Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca - pročišćeni tekst
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 648
Članak 81.
Članak 81.
(1) Građevine treba projektirati i graditi prema načelima suvremenog građenja, tradicionalnim (u opravdanim slučajevima) ili suvremenim jezikom arhitekture, uz primjenu suvremenih tehnologija građenja.
(2) Dopuštena je primjena svih kvalitetnih i postojanih materijala.
(3) Potrebno je posvetiti pozornost oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih komunikacija Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 649 na građevinama kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika gradskog prostora.
Članak 82.
Članak 82.
(1) Krovovi građevina mogu se izvoditi kao ravni, kosi u pravilu nagiba do 45° ili bačvasti.
(2) Bačvasti i mansardni krov, kao oblik kosog krova, mogu se izvoditi samo ukoliko se radi o formi proizašloj iz oblikovanja u određenom (povijesnom) arhitektonskom stilu u kojem se građevina prezentira ili o formi koja kod suvremeno dizajnirane građevine, prema ocjeni arhitektonske uspješnosti, povećava kvalitetu dizajna građevine, odnosno daje pozitivni oblikovni doprinos arhitekturi grada.
(3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
(4) Postojeći ravni krovovi na višestambenim građevinama mogu se sanirati kako slijedi: - za građevine koje se nalaze u obuhvatu postojećih, ili ovim Planom određenih provedbenih prostornih planova, modaliteti sanacije ravnih odnosno kosih krovova, utvrđeni su, odnosno utvrditi će se tim planovima; - za građevina za koje je ocijenjeno da su kvalitetnog arhitektonskog oblikovanja i kojima je ravni krov dio arhitektonskog identiteta, propisano je da se njihovi ravni krovovi, radi očuvanja arhitektonske izvornosti, mogu sanirati samo u postojećoj geometriji; - u svim ostalim slučajevima, u okvirima dozvoljenih visina, na primjerenoj oblikovnoj razini, ravne krovove moguće je sanirati izvedbom kosih krovova, odnosno nadogradnjom jedne pune etaže s ravnim krovom i u slučajevima kada tako rekonstruirana građevina premašuje dozvoljenu visinu i etažnost određenu čl. 74.
Članak 82.
i 75. pod uvjetom da se zgrada nalazi izvan zaštićene kulturno povijesne cjeline Čakovca, na područjima u kojima prevladava »visoka« gradnja (zgrade s min. 4 nadzemne etaže)
Članak 83.
(1) Krov ulične građevine ako se izvodi kao kosi može biti višestrešan ili jednostrešan, u pravilu sa sljemenom paralelnim s ulicom i uz uvjet da od visine vijenca ide propisani nagib krovišta.
(2) Krov ostalih građevina mora biti tako izveden da je riješena odvodnja oborinskih voda i snijega na pripadajućoj čestici i da streha krova ne prelazi među čestice.
(3) Dozvoljava se ugradba sunčanih kolektora u ravnini krovne plohe ili paralelno s njom.
(4) Izuzetno od stavka 3. ovog članka, postava krovnih kolektora i fotonaponskih panela nije dozvoljena unutar »A« zone zaštite zaštićene kulturno povijesne cjeline, a u zonama »B« i »C« zaštićene kulturno povijesne cjeline njihova postava je dozvoljena uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.
Članak 84.
Članak 84.
(1) Kod postojeće gradnje, ostale građevine koje se dograđuju uz osnovnu građevinu moraju s njom činiti jednu arhitektonsku i oblikovnu cjelinu.
(2) Kod izvođenja dogradnje na postojeće građevine obvezatno je urediti i staro pročelje. 5.7. Uređenje građevnih čestica
Članak 85.
(1) Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.
(2) Predvrtovi se hortikulturno uređuju visokim i niskim zelenilom.
(3) Građevne čestice višestambenih građevina moraju se najmanje 20% hortikulturno urediti visokim i niskim zelenilom.
Članak 86.
Članak 86.
(1) Visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, najviše 1,6 m iznad uređenog terena, pri čemu je neprozirni, puni dio ograde najveće dopuštene visine 0,5 m.
(2) Dio ograde od gornjeg ruba punog podnožja do pune visine ograde može se izvesti od prozračnog materijala (metala, plastificirane žice, živice i drugih materijala).
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, ulične ograde mogu biti u potpunosti pune i to: - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja, - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja.
(4) Ograda između susjednih građevnih čestica može biti i visine do 2,0 m iznad najniže kote susjednih čestica.
Članak 87.
Članak 87.
(1) Parkiranje vozila za potrebe pojedinog sadržaja, u pravilu se osigurava izvedbom parkirališnog i/ili garažnog prostora, kao nadzemnog ili podzemnog, na istoj građevnoj čestici na kojoj je sadržaj smješten.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko uređenje parkirališta na vlastitoj čestici nije određeno kao obaveza urbanim pravilima iz poglavlja 7.3. ove Odluke, radi prostornih ograničenja čestice na kojoj se Stranica 650 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. gradi građevina, u mješovitim zonama, (M, M1 i M2) moguće je otvoreno parkiralište izgraditi i na drugoj slobodnoj čestici u neposrednoj blizini, uz uvjet da se o tome osiguraju odgovarajući pravni dokazi.
(3) Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisi o vrsti sadržaja, površini i broju zasebnih korisničkih jedinica u građevini, a utvrđuje se prema poglavlju 6.1.2. Parkirališta i garaže.
(4) Ukoliko investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici ili na način utvrđen odredbom st. 2. ovog članka, dužan je s Gradom ugovoriti način osiguranja potrebnog broja PGM-a.
(5) Parkiralište se ozelenjuje sadnjom stabala ili ukrasnog zelenila (min. 1 stablo na 3 parkirna mjesta). 6. UVJETI UTVRĐIVANJATRASAI POVRŠINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 88.
Članak 88.
(1) Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava prikazani na kartografskim prikazima br. 3/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža i to: • promet - na kartografskom prikazu br. 3a; • telekomunikacije i pošta - na kartografskom prikazu br. 3b; • energetski sustav - plinoopskrba - na kartografskom prikazu br. 3c; • energetski sustav - elektroopskrba - na kartografskom prikazu br. 3d. • vodnogospodarski sustav - vodoopskrba i odvodnja - na kartograf. prikazu br.3e;
(2) Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima. 6.1. Prometni sustav
Članak 89.
Članak 89.
(1) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se, u skladu s namjenom površina iz kartografskog prikaza br. 1. / Korištenje i namjena prostora, graditi i uređivati: - ulična mreža, - parkirališta i javne garaže, - autobusni kolodvor sa pratećim sadržajima i autobusne stanice, - željeznička mreža - pruge i kolodvor, - mreža biciklističkih staza i traka, - pješačke zone i putovi.
(2) Na kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet određeni su koridori za cestovna i željezničko-cestovna čvorišta, a detaljni visinski odnosi određivat će se provedbenim prostornim planovima ili detaljnijim rješenjem prometnica. 6.1.1. Ulična mreža
Članak 90.
Članak 90.
(1) Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.
(2) U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.
Članak 91.
(1) Osnovna ulična mreža na području obuhvata GUP-a sastoji se od: - glavnih gradskih ulica, - sabirnih gradskih ulica, - ostalih gradskih ulica.
(2) Prometni sustav iz ovog Plana čine državne ceste i nerazvrstane ceste pod upravom Grada Čakovca. Nerazvrstane ceste pod upravom Grada Čakovca kategoriziraju se na ceste većeg značaja (u rangu županijskih cesta) i gradske ceste manjeg značaja (u rangu lokalnih cesta).
(3) Zaštitni pojas državnih cesta i gradskih kategoriziranih cesta utvrđuje se sukladno Zakonu o cestama, odnosno utvrđen je za državne ceste sa 25,0 m, za gradske kategorizirane ceste većeg značaja (u rangu županijskih cesta) sa 15,0 m, a za gradse kategorizirane ceste manjeg značaja (u rangu lokalnih cesta) sa 10,0 m, obostrano i mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.
(4) Za izmještanje državne ceste DC209, Čakovec- Mursko Središće (obilaznica Šenkovca) i sjevernu obilaznicu grada Čakovca potrebno je čuvati koridore u širini 100 m.
(5) Osnovni uvjeti kojima javne ceste i njihovi funkcionalni i tehnički elementi, uvjeti priključenja, zaštitni pojas, kategorizacija i dr. moraju udovoljavati određeni su zakonom i ostalim odgovarajućim propisima i obvezujući su pri izradi prostornih planova užeg područja i prethodne dokumentacije (idejna rješenja i dr.) potrebne za postupak koji provodi nadležno upravno tijelo u vezi utvrđenja prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i drugih elemenata prometne infrastrukturne mreže (lokacijska dozvola odnosno drugi zakonom propisani odgovarajući akt).
Stranica 651
Članak 91.
Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 651
(6) Potrebno je poštivati zaštitne koridore za planirane buduće prometnice i zaštitni pojas uz postojeće ceste u skadu s važećim Zakonom o cestama. Za planirane priključke na državnu cestu ili rekonstrukciju postojećih priključaka potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju sukladno posebnim propisima.
Članak 92.
(1) Javno prometne površine i ostale ceste su preostali dio prometne mreže iz ovog Plana, a čini je sustav glavnih gradskih ulica, sabirnih ulica i ostalih cesta - intrazonskih ulica različitih namjena (stambene, poslovne, industrijske i dr.) koje povezuju dvije ili više zona različite namjene.
(2) Osigurani koridor iz ovog članka stavka 1., u kome se mora smjestiti ukupan poprečni profil prometnice, utvrđen ovim Planom iznosi: - za glavne gradske ulice 30 m; - za sabirne ulice 25 m; - za ostale ceste i ulice koridor rezervacije prostora se ne utvrđuje.
(3) Unutar koridora »Planinarskog puta« obavezno je uređenje pješačko biciklističke staze minimalne širine 3,0 m s obostranim zelenim pojasom u širini raspoloživog koridora, a u dijelu trase gdje je planiran i kolnik obvezna je izvedba pješačko biciklističke staze širine 3,0 m barem s jedne strane odvojene od kolnika zelenim pojasom širine minimalno 3,0 m. Kolnik je potrebno dimenzionirati u minimalnoj širini, a pješačko biciklističke staze, odnosno pojas zelenila uz kolnik u maksimalno mogućoj širini unutar raspoloživog koridora. Obostrani drvored obavezan je unutar zelenog pojasa duž cijele trase koridora Planinarskog puta.
Članak 92.
(4) Osnovni uvjeti kojima javno prometne površine i ostale ceste i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stanovišta sigurnosti prometa obvezujući su pri izradi prostornih planova užeg područja i prethodne dokumentacije (idejna rješenja i sl.) potrebne za postupak koga provodi nadležno upravno tijelo u vezi utvrđenja prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i drugih elemenata prometne infrastrukturne mreže (lokacijska dozvola odnosno drugi zakonom propisani odgovarajući akt), a čine ih: - prometni uvjeti, - uvjeti određenja horizontalnog toka trase prometnica, - uvjeti određenja vertikalnog toka trase prometnica, - uvjeti određenja poprečnog profila prometnica, - uvjeti određenja prometno-tehničkih elemenata raskrižja, - uvjeti određenja pratećih sadržaja prometnica a odnose se na autobusna stajališta za javni prijevoz, ulična ili rubna parkirališta, benzinske postaje i uslužne centre, - uvjeti određenja biciklističkih staza i komunikacija, - uvjeti određenja pješačkih komunikacija i prostora, - uvjeti određenja hortikulture vezane za prometnice.
Članak 93.
Članak 93.
(1) U pravilu, najmanja širina prometne trake za glavne gradske ulice iznosi 3,5 m, za sabirne ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m.
(2) Novoplanirane ulice ne mogu biti uže od 10,0 m (ukupni profil).
(3) Kod postojećih nekategoriziranih ulica najmanja udaljenost regulacijskog pravca ulice ne može biti manja od 5,0 m od osi kolnika, osim u već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama gdje, iznimno, može biti i manja ali ne manja od 2,75 m.
(4) U izgrađenim dijelovima grada pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet, i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet.
(5) Slijepa ulica može biti najviše dužine do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.
(6) Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m.
(7) Križanja postojećih i planiranih prometnica mogu se prilikom rekonstrukcije odnosno izgradnje izvesti i kao kružni tokovi ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopuštaju prostorne mogućnosti.
(8) Sva križanja s prugom na brzoj cesti Mursko Središće-čvor Štefanec su denivelirana. Križanja s prugom na drugim dijelovima osnovne ulične mreže mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopuštaju prostorne mogućnosti.
(9) Uz nerazvrstane kategorizirane ceste (u rangu županijskih i lokanih) obvezno je predvidjeti biciklističku stazu, a tamo gdje postoje prostorni uvjeti preporuča se unutar uličnih koridora predvidjeti sadnja jednostranih ili obostranih drvoreda u funkciji povećanja ekološke i estetske kvalitete gradskog prostora.
Članak 93.
(10) Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl.
(11) Odredbama ovog GUP-a se predviđa korištenje nekih ulica za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima prema kartografskom prikazu br. 3a potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.
Članak 94.
(1) Postojeće građevine odnosno građevne čestice na kojima postoji mogućnost gradnje građevina u Stranica 652 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. skladu s ovim Planom a neposredno graniče s postojećim ili planiranim javnim prometnim površinama i to glavnim mjesnim i sabirnim ulicama, ne mogu imati kolni priključak neposredno na te ulice već na postojeće intrazonske ulice ili ostale ceste čiji elementi ispunjavaju osnovne uvjete kojima javno prometne površine i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stanovišta sigurnosti prometa ili planirane intrazonske ulice ili ostale ceste definirane prostornim planom užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom.
(2) Iznimno, postojeće građevine odnosno građevne čestice na kojima postoji mogućnost gradnje građevina u skladu s ovim Planom a neposredno graniče s postojećim ili planiranim javnim prometnim površinama i to glavnim mjesnim i sabirnim ulicama, mogu imati kolni priključak neposredno na te ulice ako zbog okolne izgrađenosti ili denivelacije ne postoji mogućnost kolnog priključka s intrazonskih ulica a radi se o pojedinačnim građevnim česticama - interpolacijama kojima se dovršava blokovska ili druga gradnja ili se radi o postojećim građevinama.
Članak 94.
(3) Postojeće građevine odnosno građevne čestice na kojima postoji mogućnost gradnje građevina u skladu s ovim Planom a neposredno graniče s postojećim ili planiranim javnim prometnim površinama - intrazonskim ulicama, mogu imati kolni priključak neposredno na postojeće intrazonske ulice čiji elementi ispunjavaju osnovne uvjete kojima javno prometne površine i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stanovišta sigurnosti prometa ili planirane intrazonske ulice definirane prostornim planom užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom za javno prometne površine, osim na samom križanju. 6.1.2. Parkirališta i garaže
Članak 95.
Članak 95.
(1) Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisi o vrsti sadržaja, površini i broju zasebnih korisničkih jedinica u građevini, a utvrđuje se prema tabeli iz slijedećeg stavka ovog članka, a dodatno za visoko konsolidirana i konsolidirana područja prema urbanim pravilima iz poglavlja 7.3.2.1 i 7.3.2.2. odredbi za provođenje.
(2) Potreban broj PGM-a određuje se na 1000 m2 korisnog prostora, ovisno o namjeni prostora u građevini: Za posjetitelje Za zaposlene Namjena prostora 2 Prosječna vrijednost po 1000 m ili određivanje po korisnog prostora Stanovanje Proizvodnja, skladišta i sl. Trgovine, banke, pošta, usluge Drugi poslovni sadržaji (uredi) Restorani i kavane - 1,5/1 stan 4 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 40 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 20 0,5/1 zaposlenik - po smjeni 50 0,5/1 zaposlenik - po smjeni Potreban broj PGM-a dobiva se zbrajanjem vrijednosti iz obje kolone. Ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, na područjima proizvodnih i poslovnih gospodarskih zona (I, I1, I2, K, K1, i K2 ) za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.
(4) Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2 ovog članka, odredit će se po jedan PGM za:
Članak 95.
- hotele i pansione na svake dvije sobe; - kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 20 sjedala; - športske dvorane i igrališta s gledalištima na 20 sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta; - ugostiteljsku namjenu na 4 do 12 sjedećih mjesta; - škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece; + 5 parkirnih mjesta za iskrcaj djece; - bolnice, na 3 kreveta ili 2 zaposlena u smjeni; - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl. na 2 zaposlena u smjeni; - vjerske građevine na 5 do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.
Članak 96.
Članak 96.
(1) Postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje, a parkirališta samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smještaja za vozila.
(2) Parkiranje je moguće na svim ulicama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloži- Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 653 vom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz sabirne gradske ulice mogu biti uzdužna ili kosa, a uz ostale gradske ulice mogu biti i okomita. Ako se parkirališta grade uz sabirne gradske ulice ili gradske ulice dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h.
(3) Predviđene moguće ili obavezne lokacije za gradnju javnih garaža su označene u kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet - cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički.
(4) GUP-om se omogućuje gradnja javnih i drugih podzemnih garaža na svim mjestima, gdje je to potrebno ili opravdano.
Članak 97.
Članak 97.
(1) Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba s teškoćama u kretanju. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo osoba s teškoćama u kretanju. 6.1.3. Mreža željezničkog prometa
Članak 98.
(1) Planira se modernizacija i elektrifikacija željezničkog čvora i dogradnja dijelova željezničke mreže, te osposobljavanje za daljnje uključivanje u sustav javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika. Unutar područja obuhvata plana nalaze se željeznička pruga za međunarodni promet M501 (Središče) - Državna granica - Čakovec - Kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur), željeznička pruga za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec i pruga za lokalni promet L101 Čakovec - Mursko Središće - Državna granica - (Lendava).
(2) Planirani koridori omogućuju zadržavanje postojećih niveleta pruga.
(3) Industrijski kolosijeci mogu se graditi na površinama gospodarske, proizvodne namjene.
(4) Pri izdavanju lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru unutar zaštitnog pružnog pojasa željezničke pruge za međunarodni promet M501 (Središće) - Državna granica - Čakovec - Kotoriba - Državna granica - (Murakeresztur) i željezničke pruge za regionalni promet R201 Zaprešić - Zabok - Varaždin - Čakovec treba obvezatno uzeti u obzir potrebe dogradnje drugog kolosijeka kako bi se dobila pruga s velikom propusnom moći za velike brzine (do 160 km/sat).
Članak 98.
Radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i izgradnju drugog kolosijeka na željezničkim prugama M501 i R201 potreban je zaštitni koridor širine 100 m mjereno simetrično na osi trasa pruga (50 m + 50 m), a na mjestima gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije mogue osigurati, zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno simetrično od osi pruge (30 m + 30 m).
(5) GUP-om je planirana gradnja novog putničkog kolodvora definirana površinom u kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet-cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički.
(6) Za izgradnju građevina, postrojenja, uređaja i svih vrsta vodova za potrebe vanjskih korisnika u zaštitnom pružnom pojasu (pojas koji čini zemljište s obje strane željezničke pruge odnosno kolosijeka, na udaljenosti od 100 m mjereno vodoravno od osi krajnjeg kolosijeka sa svake strane, kao i pripadajući zračni prostor), potrebno je zatražiti posebne uvjete gradnje od HŽ Infrastrukture d.o.o. u skladu s posebnim propisima.
(7) Sukladno važećoj zakonskoj regulativi, unutar zaštitnog pružnog pojasa u postupcima izdavanja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja odnosno odobravanja građenja po posebnom propisu, potrebno je ishoditi suglasnost i posebne uvjete nadležnog javnopravnog tijela - upravitelja željezničke infrastrukture.
Članak 99.
Članak 99.
(1) U zaštitnom pojasu željeznice nije dozvoljena nikakva izgradnja osim željezničkih građevina i prolaza ispod, iznad i u razini s prugom, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Iznimka je željezničko zemljište na kojem se planirani zahvati trebaju uskladiti s posebnim uvjetima. 6.1.4. Mreža biciklističkih staza i traka
Članak 100.
(1) Gradnju i uređivanje biciklističkih staza i traka moguće je izvesti: 1. odvojeno od kolnika u drugoj razini, 2. kao fizički odvojeni dio od kolnika i 3. prometnim znakom odvojeni dio kolnika.
(2) Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu br. 3a/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet-cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama.
(3) Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.
(4) Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 40 km/h. Stranica 654 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023.
(5) Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%. 6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo
Članak 101.
Članak 101.
(1) Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, pothodnici i prečaci, te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu uređivat će se i manje pješačke zone u drugim gradskim dijelovima.
(2) Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,5 m.
(3) Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m.
(4) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci. 6.1.6. Benzinske postaje
Članak 102.
Članak 102.
(1) Na kartografskom prikazu br. 3.a./ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Promet - cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički, prikazane su lokacije postojećih i načelne lokacije mogućih benzinskih postaja /oznaka IS3/.
(2) Osim evidentiranih lokacija, prema stavku 1. ovog članka, benzinske postaje se mogu graditi i na drugim lokacijama, pod uvjetom da se lociraju unutar gospodarskih, proizvodnih ili poslovnih zona (I, I1, I2, K, K1, K2 i K3) i da su prometno vezane na državne ceste ili kategorizirane gradske ceste.
(3) Sadržaj benzinskih postaja određuje se prema posebnom propisu.
(4) Kod izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće benzinske postaje potrebno je: - najmanje 20 % površine građevne čestice treba predvidjeti kao hortikulturno uređene, zelene površine, od čega jedan dio treba činiti zaštitno zelenilo prema susjednim građevnim česticama, - ukoliko se benzinska postaja gradi unutar funkcionalne zone koja neposredno graniči sa stambenom zonom ili sa zonom mješovite namjene, zaštitno zelenilo prema susjednim građevnim česticama treba dimenzionirati na najmanje 10,0 m širine, osim prema koridorima javnih prometnica, - građevine benzinske postaje na čestici locirati na način da koeficijent izgrađenosti ne prelazi kig=0,30, - visinu (vijenca) građevine predvidjeti do 7,0 m, - broj etaža građevina predvidjeti do najviše 1 podzemnu i 2 nadzemne etaže, odnosno ukupno 3 etaže (E=Po+P+1).
(5) Odredbe iz ovog članka analogno se primjenjuju i na druge građevine u funkciji opskrbe prijevoznih sredstava gorivom u maloprodaji.
Članak 102.
6.2. Telekomunikacije
Članak 103.
(1) S obzirom na ubrzani i nepredvidivi tehnološki razvoj i tržišno nadmetanje u telekomunikacijama ovaj GUP se u dijelu telekomunikacija smatra konceptom razvoja, a planirane lokacije i trase smatraju se načelnima.
(2) GUP-om se određuje: - postojeće i moguće trase magistralnih, spojnih i pristupnih vodova; - postojeći i mogući razmještaj mjesnih centrala i UPS-ova.
Članak 104.
(1) Položaj građevina i mreža javnih elektroničkih komunikacija prikazan je na kartografskom prikazu 3.b. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Pošta i telekomunikacije.
Članak 105.
Članak 105.
(1) Komutacijski objekti mogu se smještati u zasebne građevine samo za tu namjenu, a mogu biti smještene i u građevinama za druge namjene.
(2) Minimalna površina zasebne građevne čestice komutacijskog objekta treba biti 6,0 m širine x 8,0 m dubine, pri čemu udaljenost objekta od linije regulacije na zasebnoj čestici ne smije biti manja od 4,0 m, a od ostalih međa ne smije biti manja od 1,0 m.
(3) Minimalna površina prostora za gradnju komutacijskog objekta unutar čestice druge namjene treba biti 4,0 m x 4,0 m, pri čemu udaljenost objekta od linije regulacije ne smije biti manja od 4,0 m, a od ostalih međa ne smije biti manja od 1,0 m.
Članak 106.
Članak 106.
(1) Postojeća elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova može se dograđivati, rekonstruirati i proširivati radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera.
(2) Unutar područja obuhvata plana, izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planira se unutar koridora koji se smještaju podzemno i/ili nadzemno u zonama pješačkih staza ili zelenih površina, gdje god to prostorne mogućnosti dozvoljavaju. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 655
(3) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, prema uvjetima članka 105., stavka 2. - gradnju manje građevine za lociranje TK opreme, prema uvjetima članka 105., stavka 3. - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0 m x 1,0 m.
(4) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
Članak 107.
Članak 107.
(1) Sve građevine priključuju se podzemno na telekomunikacijsku mrežu. Mjesto i način priključivanja odredit će se detaljnim planovima uređenja i projektom.
Članak 108.
(1) Telekomunikacijsku mrežu i komutacijske objekte treba projektirati i izvesti u skladu s važećim Pravilnicima te ostalim posebnim propisima, i pravilima struke.
Članak 109.
(1) Pri projektiranju i izvedbi telekomunikacijske mreže i komutacijskih objekata potrebno je primijeniti materijale i opremu atestiranu za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu.
Članak 110.
Članak 110.
(1) Antenski stupovi za postavu baznih postaja pokretne telekomunikacijske mreže mogu se graditi u području obuhvata Plana u gospodarskim zonama proizvodne namjene, uz uvjet da su smješteni najmanje 400 m od zone centralne, stambene, društvene i turističke namjene, a na njih se mogu postavljati uređaji više operatera, ovisno o tehničkim mogućnostima. Gradnja antenskih sustava baznih postaja unutar građevinskih područja veličinom i oblikom ne smije narušiti vizure naselja, a izvan građevinskih područja naselja krajobraz.
(2) Telekomunikacijske bazne postaje se mogu postavljati i unutar drugih zona, izuzev parkovnih površina, isključivo na visoke građevine, građene s najmanje 5 nadzemnih etaža (E= P+4), uz uvjet da se postavljaju na atestirane tipske prihvate, ukupne visine prihvata do 5,0 m.
(3) Odredbe iz stavaka 1. i 2. ovog članka analogno se primjenjuju na druge vrste antenskih prijemnika, odnosno odašiljača (radijske antene i slično).
(4) Postava telekomunikacijskih baznih postaja i antenskih uređaja na zaštićenim kulturnim dobrima je zabranjena.
(5) Za postavu antenskih stupova na području GUP-a potrebno je ishoditi pozitivno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
Članak 111.
Članak 111.
(1) Javne telefonske govornice smještaju se uz javne sadržaje, uz glavne prometnice, te na svim mjestima gdje se očekuje veće kretanje ljudi. 6.3. Plinoopskrba
Članak 112.
(1) Mreža plinoopskrbe grada Čakovca prikazana je na kartografskom prikazu br. 3c/ Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav - plinoopskrba.
Članak 113.
(1) Na području koje obuhvaća GUP plinska je mreža s glavnim opskrbnim pravcima i razvodom do potrošača uglavnom izgrađena. Zbog toga se definiraju odredbe za širenje mreže (srednjetlačne i u najvećoj mjeri niskotlačne) na nova područja obuhvaćena Planom ili rekonstrukciju postojeće mreže.
Članak 114.
Članak 114.
(1) Pri izgradnji plinovoda (magistralnih i lokalnih), plinovodnih mreža, kućnih instalacija, kao i određivanju propisanih zaštitnih koridora plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, primjenjuju se važeći tehnički i sigurnosni propisi.
(2) Uz magistralni plinovod potrebno je osigurati zaštitni koridor plinovoda u širini 30 m lijevo i desno od plinovoda u kojem je zabranjeno graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi
(3) Visokotlačni napojni plinovodi (VT) položeni su podzemno na dubini najmanje 1,0 m. Udaljenost vanjske stjenke visokotlačnog plinovoda do najbliže građevine iznosi najmanje 10,0 m. Ako je plinovod položen u zaštitnom pojasu zelenila i sl., sigurnosna udaljenost je 7,0 m.
(4) Srednjetlačni napojni i razvodni plinovodi položeni su podzemno na dubini 1,0 m. Sigurnosna udaljenost vanjske stjenke ST plinovoda do građevine iznosi najmanje 2,0 m, a za NT plinovod najmanje 1,0 m. U skladu s tehničkom praksom srednjetlačni plinovod ima zaštitni pojas u neizgrađenim prostorima u širini od 6,0 m sa svake strane računajući od osi cjevovoda.
(5) Udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih cjevovoda ili podzemnih struktura koje nisu u vezi s plinovodom treba biti: Stranica 656 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. Minimalni razmaci Plinovodi međusobno Plinovod prema vodovodu i kanalizaciji Plinovod do toplovoda Plinovod prema informacijskim kablovima Plinovod do podzemnih elektroenergetskih vodova Plinovod od šahtova i kanala Plinovod od ruba vodotoka ili vanjske nožice nasipa
(6) Plinsku mrežu - cjevovode treba polagati u koridorima postojećih odnosno planiranih prometnica.
Članak 115.
Članak 115.
(1) Plinske redukcijske stanice (RS) do 6000 m3/h izgrađene na otvorenom uobičajeno kao limeni kiosci ili ormarići, moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 10,0 m, do javne ceste najmanje 4,0 m, do željezničke pruge 12,0 m, a do javne transformatorske stanice najmanje 4,0 m. Do RS treba osigurati kolni pristup s javno prometne površine.
(2) Detaljna lokacija RS, kao i veličina potrebne čestice, veličina i izgled same stanice koja ovisi o radnim i sigurnosnim uvjetima odredit će se u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja, na prostorima za koje je to propisano.
Ostali akti u ovom izdanju (25)
- Odluka o usvajanju Izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Čakovca za prvo polugodište 2023.
- Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Čakovca za prvo polugodište 2023.
- Odluku o stavljanju izvan snage UPU Čakovec - »Sajmište«
- Odluku o davanju na korištenje prostora kulture u vlasništvu Grada Čakovca
- Odluku o izmjenama Odluke o sufinanciranju boravka djece s područja Grada Čakovca u predškolskim ustanovama
- Odluku o izmjenama Odluke o visini ekonomske cijene usluge za Dječji vrtić Cvrčak
- Odluku o izmjenama Odluke o visini ekonomske cijene usluge za Dječji vrtić Cipelica
- Odluku o izmjenama Odluke o visini ekonomske cijene usluge i omjer sufinanciranja za predškolske ustanove kojima Grad Čakovec nije osnivač
- Odluku o izmjenama Plana mreže predškolskih ustanova na području Grada Čakovca
- Odluku o sufinanciranju programa produženog boravka u školskoj godini 2023./2024.
- Odluku o usvajanju Polugodišnjeg izvješća o radu gradonačelnice Grada Čakovca
- Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o Savjetu mladih Grada Čakovca
- Odluku o izmjeni Odluke o imenovanju likvidatora Dječjeg vrtića Čakovec
- Rješenje o razrješenju i imenovanju člana i predsjednika Odbora za financije i proračun Gradskog vijeća Grada Čakovca
- Rješenje o razrješenju i imenovanju člana i predsjednika Odbora za društvene djelatnosti Gradskog vijeća Grada Čakovca
- Izmjene i dopune Plana klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka predstavničkog i izvršnog tijela, unutarnjih ustrojstvenih jedinica Grada Čakovca te vijeća gradskih kotareva i mjesnih odbora
- Odluka o I. preraspodjeli sredstava planiranih u Proračunu Grada Čakovca za 2023. godinu
- Izmjene Plana prijma u službu za 2023.
- Prethodna suglasnost na Cjenik dimnjačarskih usluga
- Odluka o razrješenju i imenovanju Upravnog vijeća Centra za kulturu Čakovec
- Zaključak o prihvaćanju teksta Natječaja za dodjelu novčanih potpora za akademsku 2023./2024. godinu
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članova Koordinacijskog odbora akcije Grad Čakovec - prijatelj djece
- Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca - pročišćeni tekst
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona istok - sjeverni dio u Čakovcu - pročišćeni tekst
- Odluka Povjerenstva od 4. rujna 2023.