Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca - pročišćeni tekst

4. Odbor za Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Gradskog vijeća Grada Čakovca, na svojoj 12. sjednici održanoj 11. rujna 2023., temeljem članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/21, 2/22), izdaje pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca. Pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca obuhvaća Odluku o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 5/05) i njegove izmjene i dopune (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/09, 4/11, 6/14, 1/16, 3/16,1/17 i 2/23) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. KLASA: 029-01/23-01/24 URBROJ: 2109-2-02-23-06 Čakovec, 11. rujna 2023. PREDSJEDNICA ODBORA Štefanija Damjanović O D L U K A o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Generalni urbanistički plan grada Čakovca (u daljnjem tekstu GUP).
Članak 2.
(1) GUP-om se u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom uređenja Grada Čakovca, utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina s prijedlogom uvjeta i mjera njihovog uređenja.
(2) GUP sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te druge elemente važne za grad Čakovec.

Članak 3.

Članak 3.
(1) GUP se donosi za građevinsko područje grada Čakovca utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Čakovca, površine 990,28 ha i za planiranih 22000 stanovnika.
Članak 4.
(1) GUP predstavlja elaborat koji se sastoji od registratora s uvezanom knjigom s tekstualnim dijelom GUP-a i plastičnim košuljicama s grafičkim dijelom GUP-a.
Članak 5.
(1) Elaborat se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela GUP-a kako slijedi: I. O b r a z l o ž e n j e 1. P O L A Z I Š T A 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja naselja (grada) u odnosu na prostor i sustave Županije, Grada Čakovca i Države 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje 2. C I L J E V I P R O S T O R N O G R A Z V O J A I U R E Đ E N J A 2.1. Ciljevi prostornog razvoja općinskog ili gradskog značaja 2.1.1. Značaj posebnih funkcija naselja (grada) 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.1.3. Infrastrukturna opremljenost 2.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja ili grada 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. P L A N P R O S T O R N O G U R E Đ E N J A 3.1. Temeljna organizacija prostora naselja (grada) u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu općine ili grada, odnosno Grada Čakovca Stranica 624 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023.

Članak 5.

3.2. Organizacija, korištenje, namjena, uređenje i zaštita površina 3.2.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 3.2.2. Prikaz mreža društvenih djelatnosti 3.2.3. Prikaz prometne i telekomunikacijske mreže 3.2.4. Prikaz komunalne infrastrukturne mreže 3.2.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 3.2.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3.2.7. Način i uvjeti gradnje 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina 3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš II. O d r e d b e z a p r o v o đ e n j e 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANI- ČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA 2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DR- ŽAVU, ŽUPANIJU I GRAD ČAKOVEC 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOS- PODARSKIH DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBE- NIH GRAĐEVINA 6. UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I PO- VRŠINA PROMETNE, TELEKOMU- NIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRA- STRUKTURNE MREŽE 7. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRI- JEDNIH I OSJETLJIVIH PODRUČJA I CJELINA 8. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJO- BRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 9. POSTUPANJE S OTPADOM (OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE) 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJ- NOG UTJECAJA NA OKOLIŠ 11. MJERE PROVEDBE PLANA B/ grafički dio; III. G r a f i č k i d i o - k a r t o g r a f s k i p r i k a z i 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 2.a. Mreža gospodarskih djelatnosti 2.b. Mreža društvenih djelatnosti 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUK- TURNA MREŽA 3.a. Promet - cestovni, pješačko-biciklistički i željeznički 3.b. Pošta i telekomunikacije 3.c. Energetski sustav - plinoopskrba 3.d. Energetski sustav - elektroopskrba 3.e. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba i odvodnja 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.a. Uvjeti korištenja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 4.b. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 4.c. Oblici korištenja - urbana pravila 4.d. Način gradnje II. ODREDBE ZA PROVEDBU 0.1 POJMOVNIK

Članak 6.

Članak 6.
(1) U tekstualnom dijelu GUP-a izrazi i pojmovi koji se koriste u smislu ove odluke imaju slijedeće značenje: 1. adaptacija - jest sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena; 2. balkoni, lođe, istaci i sl. - dijelovi građevine u višim etažama, konzolno izbačeni izvan građevinskog pravca prizemlja; - balkoni su otvoreni dijelovi građevine; - lođe su otvoreni natkriveni dijelovi građevine; - istaci su zatvoreni dijelovi građevine izvan građevinskog pravca; 3. blok - dio gradskog prostora definiran sa svih strana uličnom mrežom ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.); 4. građevinska (bruto) površina (GBP) - način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade određen je važećim Pravilnikom o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade; 5. etaža je zajednički naziv za sve korisne razine zgrade, odnosno pojedinu etažu čini korisni prostor između pripadajućeg poda i stropa, ili poda i krovne konstrukcije, pri čemu je visinska kota poda iste etaže ista ili se razlikuje do okvirno ½ visine etaže (poluetaža). S obzirom Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 625 na odnos prema tlu etaže su: podrum(i), suteren, prizemlje, kat(ovi) i potkrovlje. Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže.

Članak 6.

5.1. puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 75% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja viši od 120 cm, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+2), iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov bez nadozida odnosno čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj konstrukciji najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu visina nadozida, ako je to potrebno radi oblikovanja vijenca, nije viša od 40 cm. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s potkrovnom etažom (npr. E=P+1+Pk), potkrovlje iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže može se oblikovati kao: - potkrovlje bez ili s visinom nadozida do 1,2 m pri čemu se prostor ispod krova (unutar krovišta) može urediti za korištenje, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje. 5.2. nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža oblikovana ravnim krovom, čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za 1,20 m.

Članak 6.

Ukupna visina, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, može iznositi najviše 3,5 m. Dozvoljene su konzolne nadstrešnice u funkciji zaštite od sunca i atmosferilija i slobode u arhitektonskom oblikovanja građevine. 5.3. podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. 5.4. suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena. 5.5. prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor se nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). 5.6. kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. 5.7. potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova i ima definiranu namjenu korisnog prostora (stambenu, poslovnu ili neku drugu). 6. Generalni urbanistički plan grada Čakovca (GUP grada Čakovca) - prostorni plan koji se, u skladu sa zakonom, donosi za građevinsko područje naselja grad Čakovec, granice kojega su određene Prostornim planom Grada Čakovca; 7. grad Čakovec - označava naselje Čakovec sa statusom grada; 8. Grad Čakovec - označava Čakovec, teritorijalnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave s položajem općine;

Članak 6.

9. gradski projekt - složene aktivnosti u uređenju prostora osobitog interesa za Grad, u kojima se Grad javlja kao sudionik u realizaciji bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je već uložio ili će tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili, općenito, u neku novu gradsku kvalitetu; 10. građevinskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici na način da se na njega naslanjaju najmanje 2 najistaknutije točke pročelja; 11. građevna čestica - čestica određena za gradnju građevina; 12. građevinska područja naselja - su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj naselja; 13. granica građevinskog područja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz ovog Plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica; 14. individualna stambena građevina je niska građevina stambene namjene, građena na vlastitoj građevnoj čestici, koja se u pravilu koristi u funkciji jedne obitelji, pri čemu građevina nema više od 3 stambene jedinice, a ovisno o zoni u Stranica 626 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. kojoj se nalazi, može sadržavati i prostore druge namjene. Za individualnu stambenu građevinu s vrijednošću BRP do 400,0 m2, dodatno se koristi i izraz obiteljska kuća. 15. individualna gradnja predstavlja način gradnje koji, bez obzira na namjenu, rezultira građevinom tipološki (po veličini, načinu oblikovanja, individualnom načinu korištenja i slično) približno jednakoj individualnoj stambenoj građevini.

Članak 6.

16. interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu; 17. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima; 18. kiosci - su sve montažne prenosive građevine koje se montiraju, odnosno postavljaju isključivo na javnim površinama u zonama svih namjena, maksimalne visine do sljemena 3,0 m i maksimalne ukupne tlocrtne površine 12 m2, ukoliko posebnim propisom Grada Čakovca nije određeno drugačije; 19. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) - odnos ukupne (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Ukoliko se obračunava na površinu zone ili česticu većeg građevnog kompleksa s obilježjima zone, označava se sa Kis. 20. koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice - zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. Ukoliko se obračunava na površinu zone ili česticu većeg građevnog kompleksa s obilježjima zone, označava se sa Kig. 21. konsolidirano područje - područje s dovoljno razvijenom mrežom ulica, mrežom drugih javnih površina i prepoznatljivom fizičkom strukturom; prostor se uređuje sa ciljem dopune i unapređivanja stanja, nova gradnja i uređenje (izgrađenog i neizgrađenog) se interpolira; 22. koridor ulice - površina između regulacijskih pravaca ulice - »građevna čestica ulice«;

Članak 6.

23. krovna kućica - dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe; 24. mogućnost gradnje građevina niskogradnje - jest mogućnost gradnje prometnica, pješačkih i rekreacijskih staza, infrastrukturnih razvoda, igrališta bez fiksnih (izgrađenih) gledališta i sl.; 25. mogućnost gradnje građevina visokogradnje - jest mogućnost građenja, dograđivanja i rekonstrukcije novih, odnosno postojećih, građevina koje imaju barem jednu korisnu nadzemnu ili podzemnu etažu. U ovu kategoriju se ubrajaju i kiosci kao i sve druge montažne prenosive građevine maksimalne ukupne (bruto) tlocrtne površine veće od 12 m2; 26. nadstrešnica - građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne čestice); 27. niska gradnja - gradnja niskih građevina; 28. niska građevina je građevina visine (vijenca) do 7,0 m i dozvoljene etažnosti do 4 etaže i to jedne podzemne etaže i tri nadzemne etaže (E=Po+P+1+NPE ili Pk); 29. niskokonsolidirano područje - područje na kojem ne postoji ni ulična mreža niti mreža drugih javnih površina ili je postojeća mreža toliko deficitarna da nije moguća gradnja bez planiranja novih ulica i drugih pratećih javnih površina; urbana područja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter područja (morfologiju, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet); 30. niz - građevna cjelina od najmanje tri međusobno prislonjene građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja koje uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline;

Članak 6.

31. osnovna građevina ili građevina osnovne namjene je građevina koja određuje namjenu građevne čestice. Namjena osnovne građevine u pravilu se određuje kao identična namjeni zone unutar koje se nalazi, ali može biti i druga, ukoliko je u poglavlju 1.1. odredbi za provođenje, navedena kao moguća namjena osnovne građevine. 32. parkirališne površine - su sve površine namijenjene prometu u mirovanju na javnim i privatnim građevnim česticama, a za koje su standardi i ostali kapaciteti i uvjeti propisani ovim Planom i posebnim propisima Grada Čakovca ili drugim posebnim propisima, pri čemu se parkirališnom jedinicom smatra jedno parkirališno ili garažno mjesto, za što se koristi i skraćeni izraz PGM; 33. poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s ostalih triju strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina; 34. pomoćna građevina - građevina koja namjenom upotpunjuje nisku i individualnu građevinu (prostori za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije koje služe za redovnu uporabu građevine); visina najviše jedna etaža (do 3,0 m, osim ako urbanim pravilima nije Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 627 drugačije određeno), uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida; 35. postojeća građevina - građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena.

Članak 6.

36. podzona - površina koju unutar iste grupe namjena, određenih za (osnovnu) zonu, izdvaja specifični sadržaj. 37. prateća građevina ili građevina prateće namjene je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz osnovnu građevinu, a prvenstveno je namijenjena obavljanju određene djelatnosti. Namjena prateće građevine treba biti kompatibilna namjeni osnovne građevine, a određuje se ovisno o namjeni zone u kojoj se nalazi i osnovne građevine uz koju se gradi, sukladno odredbama poglavlja 1.1. odredbi za provođenje. 38. prateći sadržaj stambene namjene se određuje kao djelatnost koja se može miješati sa stanovanjem na istoj građevnoj čestici u zonama u kojima je stanovanje predviđeno kao osnovni ili jedan od mogućih osnovnih sadržaja zone (S, M, M1 i M2), pri čemu se djelatnosti dijele s obzirom na mogući negativni utjecaj na stanovanje, na: - tihe i čiste djelatnosti, kao pretežito poslovne djelatnosti, kod obavljanja kojih se ne javljaju negativni utjecaji na okoliš u pogledu povećanja buke, zagađenja zraka i slično, odnosno: - intelektualne i slične usluge, koje se obavljaju u uredima, - osobne usluge, pretežito obrtničke razine (frizerske, manikerske, kozmetičke, fotografske, krojačke, postolarske i slično) - specijalizirane usluge koje se obavljaju u malim ordinacijama (farmaceutske, liječničke, veterinarske usluge isključivo za male životinje i slično), - specijalizirane trgovačke djelatnosti prikladne za obavljanje u malim prostorima i bez potrebe za većim skladištima i/ili manipulativnim prostorom, - ugostiteljsko - turističke djelatnosti bez bučnih muzičkih ili drugih bučnih sadržaja (restorani, caffe barovi, manji turistički stacionari kao apartman, pansion ili manji hotel i slično), - određene vrste socijalnih usluga dnevnog ili stacionarnog tipa (udomiteljske usluge, zbrinjavanje starih i nemoćnih osoba i slično), - druge djelatnosti koje nemaju negativan učinak na okoliš, niti na kvalitetu stanovanja.

Članak 6.

- bučne i potencijalno opasne djelatnosti - kao proizvodne i poslovne djelatnosti, kod kojih se potencijalno javlja negativan učinak na okoliš u pogledu povećanja buke, zagađenja zraka i slično, ali koji utjecaji se mogu svesti u propisima dozvoljene okvire, primjenom posebnih mjera zaštite, odnosno: - ugostiteljske usluge s potencijalno bučnim sadržajima (noćni klubovi, disko klubovi, ugostiteljski prostori s pratećim vanjskim športskim igralištima i slično) - usluge servisa (automehaničarske, autoelektričarske i slično), - proizvodnja u malim radionicama (stolarskim, limarskim, strojobravarskim i slično), - druge djelatnosti koje, uz primjenu mjera zaštite, nemaju negativan učinak na okoliš, niti na kvalitetu stanovanja. 39. pretežiti sadržaj zone označava sadržaj za koji se očekuje da prevladava unutar površine zone označene grafičkim prikazom 1/Korištenje i namjena površina, pri čemu su u poglavljima 1.1.1. do 1.1.14. za pojedine zone, odnosno podzone, određeni minimalni i/ili maksimalni udjeli sadržaja koji je definiran kao pretežiti. 40. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.; 41. regulacijskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra granica građevne čestice prema dodirnoj prometnoj površini. Građevna čestica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca; 42. rekonstrukcijom postojećih građevina, prema ovim odredbama, smatra se uklanjanje vanjskog dijela građevine, izmjena tehnološkog procesa i opreme, promjena namjene, nadogradnja i dogradnja, tj. izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Rekonstrukcijom se smatra:

Članak 6.

- dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na postojećim građevinama stambene namjene; - dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske namjene na postojećim građevinama i sklopovima gospodarske namjene u građevinskim područjima naselja; - dogradnja i nadogradnja manjih postojećih pomoćnih građevina (spremište, sanitarije, garaža, drvarnica, kotlovnica, septička jama, cisterna i sklonište); - promjena namjene postojećeg gospodarskog, stambenog i pomoćnog prostora ili građevine Stranica 628 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. (ili dijela građevine) u gospodarski, stambeni i pomoćni prostor ili građevinu (ili dio građevine), u okviru postojećih gabarita i u građevinskim područjima naselja; - modernizacija i proširenje mreže postojećih građevina, uređaja i vodova infrastrukture; 43. samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina; 44. stambena građevina je građevina koja se koristi isključivo za stanovanje. 45. stambeno - poslovna građevina je, u smislu ovog plana, građevina koja osim stanovanja sadrži i prostore u funkciji gospodarskih ili društvenih namjena, određenih prema članku 8. stavku 1. odredbi za provođenje, pri čemu moguća kombinacija namjena u pojedinom slučaju ovisi o zoni u kojoj je građevina locirana. 46. tavan - dio građevine isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje;

Članak 6.

47. tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih natkrivenih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma; 48. ugostiteljstvo manjeg mjerila - u pravilu ugostiteljski sadržaj manjeg kapaciteta gostiju (do 20 - zdravljak, pečenjarnica, pizzeria, bistro, slastičarnica, buffet) 49. ugostiteljstvo većeg mjerila - u pravilu ugostiteljski sadržaj većeg kapaciteta, sa većim brojem potrebnih parkirališnih mjesta i bučnom djelatnošću (hotel, motel, pansion, restoran, kavana, noćni klub, noćni bar, disco-bar, discoclub, pivnica, krčma) 50. ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih dviju strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina; 51. urbana matrica je karakteristična (dvodimenzionalna ili trodimenzionalna) prostorna organizacija (shema) naselja ili dijela naselja. Kao rezultat načina uređivanja i gradnje naselja ili dijela naselja u prošlosti, urbana matrica predstavlja osnovu za određivanje urbanih pravila, odnosno uvjeta interpolacije nove gradnje u dovršenim dijelovima naselja (visoko konsolidiranim područjima) i uvjeta dovršetka izgradnje pretežito izgrađenih, ali nedovršenih dijelova naselja (konsolidiranih područja). 52. urbana oprema - jest sva oprema, koja se montira odnosno postavlja na površinama svih namjena, kojom se oplemenjuje urbani prostor (koševi za smeće, stajališta javnog prijevoza, držači bicikala, oglasni i reklamni panoi, smjerokazi i ostali znakovi, klupe, vaze za cvijeće, zaštitni stupići i sl.);

Članak 6.

53. urbani blok - jest karakterističan sklop vezanih građevina koji okružuju određeni slobodni prostor (dvorište) čineći ga tako više intimnim, te ga odvajajući od okolnog javnog prostora opterećenog kolnim i/ili pješačkim prometom. Građevine koje čine urbani blok mogu biti u potpunosti vezane pa imati odgovarajuće kolne prolaze za pristup unutrašnjem dvorištu ili mogu biti odvojene na jednom ili više mjesta, ali na način da se forma bloka i dalje jasno iščitava. Građevine urbanog bloka čine karakteristična ulična pročelja u potezu jer im se, u načelu, građevinski pravac podudara s regulacijskim pravcem; 54. visina građevine utvrđuje se kao visina vijenca građevine, a mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg punog kata, odnosno do vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m. 55. visoka gradnja - gradnja visokih građevina; 56. visoka građevina je građevina s najmanje 4 pune nadzemne etaže (Emin=P+3). 57. visokokonsolidirano područje - stabilno područje s obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti; morfološke i programske promjene su najstrože kontrolirane (povijesno nasljeđe) ili nisu niti moguće, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgrađene i neizgrađene strukture; to su gradska područja koja imaju status povijesnog nasljeđa, gradska područja koncipirana po principima moderne, dovršena nova naselja, cjeloviti kompleksi jedne namjene; 58. višestambena građevina je građevina s 4 i više zasebnih stambenih jedinica, građena na vlastitoj građevnoj čestici, a ovisno o zoni u kojoj se nalazi može sadržavati i prostorne jedinice druge namjene. Za višestambeni način stanovanja dodatno se koristi i izraz kolektivno stanovanje.

Članak 6.

59. višestambena gradnja predstavlja način gradnje koji rezultira građevinom tipološki (po veličini, načinu oblikovanja, kolektivnom načinu korištenja i slično) približno jednakoj višestambenoj građevini, bez obzira na namjenu građevine. 60. vrtni paviljon - građevina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgrađenih površina (Z1, Z2); 61. zamjenska građevina - građevina, gradnji koje prethodi uklanjanje postojeće građevine na građevnoj čestici, a gradi se prema urbanim pravilima za gradnju novih građevina, osim ako urbanim pravilima nije određeno drugačije; Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 629 62. zona ili funkcionalna zona je površina unutar gradskog područja određena temeljem kriterija namjene (sadržaja). Površinu (veličinu) pojedine zone grafički određuju granice zone prema kartografskom prikazu 1/Korištenje i namjena prostora, bez obzira na prometnu mrežu koja u pojedinim slučajevima razdjeljuje zonu na manje površine. Za određene zone, kod kojih se očekuje miješanje naamjena, GUP je odredio minimalne, odnosno maksimalne udjele pojedinih namjena ili grupe namjena unutar zone. Kod obračuna udjela određenih namjena u površini zone, a što se naročito primjenjuje kod izrade prostornih planova užih područja, udio se obračunava u odnosu na korisnu površinu zone, odnosno na površinu zone u koju nisu uključene površine javnih prometnica (ukupna površina zone prema kartografskom prikazu br. 1. umanjena za zbroj površina javnih prometnica unutar površine zone).

Članak 6.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANI- ČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 7.
(1) Uvjeti određivanja korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnom urbanističkom planu su: - temeljna obilježja prostora i razvoja Čakovca; - valorizacija postojeće prirode i izgrađene sredine; - postojeći i planirani broj stanovnika; - poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina; - racionalno korištenje infrastrukturnih sustava. 1.1. Korištenje i namjena prostora
Članak 8.
(1) Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena utvrđeni su i označeni bojom te planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1/ Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:5000 u pravilu granicama katastarskih čestica i to kako slijedi: 1. stambena namjena (žuta) -S 2. mješovita namjena (narančasta) M • pretežito stambena -M1 • pretežito poslovna -M2 3. javna i društvena namjena (crvena) D • upravna - D1 • socijalna - D2 • zdravstvena - D3 • predškolska - D4 • školska - D5 • visoko učilište - D6 • kulturna - D7 • vjerska - D8 4. gospodarska namjena - proizvodna (ljubičasta) - I • pretežito industrijska - I1 • pretežito zanatska - I2 5. gospodarska namjena - poslovna (smeđa) - K • pretežito uslužna - K1 • pretežito trgovačka - K2 • komunalno servisna - K3 6. gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička (crvena) - T • hotel - T1 7. posebna namjena (ljubičasta) - N 8. športsko rekreacijska namjena (zelena) - R • šport s izgradnjom - R1 • šport bez izgradnje - R2 • kupalište - R3 • poligon za dresuru pasa - R5 9. javne zelene površine (zelena) - Z • javni park - Z1 • dječje igralište - Z2 • odmorište, manji park - Z3 • botanički vrt - Z4 10. zaštitne zelene površine (zelena) - Z 11. visoko zelenilo, šuma (zelena) - Š 12. površine infrastrukturnih sustava (bijela) - IS • pročistač otpadnih voda IS1 • trafostanica - IS2 • benzinska postaja - IS3 • parkiralište - IS4 • teretni terminal - IS5 13. groblje - (znak) G 14. vodene površine (plava) V 15. poljoprivredne zelene površine (tirkizna) -PZ
(2) Površine označene na način određen prema stavku 1. ovog članka, određuju funkcionalna područja ili zone, odnosno podzone, u kojima se sadržaji određuju kao isključivi ili pretežiti, ovisno o uvjetima određenim poglavljima 1.1.1. do 1.1.14. odredbi za provođenje.

Članak 8.

(3) Osnovnu namjenu pojedine zone određuje planska oznaka kao kombinacija boje (šrafure) i oznake namjena, a ukoliko se uz navedeno pojavljuje i dodatna oznaka namjene, ona označava namjenu koja se unutar zone može pojaviti kao prateći sadržaj. 1.1.1. Stambena namjena - S
Članak 9.
(1) Stambene zone (S) su područja s pretežitom stambenom namjenom, pri čemu udio površina namijenjenih stanovanju u korisnoj površini zone treba Stranica 630 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. iznositi najmanje 60%. Unutar neizgrađenih dijelova stambenih zona najmanje 10% ukupne površine zone potrebno je urediti kao javne zelene površine, ne uključujući zeleni koridor prometnih površina, na način da je minimalno 30% javne zelene površine uređeno kao visoko zelenilo.
(2) Stambena izgradnja se, ovisno o urbanim pravilima ili stambenoj gustoći propisanoj ovim planom, može oblikovati kao individualna ili višestambena.
(3) Pojedinačnu građevnu česticu je unutar stambene zone najprihvatljivije koristiti u isključivoj stambenoj namjeni, ali ukoliko planom uređenja užeg područja pojedinog dijela grada to nije izričito zabranjeno, prateći sadržaji stambene namjene za tihe i čiste djelatnosti, određeni prema članku 6. stavku 1. točki 38. ovih odredbi, mogu se urediti: - na pojedinačnoj čestici individualne gradnje, do 150,0 m2 neto površine pratećeg sadržaja, - na pojedinačnoj čestici višestambene gradnje, do 30% ukupnog BRP-a ili do vrijednosti BRP-a koja je jednaka izgrađenosti građevne čestice (okvirno površina prizemlja).

Članak 9.

(4) U stambenim zonama se, uz uvjet da se na čestici ne grade stambeni sadržaji, na zasebnoj (vlastitoj) građevnoj čestici površine do 1,0 ha mogu graditi: - društveni sadržaji funkcionalno vezani uz stanovanje - predškolski sadržaji, sadržaji dopunskog obrazovanja, ustanove socijalne skrbi i slično, - športsko - rekreacijska igrališta za male sportove (tenis, košarka i sl.) pod uvjetom da su od stambenih sadržaja udaljena najmanje 12,0 m, - parkovi i dječja igrališta, - otvorena parkirališta, - građevine infrastrukture i druge građevine u funkciji komunalnog opremanja, - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su im djelatnosti kompatibilne.
(5) Djelatnosti koje se obavljaju u stambenim zonama ne smiju bukom, mirisom, intenzitetom prometa, ni drugim negativnim osobinama, narušavati primarno stambenu namjenu zone.
(6) Postojeći sadržaji koji se nalaze u stambenim zonama, a koji su suprotni navedenima u ovom članku, preporučaju se premjestiti u druge odgovarajuće zone, ali se mogu rekonstruirati, pod uvjetom da se rekonstrukcijom ne povećava površina ni volumen prostora obavljanja djelatnosti, ne mijenja tehnologija, niti povećava kapacitet djelatnosti. 1.1.2. Mješovita namjena - M

Članak 10.

Članak 10.
(1) Zone mješovite namjene (M) se određuju kao područja miješanja stambenih, te određenih vrsta sadržaja gospodarske, društvene, te športsko - rekreacijske namjene, javnih zelenih površina i površina namijenjenih infrastrukturnim građevinama, pod uvjetom da stanovanje koje je unutar ovih zona sadržano u većem ili manjem udjelu, ima približno jednaku kvalitetu kao i stanovanje u stambenim zonama. Unutar neizgrađenih dijelova zona mješovite namjene M (M1, M2) najmanje 10% ukupne površine zone potrebno je urediti kao javne zelene površine, ne uključujući zeleni koridor prometnih površina, na način da je minimalno 30% javne zelene površine uređeno kao visoko zelenilo.
(2) Područja za razvoj grada (planirane zone) i prostori određeni za urbanu obnovu (niskokonsolidirana područja), kojima je u grafičkom prikazu br. 1/Korištenje i namjena prostora utvrđena mješovita namjena (M) trebaju se planirati na način da se planom uređenja užeg područja minimalno 30% korisne površine zone namijeni stambenim sadržajima.
(3) S obzirom na udio i tipologiju stanovanja, te odnos prema drugim sadržajima, mješovite zone se u pojedinim dijelovima grada dodatno specificiraju kao podzone: - mješovite, pretežito stambene namjene M1, za područja s tendencijom uređenja stambenih površina unutar zone, u udjelu većem od 50% korisne površine zone, - mješovite, pretežito poslovne namjene M2, za područja s tendencijom uređenja određenih vrsta gospodarskih sadržaja unutar zone, u udjelu većem od 50% korisne površine zone.

Članak 10.

(4) Udio stambenih sadržaja, određen za podzone mješovite namjene, prema stavku 3. ovog članka, primjenjuje se i na niskokonsolidirana područja kod izrade planova užih područja.
(5) Stambena gradnja se, ovisno o urbanim pravilima ili stambenoj gustoći propisanoj ovim planom, može unutar mješovitih zona oblikovati kao individualna ili višestambena.
(6) Sadržaji društvenih djelatnosti se, radi međusobne nekompatibilnosti, na istoj čestici unutar zona mješovite namjene, ne mogu kombinirati sa gospodarskim sadržajima, osim djelatnosti uprave i kulture, koje se smatraju kompatibilnima s uslužnim poslovnim sadržajima.
(7) Djelatnosti koje se obavljaju u mješovitoj zoni, ne smiju bukom, mirisom, intenzitetom prometa, ni drugim negativnim osobinama, narušavati stambenu namjenu zone.
(8) Prostori u kojima se obavljaju bučne i potencijalno opasne djelatnosti, a koje se pod uvjetima iz članka 11. ovih odredbi mogu locirati u pojedinim mješovitim zonama, trebaju od najbližeg stambenog prostora na vlastitoj i na susjednim građevnim česticama, od smještajnih turističkih sadržaja, te obrazovnih i zdravstvenih sadržaja, biti udaljeni najmanje 20,0 m, a pri obavljanju bučne i potencijalno opasne djelatnosti treba primijeniti potrebne mjere zaštite od negativnih utjecaja djelatnosti. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 631
(9) Djelatnosti koje se obavljaju u legalno izgrađenim građevinama unutar mješovitih zona, a koje ne zadovoljavaju uvjete iz ovog članka ili se ne mogu svrstati u dozvoljene, prema članku 11. odredbi za provođenje, preporuča se premjestiti u druge odgovarajuće zone, ali se postojeće građevine u kojima se takve djelatnosti obavljaju, mogu rekonstruirati, pod uvjetom da im se rekonstrukcijom ne povećava površina ni volumen, ne mijenja tehnologija, niti povećava kapacitet.

Članak 11.

Članak 11.
(1) Na površinama mješovitih zona, odnosno podzona (M, M1, M2), pojedinačne čestice na kojima postoji ili se predviđa stambeni sadržaj mogu se koristiti kao isključivo stambene ili na način da se stanovanje miješa s pratećim sadržajima stambene namjene, određenim prema članku 6. stavku 1. točki 38. ovih odredbi, i to: - na pojedinačnoj čestici individualne gradnje tihe i čiste djelatnosti mogu se locirati u zoni mješovite namjene (M) i obje podzone mješovite namjene (M1, M2), do 70% ukupnog BRP po čestici. - na pojedinačnoj čestici višestambene gradnje se tihe i čiste djelatnosti mogu locirati u u zoni mješovite namjene (M) u konsolidiranim (pretežito dovršenim), visoko konsolidiranim (dovršenim) područjima grada, te zonama predviđenim za preoblikovanje (urbanu obnovu) i obje podzone mješovite namjene (M1, M2), do 70% ukupnog BRP po čestici, - na pojedinačnoj čestici višestambene gradnje se tihe i čiste djelatnosti mogu locirati u zoni mješovite namjene (M) u niskokonsolidiranim - planiranim zonama, do 50% ukupnog BRP po čestici, - na pojedinačnoj čestici individualne gradnje bučne i potencijalno opasne djelatnosti: - ne mogu se locirati u mješovitoj zoni (M), - mogu se locirati u mješovitoj, pretežito stambenoj zoni (M1) do najviše 300,0 m2 bruto tlocrtne površine građevine po čestici, isključivo na gradskim područjima Buzovec, Pustakovec, Putjane i u Poljskoj ulici na području Martana, - mogu se locirati u mješovitoj, pretežito poslovnoj zoni (M2) do 70% ukupnog BRP po čestici, isključivo na gradskim područjima Buzovec, Pustakovec, Putjane i Martane.

Članak 11.

- na pojedinačnoj čestici višestambene izgradnje u mješovitim zonama (M, M1, M2), bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati.
(2) Na površinama mješovitih zona, odnosno podzona (M, M1, M2), uz uvjet da je veličina građevne čestice u podzoni pretežito stambene namjene (M1) dodatno ograničena na najviše 1,0 ha, se na pojedinoj čestici, na kojoj ne postoji i/ili nije predviđen stambeni sadržaj mogu graditi građevine: - sadržaja identičnih onima koji se definiraju kao prateći sadržaji stambene namjene, za tihe i čiste djelatnosti, prema članku 6. stavku 1. točki 38., - društveni sadržaji funkcionalno vezani uz stanovanje - osnovnoškolski, predškolski i sadržaji dopunskog obrazovanja, - zdravstveni sadržaji i sadržaji socijalne skrbi, - građevine namijenjene kulturi, - vjerske građevine, - športsko - rekreacijska igrališta za male sportove (tenis, košarka i sl.), pod uvjetom da su igrališta od najbližih stambenih prostora udaljena najmanje 12,0 m, - parkovi i dječja igrališta, - otvorena parkirališta i podzemne garažne zgrade, - građevine infrastrukture i druge građevine u funkciji komunalnog opremanja, - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su im djelatnosti kompatibilne.
(3) U mješovitoj zoni (M) bez obzira na veličinu čestice i u podzoni mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) na česticama manjim od 1,5 ha, se dodatno u odnosu na stavak 2. ovog članka, na pojedinoj građevnoj čestici, na kojoj ne postoji i/ili nije predviđen stambeni sadržaj, mogu graditi:

Članak 11.

- kompleksi gospodarskih, poslovnih sadržaja - uslužnih i/ili trgovačkih (trgovački centri, poslovni centri, upravni centri i slično), - gospodarski, ugostiteljsko - turistički uslužni i smještajni sadržaji sukladno posebnom propisu o kategorizaciji, - građevine komunalnih usluga, osim za djelatnost zbrinjavanja otpada, - društveni sadržaji - srednjoškolski i visokoškolski, uključujući i smještajne zgrade za učenike i studente, - garažne zgrade, - kombinacija sadržaja iz ovog stavka i stavka 2. ovog članka, ukoliko su im djelatnosti kompatibilne. 1.1.3. Javna i društvena namjena - D

Članak 12.

Članak 12.
(1) Zone javne i društvene namjene (D) se koriste za gradnju isključivo primarno javnih i društvenih građevina.
(2) Područja za razvoj grada i prostori određeni za urbanu obnovu (niskokonsolidirana područja), kojima je u grafičkom prikazu br. 1/Korištenje i namjena Stranica 632 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. prostora utvrđena društvena namjena (D) mogu se planirati na način da se planom uređenja užeg područja kao prateći sadržaji zone, bilo na zasebnim česticama unutar zone, ili kao prateći sadržaj građevnog kompleksa društvene namjene, predvide stanovanje kolektivnog tipa, ugostiteljstvo manjeg mjerila, te prostori manjih površina namijenjeni trgovačkim i uslužnim sadržajima iz kategorije tihih i čistih, prema članku 6. stavku 1. točki 38. odredbi za provođenje.
(3) Unutar podzona javne i društvene namjene ne može se odvijati gradnja građevina stambene namjene, ali se dozvoljava gradnja prostorija stambene namjene unutar građevina osnovne namjene isključivo za potrebe smještaja obitelji zaposlenog domara, čuvara, kućepazitelja i slično.
(4) Podzone javne i društvene namjene se dijele na: • podzone upravnih djelatnosti D1, • podzone socijalnih djelatnosti D2, • podzone zdravstvenih djelatnosti D3, • podzone predškolskih djelatnosti D4, • podzone djelatnosti školstva D5, • podzone visokog učilišta D6, • podzone kulturnih djelatnosti D7, • podzone vjerskih djelatnosti D8.
(5) U zonama javne i društvene namjene mogu se na samostalnim česticama graditi i uređivati javna dječja igrališta, javne zelene površine, javne prometne površine i garažno-parkirne kuće.

Članak 12.

1.1.4. Gospodarsko proizvodna namjena - I
Članak 13.
(1) Zona gospodarsko proizvodne namjene (I) omogućava gradnju građevina i građevnih kompleksa svih vrsta proizvodnih djelatnosti osim primarne poljoprivredne proizvodnje i svih vrsta prerađivačkih djelatnosti, uz uvjet da se ne radi o proizvodnim i prerađivačkim djelatnostima »teške industrije«, odnosno da navedene djelatnosti nemaju negativan utjecaj na okoliš i stanovanje ili da se njihov potencijalni utjecaj na okoliš i stanovanje može anulirati primjenom odgovarajućih mjera zaštite.
(2) Za gospodarsko proizvodnu namjenu (I) određene su podzone: • pretežito industrijska - I1, • pretežito zanatska - I2.
(3) Na površinama gospodarsko proizvodne pretežito industrijske namjene (I1) mogu se graditi građevine slijedeće namjene: - industrijski i gospodarsko proizvodni pogoni svih vrsta; - skladišni prostori; - poslovni, uredski i trgovački sadržaji.
(4) Na površinama gospodarsko proizvodne pretežito zanatske namjene (I2) mogu se graditi građevine slijedeće namjene: - industrijsko zanatsko obrtnički pogoni svih vrsta; - skladišni prostori; - poslovni, uredski i trgovački sadržaji.
(5) Unutar zona gospodarske proizvodne namjene ne može se predvidjeti gradnja građevina niti prostorija stambene namjene, društvenih djelatnosti, kao ni ugostiteljsko - turističkih stacionara (hotela, motela, pansiona i slično).
(6) Unutar područja označenih oznakom 1.6. i 2.2., prikazanih u kartografskom prikazu br. 4.c (Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Oblici korištenja - urbana pravila) mogu se unutar područja gospodarske proizvodne namjene (I, I1, I2) graditi građevine gospodarsko poslovne namjene, odnosno postojeće građevine gospodarske, industrijske ili zanatske namjene mogu se prenamijeniti u građevine trgovačko uslužnih namjena K1 i K2.

Članak 13.

1.1.5. Gospodarsko poslovna namjena - K
Članak 14.
(1) Zona gospodarsko poslovne namjene (K) omogućava gradnju građevina i građevnih kompleksa svih vrsta poslovnih djelatnosti - uslužnih, trgovačkih i komunalno servisnih, uz uvjet da se ne radi o djelatnostima postupanja s otpadom ili drugim vrstama djelatnosti s negativnim utjecajem na okoliš ili stanovanje.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka na prostoru istočne industrijske zone i na prostoru komunalnih servisa sjeverno od groblja u Mihovljanu, može se organizirati i reciklažno dvorište neopasnog komunalnog otpada.
(3) Za gospodarsko poslovne namjene (K) određene su podzone: • podzone pretežito uslužnih djelatnosti K1, • podzone pretežito trgovačke djelatnosti K2, • podzone pretežito komunalno servisne djelatnosti K3.
(4) U podzonama trgovačko-uslužnih djelatnosti (K1, K2) može se odvijati gradnja građevina koje sadrže jednu uslužnu ili trgovačku djelatnost ili kombinaciju više uslužnih i/ili trgovačkih djelatnosti, te ugostiteljsko - turistički stacionari (hotel, pansion i slično).
(5) U podzonama komunalno servisnih djelatnosti (K3) može se odvijati gradnja građevina koje su namijenjene isključivo osnovnoj djelatnosti distribucije te upravljanja i unapređivanja distribucije svim energentima i vodom, zajedno sa svim komplementarnim djelatnostima uključujući rad sa strankama (potrošačima). Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 633
(6) Na površinama gospodarsko poslovne namjene (K) mogu se graditi građevine za slijedeće sadržaje:

Članak 14.

- poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno servisni sadržaji te hoteli.
(7) Na površinama gospodarsko poslovne namjene (K) mogu se graditi građevine i za druge, kompatibilne sadržaje: - izložbeni i izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja; - ugostiteljske građevine i građevine za zabavu; - komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže; - športsko-rekreacijski sadržaji; - javne i zaštitne zelene površine.
(8) Unutar zona gospodarsko poslovne namjene (K) ne mogu se graditi građevine za industrijsko-zanatsku proizvodnju, kao ni gradnja građevina niti prostorija stambene namjene.
(9) Unutar područja označenih oznakom 1.6. i 2.2., prikazanih u kartografskom prikazu br. 4.c (Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Oblici korištenja - urbana pravila) mogu se graditi građevine za industrijsko-zanatsku proizvodnju, odnosno postojeće građevine trgovačko uslužnih namjena K1 i K2 mogu se prenamijeniti u I1 i I2. 1.1.6. Gospodarska ugostiteljsko-turistička namjena - T

Članak 15.

Članak 15.
(1) Zone ugostiteljsko-turističke namjene (T) namijenjene su uređenju površina i izgradnji ugostiteljskog sadržaja.
(2) Za ugostiteljsko-turističku namjenu (T) određena je dodatno i podzona: • hotel T1.
(3) Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene prvenstveno će se razvijati u zonama gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene, dok se pojedinačne građevine ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi i unutar zona drugih namjena, u skladu s ukupnim odredbama ovog Plana. 1.1.7. Športsko-rekreacijska namjena - R