinske i podzemne vode svog nizinskog dijela, tako i vode bujičnih potoka Dragoslavec, Goričica i Hrebec (Pleškovec). Na području Općine Belica poplave su moguće uslijed velikih količina oborina te topljenja snijega i leda te uslijed visoke razine podzemnih voda. Prekomjerne količine oborina relativno su česta pojava na području Sjeverne Hrvatske, prema tome i na području Općine Belica. Velika je vjerojatnost izlijevanja kopnenih vodenih tijela s obzirom na karakteristike i učestalost padalina na području Općine Belica. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). U zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. Visoko ranjivi zahvati (građevine stambene namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja. Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Državnom planu obrane od poplava kojim su obuhvaćene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena je prema sektorima, a unutar njih po branjenim područjima i dionicama vodotoka.

Članak 3.

• Dionica A.21.2 – potok Trnava Murska, lijeva i desna obala Dionica obuhvaća lijevu i desnu obalu potoka Trnava Murska. Cijela dionica je dužine 46,9 km, regulirani dio je od ušća uzvodno do 36+422 km te je kao takva glavni recipijent I reda obrane Međimurja od velikih voda. Potok Trnava prolazi kroz 8 općina i 1 grad u Međimurskoj županiji te se u svojoj cjelokupnoj površini nalazi na području Međimurske županije a obuhvaća gornje i donje Međimurje. Ima svoje obostrano popratne nasipe kod ušća u r. Muru koji su se usklađivali kod same izrade murskim nasipima, kako ne bi došlo do prelijevanja usporne vode Mure, i usporni nasipi kod Nedelišća. Veći brdski pritoci su Dragoslavec, Goričica, Pleškovec, Hrebec te nizinski veći kanali Lateralni kanal, Boščak i Murščak. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava. Tablica 4: Mjere i postupci u slučaju poplave R.BR. MJERE I PoSTUPCI Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Belica Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Belica 4. u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture:

Članak 3.

- sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, - sustava za plinoopskrbu, 5. - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Belica Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: 6. vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, Zavod za hitnu službu Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Belica sljedećim redoslijedom: - državne ceste, 8. - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. Stranica 6060 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. prosinca 2023. R.BR. MJERE I PoSTUPCI Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo.

Članak 3.

5.1.3. olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno sa velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često odnosi ljudske živote. Tablica 5. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom na području Međimurske županije MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 1.5 1.3 2.2 1.4 1.4 0.4 STD 1.6 1.7 2.1 1.3 1.6 0.8 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 5 6 6 3 4 3 0.7 0.8 0.3 0.4 0.8 1.3 13.0 1.2 1.0 0.6 0.7 0.9 1.4 6.7 0 0 0 0 0 0 0 4 3 2 2 3 5 24 BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 STD 0.0 0.3 0.2 0.2 0.0 0.0 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 1 1 1 0 0 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.7 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s) MAKS* 22.7 22.4 24.2 30.9 21.5 22.8 1995-2005 ENE W N NW ENE NW 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9 NW N N WNW NW NNE NW Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.-2000. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Zbog mogućih velikih razaranja u toku kratkog vremenskog razdoblja i neposredne opasnosti po ljudske živote, veće nego bilo koje druge od gore navedenih ugroza, zaštiti materijalnih dobara i života ljudi pri nevremenu i olujama treba posvetiti posebnu pažnju. Prilikom projektiranja objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja navedenih vrijednosti koje podrazumijevaju olujno i orkansko nevrijeme. Uz prometnice koje prolaze kroz šumsko područje održavati svijetle pruge bez vegetacije i sastojina kako uslijed olujnog i orkanskog nevremena ne bi došlo do ugrožavanja prometa i njegovih sudionika. Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica, treba prilagoditi jačini vjetra. Kod planiranja i gradnje prometnica potrebno je voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama se, na mjestima gdje postoji opasnost od udara vjetra olujne jačine, trebaju postavljati posebni zaštitni vjetrobrani (kameni i/ili betonski zidovi te perforirane stijene i/ili segmentni vjetrobrani) i posebni znakovi upozorenja.

Članak 3.

• Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. Tablica 6: Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Belica Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Belica u 4. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: - sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, 5. - sustava za plinoopskrbu, - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Belica 6. Aktiviranje DVD-a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - vodoopskrbni sustav, - zdravstvene ustanove, - vatrogasni i društveni domovi, - objekti za zbrinjavanje, 7. - elektroopskrba, - plinoopskrba, - objekti za pripremu hrane, - telekomunikacije, - pošta, - škole, - ostali korisnici.

Članak 3.

28. prosinca 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 32 - Stranica 6061 R. MJERE I PoSTUPCI BR. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Općine Belica sljedećim redoslijedom: - državne ceste, 8. - županijske ceste, - lokalne ceste, - nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: - zdravstvene ustanove, - škole, 9. - domovi za starije i nemoćne, - vatrogasni i društveni domovi, - trgovine, - privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju šteta. R. MJERE I PoSTUPCI BR. Općinsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu 11. i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.4. Tuča Tuča je najkrupnije vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere i često je praćena jakom i dugotrajnom grmljavinom, pljuskovima kiše i pojačanim vjetrom. Tuča obično pada u obliku nepravilnih kuglica promjera od 0,5 cm (zrno graška) do 5 cm (kokošje jaje), no u teškim olujama javljaju se i veće gromade. U usporedbi s drugim atmosferskim pojavama, tuča je vrlo rijetka. Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Međimurske županije srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom.

Članak 3.

Tablica 7. Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 1 1 2 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.-2000. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Izbjegavati izgradnju nasada i građevina osjetljivih na tuču te poticati njihovo osiguranje. Osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze. • Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice nevremena s tučom. Tablica 8: Mjere i postupci u slučaju tuče R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Općine Belica R. MJERE I PoSTUPCI BR. Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Belica u 4. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture:

Članak 3.

- sustava za vodoopskrbu, - sustava za elektroopskrbu, 5. - sustava za plinoopskrbu, - sustava telekomunikacija, - prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Općine Belica 6. Aktiviranje DVD – a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: - telekomunikacije, 7. - elektroopskrba, - vodoopskrbni sustav, - škole, - zdravstvene ustanove. Općinsko povjerenstvo Općine Belica nastavlja 8. aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. Stranica 6062 - Broj 32 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. prosinca 2023. 5.1.5. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Sukladno podacima Klimatskog atlasa Hrvatske 1961. – 1990., 1971. – 2000.god. (DHMZ, 2008.god.), srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području Međimurske županije su od 15. travnja do 17. listopada. • Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada proizvodnja unutar staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi plastenicima preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada od posljedica mraza kod osiguravajućih društva.

Članak 3.

• Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice mraza. Tablica 9: Mjere i postupci u slučaju mraza R. MJERE I PoSTUPCI BR. Izvještavanje Općinskog načelnika i predlaganje 1. aktiviranja Općinskog povjerenstva Pozivanje Općinskog povjerenstva te izrada popisa 2. šteta sukladno Zakonu Prikupljanje informacija o dijelovima Općine Belica u 3. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Izvješćivanje Županijskog povjerenstva o obimu štete 4. te dostavljanje izvješća o učinjenom. 5.1.6. Kiša – prekomjerne oborine Kiša je oborina u vidu tekućih kapi promjera većeg od 0,5 mm. Određivanje intenziteta kiše se zasniva na količini oborine. „Vrlo slaba“ ili kako se još naziva kiša „u tragovima“ je ona koja ne uspijeva sasvim navlažiti površinu na koju pada. „Slaba“ znači da je količina oborine do 2,54 mm po satu. „Umjerena“ kiša je kada je količina oborina između 2,54 i 7,62 mm po satu. „Jaka“ kiša je za intenzitete kada je količina oborina preko 7,62 mm po satu. Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine u Međimurskoj županiji obilježavaju količine oborine između 800 i 900 mm u njenom pretežito nizinskom dijelu na visinama 100-300 m. U još nižem području uz Muru (100-200 m)