Izvješće o stanju u prostoru Međimurske županije 2014. - 2021.

BROJ REGISTRIRANIH 10 11 POLJA GRAĐEVINSKI PIJESAK I EKSPLOATACIJSKE 22.336,95 23.996,29 ŠLJUNAK REZERVE OTKOPANE 406,659 417,30 KOLIČINE BROJ REGISTRIRANIH 1 1 POLJA CIGLARSKA EKSPLOATACIJSKE GLINA 1.408,98 1.408,98 REZERVE OTKOPANE 47,64 0,00 KOLIČINE 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 11 13 11 11 11 11 23.674,35 28.409,52 23.747,69 23.527,48 22.999,00 22.368,23 459,78 487,21 336,122 468,52 547,37 531,29 1 1 1 1 1 1 1.408,98 1.409,93 1.396,763 1.555,37 1.535,98 1.513,86 0,00 0,00 12,219 20,87 19,30 22,12 Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Stanje ukupnih rezervi na dan 31.12. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Na prostoru Međimurske županije postoji 11 eksploatacijskih polja građevinskog pijeska i šljunka koja se prostiru na površini od 272,92 ha i 1 eksploatacijsko polje ciglarske gline površine 41,98 ha. Stranica 1188 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Tabela 36. Aktivna eksploatacijska polja mineralnih sirovina na području Međimurske županije NAZIV OZNAKA U VRSTA MINERALNE OPĆINA/ ROK EKSPLOATACIJSKOG REGISTRU SIROVINE POLJA građevinski pijesak i Turčišće II Turčišće II šljunak građevinski pijesak i Turčišće I Turčišće I šljunak Šenkovec Šenkovec Ciglarska glina građevinski pijesak i Cirkovljan Cirkovljan šljunak građevinski pijesak i Ivanovec Ivanovec šljunak Kuršanski Lug - građevinski pijesak i Kuršanski Lug - Poleve Poleve šljunak građevinski pijesak i Poredje Poredje šljunak građevinski pijesak i Galovo Galovo šljunak građevinski pijesak i Prodi Prodi šljunak građevinski pijesak i Turčišće Turčišće šljunak Držimurec - građevinski pijesak i Držimurec - Strelec Strelec šljunak građevinski pijesak i Verk - Zavrtje Verk - Zavrtje šljunak KONCESIJA GRAD KONCESIJE Domašinec QUADRO d.o.o. 31.12.2048.

DAVID & Domašinec 31.12.2052. COMPANY d.o.o EKO MEĐIMURJE Šenkovec 31.12.2048. d.d. Prelog TEGRA d.o.o. 31.12.2051. Čakovec/ TEGRA d.o.o. 31.12.2056. Orehovica Čakovec/ MEĐIMURJE 31.12.2035. Nedelišće TEGRA d.d. Prelog EUROBETON d.d. 31.12.2036. Čakovec BETAPLAST d.o.o. 31.12.2031. CAROVIĆ PLUS Čakovec 31.12.2035. d.o.o. MEĐIMURJE Domašinec 31.12.2058. TEGRA d.d. PAVLIC - ASFALT - Mala Subotica 31.12.2025. BETON d.o.o. REPUBLIKA Mursko HRVATSKA (prije 30.04.2021. Središće VIBRO BETON - FRANČIĆ d.o.o.) Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Nova eksploatacijska polja šljunka i pijeska moguće je osnivati: na području unutar planom određenog istražnog prostora visoke istraženosti nalazišta Držimurec – Turčišće, prema uvjetima određenim prostornim planom uređenja općine na čijem se teritoriju planira eksploatacija. Nova eksploatacijska polja gline moguće je osnivati na području unutar planom određenog istražnog prostora visoke istraženosti nalazišta Mihovljan – Krištanovec, prema uvjetima određenim prostornim planom uređenja općine/grada na čijem se teritoriju planira eksploatacija. Eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe Eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda u energetske svrhe od interesa je za Republiku Hrvatsku koje se mogu iskorištavati isključivo pod uvjetima i na način propisan Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika („Narodne novine“ broj 52/18., 52/19. i 30/21.).

Na prostoru Međimurske županije istraživanje i eksploatacija ugljikovodika moguća je unutar 5 utvrđenih eksploatacijskih polja ugljikovodika od kojih se Mihovljan (1.266 ha), Vučkovec (1.592 ha), Vukanovec (1.132 ha) i Zebanec (1.992 ha) u cijelosti nalaze na području Međimurske županije dok se eksploatacijsko polje Legrad (1.792 ha) dijelom nalazi na prostoru Međimurske (339 ha), a dijelom na prostoru Koprivničko - križevačke županije (1.453 ha). Istraživanje i utvrđivanje eksploatacijskog polja ugljikovodika na prostoru Međimurske županije moguće je unutar utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika Drava – 02 ukupne veličine 178.400 ha koji na prostoru Županije zauzima površinu od 3.922 ha. Slika 13. Područja posebnih ograničenja u korištenju – eksploatacija Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Osim eksploatacijskih ugljikovodika na prostoru Županije moguće je vršiti istraživanje i eksploataciju geotermalne vode unutar utvrđenih eksploatacijskih polja geotermalne vode Draškovec AATG (1.118,41 ha) i Lunjkovec – Kutnjak (9.997 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1189 ha) koje na prostoru Međimurske županije zauzima samo površinu od 58,61 ha, dok je istraživanje geotermalne vode moguće unutar utvrđenog istražnog prostora geotermalne vode Kotoriba (2.747,63 ha) i na lokalitetu Merhatovec gdje je utvrđen veliki potencijal geotermalne vode. U Izmjenama i dopunama Prostornog plana Međimurske županije uvrštene su mogućnosti korištenja tih izvora u turističke, lječilišne i druge gospodarske svrhe čime je dana mogućnost jedinicama lokalne samouprave da tu namjenu planiraju u prostornim planovima uređenja grada odnosno općine.

II.3.6 VoDNoGoSPoDARSKI SUSTAVI Korištenje voda za javnu vodoopskrbu Površinske vode Županije čine rijeka Mura i Drava te niz potoka i kanala koji pripadaju slivu obiju rijeka. Podzemna voda akumulirana u aluvijalnom vodonosniku Županije svrstana je u strateške zalihe trećeg tipa (zalihe podzemne vode koje se već sada intenzivno koriste). Podzemna voda je razmjerno dobre kakvoće, ali su opterećenja u prostoru velika i mogu nepovoljno utjecati na kakvoću vode te se stoga potrebno pridržavati propisanih mjera zaštite u Odluci o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (služi kao pričuva za povećanu potrebu za vodom). Izvorišta Nedelišće i Prelog kapacitirana su tako da mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe za vodom za piće u Županiji pa se izvorište Sveta Marija, koje je služilo kao pričuva za povećanom potrebom za vodom, može zatvoriti. Korištenje voda za proizvodnju električne energije Od izgradnje i puštanja u pogon posljednje hidrocentrale (1989.) na rijeci Dravi nema promjena u korištenju voda za energetske svrhe. Korištenje voda za navodnjavanje Prema Planu navodnjavanja Međimurske županije potrebne količine vode za navodnjavanje moguće je osigurati iz akumulacijskih jezera višenamjenskih sustava Čakovec i Dubrava, odakle je gravitacijskim dovodom moguće dovesti vodu na velik dio Donjeg Međimurja istočno od Čakovca. U Gornjem Međimurju na raspolaganju su ograničene količine vode iz brdskih retencija, stoga se mogu planirati „štedljivi“ sustavi kao što su sustavi kap po kap.

Prostornim planom Međimurske županije propisano je da je koridore planiranih trasa kanalske mreže potrebno spajati s postojećim koridorima infrastrukture te da je potrebno provesti analizu korištenja i funkcije postojeće kanalske mreže za odvodnju površinskih voda, s ciljem zadržavanja voda na promatranom području, racionalnog korištenja prostora i izbjegavanja mogućeg suprotnog učinka ta dva sustava na istom prostoru. Kako su za učinkovito navodnjavanje potrebne dostatne količine kvalitetne vode, nužno je uvažavanje interesa svih korisnika prostora, prvenstveno vodoopskrbe. Korištenje voda za sport i rekreaciju U Međimurskoj županiji brojne napuštene šljunčare u prostornim planovima uređenja gradova i općina planirane su kao ribnjaci u sklopu rekreacijskih zona. U 17 jedinica lokalne samouprave planirano je ukupno 49 ribnjaka ukupne površine 64,03 ha na kojima djeluju ribolovna društva sa značajnom proizvodnjom akvakulture. Uz ribnjake su planirane 23 površine namijenjene za rekreaciju ukupne površine 70,26 ha. Zaštita voda Posebnu pažnju potrebno je posvetiti zaštiti vode na područjima namijenjenim za zahvaćanje vode za piće. Dominantni točkasti izvori onečišćenja su stanovništvo i gospodarske aktivnosti, niska razina izgrađenosti sustava javne odvodnje (kanalizacija i uređaji za pročišćavanje) dok najveći pritisak raspršenih izvora onečišćenja potječe od poljoprivrede i prometa. U cilju osiguranja zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija od onečišćenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode i njezinu izdašnost, Međimurska županija usvojila je Odluku o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/14.) u kojoj se propisuju mjere zaštite i sanacije izvorišta te sanitarni i drugi uvjeti održavanja.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet izradio je Program za provođenje mjera zaštite i sanacije u zonama izvorišta Međimurske županije 2016. godine. Područja ranjiva na nitrate (ranjiva područja) proglašena su na slivovima vodnih tijela opterećenih nitratima poljoprivrednog porijekla. Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 130/12.) određene su općine i gradovi na području Međimurske županije koje se nalaze unutar ranjivih područja, a to su gradovi Čakovec, Prelog i Mursko Središće te općine Belica, Dekanovec, Domašinec, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Mala Subotica, Podturen, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri i Vratišinec. Slika 14. Ranjiva područja u Republici Hrvatskoj Slika 15: Ranjiva područja u Međimurskoj županiji Izvor: Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 130/12.) Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Stranica 1190 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Ranjiva područja zauzimaju 42,8% Županije. Na površini određenoj kao ranjivo područje potrebno je provesti pojačane mjere zaštite površinskih i podzemnih voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla. Zaštita od poplava Hrvatske vode, sukladno Zakonu o vodama („Narodne novine“ broj 66/19. i 84/21.) obavljaju poslove upravljanja vodama i zaštite od štetnog djelovanja voda odnosno poduzimanje mjera za obranu od poplava. U razdoblju od 2014. – 2021. godine obavljeni su radovi na ojačanju glavnog murskog nasipa kod Kotoribe, Domašinca i Križovca, izgrađen je nasip Podturen i Lončarevo, rekonstruirani je dio lijevoobalnog nasipa Mure na dionici Kot-Hotiza, te završeno tehničko uređenje lijevoobalnog nasipa rijeke Drave uz naselje Trnovec i započeta je rekonstrukcija nasipa Pušćine. Na potoku Trnavi je u dužini od 2,5 km izvršena rekonstrukcija uspornih nasipa.

U narednom periodu započeta rekonstrukcija nasipa Pušćine će se nastaviti, a planiraju se rekonstruirati nasipi Gornji Hrašćan i glavni murski nasip koji ne zadovoljavaju gabaritima i visinom, dok se na potoku Trnavi planira nastavak rekonstrukcije uspornih nasipa u duljini od 1,0 km. Uređenje brdskog dijela slivnog područja Međimurje planira se prema koncepcijskom rješenju koje je izrađeno 2010. godine. Ovo rješenje predviđa izgradnju ukupno 7 novih retencija čime bi se postigla zadovoljavajuća zaštita od brdskih voda u Gornjem Međimurju. II.3.7 GoSPoDARENJE oTPADoM Gospodarenje otpadom na području Županije i dalje predstavlja jednu od prioritetnih mjera zaštite okoliša koja je zakonski regulirana, a obuhvaća djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe uključujući razvrstavanje i zbrinjavanje otpada, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, nadzor i mjere koje se provode na lokacijama na kojima se zbrinjavao otpad, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom i posrednik u gospodarenju otpadom. Prema Izvješću o komunalnom otpadu za 2020. godinu, izrađeno od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, stopa oporabe komunalnog otpada za Republiku Hrvatsku u 2020. godini iznosi 34%. Stopa oporabe komunalnog otpada sakupljenog u organizaciji JLS za Međimursku županiji iznosi 47% i najveća je u Republici Hrvatskoj. Ako se tome pribroje dodatno utvrđene količine i procjena (otpad iz uslužnog sektora, otpad preuzet u okviru nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada koji organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te količine koje su prijavili trgovci na malo), Međimurska županija i dalje bilježi najveće stope oporabe od 58%. Najviše je iz komunalnog otpada odvojeno biootpada (7.810,15 t ili 27%), iako 3 jedinice lokalne samouprave nisu odvajale biootpad, a još dvije su odvojile zanemarive količine biootpada. Nakon biootpada najviše se odvaja plastika (2.115,10 t) i papir (2.112,42 t). Količina otpada po stanovniku za Međimursku županiju iznosi 365 kg/stanovniku, a za Republiku Hrvatsku 418 kg/stanovniku.

Ukupno je na području Županije odloženo (komunalni i ostali) 26.133 t, od toga 9.202 t odložen je otpad koji nije komunalni otpad, miješanog komunalnog otpada odloženo je 13.473 t, a 16.932 t čini otpad iz grupe 20 i podgrupe 15 01. Predmetno je odloženo na odlagalište za neopasni otpad Totovec na području Grada Čakovca. Na području Županije odloženo je 10.247 t biorazgradivog komunalnog otpada, dok je kompostirano sveukupno 8.320 tona, od toga 3.905 tona na kompostani kojom upravlja GKP ČAKOM d.o.o. Čakovec na lokaciji Gospodarska 2, Totovec i 4.415 t na kompostani kojom upravlja GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog na lokaciji Gorice Prelog. Na području Županije 10 tvrtki posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom na 12 lokacija. Tijekom 2019. godine od strane sakupljača koji pružaju uslugu sakupljanja komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave na području Međimurske županije na odlagalište neopasnog otpada Totovec na području Međimurske županije upućeno je na odlaganje 10.680,25 t komunalnog otpada, 4106,25 t upućeno je na odlagalište Piškornica na području Koprivničko-križevačke županije, budući Centar za gospodarenje otpadom SZH, 181,77 t upućeno je na odlaganje na odlagalište komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o. Vukovar na području Vukovarsko srijemske županije, a 9,74 t upućeno je na odlaganje na odlagalište komunalnog poduzeća Kombel d.o.o. Belišće na području Osječko baranjske županije. Od ukupno 14.978,01 t komunalnog otpada, 4297,76 t ili 28,69% odloženo je izvan područja Međimurske županije.

Slika 16. Stopa oporabe komunalnog otpada u 2021. godini po županijama Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Tabela 37. Prikupljeni i oporabljeni otpad u Međimurskoj županiji za razdoblje 2014. - 2021. 2014. Prikupljeni komunalni otpad u tonama 24.794 Količina oporabljenog otpada (t) 9.842,90 Postotak oporabljenog otpada 39,8 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 27.065 28.385 29.199 32.896 38.666 41.511 46.280 10.349 12.156 13.336 16.094 21.041 24.244 28.951 38,2 42,8 45,7 48,9 54,4 58 54,6 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1191 Količina otpada po stanovniku godišnje (kg) 223 238 249 257 289 340 365 437 Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 19. Količina otpada po stanovniku - godišnje Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.4.1. oPREMLJENoST PRoSToRA DRUŠTVENoM INFRASTRUKTURoM Gustoća sadržaja društvene infrastrukture na području Međimurske županije bitno utječe na kvalitetu života stanovnika, a njihova prisutnost u naseljima jedan je od temeljnih čimbenika pri stvaranju kriterija u određivanju sustava središnjih naselja. Sadržaje društvene infrastrukture čine obrazovanje, kultura, zdravstvena i socijalna skrb i sport, te je analiziran njihov broj i prostorna rasprostranjenost. II. 4.1.1. oBRAZoVANJE Predškolski odgoj Unatrag nekoliko godina zapaža se blagi porast djece obuhvaćene predškolskim odgojem i zaposlenih u ustanovama predškolskog odgoja, a povećan je i broj ustanova – od 26 na 33. Važno je napomenuti da osnivači ustanova predškolskog odgoja nisu samo jedinice lokalne samouprave, već i fizičke osobe i vjerske zajednice. U Županiji postoji 21 privatni vrtić, 17 vrtića u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i 2 u vlasništvu vjerskih zajednica.

Tabela 38. Predškolski odgoj ŠKOLSKA GODINA 2014./15. 2015./16. 2016./17. BROJ USTANOVA 26 27 28 BROJ DJECE 3.122 3.165 3.178 2017./18. 2018./19. 2019./20. 2020./21. 2021./22. 30 30 30 32 33 3.308 3.408 3.598 3.648 3.885 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije osnovno obrazovanje U županijskoj mreži osnovnoškolskih ustanova djeluje 30 osnovnih i 28 područnih škola. Broj upisanih učenika posljednjih godina je u padu, u razdoblju od 2014. - 2022. godine za 539 učenika, što je posljedica opće demografske slike Županije, tj. pada broja rođenih u posljednjem popisnom razdoblju. Prostorni kapaciteti škola bi u pravilu trebali zadovoljavati uvjete za rad škola u jednoj smjeni, samo iznimno u dvije smjene. Takvi stroži uvjeti i neprimjereno dimenzioniranje samih čestica škola prilikom planiranja u Županiji sada u nekim gradovima i općinama predstavljaju veliki planerski i projektantski izazov. Slijedom toga, prilikom planiranja novih škola, potrebno je prostorno planskom dokumentacijom planirati prostor za moguće potrebe širenja kapaciteta škola, a kod rekonstrukcija i dogradnja postojećih objekata iznimno je važno poštivanje prostornih karakteristika pojedinog naselja prilikom projektiranja. Tabela: 39. Osnovno obrazovanje – redovito ŠKOLSKA GODINA 2014./15. 2015./16. 2016./17. BROJ DJECE 9.869 9.523 9.489 2017./18. 2018./19. 2019./20. 2020/.21. 2021./22. 9.410 9.310 9.202 9.211 9.215 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022.

Grafikon 20. Kretanja broja učenika osnovnih škola Izvor: Međimurska županija u brojkama 2016./2018./2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Stranica 1192 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Slika 17. Mreža osnovnih škola s pripadajućim područnim školama Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije osnovna umjetnička škola U Međimurskoj županiji osnovnu umjetničku školu u školskoj godini 2021./2022. pohađa 367 učenika, a taj broj u promatranom razdoblju bilježi blagi pad. Umjetnička škola Miroslava Magdalenića u Čakovcu uz šest muzičkih odjela ima i odjel klasičnog baleta. U tri područna odjela upisano je 94 polaznika. Područni odjeli Mursko Središće (26 polaznika), Prelog (23 polaznika) i Donji Kraljevec (29 polaznika) zadovoljavaju prostorne potrebe ali su smješteni u unajmljenom prostoru. Područnom odjelu u Donjem Kraljevcu nedostaje prostor male zbornice, dok je područni odjel u Orehovici zatvoren 2018. godine. Tabela 40. Broj polaznika umjetničke škole 2014./15. 2015./16. 2016./17. Umjetnička škola Miroslav 239 231 277 Magdalenić Čakovec Odjel klasičnog baleta 22 21 20 Čakovec Područni odjel Mursko 43 38 33 Središće Područni odjel Prelog 15 16 18 Područni odjel Donji 56 49 41 Kraljevec Područni odjel Orehovica 24 21 20 UKUPNO 399 376 359 ŠKOLSKA GODINA 2017./18. 2018/.19. 2019./20. 2020./21. 2021./22. 223 235 237 246 250 23 58 42 39 39 23 24 25 17 26 14 21 22 25 23 35 43 35 31 29 16 zatvoren - - - 334 381 361 358 367 Izvor: Umjetnička škola Miroslava Magdalenića Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije osnovno obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju Broj polaznika Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec je u promatranom razdoblju u blagom padu, a kako se nalazi u sklopu III. osnovne škole Čakovec prostorno je ograničen.

Postojeća građevina iz 1970. godine, uz rekonstrukciju i dogradnju 1975. godine, ne zadovoljava potrebe škole, te je prostornim planom planirana nova lokacija u gradu Čakovcu koja bi trebala zadovoljiti sve potrebe Centra. Tabela 41. Osnovno obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju ŠKOLSKA GODINA 2014./15. 2015./16. BROJ DJECE 167 163 2016./17. 2017./18. 2018./19. 2019./20. 2020./21. 147 165 165 146 149 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. i Centar za odgoj i obrazovanje Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Srednje škole Ukupno 3.588 učenika na području Županije pohađa 7 srednjih škola, od kojih je šest škola u Čakovcu i jedna u Prelogu. U proteklih osam godina broj učenika u srednjim školama smanjio se za 764 učenika, odnosno za 17,4%. Uzrok padu broja učenika u srednjim školama je većinom u općoj demografskoj slici Međimurja, a očekuje se i daljnje smanjenje broja srednjoškolskih učenika. Tabela 42. Srednjoškolsko obrazovanje ŠKOLSKA GODINA 2014./15. 2015./16. 2016./17. BROJ DJECE 4.286 4.122 4.095 2017./18. 2018./19. 2019./20. 2020./21. 2021./22. 3.962 3.802 3.690 3.647 3.588 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1193 Tabela 43. Kretanje broja učenika srednjih škola po godinama 2014./15. 2015./16. Gimnazija Josipa Slavenskog 731 698 Čakovec Graditeljska škola Čakovec 603 605 Tehnička škola Čakovec 842 794 Ekonomska i trgovačka škola 679 656 Čakovec Gospodarska škola Čakovec 499 471 Srednja škola Prelog 462 450 Srednja škola Čakovec 470 448 UKUPNO 4.286 4.122 2016./17. 2017./18. 2018./19. 2019./20. 2020./21. 2021./22.

678 667 650 637 624 624 619 608 571 581 545 533 817 851 850 816 804 784 686 631 591 557 552 559 434 412 389 344 371 367 399 336 292 293 305 272 462 457 459 462 446 495 4.095 3.962 3.802 3.690 3.647 3.588 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. i dostavljeni podaci Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Grafikon 21. Kretanje broja učenika srednjih škola po godinama Izvor: Međimurska županija u brojkama 2020. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U promatranom razdoblju porast broja učenika ima samo Srednja škola Čakovec, dok je znatniji pad u broju učenika u strukovnim školama. Poticanje učenika za upisom u strukovne škole potrebno je provoditi na razini jedinica regionalne i lokalne samouprave, raznim vrstama poticaja i potpora. U cilju pružanja što boljih uvjeta za rad i zadržavanja mladih sposobnih i obrazovanih ljudi na području Županije, privatni poslodavci morali bi nuditi potpore za obrazovanje, stručnu praksu te osigurati sigurno zaposlenje po završetku srednje škole. Učenički i studentski domovi Na području Međimurske županije djeluju dva doma za smještaj i prehranu učenika srednjih škola i jedan studentski dom, svi su smješteni u gradu Čakovcu. U školskoj godini 2021./22. u učeničkom domu bilo je smješteno 125 učenika, dok je u studenskom domu bilo smješteno njih 38. Studenti s prebivalištem u Međimurskoj županiji Na području Županije konstantan je rast upisanih studenata, ali je mali broj onih koji godišnje diplomiraju. Iz raspoloživih podataka vidljivo je da je 2014. godine 22,37% studenata diplomiralo u odnosu na broj upisanih, a prema posljednjim podacima iz 2021. godine također je mali udio diplomiranih, tek 23,05% u odnosu na broj upisanih studenata.

Tabela 44. Studenti s prebivalištem u Međimurskoj županiji 2014./15. 2015./16. UPISANI 3.549 3.554 DIPLOMIRALI 794 820 % DIPLOMIRANIH 22,37 23,07 2016./17. 2017./18. 2018./19. 2019./20. 2020./21. 3.529 3.451 3.389 3.279 3.283 710 782 764 772 757 20,11 22,66 22,54 23,54 23,05 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Visoka učilišta Međimursko veleučilište u Čakovcu u školskoj godini 2021./22.pohađa 568 studenata, što je pad broja studenata od 41,07% u odnosu na 2014./15. godinu. Veleučilišta pohađaju studenti ne samo iz Međimurje već i iz cijele Hrvatske. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu, s dugogodišnjom tradicijom, u školskoj godini 2021./22. pohađa 594 studenata te se bilježi porast broja studenata od 49,62% u odnosu na školsku godinu 2014./15. Tabela 45. Studenti Visokog učilišta i Veleučilišta u Međimurskoj županiji 2014./15. 2015./16. 2016./17. Međimursko veleučilište u 964 1069 1055 Čakovcu 2017./18. 2018./19. 2019./20. 2020./21. 2021./22. 998 910 753 670 568 Stranica 1194 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet – 397 456 487 Odsjek u Čakovcu UKUPNO 1.361 1.525 1.542 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. i Hrvatski zavod za statistiku Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.4.1.2. ZDRAVSTVo I SoCIJALNA SKRB Jedinice primarne zdravstvene zaštite – obiteljske i dentalne medicine postoje u svim općinama i gradovima - osim općini Dekanovec. U promatranom razdoblju povećan je broj ambulanti dentalne medicine (s 42 na 50) i ljekarni (s 23 na 30).

Ostale specijalističke ordinacije primarne zdravstvene zaštite i poliklinike nalaze se samo u Čakovcu što je nepovoljno, jer je velikom dijelu korisnika takva vrsta usluge teže dostupna. Distribucijom ostalih zdravstvenih usluga u naselja sa središnjim funkcijama ispunili bi se višestruki ciljevi – lakša dostupnost zdravstvenih usluga, poboljšanje kvalitete života izvan županijskog središta, jačanje središnjih funkcija naselja manjih regionalnih središta i dr. Tabela 46. Ordinacije obiteljske i dentalne medicine i ljekarne u gradovima i općinama OBITELJSKA DENTALNA OPĆINA LJEKARNE MEDICINA MEDICINA Čakovec 18 17 6 Mursko 3 2 2 Središće Prelog 4 5 1 GRADOVI 25 24 9 Belica 1 1 1 Dekanovec - - - Domašinec 1 1 1 Donja 1 1 1 Dubrava Donji 2 2 1 Kraljevec Donji 1 1 1 Vidovec Goričan 2 1 1 Gornji 1 1 1 Mihaljevec Kotoriba 2 2 1 Mala 2 2 1 Subotica Nedelišće 3 3 2 Orehovica 1 1 1 Podturen 1 1 1 Pribislavec 1 1 1 Selnica 1 1 1 Strahoninec 1 1 1 Sveta 1 1 1 Marija 572 571 542 597 594 1.570 1.481 1.324 1.267 1.162 Sveti Juraj 2 1 1 na Bregu Sveti Martin na 2 1 1 Muri Šenkovec 1 1 1 Štrigova 1 1 1 Vratišinec 1 1 - OPĆIINE 29 26 21 ŽUPANIJA 54 50 30 Izvor: Međimurska županija u brojkama 2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Slika 18. Mreža ustanova zdravstva i socijalne skrbi Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Zbog sve većeg broja stanovništva starije životne dobi, rastu potrebe za skrb starih i nemoćnih stanovnika u Županiji, pa je u porastu broj domova za njihov smještaj. U Županiji je prema podacima krajem 2021. godine bilo 29 ustanova socijalne skrbi, domova za starije i nemoćne, a u njima je boravilo 1483 osoba. Velik dio ustanova je u privatnom vlasništvu, međutim postoji potreba za Centrom za starije osobe čiji bi osnivač bila Međimurska županija. U Županiji postoji potreba za palijativnom skrbi, koja se sada provodi samo u obliku pokretnog palijativnog tima. Smještajni kapaciteti za terminalno bolesne pacijente – palijativa, trebali bi biti funkcionalno vezani za zdravstvene ustanove, te bi ta funkcija u kombinaciji s većim brojem zdravstvenih ustanova u manjim središtima, bitno podigla kvalitetu skrbi za lokalno stanovništvo.

Tabela 47. Ustanove socijalne skrbi i obiteljski domovi za odrasle osobe RB USTANOVA KORISNICI ZAPOSLENI Dom za starije i 1. nemoćne osobe, 265 79 Čakovec 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1195 Dom za starije i 2. nemoćne osobe 37 14 Mesmar, Prelog Dom za starije i nemoćne osobe 3. 50 18 Stubičar, Mursko Središće 3a. Podružnica Frkanovec 13 6 Dom za starije i 4. nemoćne osobe 50 21 Ščavničar, Selnica Dom za starije i 5. nemoćne osobe 62 29 Strahija, Hodošan Dom za psihički 6. bolesne odrasle osobe, 131 35 Kotoriba Dom za starije i 7. nemoćne osobe, 66 24 Slakovec Dom za psihički 8. bolesne odrasle osobe, 169 65 Orehovica Dom za starije i 9. nemoćne osobe „Japa“, 65 15 Štrigova Obiteljski dom, 10. 7 1 Strahoninec Obiteljski dom za 11. starije i nemoćne osobe 18 4 Puklek, Goričan Obiteljski dom za 12. starije i nemoćne osobe 19 5 „Mara“, Otok Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe 13. 6 1 Zvezdana Novak, Novo Selo Rok Obiteljski dom za starije i nemoćne 14. 20 7 osobe Marina Škvorc, Štrigova Dom za starije i teško bolesne „Majka 15. 56 21 Terezija“ Gudlin, Štefanec Dom za starije i 16. nemoćne „Sveta Ana“, 56 20 Sivica Zlatne godine – smještaj za starije 17. 31 8 i nemoćne osobe, Praporčan Obiteljski dom za starije i nemoćne 18. 14 5 osobe, Mario Mesarić, Štefanec Dom za starije i 19. nemoćne osobe 136 64 Novinščak, Čakovec Dom za starije i 20. nemoćne osobe „Japa“, 67 20 Mursko Središće Obiteljski dom za starije i nemoćne 21. 9 4 Nataša Bistrović, Donji Hraščan Dom za osobe s 22. mentalnim oštećenjem, 40 10 Danijel Veselko Obiteljski dom za starije i nemoćne 23. 16 9 Marija Zamuda, Praporčan Dom za starije i 24. nemoćne osobe 20 6 „Madona“, Domašinec Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe 25. 10 3 „Sveta Magdalena“, Praporčan Dom za starije i 26. nemoćne osobe „Sveta 15 9 Magdalena“, Šenkovec Obiteljski dom za starije i nemoćne 27. 15 4 Andreja Posavec, Mala Subotica Homeland, j.d.o.o.

28. podružnica Gornji 20 5 Koncovčak Obiteljski dom za starije i nemoćne 29. 0 1 osobe „Ksenija“, Donji Mihaljevec UKUPNO 1.483 513 Izvor: Međimurska županija u brojkama, 2022. Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije II.4.1.3. KULTURA Budući da o kulturnim sadržajima na razini Županije nema objavljenih službenih podataka, u Izvješću se koriste odgovori općina i gradova na postavljeni anketni upitnik koji je služio za orijentacijsko određivanje stanja na kulturnoj sceni međimurskih gradova i općina. Centar za kulturu i domovi kulture u pojedinim naseljima Osim Centra za kulturu u Čakovcu i domovima kulture u Prelogu i Murskom Središću u kojima se odvija široki spektar kulturnih manifestacija tijekom cijele godine u ostalim općinama domovi kulture koriste se samo povremeno za javne kulturne manifestacije, javne skupove i tribine, a njihova druga namjena je sjedište kulturno umjetničkih društava i nevladinih organizacija. Grad Čakovec kao županijsko središte razumljivo preuzima veći dio kulturnog društvenog života u Županiji, međutim trend oživljavanja nekadašnjih domova kulture u današnje vrijeme budi veliki interes. Jedan dio jedinica lokalne samouprave usmjerava ulaganja upravo u revitalizaciju postojećih domova kulture (Prelog, Mursko Središće, Štrigova), čime se koriste Stranica 1196 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. postojeće građevine, koje se prenamjenom i dogradnjom prilagođavaju potrebama zajednice. Dio investicija je financirano iz Europskih fondova, ali također i iz fondova regionalne samouprave, gdje je osim društvene namjene zastupljena i ugostiteljsko – turistička namjena. Ta simbioza više kompatibilnih namjena, koje se spajanjem nadopunjuju i dižu kvalitetu društvenog ali i gospodarskog statusa općina, je primjer dobre prakse.

Knjižnice i čitaonice U Županiji djeluje 45 knjižnica i to: jedna sveučilišna i znanstvena, 31 knjižnica osnovnih škola, 7 knjižnica srednjih škola te 6 javnih-gradskih i mjesnih knjižnica i čitaonica. Samo u Čakovcu, Prelogu, Murskom Središću, Kotoribi i Šenkovcu knjige su dostupne stanovništvu svakodnevno, a u ostalim naseljima – općinskim središtima prema određenom rasporedu knjige su dostupne iz dva bibliobusa. Muzeji Osim Muzeja Međimurja Čakovec koji je smješten u palači Starog grada Zrinskih na području Županije djeluje i Muzej Croatia insulanus Grada Preloga. Muzej Međimurja Čakovec u svom posjedu ima i arheološki lokalitet bivšeg pavlinskog samostana s kapelom Svete Jelene u Šenkovcu kao i Memorijalnu zbirku Ladislava Kralja Međimurca smještenu u njegovoj rodnoj kući u Čakovcu. U promatranom izvještajnom razdoblju u rekonstruiranom bedemu Starog grada Zrinskih smješten je Muzej nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“. Kazališta U Županiji djeluju 4 kazališta i to: 2 profesionalna, jedno za odrasle i jedno za djecu te 2 amaterska kazališta. Značajnu ulogu u Županiji imaju i udruge civilnog društva, u raznim oblicima djelovanja. U Međimurskoj županiji ih je ukupno 988, od kojih 260 djeluju na području kulture i umjetnosti. Očuvanje tradicijskih vrijednosti, prenošenje starih znanja i zanata, usvajanje novih vještina te provođenje projekata financiranih EU fondovima neke su od aktivnosti kojima se bave udruge. Iako je takva praksa uspješna i hvalevrijedna, određen broj udruga se bavi istim aktivnostima te je njihov velik broj upitan. Također provođenje kulturnih sadržaja ne smije isključivo biti zadaća udruga, već jedinica lokalne samouprave u suradnji sa regionalnom samoupravom.

II.4.1.4. SPoRT Sportski sadržaji rasprostranjeni su u Županiji na način da se u velikom broju naselja nalaze sportska borilišta na otvorenom – od velikih, neizostavnih nogometnih igrališta do sve češće prisutnih malih sportova (košarke, tenisa i odbojke). Pored ovih uobičajenih borilišta, ponudu sportskih sadržaja upotpunjuju specifična sportska borilišta - poligoni za moto šport, streličarstvo, aeronautički športovi (padobranstvo, ultra lake letjelice). Na području Županije je 77 sportskih građevina (igrališta, tereni, sportski parkovi i dvorane) upisano u Evidenciju sportskih građevina, s time da se planira upisati još 15 školskih dvorana koje su u vlasništvu odgojno – obrazovnih ustanova, a kojima je osnivač Međimurska županija. Sport, u profesionalnom i amaterskom smislu, se već generacijama njeguje na ovom području, te su tako nogometni tereni skoro neizostavni dio međimurskih naselja. Iako sami tereni zauzimaju veliku površinu, često su smješteni tako da poštuju različitu konfiguraciju terena i dobro se uklapaju u okolinu. Uvjeti za bavljenje sportom u zatvorenom osigurani su sportskim dvoranama u sklopu škola. Većina škola ima pripadajuću sportsku dvoranu, no dvorane u Gornjem Kuršancu, Pušćinama i Strahonincu je potrebno dograditi, a nove dvorane potrebno je izgraditi u Domašincu, Gornjem Miheljevcu, Macincu, Pribislavcu, Svetoj Mariji, Svetom Martinu na Muri, Šenkovcu i Vratišincu. Prilikom planiranja potreba za dvoranskim sportovima, potrebno je voditi računa o stvarnim potrebama i potencijalnim korisnicima, te o stupnju centraliteta naselja i veličini gravitacijskog područja. Školske sportske dvorane su prostori dovoljnih dimenzija za preuzimanje raznih, pa i kulturnih i društvenih manifestacija, te bi tako trebale biti dimenzionirane, projektirane i korištene kao multifunkcionalni objekti s dvostrukim režimom korištenja (školski i javni) u službi čitave zajednice.

U cilju ostvarenja uravnotežene raspodijeljenosti društvene infrastrukture u svim općinskim/gradskim središtima i u cilju ostvarenja predloženog sustava središnjih naselja Županije, potrebno je utvrditi mjere za podizanje standarda društvene infrastrukture na prostorima gdje pojedine ustanove i sadržaji nedostaju, kao dio strateškog dokumenta kulturnog razvoja i razvoja društvene infrastrukture Županije. II.4.2.oPREMLJENoST PRoSToRA INFRASTRUKTURoM oD ZNAČAJA ZA ŽUPANIJU II.4.2.1. INFRASTRUKTURA DRŽAVNE RAZINE PRoMETNI SUSTAV Uz pretpostavku mogućnosti korištenja kombiniranog sustava cestovnog, željezničkog i zračnog prometa, prometna infrastruktura u Međimurskoj županiji mogla bi imati vrlo veliki utjecaj u korištenju prostora u razvojnom smislu. Međutim, razina opremljenosti cjelokupne prometne mreže nije dokraja postignuta, pa je uz uvažavanje postojeće prometne mreže, potrebno osigurati i omogućiti budući razvoj sustava. Prostornim planom Međimurske županije određene su smjernice i mjere za izgradnju i razvoj prometnog sustava u Županiji. ŽELJEZNIČKI PRoMET Stanje Područjem Međimurske županije prolaze međunarodna spojna željeznička pruga M501, regionalna pruga R201 i lokalna željeznička pruga L101. Sve navedene pruge su jednokolosiječne, promet na njima – prijevoz robe i putnika, a posebno stanje građevina za prihvat putnika nije zadovoljavajuće. Stanje željezničkog kolodvora u Čakovcu (iako je to posebno vrijedna građevina graditeljske baštine kao dio sustava željezničkog prijevoza Srednje Europe) je loše, a posebno su u lošem stanju željezničke postaje u drugim naseljima (gotovo dovedeno do devastiranog stanja). U nekim naseljima, još uvijek su u primjeni nedopustiva rješenja prijelaza preko pruge, kojima je ugrožena sigurnost stanovništva koje frekventno prelazi željezničku prugu unutar tih naselja. U prethodnom razdoblju radi sigurnosti prometa na cestama postavljene su prometne signalizacije i konstrukcija polubranika na pružnim prijelazima ŽC 2022 i M501 Mala Subotica-Belica i LC 20078-R201 Strahoninec-Nedelišće.

14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1197 Tabela 48. Željezničke pruge s pripadajućim građevinama na području Međimurske županije OZNAKA ŽELJEZNIČKE NAZIV ŽELJEZNIČKE PRUGE PRUGE Pruga za međunarodni promet M501 DG - Čakovec - Kotoriba - DG GRAĐEVINSKA DULJINA UDIO ZNAČAJ PRUGE (%) (km) međunarodni 42,35 61,23 Pruga za regionalni promet Zaprešić - Zabok - Varaždin - R201 Čakovec Pruga za lokalni promet L101 Čakovec - Mursko Središće - DG UKUPNO regionalni 8,87 12,83 lokalni 17,94 25,94 69,16* *15.7 kilometara željezničkih pruga prolazi kroz III. zonu vodozaštitnog područja Izvor: HŽ infrastruktura d.o.o. Zagreb Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Prostorno razvojna funkcija Uzimajući u obzir povoljan geoprometni položaj, postojeću izgrađenu željezničku infrastrukturu u Međimurskoj županiji i smjerove povezivanja prostora povijesnog značaja prema ostalim dijelovima Republike Hrvatske i Europe, željeznički prijevoz trebao bi iskoristiti ove zatečene prednosti i zauzeti značajniju ulogu u funkciji prijevoza robe i putnika. Na regionalnoj razini potrebno je razvijati sustav integriranog prijevoza putnika, s ciljem postizanja veće mobilnosti radnog stanovništva na željena odredišta. Prostorno planska prioritetna smjernica U dugoročnim planovima za razvoj Hrvatskih željeznica, kao i u prostorno planskim dokumentima – u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske i u Prostornom planu Županije, planirano je proširenje željezničke pruge za međunarodni promet M501 (DG - Čakovec - Kotoriba – DG) i pruge za regionalni promet R201 (Zaprešić - Zabok - Varaždin – Čakovec) izgradnjom drugog kolosijeka. Osiguranje prostora za realizaciju tog plana na području Međimurske županije provedeno je u prostorno planskim dokumentima - Prostornom planu Županije i prostornim planovima uređenja općina i gradova.

U prostorno planskom dokumentu državne razine – u Izmjenama i dopunama Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, pruga Krapina – Čakovec – Kotoriba označena je kao alternativni koridor pruga visoke učinkovitosti, a u cilju ostvarenja te brze pruge navodi se da je potrebno istražiti opravdanost izgradnje drugog kolosijeka, što ne bi trebalo isključiti daljnje planiranje osiguranja prostora za tu namjenu. U istim dokumentima određuje se istraživanje prostornih uvjeta za izgradnju nove željezničke pruge Koprivnica – Kotoriba – državna granica. Zaključak Dugoročna vizija razvoja željezničkog prometa treba se zasnivati na planu intenzivnog uključivanja u europski sustav željezničkog prometa koji na ovim prostorima ima povijesne korijene, još od 1860. godine, na planu modernizacije postojećih pruga u pruge velike propusne moći, na izgradnji nove trase pruge Koprivnica – Kotoriba i njezinog povezivanja u „podravski“ koridor u smjeru prema Sloveniji (Pragerskom) i Zagrebu. Ove planske smjernice potrebno je ugraditi u prostorno planske dokumente regionalne i lokalne razine. Pri planiranju prijevoza robe u željezničkom prometu i dalje je potrebno planirati i osigurati prostor za potrebe kombiniranog prijevoza robe za pretovar s kamionskog prijevoza na željeznicu. U cilju poboljšanja uvjeta u funkcioniranje željezničkog prometa putnika na lokalnoj razini, potrebno je uvoditi integrirani prijevoz putnika na prostoru Županije ali i graditi integrirani prijevoz putnika u široj regiji. Prateće sadržaje kao što su željezničke postaje i željeznički kolodvor potrebno je rekonstruirati i privesti suvremenim potrebama putničkog prijevoza, a pružne prijelaze rekonstruirati sa suvremenim tehničkim rješenjima koji će pružiti sigurnost prijelaza preko pruge prvenstveno u naseljima i duž svih kategoriziranih prometnica.

CESToVNI PRoMET Stanje Prometna povezanost prostora Županije cestama svih kategorija (od autocesta do lokalnih prometnica) može se ocijeniti kao zadovoljavajuća. Međutim, kada se sagledaju suvremeni standardi kojima prometnice moraju udovoljiti, ocjena stanja ne može biti u potpunosti zadovoljavajuća. Propusna moć i protočnost državnih cesta na glavnim prometnim pravcima je nedovoljna, posebno na dionicama prolaza unutar gradova i većih naselja, profili prometnica nedovoljno su dimenzionirani za sve sudionike prometa (nedostaju pješačke staze i biciklističke staze u naseljima), a profili i koridori pojedinih županijskih i većine lokalnih cesta u općinama Gornjeg Međimurja nemaju potrebnu dimenziju. U cestovnom povezivanju šireg prostora, nedostatak neposredne povezanosti Varaždina i Čakovca - dva regionalna centra čije se funkcije nadopunjavaju, osobito je izražen, a kretanje stanovnika na ovoj relaciji izrazito je dinamično, ne samo u dnevnim špicama. Svi glavni državni pravci dodatno su opterećeni prometovanjem poljoprivrednih vozila, koja su brojna osobito u sezoni povećanih poljoprivrednih radova. Promatra li se prometno povezivanje Međimurja s prekograničnim područjima ono je izrazito slabo na prostoru gdje rijeka Mura čini državnu granicu – tri cestovna i dva željeznička prijelaza preko Mure ne mogu se smatrati dovoljnima. U suvremenoj povijesti sve je intenzivnija potreba u povezivanju prekograničnih prostora zbog kulturnih i Stranica 1198 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023.

gospodarskih veza susjednih područja, pa je nedostatak prometnih veza na ovom području još više izražen. Povezanost i umreženost prometnica svih kategorija nema samo gospodarsku funkciju, već su one sastavni dio mreže sadržaja u sferi turizma i rekreacije – one čine mrežu biciklističkih puteva, posebno onih koji povezuju odredišta na većim udaljenostima. Autocesta Područjem Međimurske županije prolazi autocesta A4 dužinom od 21.6 kilometara. Pored izgrađena dva čvora na autocesti (Goričan i Čakovec) na međusobnoj udaljenosti od 16 kilometara, Prostornim planom Međimurske županije planiran je još jedan čvor na otprilike 87. kilometru autoceste, između postojećih prijelaza Držimurec i Turčišće, s ciljem povećane dostupnosti priključivanja na glavne prometne pravce u zemlji i izvan nje. U prethodnom razdoblju sanirano je 10 kilometara autoceste u punoj širini jednog smjera. Izvedena je rekonstrukcija spoja na postojeći granični prijelaz Goričan kojom je izveden puni čvor i omogućen pristup iz svih smjerova autoceste prema graničnom prijelazu, očuvana je funkcija pratećih uslužnih sadržaja starog graničnog prijelaza te omogućeno njegovo korištenje kao odmorišta na autocesti. Izgradnjom punog čvora poboljšala se lokalna prometna povezanost. Negativan utjecaj autoceste u smislu nastanka prostorne barijere za divlje životinje nije razmatran prilikom gradnje, pa ga je potrebno što prije ublažiti gradnjom prijelaza za divljač prema preporukama i zahtjevima nadležnih službi za zaštitu prirode i lovačkog saveza.

Državne ceste Kroz Međimursku županiju prolazi šest državnih cesta u ukupnoj dužini od 110,376 km, od čega 38,7 km državnih cesta prolazi kroz III. zonu vodozaštitnog područja, a 3,5 km prolazi uz granicu II. zone vodozaštitnog područja. Unatoč posebnim propisima o zaštiti izvorišta koji su na snazi na državnoj i regionalnoj razini, uz dionicu ceste DC3 koja prolazi uz sam rub II. zone zaštite izvorišta Nedelišće nije izveden zatvoreni sustav odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda s kolnika. Izgradnja tog sustava nužna je zbog zaštite izvorišta od negativnih utjecaja uzrokovanih prometom, a posebno zbog sprečavanja negativnih utjecaja koji se mogu javiti prilikom akcidentnih situacija pri prijevozu opasnih tvari na tom području. Državne ceste se redovito održavaju, a rekonstrukcijama raskršća, izgradnjom pješačko biciklističkih staza i postavom dodatne opreme – svjetlosno promjenjivih znakova poboljšava sigurnost prometa na njima. Tabela 49. Državne ceste na području Međimurske županije OZNAKA DRŽAVNE DIONICA OPIS DRŽAVNE CESTE CESTE Goričan: GP Goričan (granica DUŽINA CESTE IZVEDENI PROJEKTI U RAZDOBLJU NA PODRUČJU 2014.-2021. MEĐIMURSKE ŽUPANIJE (km) Radovi na izvanrednom održavanju mosta Goričan 001 RH/Mađarska) - Hodošan 0,96 preko rijeke Mure (A4) Rekonstrukcija raskrižja sa semaforskim uređajem na križanju državne ceste oznake DC3 i županijske ceste ŽC2022 u Maloj Subotici. Rekonstrukcija Čvorište Goričan (A4) - 002 državne ceste oznake DC3, dionica Pustakovec - 16,726 Ivanovec (DC20)

Mala Subotica - Štefanec, na dionicama od 7+580 do 11+050 i od 13+890 km do 16+760, ukupne duljine 6,34 km Rekonstrukcija raskrižja na državnoj cesti DC3 raskrižje Ivanovec, južna obilaznica Grada DC3 Ivanovec (DC20) - 003 Čakovca. Rekonstrukcija raskrižja u Čakovcu 6,789 Strahoninec (DC209) na državnoj cesti DC3 i gradske ulice Kalnička i Josipa Bajkovca u kružno naselje Strahoninec (DC209) - 004 Nedelišće (DC208) 1,865 Građenje građevine infrastrukturne namjene, prometnog sustava cestovnog prometa - prometnice gospodarske zone Goričica u Nedelišće (DC208) - Varaždin 005 Nedelišću s oborinskom odvodnjom, Faza 6,347 (DC2) 1- izgradnja priključaka na državnu cestu DC3. Izvanredno održavanje kolnika i dilatacijskih naprava mosta „Hrvatskog bana Josipa Jelačića“ Čakovec (DC3) - čvor DC20 001 Čakovec (A4) 4,603 14. travnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1199 Izgradnja javne rasvjete mosta preko Drave na državnoj cesti DC20 u naselju Donja Dubrava Rekonstrukcija raskrižja sa semaforskim uređajem na križanju državne ceste DC20 i županijske ceste ŽC2033 u Prelogu Sveti Križ: čvor Čakovec 27,851 002 Izgradnjom pješačke staze i rekonstrukcijom (A4) - Koprivnica državne ceste oznake DC20, dionica kroz Donju Dubravu – Koprivnička ulica, duljine 560 metara Rekonstrukcija raskrižja državne ceste oznake DC20 i nerazvrstane ceste – ulica Antuna Mihanovića u Prelogu Postavljanje dodatne opreme ceste – svjetlosno GP Trnovec (granica RH/R. DC208 001 promijenjivih znakova na državnim cestama 6,878 Slovenija) - Nedelišće (D3)

Međimurske županije – DC208 GP Mursko Središće (gr. R. Rekonstrukcija raskrižja državne ceste DC209 D209 001 Slovenija) - Nedelišće (D3) 17,28 (Ulica Globetka) i Vukovarske ulice u Čakovcu Gr. R. Slovenije - Banfi Izvanredno održavanje asfaltnog kolnika državne DC227 001 - Štrigova - Prekopa - ceste DC227, dionica GP Banfi – Štrigova, duljine 19,377 Lopatinec -Šenkovec (D209) 2,7 km Sjeverna obilaznica Čakovca – I Faza. Radovi postave dodatnih prometnih znakova, signalizacije DC78 001 Sjeverna obilaznica Čakovca i opremena državnoj cesti oznake DC654 – 1,791 sjeverna obilaznica Čakovca, od km 0+000 do km 1+640 UKUPNO 110,376 Izrada: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Prostorno razvojna funkcija U razmjeni i prometu ljudi i dobara približiti Međimursku županiju Zagrebu - glavnom državnom središtu, prostorima susjednih županija i prostorima susjednih država. Dobra cestovna mreža pokretač je gospodarskog razvoja, utječe da mnoge zanimljive točke (turistički atraktivne, prirodno zanimljive) budu dostupne posjetiteljima iz bližeg i dalekog okruženja. Posebno je važno razviti jaču povezanost Međimurske županije s ostalim centrima regije unutar i izvan granica Hrvatske. Prolaz autoceste A4 kroz Međimurje i blizina prolaza autoceste u Sloveniji i Mađarskoj neposredno uz granicu, značajni je čimbenik u planiranju budućeg razvoja Županije. Lokalnu razinu prometa proširiti na prekogranično povezivanje izgradnjom mostova preko Mure – kod Kotoribe i Podturna, s ciljem uspostavljanja čvršćih veza sa zajednicom prekomurskih Hrvata, kao uvjet za uspostavu kulturnih i gospodarskih veza.

Prostorno prioritetna smjernica Temeljni cilj pri određivanju razvoja prometa trebao bi biti povećanje prometne povezanosti kako na široj regionalnoj, tako i na lokalnoj županijskoj, međužupanijskoj i prekograničnoj razini. Poboljšanje prometne povezanosti moguće je ostvariti izgradnjom pojedinih novih dionica državnih cesta (DC3, DC20, DC208, DC209 i DC78) u funkciji obilaznica, što će rasteretiti naselja od tranzitnog prometa, a posebno Čakovca, koji ima jednaku ulogu sjecišta prometa kao i ulogu krajnjeg odredišta. Prioritetan cilj u razvoju prometnog sustava Međimurske županije je neposredno povezivanje dva susjedna regionalna centra - Varaždina i Čakovca, što će uvelike podići razinu međusobne komunikacije u svim sferama života, posebno će povećati učinkovitost u dostupnosti i korištenju središnjih funkcija regionalnog značaja, razmjeni dobara ali prije svega povećat će se pokretljivost radne snage. Lokalne i nerazvrstane ceste važan su dio cestovne mreže, koje preuzimaju sav promet. Uz razvijenu prometnu infrastrukturu nedostaje sustav pješačko biciklističkih veza među naseljima koje podrazumijevaju odvajanje biciklističkopješačkog i kolnog prometa. Lokalne ceste, a osobito nerazvrstane koje prolaze kroz prirodno atraktivna područja Regionalnog parka Mura - Drava, uključivanjem u međunarodnu biciklističku rutu Mura-Drava, dobile su novu, turističku ulogu i tako pridonose turističkoj promociji Međimurske županije, povećanju turističkog prometa i proširenju rekreativnih sadržaja u Županiji.

Prostorno planska dokumentacija U krovnom prostorno planskom dokumentu - u Prostornom planu Međimurske županije, sagledani su problemi u funkcioniranju prometa, te su predloženi planirani zahvati za: - planirane prometnice od važnosti za Državu - dionica državne ceste od graničnog prijelaza Trnovec do Čakovca (uključujući sjevernu obilaznicu Nedelišća) - cesta Čakovec-Mursko Središće-Slovenija (uključujući obilaznicu Murskog Središća, most na Muri i međunarodni granični cestovni prijelazi I. kategorije) - cesta Čakovec – Varaždin - sjeverna obilaznice Preloga planirana u dvije etape: prva etapa planirana je do istočnog ulaza u Prelog, a u drugoj etapi cesta obilazi Cirkovljan i priključuje se na D20 između Cirkovljana i Draškovca Stranica 1200 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. travnja 2023. - planirani zahvati od važnosti za Županiju, a prioritet se odnosi na: - nastavak izgradnje sjeverne obilaznice Čakovca - rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta u cilju povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu izgradnjom pješačkih i biciklističkih staza i u cilju kvalitetnijeg povezivanja prostora Županije - prekogranično povezivanje cestom Kotoriba– Murakeresztur i most na Muri - prekogranično povezivanje cestom Podturen– Tornyszentmiklos. Zaključak Aktivnosti na provođenju prostorno prioritetnih smjernica i prostorno planske dokumentacije usredotočile bi se na: - postupno eliminirati kritične točke na pojedinim prometnim pravcima izgradnjom novih dionica i obilaznica, temeljem prostorno planske dokumentacije i mjera provedbe - prioritet u unapređenju prometa Županije na državnoj razini je direktna prometna povezanost dva regionalna centra - Varaždin i Čakovec - poboljšati uvjete za prometovanje na državnim cestama izgradnjom obilaznica i etapnom izgradnjom novih trasa - dionica ceste Čakovec – Varaždin (od Nedelišća do Gornjeg Kuršanca), sjeverna obilaznica Preloga, cesta Čakovec - Mursko Središće, sjeverna obilaznica Čakovca - poboljšati uvjete prometovanja, podići sigurnost sudionika u prometu - u koridoru kategoriziranih prometnica unutar naselja izvesti pješačke i biciklističke staze, na predjelima gdje nedostaje prostor za potrebni koridor, potrebno je zadovoljiti minimalni uvjet - biciklističko pješačku stazu izvesti samo s jedne strane - biciklističkim stazama povezati lokalna središta sa zonama utjecaja - provoditi mjere sprječavanja negativnih utjecaja na okoliš - uz provođenje mjera zaštite okoliša, osobito se naglašava potreba odvodnje oborinskih voda s kolnika na prostore izvan II zone zaštite i njihovo pročišćavanje prije ispuštanja u recipijent - pri rekonstrukciji i izgradnji novih državnih cesta koje prolaze vodonosnim područjem, potrebno je izgraditi sustav odvodnje i pročišćavanje oborinskih voda s kolnika državnih cesta s odvođenjem izvan II.

zone vodozaštite, prema uvjetima Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija. Ovi uvjeti odnose se na dionicu državne ceste D3 koja prolazi kroz zonu zaštite izvorišta Nedelišće (prilikom posljednje rekonstrukcije nisu primijenjene mjere zaštite izvorišta) i na dio planirane dionice ceste D20 (planirane obilaznice Preloga), koja će prolaziti rubnim područjem II zone zaštite izvorišta Prelog. - izvesti zaštitu od buke uzrokovane prometom temeljem uvjeta o potrebnim mjerenjima razine buke na granici građevinskog područja. ZRAČNI PRoMET U Međimurskoj županiji nalazi se aerodrom Čakovec/ Pribislavec za lake zrakoplove i jedrilice. Površina aerodroma 2021. godine iznosi 21 hektara, a prostorno planskim dokumentima planirano je proširenje na 77,9 hektara. Prostorni plan uređenja Općine Belica i Prostorni plan uređenja Općine Pribislavec sadrže uvjete za osiguranje prostora za ovu planiranu namjenu. U Gradu Prelogu registrirana je površina za slijetanje i uzlijetanje „Prelog“. ELEKTRoNIČKA KoMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Telekomunikacijski promet na području Međimurske županije odvija se u javnim komunikacijama u nepokretnoj mreži, javnim komunikacijama u pokretnoj mreži i u sustavu radiokomunikacija. Županija je dobro povezana telekomunikacijskom infrastrukturom. Javne komunikacije u nepokretnoj mreži U 2014. godini bili su u funkciji magistralni telekomunikacijski vodovi dužine 37.53 kilometara i korisnički spojni vodovi u dužini od 263,23 kilometara, na kraju razdoblja 2021. godine magistralni telekomunikacijski vodovi su dužine 38,10 kilometara i korisnički spojni vodovi u dužini od 395,60 kilometara Tabela 50. Telekomunikacijski vodovi na području Međimurske županije VRSTA TELEKOMUNIKACIJSKOG DUŽINA (km)