Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2014. - 2021.

VODA MAGISTRALNI 38,10 KORISNIČKI I SPOJNI 395,60 UKUPNO 439,89 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Javne komunikacije u pokretnoj mreži Izgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture u skladu sa suvremenim zahtjevima u toj sferi komunikacija uz primjenu novih tehnologija, kontinuirani su ciljevi razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme. Osjetljivost lokalnog stanovništva u odabiru prostora za lokaciju antenskih stupova stalno je prisutna, pa je u odabiru pogodnih prostora za tu namjenu potrebno odlučivati s posebnom pažnjom. Na području Županije 2021. godine postoji 38 samostojećih antenskih stupova. Tablica 51. Samostojeći antenski stupovi pokretne komunikacijske infrastrukture i stupovi radiodifuzijskih mreža VRSTA ANTENSKOG NASELJE BROJ STUPA ČAKOVEC 9 STUP POKRETNE DONJA 2 KOMUNIKACIJSKE DUBRAVA INFRASTRUKTURE ŠENKOVEC 1 PODTUREN 2 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1201 DONJI 2 KRALJEVEC MALA 3 SUBOTICA MURSKO 2 SREDIŠĆE SVETI MARTIN 1 NA MURI SVETI JURAJ 2 NA BREGU PRELOG 3 BELICA 1 NEDELIŠĆE 3 DOMAŠINEC 1 GORIČAN 1 KOTORIBA 1 SVETA MARIJA 1 1 STUP U ŠTRIGOVA 1 RADIODIFUZIJSKIM SELNICA 1 MREŽAMA UKUPAN BROJ 38 STUPOVA Izvor: Uredba o izmjenama Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U proteklom razdoblju (2015. godine) donesen je Plan razvoja širokopojasne infrastrukture u gradovima/općinama Gornji Mihaljevec, Mursko Središće, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova. U tim jedinicama lokalne samouprave postoje naselja u kojima nije moguć pristup krajnjih korisnika (kućanstva, javne institucije i poslovni subjekti) do širokopojasnih povezivanja odnosno pristup im je samo djelomično omogućen. Cilj ovog Plana je podizanje kvalitete života građana, konkurentnosti gospodarstva i efikasne javne uprave na temeljnim načelima održivog razvoja uz primjenu informacijske komunikacijske tehnologije.

Ciljevi otvorene širokopojasne pristupne infrastrukture usklađeni su s razvojnim strategijama na regionalnoj i lokalnoj razini i sa Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. ENERGETSKI SUSTAVI PRoIZVoDNI ENERGETSKI SUSTAVI Stanje Ukupna proizvodnja električne energije u Međimurskoj županiji vrši se iz obnovljivih izvora – koristi se hidropotencijal rijeke Drave i sunčeva energija. Pored dugogodišnje proizvodnje električne energije u Međimurskoj županiji u hidroelektranama HE Čakovec, HE Dubrava i u tri male hidroelektrane, u posljednje vrijeme proizvodnja električne energije vrši se i iz sunčeve energije a ne mali broj proizvođača koriste površine izgrađenih građevina kao osnovu za postavu fotonaponskih panela bilo za vlastite potrebe ili za prihvat električne energije u distributivni sustav. Ukupna snaga hidroelektrana iznosi 152 MW, a snaga instaliranih fotonaponskih panela u više od 100 registriranih sunčanih elektrana u Međimurskoj županiji iznosi 3,2 MW. Sunčeva energija koristi se i za proizvodnju toplinske energije za vlastite potrebe, što pridonosi ukupnom korištenju obnovljivih izvora energije i opredjeljenju smanjenju proizvodnje CO2 na ovim prostorima. Tablica 52. Elektrane na području Međimurske županije SNAGA POJEDINIH VRSTA ELEKTRANE ELEKTRANA (kW) SOLARNE NEINTEGRIRANE 10-4750 SOLARNE INTEGRIRANE 4-30 BIOPLIN 1.062 HIDROELEKTRANA 79.000 KOGENERACIJSKA 1.080 UKUPNA SNAGA SVIH ELEKTRANA UKUPNA PROIZVEDENA NASELJE BROJ ENERGIJE (kW) PODRUČJE CIJELE 77 15.903 ŽUPANIJE PODRUČJE CIJELE 193 2.700 ŽUPANIJE KOTORIBA STRAHONINEC 3 1.162 DONJI KRALJEVEC DONJA DUBRAVA 2 158.000 OREHOVICA ČAKOVEC 1 1.080 178.845 Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Prostorno razvojna funkcija proizvodnje energije Ukoliko su obnovljivi izvori za proizvodnju energije dostupni na nekom području, potrebno ih je iskoristiti, vodeći računa ne samo o isplativosti proizvodnje, već istovremeno i o racionalnom korištenju prostora, posebno onog unutar građevinskog područja naselja. Primjenom državnih poticajnih mjera za proizvodnju električne energije iz sunčeva izvora, javio se povećani broj zahtjeva za planiranjem prostora za tu namjenu. Budući da za smještaj fotonaponskih panela nije potrebna infrastrukturna opremljenost zemljišta, već je dovoljan pristup na javnu prometnu površinu i osiguran prihvat proizvedene električne energije, utvrđeno je da bi smještaj sunčanih elektrana unutar građevinskog područja naselja gospodarske namjene bilo izuzetno neracionalno, s obzirom na Stranica 1202 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023.

izvedenu infrastrukturu koja bi u načinu korištenja tog zemljišta ostala neiskorištena. U drugoj krajnjoj situaciji, lociranjem sunčane elektrane izvan građevinskog područja, potrebno je voditi računa da se izbjegne prenamjena visokokvalitetnog poljoprivrednog tla u građevinsku namjenu. Vodeni potencijal rijeke Mure, iako istaknut na državnoj razini u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, na regionalnoj razini prepoznate su biološke i krajobrazne osobine njezinog porječja visokih vrijednosti. Stoga je iskorištavanje rijeke Mure u energetske svrhe, uz pretpostavke da će se tim zahvatom izmijeniti spomenuta svojstva, neprihvatljivo za dugoročnu viziju vezanu za razvoj Županije. Veliki još neproučeni potencijal za proizvodnju energije leži u nus-produktu farmi za uzgoj stoke, posebno onih brojnih u uzgoju pilića. Iznalaženjem povoljne recepture i optimalnog tehnološkog procesa, ekonomičnosti proizvodnje, ali i u ekonomičnoj upotrebi te dobivene energije, može se pretpostaviti da će proizvodnja energije u kogeneracijskim postrojenjima predstavljati značajnu razvojnu komponentu u gospodarstvu Međimurske županije. U Kotoribi je 2019. godine otvoreno bioplinsko postrojenje, prvo takve vrste u Međimurju. Radi se o postrojenju koje iz stajskog gnoja te kukuruzne silaže proizvodi bioplin za potrebe vlastitog postrojenja, a višak prodaje. Prostorno prioritetne smjernice Prostorni uvjeti za smještaj građevina za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Prostornom planu Međimurske županije određeni su u obliku smjernica za odabir povoljnih prostora i za udovoljavanje osnovnih kriterija potrebnih za prenamjenu zemljišta kada se te građevine smještavaju izvan građevinskog područja naselja. Osnovni kriterij za određivanje tih uvjeta bila je pretpostavka da se proizvodnja energije ne mora odvijati unutar građevinskog područja naselja, već zbog mogućih nepovoljnih utjecaja na prostor, pogotovu na zonu mješovite namjene, povoljnije je ako se zahvati kao što su kogeneracijska postrojenja, planiraju izvan naselja. Međutim, pri izgradnji kogeneracijskih postrojenja, u cilju što veće ekonomičnosti rada postrojenje i ekonomičnosti primjene dobivene energije, potrebno je voditi računa o blizini korisnika toplinske energije Sunčane elektrane pak, zbog toga što za njih nije potrebna komunalna infrastruktura (osim javne prometne površine i prihvata proizvedene električne energije) ne trebaju biti vezane za građevinsko područje naselja.

Zbog specifičnosti funkcioniranja nabrojenih energetskih građevina i zbog specifične potrošnje prostora, a zbog nedostatka iskustva u korištenju prostora za tu namjenu, smjernice i mjere u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske bile bi dobar putokaz u kom smjeru planirati, odnosno kako odrediti prostore koje nije poželjno planirati za te namjene, zbog neželjenih učinaka koji bi se mogli javiti tijekom eksploatacije tih građevina i postrojenja. Prostorni planovi uređenja općina i gradova određuju uvjete za tu vrstu zahvata, ali uglavnom općenito, bez nekih značajnijih ograničenja. Tek realizirani zahvati dati će osnovu i biti primjer kako uvjetovati ove zahvate u prostoru. Osobita je nepoznanica primjena geotermalne vode u proizvodnji električne energije, čija se realizacija očekuje. CJEVoVoDNI PRoMET Naftovod Prostorom Međimurske županije prolazi naftovod Lendava (Slovenija) - Virje iz sustava Jadranskog naftovoda JANAF u dužini od 39,9 km. Trasa naftovoda prolazi uz ili samim građevinskim područjem naselja Goričan i Domašinec te predstavlja veliko ograničenje u prostornom razvoju tih naselja. U cilju uklanjanja tog ograničenja planirano je izmještanje trase naftovoda, čime bi se naselja zaobišla, a dužina naftovoda u Međimurskoj županiji povećala na 43,03 km. U koridoru postojećeg i planiranog izmještanja trase naftovoda planira se i višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate. otpremni i magistralni plinovodi Otpremnim plinovodnim sustavom na prostoru Međimurske županije upravljaju tvrtke PLINACRO d.o.o. i INA d.d. Tvrtka PLINACRO d.o.o. je operator plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske koji je na prostoru Županije vlasnik postojećih magistralnih plinovoda Varaždin II – Šenkovec, Varaždin II – Čakovec, Čakovec – Šenkovec, Šenkovec – Mihovljan, Mihovljan – Mursko Središće i Legrad – Donja Dubrava sveukupne duljine 51 km.

Tvrtka INA d.d. Industrija nafte i plina kao nositelj odobrenja eksploatacijskih polja plina i s njima povezanih magistralnih i spojnih plinovoda na prostoru Županije upravlja postojećim magistralnim plinovodom ČVOR Međimurje – MRS Lendava, trasama vodova ČVOR Vučkovec – ČVOR Međimurje, ČVOR Međimurje – CPS Mihovljan i trasama vodova bušotina Vučkovec 1 i Vučkovec 5 – ČVOR Vučkovec, bušotina Vukanovec-1 – ČVOR Vučkovec i bušotina Zebanec 2 – ČVOR Međimurje ukupne duljine 25 km. Za unaprjeđenje i proširenje sustava plinovodne mreže na prostoru Županije planiraju se magistrali plinovod Sotin – Mursko Središće DN 1200/100 i otpremni plinovod ČVOR Međimurje - CPS Molve DN 300/75. Trase planiranih plinovoda u velikom dijelu smješteni su uz postojeću trasu JANAF-a u objedinjenom infrastrukturnom koridoru duljine 45 km. Izmjenama i dopunama prostornih planova općina kroz koje prolaze planirani plinovodi uvažava se planirana trasa i određuju mjere za osiguranje, zaštitu i korištenje prostora. II.4.2.2. KoMUNALNA INFRASTRUKTURA ŽUPANIJSKE RAZINE Županijske i lokalne ceste Ukupna dužina županijskih cesta na području Međimurske županije 2014. godine iznosila je 203,0 km (2021.g. 207,2 km), a ukupna dužina lokalnih cesta 247,9 km (2021.g 248,0 km). Međimurska županija sa 807 metara cesta na kilometar kopnene površine ima iznadprosječno razvijenu cestovnu gustoću u odnosu na Republiku Hrvatsku. Prosjek cestovne gustoće za Republiku Hrvatsku 2021. godine iznosio je 470 metara cesta na kilometar kvadratni kopnene površine. Cestovna struktura u Međimurskoj županiji je vrlo dobra.

14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1203 Tabela 52. Cestovna mreža na području Međimurske županije UKUPNO DRŽAVNE ŽUPANIJSKE LOKALNE GUSTOĆA CESTOVNE MREŽE GODINA km km km 2014. 581,3 130,3 203,0 2015. 579,4 130,3 201,7 2016. 579,4 130,3 201,7 2017. 579,2 130,3 201,7 2018. 579,7 130,9 201,6 2019. 588,2 130,8 208,1 2020. 583,1 130,8 201,6 2021. 588,62 133,0 207,2 km (u m po km²) 248,0 797 247,4 795 247,4 795 247,2 795 247,2 795 249,3 807 250,7 806 250,6 807 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Plan razvoja i unapređenje cestovnog prometa prikazan je u poglavlju II.4.2. Komunalna infrastrukture državne razine, u sklopu sagledavanja razvoja s prikazanim prioritetnim ciljevima cjelokupnog prometa u Županiji. Elektroopskrba Međimurska županija ima vrlo dobru pokrivenost elektroopskrbnom mrežom koja može osigurati prijenos dovoljne količine električne energije za stanovništvo i gospodarstvo. U razdoblju od 2014. do 2021. godine na području Međimurske županije ukupan broj potrošača porastao je s 45.995 na 49.453, dok je potrošnja električne energije porasla s 202.623 na 214.900 MWh. Tabela 54. Broj potrošača i potrošnja električne energije POTROŠNJA GODINA KUĆANSTVA UKUPNA POTROŠNJA UKUPNO GOSPODARSTVO POTROŠNJA (MWh) 2014. 41.492 113.880 4.503 2015. 41.615 114.323 4.537 2016. 41.915 114.605 4.596 2017. 42.206 114.952 4.634 2018. 42.417 114.501 4.723 2019. 42.687 113.200 4.750 2020. 43.249 115.700 5.359 2021. 43.962 121.900 5.491 (MWh) POTROŠAČA (MWh)

88.743 45.995 202.623 90.005 46.152 204.328 91.446 46.511 206.051 97.317 46.840 212.269 94.079 47.140 208.580 93.200 47.437 206.400 91.000 48.608 206.700 93.000 49.453 214.900 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Od 2014. do 2021. godine nije bilo značajnih promjena u broju transformatorskih stanica i duljini elektrovodova. Tabela 55. Duljina elektrovodova na području Međimurske županije VODOVI 2014. 2015. 35 kV DV* 107,00 107,00 35 kV KB** 16,10 16,10 20 kV (u pogonu na 10 kV) DV* 239,60 239,30 20 kV (u pogonu na 10 kV) KB** 283,80 290,30 10 kV DV* 45,00 42,70 10 kV KB** 78,70 78,20 *DV – dalekovod, **KB – kabel DULJINA (Km) 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 107,00 103,40 103,43 103,43 103,43 102,57 16,90 16,75 16,87 16,87 16,94 18,28 238,60 232,90 232,80 232,32 229,38 226,53 297,30 300,90 307,47 317,25 329,52 336,64 42,70 45,90 45,20 45,20 40,65 40,65 77,20 76,60 73,65 70,82 69,43 67,77 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Stranica 1204 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Na izvedenim elektroprijenosnim sustavima vrše se konstantne aktivnosti izvođenja i planiranja izgradnje i rekonstrukcije 110 kV trafostanica i poboljšanje veza među njima. Tabela 56. Transformatorske stanice TRANSFORMATORSKE STANICE (BROJ) INSTALIRANA SNAGA (MVA) 110/35 kV 35/10 kV UKUPNO 2 12 14 142,00 176,10 318,10 Izvor: HEP Elektra Čakovec Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Vodoopskrba Javna vodoopskrba u Međimurskoj županiji osigurana je s postojećih crpilišta Nedelišće i Prelog pa je najvažnije osigurati zaštitu njihovih priljevnih područja. Rezervno vodocrpilište nalazi se u općini Sveta Marija. Obnovljive zalihe podzemnih voda procjenjuju se na oko 88∙106 m3/god. Prosječna ukupna crpna količina vode na crpilištima Nedelišće i Prelog iznosi oko 7,5∙106m3/god ili 8,5% od procijenjenih obnovljivih zaliha.

Procijenjene eksploatacijske zalihe na crpilištu Nedelišće iznose oko 750 l/s, a na crpilištu Prelog oko 1000 l/s. Kapacitet vodozahvata na crpilištu Nedelišće je 600 l/s, a na crpilištu Prelog 265 l/s. Tabela 57. Površina zaštitnih zona po vodocrpilištima I. ZONA II. ZONA VODOCRPILIŠTE VODOZAŠTITE VODOZAŠTITE (ha) (ha) Nedelišće 47,88 381,24 Prelog 17,95 124,66 Sveta Marija 0,69 37,03 UKUPNO 66,52 542,93 III. ZONA BROJ ZDENACA KAPACITET VODOZAŠTITE (ha) (kom) (l/s) 3.288,35 6 600 8.126,49 3 295 - 1 22 11.414,84 10 917 Izvor: Međimurske vode d.o.o. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Evidentirane zone zaštite izvorišta obuhvaćaju ukupno 114,15 km², odnosno 16,49% površine Županije. Najveći dio zaštite izvorišta zauzima III. zona zaštite (zona ograničenja i nadzora) koja zauzima 15,65% površine Županije. Međimurske vode koje vrše crpljenje i distribuciju vode otkupile su zemljište u I. zoni strogog režima zaštite kako bi osigurale kvalitetu vode. Tako je na crpilištu Nedelišće prva zona strogog režima zaštite veličine 46 ha od kojih je na 15 ha zasađeno drveće. Prva zona strogog režima zaštite crpilišta Prelog veličine je 20 ha i u vlasništvu je Međimurskih voda, a veličina prve zone strogog režima zaštite crpilišta Sveta Marija je 0,7 ha i u vlasništvu HEP-a. Intenzivno se radi na zamjeni dotrajalih vodovodnih cijevi, građenih prvenstveno od PVC materijala, čime se smanjuju gubici vode u sustavu i povećava sigurnost i kvaliteta vodoopskrbe. Nadzor nad kvalitetom vode za piće provodi Laboratorij Međimurskih voda koji ima status internog laboratorija proizvođača i za to posjeduje rješenje Ministarstva zdravstva.

Konstantno se kontrolira kvaliteta vode za piće iz zdenaca, vodosprema, mreže te piezometara u vodozaštitom području, s preko 1000 analiza godišnje. Voda iz zdenaca na vodocrpilištu je visoke kvalitete zahvaljujući dugogodišnjoj brizi o zaštiti vodocrpilišta, što potvrđuje i korištenje vode bez posebne prerade osim dezinfekcije klorom. Kloriranje se vrši plinovitim klorom u koncentraciji 0,2 - 0,35 mg/l klora. Tabela 58. Lokacije vodosprema i njihovi kapaciteti VODOSPREMA KAPACITET (m3) Čakovec 700 Lopatinec 750 Mohokos 750 Zebanec 200 Prelog 350 Sveti Urban 200 Dragoslavec 200 Železna gora 500 UKUPNO 3.650 Izvor: Međimurske vode d.o.o. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Ciljevi za unapređenje vodoopskrbe: - daljnja rekonstrukcija i modernizacija javnog vodoopskrbnog sustava zbog starosti i kvarova, - proširenje nadzorno – upravljačkog sustava vodoopskrbe, - kontinuirano preventivno odzračivanje i odmuljivanje sustava vodoopskrbe putem hidranata i muljnih ispusta u cilju očuvanja zdravstvene ispravnosti vode u cjevovodu, vezano na malu potrošnju vode u sustavu, veliku duljinu cjevovoda, vremenske prilike i sl. - dovršenje vodosprema u izgradnji i daljnje povećanje vodospremničkog kapaciteta - smanjenje gubitaka vode na mreži ispod prihvatljivih 20%, te poboljšanje uspješnosti procesa vodoopskrbe smanjenjem ‘’ILI’’ indikatora uspješnosti vodoopskrbe ispod 2,0 (grupa A prema kriterijima Svjetske banke). 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1205 II.4.2.3. KoMUNALNA INFRASTRUKTURA LoKALNE RAZINE Javni vodovod U prikazanim podacima od 2014. do 2021. godine broj priključaka na javnu vodovodnu mrežu konstantno raste, a povećavala se i dužina vodovodne mreže. Udio javne vodoopskrbe u odnosu na regionalno vodoopskrbno područje je 99,7% što Međimursku županiju svrstava među razvijenije županije u Republici Hrvatskoj s obzirom na razvijenost vodoopskrbe. Stupanj pokrivenosti (udio stanovništva koje ima mogućnost priključka na sustav javne vodoopskrbe) na razini Republike Hrvatske iznosi u prosjeku od 80 do 82%. Cilj vodoopskrbe je priključenje na vodoopskrbni sustav svih domaćinstava i gospodarskih subjekata koji imaju potrebu za njim.

Tabela 59. Zahvaćene količine vode i dužina vodoopskrbne mreže na području Međimurske županije 2014. 2015. Zahvaćene količine vode, tisuće m³ 6.356 6.670 Količine isporučene/potrošene vode, 4.328 4.482 tisuće m³ Gubitci vode na godišnjoj razini, tisuće 2.028 2.188 m³ Isporučena voda kućanstvima, tisuće 3.462 3.470 m³ Isporučena voda gospodarstvu i 865 1.011 ustanovama, tisuće m³ Broj vodovodnih priključaka 37.092 37.504 Dužina glavnog dovoda, km 248,2 248,9 Dužina razvodne mreže, km 813,8 815,6 Ukupna dužina vodovodne mreže 1.062,00 1.064,44 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 6.195 6.758 6.377 6.440 6.410 6.021 4.378 4.461 4.406 4.475 4.536 4.648 1.817 2.297 1.971 1.965 1.874 1.373 3.376 3.433 3.345 3.381 3.507 3.537 1.002 1.027 1.061 1.093 1.029 1.111 37.931 38.448 38.863 39.441 40.193 40.850 249,3 250,0 250,3 250,7 256,7 256,7 816,5 823,5 828,0 829,8 835,9 864,5 1.065,79 1.073,45 1.078,22 1.080,49 1.092,61 1.121,22 Izvor: Međimurske vode. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Ukupna potrošnja vode u kućanstvima i gospodarstvu posljednjih godina je u blagom rastu iznosi od 4.380.000 m3 do 4.650.000 m3 na godinu. Domaćinstva su potrošila 3.537 m3 vode, dok su gospodarstva i ustanove potrošile 1.111 m3. Potrošnja domaćinstva je tri puta veća od potrošnje gospodarstva i ustanova. Iako je došlo do porasta broja potrošača i do širenja cjevovodnog sustava, blago smanjivanje potrošnje vode tumači se optimalizacijom potrošnje u kućanstvima i gospodarstvu. Domaćinstva koja su priključena na javnu vodovodnu mrežu i na hidrofore, a u stvarnosti troše vodu samo iz hidrofora, također smanjuju prosjek stvarne potrošnje onih domaćinstava koja troše vodu isključivo iz javnog vodovoda.

Godišnja potrošnja pitke vode u Međimurskoj županiji 2021. godine je iznosila 40 m3 po stanovniku godišnje (3,3m3 mjesečno po stanovniku), dok je krajem prethodnog razdoblja godišnja potrošnja iznosila oko 34 m3 po stanovniku (2,8 m3 mjesečno po stanovniku). Grafikon 22. Prosječna potrošnja vode po domaćinstvu Izvor: Međimurske vode d.o.o. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 23. Prosječna potrošnja vode u gospodarstvu i ustanovama Izvor: Međimurske vode d.o.o. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 24. Broj priključenih domaćinstava na vodovodnu mrežu Izvor: Međimurske vode d.o.o. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Stranica 1206 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Tabela 60. Broj priključenih domaćinstava na vodovodnu mrežu 2014. BROJ PRIKLJUČAKA 37092 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 37504 37931 38448 38863 39441 40193 40850 Izvor: Međimurske vode d.o.o. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Usporedi li se priključenost domaćinstava na vodoopskrbni sustav u općinama i gradovima, prema najmanjem stupnju priključenosti izdvajaju se općine Mala Subotica i Podturen s udjelom manjim od 70% ukupnog broja domaćinstava. Najviše priključaka imaju općine Donja Dubrava, Sveta Marija i Sveti Juraj na Bregu s 90% i više priključenih domaćinstava na vodoopskrbni sustav. Tabela 61. Stupanj priključenosti domaćinstava na vodovodnu mrežu STUPANJ PRIKLJUČENOSTI NA NAZIV VODOVODNU MREŽU (%)

2014. 2021 Čakovec 88% 89% Mursko Središće 73% 79% Prelog 70% 75% Belica 74% 84% Dekanovec 71% 76% Domašinec 77% 82% Donja Dubrava 93% 94% Donji Kraljevec 82% 84% Donji Vidovec 92% 89% Goričan 84% 86% Gornji Mihaljevec 68% 76% Kotoriba 88% 87% Mala Subotica 64% 65% Nedelišće 72% 75% Orehovica 81% 78% Podturen 66% 70% Pribislavec 69% 74% Selnica 69% 78% Strahoninec 82% 89% Sveta Marija 85% 91% Sveti Juraj na Bregu 83% 90% Sveti Martin na Muri 69% 76% Šenkovec 86% 87% Štrigova 72% 83% Vratišinec 75% 87% Izvor: Međimurske vode d.o.o. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Ukupna količina zahvaćene vode u promatranom razdoblju iznosi između 6.000.000 m3 i 6.500.000 m3 na godinu. Iz tabele 58. se vidi kako od početka do kraja promatranog razdoblja razlika zahvaćene i isporučene vode krajnjem korisniku (tj potrošene vode) smanjuje se s 2.300.000 m3 na 1.300.000 m3. Uspoređivano u postocima razlika između zahvaćene i isporučene vode 2021. godine za područje Međimurske županije iznosila je 22,79%, što je duplo manji gubitak nego u prethodnom razdoblju i duplo manje od prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi 48,69%. Ovi podaci ukazuju da je vodno gospodarski sustav u boljem stanju od državnog. U razliku između zahvaćene i isporučene vode ulazi i potrošnja vode za vlastite potrebe sustava kao što su ispiranje i održavanje sustava. Prema smjernicama Instituta Svjetske banke (WBI – World Bank Institute) za razvijene zemlje, Međimurske vode d.o.o. spadaju u Grupu A vodovoda, s ILI faktorom koji iznosi 1,35, a što predstavlja najvišu kategoriju efikasnosti i kvalitete upravljanja gubicima.

odvodnja otpadnih voda Javna odvodnja pruža se u ukupno 47 naselja Županije i ukupan broj priključaka domaćinstva i gospodarstava je cca 20000 i postotak priključenosti u naseljima gdje je izvedena kanalizacijska mreža je 70%. Na području Međimurske županije planirano je 7 aglomeracija, područja na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja. Aglomeracije veličine veće od 2000 ES (ekvivalent stanovnika) su: Čakovec, Novo Selo na Dravi, Podturen, Donji Kraljevec, Mursko Središće, Donja Dubrava i Podbrest. Aglomeracija Čakovec i Novo Selo na Dravi su u cijelosti izgrađene, a aglomeracija Donja Dubrava i Mursko Središće su u izgradnji. Aglomeracija Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec su djelomično izgrađene. Otpadne vode pročišćavaju se na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda u Čakovcu, Podturnu, Donjem Kraljevcu i Novom Selu na Dravi, dok su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Murskom Središću i Donjoj Dubravi trenutno u postupku izgradnje. Prema podacima na dan 31.12.2020. godine ukupna dužina izgrađene kanalizacijske mreže iznosi cca 414 km s 95 precrpnih stanica koje su uključivane u nadzorno - upravljački sustav nakon izgradnje svakog pojedinog zasebnog kanalizacijskog sustava. Zaštita od onečišćenja i zagađenja podzemnih i površinskih voda predstavlja važnu i trajnu zadaću na području Međimurske županije koja se mora stalno i sustavno provoditi. Odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda nezaobilazni je dio infrastrukture i od vitalnog je značenja za zdravlje ljudi i okoliš, ali i za očuvanje ekološki prihvatljivog okoliša, posebno podzemnih voda najznačajnijeg prirodnog bogatstva Međimurja. Sve precrpne stanice opremljene su najnovijim PLC tehnologijama upravljanja pumpi i komunikacijsko – nadzornom opremom, a 2018. godine uveden je nadzorno upravljački sustav odvodnje temeljen na najnovijim web tehnologijama (mySCADA). Sve stare stanice odvodnje uklopljene su u jedinstveni nadzorno upravljački sustav odvodnje putem 3G i 4G javne mreže, te se podaci razmjenjuju s nadzornim sustavom u svakom trenutku.

14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1207 Ciljevi u zaštiti voda do 2026. godine: - rekonstrukcija i dogradnja aglomeracija Podturen i Donji Kraljevec - izgradnja uređaja za pročišćavanje u Podbrestu. Plinoopskrba Broj kućanstava spojenih na plinoopskrbnu mrežu kao i potrošnja plina od strane kućanstva od 2014. do 2021. godine je u konstantnom rastu, a broj priključaka iz gospodarstva spojenih na plinoopskrbnu mrežu varira kao i njihova potrošnja. Tabela 62. Potrošnja plina u tisućama m³ 2014. 2015. Kućanstva 249.737 254.218 Gospodarstvo 156.537 167.778 Ukupno potrošnja u tisućama m³ 406.274 421.996 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 262.024 276.815 283.573 270.622 275.690 323.620 159.567 171.584 174.611 159.692 159.970 175.975 421.591 448.399 458.184 430.314 435.660 499.595 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tabela 63. Broj potrošača u opskrbi s plinom 2014. 2015. Kućanstva 26.599 26.699 Gospodarstvo 2.759 2.806 Ukupno potrošača 29.358 29.505 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 26.926 27.241 27.448 27.841 28.291 28.646 2.828 2.849 2.871 2.791 2.842 2.856 29.754 30.090 30.319 30.632 31.133 31.502 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tabela 64. Dužina plinoopskrbne mreže na području Međimurske županije DUŽINA (km) VRSTA PLINOVODA 2014. godine VISOKOTLAČNI - 16 MAGISTRALNI SREDNJETLAČNI 477 NISKOTLAČNI 537 Izvor:

DUŽINA (km) MAKSIMALNI PRITISAK (bar) 2021. godine 36,2 12 452,5 do 5 537 do 0.1 Međimurje-plin d.o.o Elektronička komunikacijska infrastruktura Sustav javnih komunikacija u pokretnoj mreži osiguran je pomoću samostojećih antenskih stupova. Nužni preduvjeti za izgradnju elektroničke komunikacije osigurani su putem Izmjene i dopune prostornog plana Međimurske županije. Uredbom o izmjenama Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme („Narodne novine“ broj 131/12., 92/15. i 10/21.) određene su zone lokacija samostojećih antenskih stupova unutar kojih se mogu locirati građevine infrastrukture pokretnih komunikacija. Prostornim planom Međimurske županije određene su zone za smještaj antenskih stupova i određeni uvjeti uređenja prostora za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Na području Županije do 2021. godine izgrađeno je 38 antenskih stupova. Tabela 65. Bazne postaje i antenski stupovi Bazne postaje Lokacije Antenskih stupova u vlasništvu operatora Antenskih stupova ostalih infrastrukturnih operatora Antenskih prihvata na postojećim objektima Antenskih sustava u zatvorenom prostoru 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 78 84 85 91 98 102 102 105 61 65 65 70 74 76 74 76 33 36 36 36 36 37 37 38 5 5 5 5 5 5 5 5 19 19 19 19 19 20 18 18 4 5 5 10 14 14 14 14 Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Stranica 1208 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. U skladu s ciljevima Digitalnog plana za Europu i u skladu s Nacionalnom strategijom širokopojasnog pristupa potrebno je planirati razvoj u skladu s potrebama širokopojasnog pristupa na razini Županije i jedinica lokalne samouprave. Cilj bi trebao biti izgradnja svjetlovodne mreže do krajnjih korisnika, primjenom suvremenih tehnologija koje omogućuju najmanji angažman resursa, brzinu izvođenja, fleksibilnost i jednostavnost primjene, koristeći prostore postojećih infrastrukturnih koridora.

Pošta Razvoj poštanskog sustava i izgradnju poslovnih građevina prema planu razvoja pošta, moguće je osigurati unutar građevinskog područja naselja, a prostornim planom uređenja općine ili grada moraju se osigurati prostorni uvjeti za njihov razvoj. Svi gradovi i većina općinskih središta, osim Domašinec, Gornji Mihaljevec, Pribislavec, Strahoninec i Šenkovec, imaju funkcionalan poštanski ured. II.5. ZAŠTITA I KoRIŠTENJE DIJELoVA PRoSToRA oD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU II.5.1. ZAŠTITA PRIRoDNIH VRIJEDNoSTI I oČUVANJE BIoLoŠKE RAZNoLIKoST REGIoNALNE RAZINE Prisutnost i djelovanje rijeka Mure i Drave ostavilo je trag u biološkoj raznolikosti i u oblikovanju ukupne kulturne, sociološke i krajobrazne slike ovog prostora. Temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.) veliki dio zaštićenih prirodnih predjela ima kategoriju zaštite na regionalnoj i državnoj razini, a zbog položaja uz granicu dio zaštićenog područja ima i međunarodni značaj. Tabela 66. Zaštićena područja u Međimurskoj županiji ZAŠTIĆENA KATEGORIJA POVRŠINA PODRUČJA ZAŠTITE (ha) REGIONALNI PARK REGIONALNI 16.999,21 MURA - DRAVA PARK ZNAČAJNI ZNAČAJNI KRAJOBRAZ RIJEKE 14.453,69 KRAJOBRAZ MURE BEDEKOVIĆEVE SPOMENIK 13,11 GRABE PRIRODE SPOMENIK PERIVOJ ZRINSKI PARKOVNE 13,87 ČAKOVEC ARHITEKTURE ZAŠTIĆENA PODRUČJA - POJEDINAČNI LOKALITETI HRAST U DONJEM SPOMENIK PRIRODE VIDOVCU VUČETINEC - SPOMENIK PARKOVNE TULIPANOVAC ARHITEKTURE DONJA DUBRAVA - SPOMENIK PARKOVNE GINKO ARHITEKTURE ČAKOVEC - DVIJE SPOMENIK PARKOVNE GLICINIJE ARHITEKTURE SVETI URBAN - SPOMENIK PARKOVNE DVIJE PLATANE ARHITEKTURE NEDELIŠĆE - SPOMENIK PARKOVNE PLATANA ARHITEKTURE PRIBISLAVEC - SPOMENIK PARKOVNE MAGNOLIJA ARHITEKTURE Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Zaštićena područja – Značajni krajobraz rijeke Mure i Regionalni park Mura-Drava zauzimaju prostor izvan građevinskih područja naselja. Velika većina prostora pripada poljoprivrednom i šumskom zemljištu mozaične strukture, koje čini prepoznatljiv kulturni krajolik. Tako se unutar zaštićenog područja pored poljoprivredne namjene, vrši eksploatacija mineralnih sirovina (šljunka i pijeska), njime prolaze infrastrukturni koridori regionalnog i državnog značaja, na pojedinim lokacijama izvan građevinskog područja naselja najčešće uz napuštene šljunčare ustanovljene su zone sporta i rekreacije. Kao i na svim prostorima izvan građevinskih područja naselja, moguće je izvoditi zahvate u prostoru planirane prostornim planovima u funkciji rekreacije i sporta, pojedinačne zahvate kao što su energetske građevine, građevine u funkciji eksploatacije mineralnih sirovina, zahvate u prostoru poljoprivredne namjene, te građevine infrastrukturnih koridora i uređaja.

Navedenim planiranim i zatečenim djelatnostima i zahvatima nisu iscrpljene i sve mogućnosti koje ovaj prostor sa svim vrijednostima nudi kao okvir za život i prosperitet lokalnog stanovništva. Poljoprivreda u mozaičnoj strukturi korištenja površina pruža velike mogućnosti za razvoj ekološke poljoprivrede, kojoj manja dimenzija poljoprivrednih čestica nije uvijek ograničavajući element, a sklad s biološkom raznolikošću u okruženju je poželjan. Zatečene prostorne i prirodne cjeline dobar su scenski okvir za razvoj cikloturizma čiji su temelji već izvedeni uključivanjem trasa cesta i puteva u mrežu biciklističkih staza uz Muru i Dravu, što je u skladu sa suvremenim trendovima u načinu života i pristupu rekreaciji. Intenzivnije isticanje osobitosti svih zaštićenih dijelova prirode putem sredstava informiranja, označavanjem poučnim tablama bilo pojedinačno ili na trasi poučnih staza, jedan je od načina i mogućeg doprinosa razvoja turizma, privlačenjem u prvom redu domaćih posjetitelja, a upoznavanje prirodnih vrijednosti može biti jedan od segmenata cjelokupne turističke ponude. U promatranom izvještajnom razdoblju u svrhu edukacije i podizanja svijesti lokalnog stanovništva o prirodnim vrijednostima prostora Županije u sklopu projekta ‘Med dvema vodami’ izgrađen je Centar za posjetitelje, edukacijskointerpretacijski centar za interpretaciju leptira plavca i značajnih staništa Gornjeg Međimurja te eko-turističko poučna i biciklistička staza „Svetomartinska Mura“. U sklopu istog projekta izrađen je i Plan upravljanja posjetiteljima u zaštićenim prirodnim područjima Međimurske županije.

Pogodnostima u korištenju vrijednosti zaštićenih dijelova prirode u Međimurskoj županiji prijete radnje i zahvati koji mogu ugroziti svojstva zbog kojih je prostor zaštićen. Izgradnja vikend kuća, unošenje stranih biljnih vrsta, odlaganje otpada su prijetnje čiji je uzrok u pomanjkanju svijesti lokalnog stanovništva o prostoru koji ga okružuje, a pojava kao što je promjena strukture mozaičnih površina na štetu smanjenja livada povećanjem oranica, ima dublji uzrok koji leži u nesigurnosti i promjenjivim uvjetima u djelatnosti stočarstva. U postupku planiranja prostora i donošenja prostornih planova, lokalna zajednica ima pravo i mogućnost prepoznati prirodne vrijednosti i predložiti ih za zaštitu na lokalnoj razini. Međutim, najčešći je slučaj da su prostori posebnih prirodnih 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1209 vrijednosti preuzeti iz Prostornog plana Međimurske županije - prostornog plana šire razine, a tek je mali broj gradova/općina koji u prostorno planskoj dokumentaciji prepoznaju izdvojene lokalitete vrijedne da ih se zaštite. Nije poznato da je ijedna jedinica lokalne samouprave, zbog prirodnih vrijednosti, proglasila pojedini lokalitet zaštićenim. Budući da u Međimurskoj županiji nije u primjeni plan upravljanja zaštićenim dijelovima prirode, za predjele koji su zaštićeni u pojedinoj kategoriji prema Zakonu o zaštiti prirode, kao i za one prepoznate zbog krajobraznih i prirodnih osobitosti, na snazi su mjere zaštite propisane u PPUO/G i provedbene odredbe kojima se regulira način korištenja površina, s ciljem da se ne naruše prirodne osobine prostora zbog kojih je proglašen zaštićenim.

U 2021. godini započela je izrada Plan upravljanja Regionalnim parkom Mura - Drava i pridruženim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže (PU 007) i Plan upravljanja Spomenikom prirode Bedekovićeve grabe i područjima ekološke mreže Međimurje i Donje Međimurje (PU 062). Područje Nacionalne ekološke mreže koje se u Međimurskoj županiji poklapa s područjem Nature 2000 (područje očuvanja značajna za ptice – POP i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS) zauzima prostor od 130,77 km², ili 18,16% površine Županije. Promjenom načina života ljudi, livade koje su se redovno kosile postale su polja ili su zapuštene i postaju šikare ili se kose na pogrešne načine, na taj način se smanjuju staništa za zaštićene vrste leptira. Zaštićeni leptiri su: kiselični vatreni plavac, zagasiti livadni plavac, veliki livadni plavac. Veliki problem u narušavanju prirodne ravnoteže je progresivno širenje novih invazivnih biljnih i životinjskih vrta koje nemaju prirodnih neprijatelja. Nove invazivne vrste koje izazivaju zabrinutost su: ambrozija, bagrem, žljezdasti nedirak, zlatošipka, velika zlatica. Slika 19. Zaštićena područja prirode Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.5.2. ZAŠTITA PRIRoDNoG, KULTURNoG I URBANoG KRAJoBRAZA U prikazu krajobraznih karakteristika prostora Međimurske županije, Prostorni plan Međimurske županije prepoznaje tri krajobrazne cjeline: kulturni krajobraz Gornjeg Međimurja, kulturni krajobraz Donjeg Međimurja, urbani krajobraz (prostor urbanizirane strukture najgušće naseljenog dijela Županije).

Između tih cjelina, osobitim vrijednostima ističe se krajobraz Gornjeg Međimurja, pa je svrstan u kategoriju osobito vrijednog predjela Županije. U procesima korištenja prostora, posebno u odnosu prema krajobrazu, uočeni su problemi svojstveni za cijelu Županiju: - zajednički problem u pristupu svim kategorijama krajobraza – generalno pomanjkanje svijesti o vrijednostima pojedinog tipa i kategorije krajobraza - posljedica – najčešće ne postoji nastojanje da se unaprijede vrijednosti krajobraza, nema poistovjećivanja s krajobrazom lokalnog stanovništva, što pak vrlo često rezultira nedovoljno pažljivim odnosom prema njegovim vrijednostima, a u konačnici ponegdje narušavanjem i uništavanjem njegovih vrijednosti. II.5.3. ZAŠTITA I oČUVANJE KULTURNE BAŠTINE Ovim Izviješćem ponovno se može konstatirati da očuvanje i zaštita nepokretne kulturne baštine s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra nije zadovoljavajuće, iako je u promatranom izvještajnom razdoblju izvedena rekonstrukcija i revitalizacija bedema Starog grada Zrinskih koji je najvrjedniji kulturno povijesni spomenik u Međimurju. Generalni, uvijek prisutni razlog je nedovoljno ulaganje na održavanju spomenika kulture, i to jednako od onih upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, do evidentiranih dijelova graditeljskog nasljeđa kao što su civilne građevine, javna plastika sakralnog karaktera. Da bi se obnova i održavanje spomenika graditeljskog nasljeđa mogla uspješno provoditi, pored osiguranja financijskih sredstava potrebno je aktivno sudjelovanje struke – nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine, čije je uvjete, mjere i smjernice potrebno poštivati u postupcima rekonstrukcije i revitalizacije zaštićenih i evidentiranih spomenika kulture. Privođenje planiranoj namjeni i odvijanje novih funkcija u građevini prema konzervatorskim uvjetima, sagledavajući današnje stanje u kojem se nalazi većina spomenika, visoko je postavljeni cilj u očuvanju graditeljskog nasljeđa. Unatoč tome, takav pristup u očuvanju jedini je način da se graditeljsko nasljeđe trajno očuva.

U zbiru svih nepovoljnih uvjeta i okolnosti posebno se mogu izdvojiti krivi i potpuno nestručno izvedeni postupci i radnje u obnovi navedenih spomenika, posebno se to odnosi na javnu plastiku, kada se primjenom neprikladnih materijala i nestručno obavljenim radovima lokalnih majstora u želji da se spomenici očuvaju, oni postaju trajno devastirani. Nedovoljna razina svijesti o važnosti spomenika kulturne baštine, nedovoljna razina obrazovanja onih koji o tome donose odluke također je jedan od presudnih čimbenika koji imaju presudnu ulogu u čuvanju graditeljskog nasljeđa Županije. Za nezadovoljavajuće stanje u zaštiti spomenika kulture na lokalnoj razini uzroci leže u nekoliko razloga: - nema krovne institucije u Županiji koja bi vodila brigu o zaštiti kulturnih dobara - ne postoje prioriteti u postupcima zaštite pojedinih spomenika - lokalno stanovništvo ne prepoznaje vrijednosti graditeljske baštine, ne obnavljaju se stare građevine, radije se pribjegava rušenju nego obnovi i očuvanju - stručni kapaciteti općina i gradova nezadovoljavajući su za takvu djelatnost - jedinice lokalne samouprave kojima je prepuštena zaštita na lokalnoj razini ne izdvajaju financijska sredstva i ne raspolažu njima za tu namjenu Stranica 1210 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Posljedice spomenutog stanja su propadanje i nestajanje kulturnih dobara lokalnog značaja – javnih građevina kao što su stare škole, civilnih građevina kao što su građevine građanskog stila u urbanim i ruralnim cjelinama (one su osobito vrijedne za ruralne sredine, obilježavaju identitet središta naselja), stambene građevine kao etno - spomenici (gotovo da su nestali u seoskim sredinama). Neodržavanje, dugotrajna nebriga dovodi do propadanja, devastacije i konačno do nestajanja pojedinačnih građevina, posebno u ruralnim sredinama. Rijetki su primjeri obnove i sanacije graditeljskog nasljeđa, posebno su rijetki primjeri obnove etno – kuća na području cijele Županije.

Pri izradi prostornih planova općina izvršen je vrijedan napor da se evidentira cjelokupna građa nepokretnih spomenika graditeljske baštine, predložene su mjere za zaštitu, ali nedostaju aktivnosti kojima bi se ta spomenička građa zaštitila i očuvala. Tabela 67. Popis kulturnih dobara nacionalnog značaja VRSTA OZNAKA MJESTO NAZIV KULTURNOG DOBRA Nepokretno Kompleks N-23 Čakovec kulturno dobro - Starog grada pojedinačno Nepokretno Kapela sv. N-25 Šenkovec kulturno dobro - Jelene pojedinačno Nepokretno Crkva sv. N-26 Štrigova kulturno dobro - Jeronima pojedinačno Izvor: Ministarstvo kulture – uprava za zaštitu kulturne baštine – konzervatorski odjel u Varaždinu Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tabela 68. Popis nepokretnih kulturnih dobara OZNAKA MJESTO NAZIV Crkva Uznesenja Blažene Djevice Z-1108 Belica Marije Z-1107 Belica Pil sv. Trojstva Z-1109 Cirkovljan Crkva sv. Lovre Kulturno - povijesna cjelina grada Z-5187 Čakovec Čakovca Z-908 Čakovec Kompleks Starog grada Crkva sv. Nikole s franjevačkim Z-907 Čakovec samostanom Z-3945 Čakovec Visoka učiteljska škola Z-6168 Čakovec Kameni pil sv. Trojstva Z-6108 Čakovec Pil sv. Mihovila Arkanđela Z-1110 Čukovec Crkva sv. Jakova Z-3436 Dekanovec Crkva Svih Svetih Z-1113 Donji Vidovec Crkva sv. Vida i župni dvor Z-1442 Donja Dubrava Kuća „Zalan“ Z-1111 Donji Kraljevec Crkva sv. Magdalene i pil sv. Trojstva P-6146 Domašinec Pil Svete Obitelji Z-1112 Draškovec Crkva sv. Roka Z-1114 Draškovec Poklonac sv. Florijana Memorijalno mjesto stradanja Roma u Z-7163 Draškovec II. svjetskom ratu Crkva sv. Leonarda, kurija župnog Z-2950 Goričan dvora i pil sv. Obitelji Gornji Z-1115 Crkva sv. Katarine Mihaljevec Gornji Pil s likom Trpećega (Žalosnoga)

Z-6131 Mihaljevec Krista E (P-5252) Hlapičina Stara škola Z-7344 Hodošan Građevina stare škole Z-2622 Kapelščak Crkva sv. Margarete Crkva Sedam žalosti Blažene Djevice Z-1116 Kotoriba Marije i sv. Križa Z-2621 Kotoriba Kurija starog župnog dvora Z-6180 Kotoriba Pil Svetoga Trojstva Z-1117 Lopatinec Crkva sv. Jurja i župni dvor VRSTA KULTURNOG DOBRA Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 14. travnja 2023.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1211 Z-2620 Macinec Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Crkva Porođenja Marijinog i kurija Z-1118 Mala Subotica župnog dvora Mihovljan - Z-6623 Židovsko groblje Čakovec Mursko Z-2619 Crkva Marije Kraljice i sv. Ladislava Središće Z-909 Nedelišće Crkva Presvetog Trojstva i župni dvor Z-5922 Novo Selo Rok Crkva sv. Roka Z-2623 Podturen Crkva sv. Martina Z-1119 Prelog Crkva sv. Jakova i pil sv. Obitelji Z-1120 Pribislavec Dvorac Festetić Z-3946 Pribislavec Poklonac sv. Trojstva Crkva sv. Marka Evanđelista, župni Z-3435 Selnica dvor i pomoćne građevine Sveti Juraj u Crkva sv. Jurja Mučenika i kurija Z-4666 Trnju župnog dvora Crkva Uznesenja Blažene Djevice Z-1121 Sveta Marija Marije, kurija župnog dvora i pil Bogorodice Z-1122 Sveti Križ Crkva sv. Križa Sveti Martin na Z-910 Crkva sv. Martina Muri Z-911 Šenkovec Kapela sv. Jelene Crkva sv. Jeronima i nekadašnja Z-912 Štrigova pavlinska rezidencija Crkva sv. Marije Magdalene i kurija Z-1123 Štrigova župnog dvora Z-3444 Štrigova Pil sv. Roka Z-3443 Štrigova Pil sv. Florijana Z-1124 Štrukovec Majur Festetić Z-1125 Vratišinec Zgrada stare škole Z-1582 Vratišinec Crkva Uzvišenja Svetog Križa P-6534 Železna Gora Kurija Zichy - Terbocz Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Izvor: Ministarstvo kulture – uprava za zaštitu kulturne baštine – konzervatorski odjel u Varaždinu Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.6.1. PoDRUČJA PoTENCIJALNIH PRIRoDNIH I DRUGIH NESREćA Područja potencijalnih prirodnih i drugih nesreća na području Međimurske županije mogu ugroziti sljedeće opasnosti: poplave, prolom brane hidroakumulacija, potres, klizišta i tehničko–tehnološke nesreće i katastrofe.

Prostor ugrožen od potencijalnih opasnosti određen je u dokumentu koji je usvojila Skupština Međimurske županije – Procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, pa je u ovom izviješću taj dokument izvor svih podataka o prirodnim i drugim nesrećama. PoPLAVE Na području Međimurske županije poplave mogu biti prouzročene popuštanjem sustava nasipa za obranu od poplava na vodnom području Mure i Drave i na vodotocima unutarnjeg sliva kojeg čine potoci, prouzročene obilnim vodama pojavom obilnih dugotrajnih padalina. Poplave uzrokovane eventualnim pucanjem brane, rušenjem i prelijevanjem objekata velikih akumulacijskih jezera, stalna su i potencijalna opasnost koja može prouzročiti teške posljedice za ugrožena područja. Vodno područje Drave uzvodno od akumulacijskog jezera HE Čakovec branjeno je nasipima Pušćine, Gornji Hrašćan - Trnovec i Trnovec, zauzima površinu od 680 ha. Područje nizvodno od ušća odvodnog kanala HE Dubrava branjeno je nasipom Dubrava i uspornim nasipima potoka Bistrec i Kotoriba, površine je 750 ha. Nasipima uz desnu obalu Mure brani se ukupno 75 km² prostora Međimurske županije. Zbog smanjene sigurnosti murskog nasipa, Hrvatske vode vrše kontinuirane zahvate na rekonstrukciji i povećanju sigurnosti tog nasipa i 95% rekonstrukcije nasipa je završeno. Stranica 1212 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Slika 20. Branjena područja od velikih voda Mure i Drave Izvor: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Čakovec Obrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije PoPLAVE I NESREćE UZRoKoVANE PRoLoMoM BRANE I RUŠENJEM NASIPA AKUMULACIJA I KANALA U Građevinskom institutu pri Građevinskom fakultetu u Zagrebu 1984. godine izrađena je studija koja analizira i predviđa posljedice rušenja objekata hidrocentrala, pod nazivom „Određivanje posljedica u slučaju izvanrednog rušenja i prelijevanja objekata HE Varaždin, HE Čakovec, HE Dubrava“. Budući da su objekti izgrađeni na ravničarskom terenu, razina vode u akumulacijama znatno je viša od okolnog terena a uslijed razaranja i oštećenja nasipa došlo bi do proboja vode i izlijevanja vodene mase prema okolnom području.

Posljedica ovakvog scenarija bilo bi ugrožavanje ljudskih života i materijalnih dobara na širokom području koje obuhvaća veliki broj naselja. Objekti hidroelektrana mogu biti ugroženi: - zbog tehničke neispravnosti i kvarova na postrojenjima - zbog počinjenih sabotažama postrojenjima - zbog elementarnih nepogoda (jaki vjetrovi, velike protoke vode, potres jačine VII i više stupnjeva Mercalijeve ljestvice). Slika 21. Ugrožena područja uslijed proboja brane i nasipa na hidroenergetskim građevinama Izvor: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Čakovec Obrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Ekstremne zone plavljenja na području HE Varaždin Ugroženo područje u slučaju rušenja brana HE Varaždin je oko 20-tak kilometara s prosječnim uzdužnim padom od 1.2‰. Širina područja je relativno velika. Izgrađeni hidrotehnički objekti na umjetni način razgraničavaju područje, a širenje poplavnog vala je moguće s obje strane objekata na udaljenosti od oko 6 km. Najnepovoljniji scenarij za ovu nesreću bilo bi proboj brane i dijela lijevog akumulacijskog nasipa u dužini od 500 m, pri čemu se maksimalno plavljenje postiže na cjelokupnom području u vremenu kroz 2 sata od rušenja. U Međimurskoj županiji bila bi ugrožena naselja Trnovec, Gornji Hrašćan, Pušćine i dio Nedelišća s oko 3.500 stanovnika. Drugi scenarij simulira situaciju kada puca brana ili nasip s lijeve strane HE Varaždin, pri čemu nalet vodenog vala ublažava izgrađeni nasip Trnovec, a krajnji doseg vodenog vala je pruga Čakovec – Varaždin.

Treći scenarij simulira rušenje same hidrocentrale pri čemu nema rušilačkog vodenog vala, već je prostor prije spomenutih naselja plavljen do visine 10 – 50 cm. Pored mogućih žrtava i ugroženih materijalnih dobara u najnepovoljnijem scenariju, u svim navedenim slučajevima ovih mogućih nesreća ugroženo je vodocrpilište Nedelišće i opskrba vodom većeg dijela Županije. Ekstremne zone plavljenja na području HE Čakovec U slučaju pucanja brane ili nasipa s lijeve strane nasipa HE Čakovec došlo bi do plavljenja lijevog zaobalja, naletom rušilačkog vala na čijem bi se udaru našla naselja Kuršanec, dio Novog Sela na Dravi, a nakon 15 min val bi stigao preko Šandorovca do Totovca. Može se pretpostaviti da će ukupno ovom nesrećom biti ugroženo oko 7000 stanovnika a širina poplavnog područja je 7 km (iz raspoloživog izvora nije poznato da li je u simulaciju bila uključena trasa autoceste, koja sigurno ima značajan utjecaj na smanjenje širenja vodnog vala). Uslijed proboja nasipa dovodnog kanala bila bi ugrožena naselja Vularija, Orehovica, Podbrest, manjom snagom ali u kratkom vremenu od 5 do 15 minuta nakon proboja. U ovom scenariju vjerojatno se također može uzeti u obzir utjecaj autoceste i njezino zaštitno djelovanje prema naseljima istočno od nje. Najnepovoljniji scenarij nesreće je proboj akumulacijskog nasipa u širini 500 m, kada su ugrožena naselja od Kuršanca na zapadu do Otoka i Preloga na istoku. Ekstremne zone plavljenja na području HE Dubrava Dužina dijela doline koji je ugrožen u slučaju havarije objekata HE Dubrava je oko 20-tak kilometara s prosječnim uzdužnim padom od 0.7‰. Širina područja je relativno velika i iznosi oko 10-ak kilometara.

Proboj akumulacijskog nasipa najopasniji je scenarij prema intenzitetu plavljenja - od trenutka rušenja bilo sjevernog ili južnog akumulacijskog nasipa, vodni val stiže najviše kroz 1 sat do ušća Mure u Dravu. Procjenjuje se da bi sa sjeverne strane linija plavljenja bila cesta Prelog – Hemuševec, zatim željeznička pruga Donji Kraljevec – Kotoriba i Mura do ušća u Dravu. U slučaju pucanja brane ili nasipa s lijeve strane HE Dubrava na udaru vodnog vala našla bi se naselja Oporovec, Cirkovljan, Draškovec i Donji Mihaljevec, a nakon sat i pol vodni val dolazi do Donje Dubrave. U ovom kratkom vremenskom razdoblju bilo bi ugroženo oko 9000 stanovnika, a poplavno područje prostiralo bi se 20 km u dužinu i 20 km u 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1213 širinu. Uslijed proboja na kanalu ugrožena bi bila naselja Donji Vidovec i Donja Dubrava manjom snagom ali u vremenu od samo 5 do 15 minuta nakon proboja. Područje je relativno plodna ravnica koju je Drava često plavila pa su naselja sagrađena na povišenim dijelovima terena. Posljednjih 30-tak godina su intenzivnije urbanizirana i niža područja. Izgradnjom autoceste koja je značajnim dijelom u nasipu se plavljeno područje može podijeliti na područje koje je zapadno (uzvodno) od autoceste i u kojem se u slučaju formiranja otvora formiraju veće dubine i na područje koje je istočno od autoceste (nizvodno) u kojem će doći reducirani poplavni val. PoTRES Pojavom potresa bilo bi ugroženo u većoj ili manjoj mjeri cjelokupno stanovništvo, posebno prostori gušće naseljenosti, prostori u kojima se nalaze višekatne građevine, a to je područje grada Čakovca, zona središta grada i zone više stambenih građevina. Najrizičnije bi bile građevine građene do 1963.

godine, za koje nisu vrijedili propisi o protupotresnim uvjetima u projektiranju i građenju. Kod potresa intenziteta VIIIº po Mercalijevoj ljestvici može doći do oštećenja objekata hidrocentrala te do poplava s posljedicama koje nastaju kod proloma brana i nasipa. Tabela 69. Veza između opisnog MSC stupnja potresa i pripadne vrijednosti vršnog ubrzanja VRŠNO UBRZANJE STUPANJ TLA NAZIV OPIS POTRESA POTRESA POTRESA (m/s2) (g) Slike padaju sa zida, 0,59 – 0,06 VI. jak ormari se 0,69 -0,07 prevrću i pomiču. Ruše se dimnjaci, 0,98 – 0,10 crijepovi VII. vrlo jak 1,47 -0,15 padaju s krova, pucaju zidovi. Slabije građene kuće se oštećuju i 2,45 - 0,25 – ruše. Nastaju VIII. razoran 294 0,30 velike pukotine, klizišta i odroni zemlje. Izvor: Hrvatski seizmološki Zavod, Geofizički odsjek, Prirodnoslovno - matematičkog fakulteta u Zagrebu Slika 22. Karta potresnih područja RH Slika 23. Karta potresnih područja RH povratno razdoblje (95 god.) povratno razdoblje (475 god) Izvor: Hrvatski seizmološki Zavod, Geofizički odsjek Prirodnoslovno - matematičkog fakulteta u Zagrebu Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Za najvjerojatniji neželjeni događaj uzima se u obzir poredbeno povratno razdoblje od 95 godina, a vjerojatnost premašaja iznosi 10% na 10 godina. Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period od 95 godina Međimurska županija spada u područje s potresima „VI“ i „VII“ Mercalli - Cancani - Sieberg (MCS) ljestvice. Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period od 475 godina, područje Međimurske županije spada u područje potresima VII° i VIII° MCS ljestvice.

KLIZIŠTA Slika 24. Karta registriranih klizišta Izrada Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Stranica 1214 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Pojava klizišta u Međimurskoj županiji manje je prisutna i javlja se u manjem obimu kao posljedica nekih ljudskih aktivnosti – zasijecanje trase ceste u teren, sječa šume, i sl. U prethodnom razdoblju na području Gornjeg Međimurja pojavila su se brojna klizišta uzrokovana ljudskim djelovanjem II.6.2. oBVEZNI PRoST ili pak uslijed vremenskih nepogoda (velike količine kiše u kratkom periodu). Najveći broj klizišta je evidentiran u općinama Sveti Juraj na Bregu, Selnica, Gornji Mihaljevec i Štrigova. oRNI PoKAZATELJI Tabela 70. Obavezni prostornih pokazatelji Osnovna tematska Skupina Pokazatelj cjelina pokazatelja oPćI Po Izvor Način prikaza podataka 1. KAZATELJI RAZVoJNIH KRETANJA 1. Broj stanovnika 105.250 A. Razmještaj Indeks kretanja 2. i struktura -7,52 DZS broja stanovnika stanovništva Prirodni prirast 3. DEMoGRAFSKA stanovništva 1.1. STRUKTURA 1. -2,17 Broj kućanstava 34.172 Indeks rasta broja B. Razmještaj 2. kućanstava i struktura domaćinstava Prosječna 3. veličina kućanstava Indeks SoCIJALNo- 1. Ekonomski razvijenosti 1.2. GoSPoDARSKA razvoj Stupanj STRUKTURA 2. razvijenosti 2. STRUKTURA NASELJA I Po 1. Broj naselja oBILJEŽJA Razmještaj, 2. -2,79 DZS - 100,502 MRR- FEU III. skupina DRUČJA ZA RAZVoJ IZVAN NASELJA 131 Gustoća naselja 176,63 2.1. SUSTAVA gustoća naselja NASELJA i naseljenosti Gustoća 3.