Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca - pročišćeni tekst
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 641
Članak 50.
Članak 50.
(1) Ukoliko urbanim pravilima nije propisano drugačije, najveća dozvoljena etažnost kompleksa društvenih djelatnosti i športsko - rekreacijskih kompleksa, ovisno o vrsti djelatnosti, je slijedeća: - za predškolske ustanove E= Po+P+1+NPE, - za osnovnoškolske ustanove i dopunsko obrazovanje E= Po+P+2+NPE, - za srednjoškolske ustanove i učilišta E= Po+P+3, - za komplekse bolnica E= Po+P+6, - za druge građevine zdravstva i socijalne skrbi E= Po+P+4+NPE, - za vjerske građevine s pratećim sadržajima E= Po+P+2+NPE, - za druge društvene sadržaje E= Po+P+2+NPE, - za športske i rekreacijske dvorane i prateće sadržaje E= Po+P+3, - za građevine športskih klubova i sanitarne prostore uz otvorena igrališta E= Po+P+NPE.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, postojeće građevine koje imaju etažnost veću od navedene, mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ukoliko tehničko - tehnološka oprema građevine društvene namjene zahtjeva veću visinu, veća visina dozvoljena je na maksimalno 30% tlocrtne projekcije građevine.
(4) Odredba stavka 3. ovog članka odnosi se i na zgrade društvene namjene koje se nalaze unutar prostornih obuhvata UPU-a koji su na snazi, a kojima takva mogućnost nije predviđena.
Članak 51.
Članak 51.
(1) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena najmanje 20%, te hortikulturno uređena, a građevne čestice društvene namjene - D2 (građevine socijalne namjene, kao što su domovi za starije, domovi palijativne skrbi, domovi za djecu, domovi za skrb osoba s posebnim potrebama i sl.) trebaju imati najmanje 30% površine namijenjene zelenilu.
(2) Potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, za sve vrste društvenih sadržaja, uključujući i športsko - rekreacijske potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici, prema normativima iz članka 95. ove odluke.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, za društvene sadržaje koji se nalaze unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline grada Čakovca, potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta može se osigurati i na drugoj, za to pogodnoj čestici odnosno na javnim parkirališnim površinama i/ili javnoj garaži uz suglasnost Grada Čakovca. 4.1. Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole
Članak 52.
Članak 52.
(1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići), osnovne i srednje škole planiraju se tako da pokriju Stranica 642 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu, a prema mreži, za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
(2) Prigodom određivanja lokacija za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put djeteta/đaka od stanovanja do predškolske ustanove/škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Građevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu.
(3) Izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi dječji vrtić i jaslice može biti najviše 30%, a građevne čestice na kojoj će se graditi škola 40%. 4.1.1. Predškolske ustanove (dječji vrtić i jaslice)
Članak 53.
Članak 53.
(1) Potrebe za predškolskim ustanovama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika.
(2) Prigodom gradnje predškolskih ustanova primjenjuju se slijedeći normativi: - ukupni broj djece predškolske dobi određuje se s 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim ustanovama 80%; - pojedini dječji vrtić za kojeg se površine osiguravaju GUP-om potrebno je dimenzionirati na 80 - 150 djece, - veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 40 m2 građevinskog zemljišta po djetetu za prizemnu građevinu odnosno u skladu s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. 4.1.2. Osnovne škole
Članak 54.
Članak 54.
(1) Prigodom gradnje osnovnih škola primjenjuju se slijedeći normativi: - broj djece školske dobi određuje se s 10% broja stanovnika; - broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika; - veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 30-50 m2 po učeniku.
(2) Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u jednoj smjeni. 4.1.3. Srednje škole
Članak 55.
(1) Prigodom gradnje srednjih škola primjenjuju se slijedeći normativi: - prostorni kapacitet srednjoškolske građevine određuje se najviše za 1200 učenika; - broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika; - veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 20-40 m2 po učeniku. 4.2. Visoka učilišta
Članak 56.
Članak 56.
(1) Razvoj i širenje visokih učilišta u Čakovcu temeljit će se na postojećoj situaciji i dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih znanosti i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovništva. 4.3. Zdravstvena i socijalna skrb
Članak 57.
(1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a gradnja novih odredit će se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora. 4.4. Vjerske građevine
Članak 58.
Članak 58.
(1) Postojeće vjerske građevine proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a nove graditi prema potrebama i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora.
(2) Manje kapelice, križevi i sl. mogu se graditi i na neizgrađenim zelenim površinama, predviđenima planom korištenja i namjene prostora. 4.5. Drugi sadržaji društvenog interesa
Članak 59.
(1) Drugi sadržaji društvenog interesa (uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke) planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora.
(2) Spomenici, spomen-obilježja i sl. mogu se graditi i na zelenim površinama. 4.6. Športsko-rekreacijski kompleksi
Članak 60.
Članak 60.
(1) Športsko-rekreacijski kompleks s gradnjom (R1): Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 643 - gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina provodi se na temelju cjelovitog prostornog rješenja kompleksa; - najveća izgrađenost kompleksa, odnosno građevne čestice je 40%; - najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne česticeje h/2; - visina građevine uvjetovana je specifičnim zahtjevima pojedine vrste športa; - prirodni teren mora biti najmanje 30% površine kompleksa, odnosno pojedine građevne čestice; - prirodni teren se parkovno uređuje; - športski sadržaji moraju zauzimati najmanje 70% BRP-a građevine, a drugo mogu biti prateći sadržaji; - potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativima iz članka 95. ove odluke; - športsko-rekreacijski kompleksi za koje postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja i/ili obveza donošenja urbanističkih planova označeni su na kartografskom prikazu 4b Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite;
(2) Športsko-rekreacijske površine bez gradnje (R2): - uređuju se izgradnjom otvorenih igrališta bez gledališta i sa ograničenom gradnjom za prateće sadržaje, koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (sanitarije, garderoba, športski klub); - ukupni BRP građevina za prateće sadržaje određuje se do 150 m2/ha športsko-rekreacijskog kompleksa, odnosno građevne čestice; - najveća visina građevine je 7,0 m;
Članak 60.
- prateće građevine mogu se graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih športsko-rekreacijskih sadržaja; 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 61.
(1) Uvjeti i način gradnje stambenih građevina određeni su u urbanim pravilima ove odluke i na kartografskim prikazima br. 1/ Korištenje i namjena prostora; br. 4d/ Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - način gradnje; br. 4b/ Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - oblici korištenja-urbana pravila.
(2) Uvjeti lociranja, gradnje i oblikovanja građevina, prema kojima se u stambenim (S) i mješovitim zonama (M, M1 i M2) lociraju nestambeni sadržaji, jednaki su kao i za stambene, a određuju se prema poglavljima od 5.1 do 5.7. odredbi za provođenje. 5.1. Stanovanje u odnosu na namjenu zone
Članak 62.
Članak 62.
(1) Stanovanje je u gradskom građevinskom području, kao osnovna ili prateća namjena na pojedinoj građevnoj čestici, predviđeno u stambenoj zoni (S) i mješovitim zonama (M, M1 i M2).
(2) Stanovanje se kao prateća namjena drugoj osnovnoj djelatnosti, prvenstveno kao stambeni prostor za domara, ne više od neto 200,0 m2 po čestici, može organizirati u zonama, odnosno podzonama: - gospodarske, turističko - ugostiteljske namjene i podzone hotela (T, T1), - športsko - rekreacijske namjene, ukoliko su predviđene za gradnju dvorana i drugih većih športskih kompleksa (R, R1).
(3) Stambene sadržaje iz stavka 2. ovog članka, potrebno je locirati i oblikovati na način da se stambena funkcija zaštiti od mogućih negativnih utjecaja osnovnog sadržaja zone, posebno u pogledu buke.
(4) U zonama gospodarskih, proizvodnih i poslovnih djelatnosti (I, I1, I2, K, K1, K2) ne predviđa se mogućnost gradnje stambenih sadržaja.
Članak 63.
Članak 63.
(1) Na površinama iz članka 62. moguća je: a/ sanacija građevina - promjena stanja građevina (uklanjanje/zamjena, rekonstrukcija, obnova, dogradnja, nova gradnja); b/ nova gradnja; c/ uređenje zelenih površina; d/ izgradnja infrastrukture. 5.1.1. Zone stambene namjene - S
Članak 64.
(1) Stambeni sadržaji se u stambenim zonama mogu locirati u stambenim ili stambeno-poslovnim građevinama, pri čemu se nestambena namjena stambeno-poslovne građevine, određuje prema članku 9. odredbi za provođenje.
(2) U stambenoj zoni se na pojedinoj građevnoj čestici locira samo jedna (osnovna) građevina, u kojoj su objedinjeni svi sadržaji čestice, a uz nju se mogu dodatno graditi jedna ili više pomoćnih građevina, pri čemu se uz višestambene građevine mogu graditi samo garaže ili nadstrešnice za osobna vozila i spremišta za skupljanje komunalnog otpada.
(3) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, ukoliko se na postojećoj čestici, koja već ima izgrađenu pra- Stranica 644 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. teću građevinu, vrši zahvat rekonstrukcije, odnosno zamjenske gradnje, uz osnovnu građevinu na čestici može se zadržati i jedna prateća građevina.
(4) Pomoćna građevina može imati etažnost do 3 etaže, pri čemu je jedna etaža podrumska, jedna nadzemna i potkrovlje bez nadozida (E= Po+P+Pk). Građevinski pravac pomoćne građevine je u pravilu iza građevinskog pravca glavne građevine.
(5) Nadstrešnica je namijenjena za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl, a za njezin smještaj primjenjuju se pravila za pomoćne građevine.
Članak 65.
Članak 65.
(1) Nestambeni sadržaji se u stambenim zonama mogu locirati ukoliko im je namjena određena u članku 9. odredbi za provođenje.
(2) Ukoliko se, sukladno članku 9., nestambeni sadržaji u stambenim zonama lociraju kao osnovne građevine na čestici, uz njih nije dozvoljeno smještavati stambene sadržaje.
(3) Uvjeti lociranja, gradnje i oblikovanja građevina, prema kojima se u stambenim zonama lociraju nestambeni sadržaji, jednaki su kao i za stambene. 5.1.2. Zone mješovite namjene - M, M1, M2
Članak 66.
Članak 66.
(1) Stambeni sadržaji se u mješovitim zonama (M, M1 i M2) lociraju u stambenim ili stambenoposlovnim građevinama, ovisno o tome da li se radi o individualnom ili višestambenom tipu stanovanja.
(2) Nestambeni sadržaji se u mješovitim zonama (M, M1 i M2) mogu locirati u kombinaciji sa stanovanjem ili samostalno, pri čemu se vrsta i površina nestambenog sadržaja koji se na pojedinoj građevnoj čestici locira, određuje prema članku 11., a osiguranje stambene funkcije od negativnih utjecaja nestambenih sadržaja prema članku 10. odredbi za provođenje.
(3) Uz poštivanje uvjeta iz stavka 2. ovog članka: - višestambeno stanovanje se obavezno locira u osnovnoj građevini, uz koju nije dozvoljena gradnja prateće građevine, ali koja unutar sebe može sadržavati i druge nestambene sadržaje, - individualno stanovanje se može locirati u osnovnoj ili pratećoj građevini, pri čemu stambena funkcija može biti u locirana odvojeno u zasebnoj građevini ili biti tretirana kao jedan od sadržaja, uz uvjet da se stambeni sadržaji na istoj čestici ne mogu pojaviti i u osnovnoj i u pratećoj građevini, - nestambeni sadržaji se, ovisno o značajkama pojedine podzone (M, M1 i M2) i načina gradnje, određenih prema kartografskom prikazu 4.d, mogu locirati: - na područjima individualne gradnje u osnovnoj i/ili pratećoj građevini, odnosno u obliku kompleksa, - na svim područjima u obliku kompleksa koji objedinjuje više sadržaja u jednoj građevini.
(4) Uz osnovne i prateće sadržaje se, ovisno o značajkama pojedine mješovite podzone, na pojedinoj čestici mogu locirati i pomoćne građevine i to:
Članak 66.
- uz višestambene građevine i komplekse koji sadrže nestambene sadržaje, mogu se kao zasebne građevine graditi samo garaže ili nadstrešnice za osobna vozila, spremišta za skupljanje komunalnog otpada i građevine komunalne infrastrukture, - uz stambene i nestambene sadržaje na područjima individualne gradnje, se mogu graditi pomoćne građevine kao i u stambenim zonama, odnosno sukladno odredbama stavaka 4. i 5. članka 64. odredbi za provođenje, - izuzetno od alineje 2. ovog stavka, uz nestambene sadržaje na područjima individualne gradnje mješovitih, pretežito poslovnih zona (M2) mogu se dodatno graditi priručna skladišta, visine (vijenca) do 4,80 m, rampe, mjerni uređaji, energetske građevine i slično. 5.2. Način gradnje stambenih građevina
Članak 67.
Članak 67.
(1) Ovisno o lokalnim uvjetima i stupnju konsolidacije prostora definirani su uvjeti i način gradnje stambenih građevina. Stambene građevine mogu se graditi kao: • individualne: - samostojeće građevine; - poluugrađene građevine - dvojne; - ugrađene građevine - u nizu; • višestambene: - slobodnostojeći način; - ugrađeni način - blok.
(2) Način gradnje utvrđen je kartografskim prikazom br. 4d/ Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - način gradnje i to: - kao obaveza individualne gradnje diferencirano prema tipologiji na samostojeću (SS), poluugrađenu (D) i ugrađenu, odnosno niz (NS), - kao obaveza višestambene gradnje (VS), pri čemu se tipologija gradnje u smislu blokovske ili samostojeće određuje planom uređenja užeg područja, - kao mješovita gradnja (M), koja označava mogućnost odabira između individualnog ili višestambenog načina gradnje, odnosno omogućava gradnju kompleksa od više sadržajnih i oblikovnih jedinica. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 645
Članak 68.
Članak 68.
(1) Ovim odredbama se definira urbana tipologija višestambenih građevina:
(2) A/ SLOBODNOSTOJEĆE GRAĐEVINE MALIH GABARITA: slobodnostojeće stambene građevine s 4-6 stambene jedinice, koje su od susjednih građevina odvojene slobodnim pojasom minimalne širine 12,0 m, a od svih granica vlastite građevne čestice, osim ulične, minimalno 6,0 m.
(3) B/ SLOBODNOSTOJEĆE GRAĐEVINE SREDNJE VELIKIH GABARITA: slobodnostojeće stambene građevine tipa stambene urbane vile i višestambene građevine s minimalno 6 stambenih jedinica, u koje se pristupa s minimalno jedne zajedničke komunikacije, udaljene minimalno H /2+H /2+5,0 m 1 2 od susjednih građevina.
(4) C/ VEZANE BLOKOVSKE GRAĐEVINE: karakteristične poluugrađene i ugrađene stambene građevine s minimalno 4 stambene jedinice u koje se pristupa s minimalno jedne zajedničke komunikacije te ostale poluugrađene i ugrađene građevine srednje velikih gabarita koje tvore urbani blok. Unutrašnjost bloka može se koristiti za raznolike namjene (park, sjenica, igrališta, parkirne kuće - podzemne garažedvonamjenske). Najmanja širina Način gradnje čestice a/ za izgradnju na slobodnostojeći način - prizemne 16 m - katne 18 m b/ za izgradnju na poluugrađeni način - prizemne 12 m - katne 14 m c/ za izgradnju na ugrađeni način - prizemne 8 m - katne 6 m
(5) D/ VEZANE GRAĐEVINE SREDNJE VE- LIKIH GABARITA: poluugrađene i ugrađene građevine tipa višestambenih građevina s minimalno 4 stambene jedinice u koje se pristupa s minimalno jedne zajedničke komunikacije te ostale građevine srednje velikih gabarita kojima se formiraju ulična pročelja.
Članak 68.
(6) Planirane vezane (poluugrađene i ugrađene - C i D) građevine mogu se graditi fazno do konačnog usklađenja s uvjetima i načinom gradnje propisanim ovim odredbama.
(7) Tipologija višestambenih građevina utvrđena u prethodnim stavcima ovog čl. odnosi se i na stambenoposlovne građevine koje pored utvrđenog broja stambenih jedinica mogu dodatno sadržavati i poslovne prostore namijenjene za tihe i čiste djelatnosti do maksimalno 30% BRP-a. 5.3. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 69.
(1) Pri formiranju i određivanju građevnih čestica potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za najmanje veličine građevnih čestica i koeficijente izgrađenosti za individualne stambene građevine: Koeficijent Najmanja Najmanja izgrađenosti dubina čestice površina čestice građevne čestice (kig) 25 m 400 m2 0,4 30 m 540 m2 0,4 25 m 300 m2 0,4 35 m 490 m2 0,4 25 m 200 m2 0,5 25 m 150 m2 0,5
(2) Iznimno, od stavka 1 ovog članka kod postojećih građevnih čestica u izgrađenom dijelu grada Čakovca koje su manje (širina i dužina) od navedenih u stavku 1 ovog članka, mogu se interpolirati građevine pod ovim uvjetima: Najmanja širina Način gradnje čestice a/ za izgradnju na slobodnostojeći način - prizemne 12 m - katne 15 m b/ za izgradnju na poluugrađeni način - prizemne 8 m - katne 12 m Koeficijent Najmanja Najmanja izgrađenosti dubina čestice površina čestice građevne čestice (kig) 20 m 240 m2 0,4 25 m 375 m2 0,4 20 m 160 m2 0,5 25 m 300 m2 0,5 Stranica 646 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023.
Članak 69.
(3) U slučajevima interpolacije novih građevnih čestica unutar postojeće građevne strukture, moguće je građevnu česticu dimenzija određenih prema uvjetima iz stavaka 1. i 2. ovog članka, u odnosu na pristupnu prometnicu orijentirati na način da je uz liniju regulacije ulice položena dužom stranom.
(4) Unutar povijesne jezgre mogu se zadržati postojeće građevne čestice iako ne zadovoljavaju uvjete iz prethodnih tablica, pri čemu se prilikom rekonstrukcije građevina mogu zadržati postojeći parametari, a povećati samo uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.
Članak 70.
Članak 70.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za gradnju višestambenih građevina koje mogu sadržavati i poslovne prostore građenih na: - slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,4; - ugrađeni način ne može biti veći od 0,4.
(2) Potpuno ili dijelom ukopane podzemne garaže, s pripadajućim konstruktivnim dijelovima i prometnicama, mogu se locirati unutar i izvan područja za razvoj građevina, uz uvjet da ukupni koeficijent izgrađenosti čestice koji se dobije zbrajanjem bruto tlocrtne površine garaže i ostalih građevina na čestici, ne prelazi kig=0,8.
(3) Za područja za koja nije propisana obveza donošenja urbanističkih planova uređenja, nije dozvoljena transformacija cjelovite zone iz individualnog u kolektivno stanovanje. U zonama s individualnom tipologijom izgradnje moguća je izgradnja stambenih građevina u okvirima propisanih gabarita i s najviše 3 stana.
Članak 71.
Članak 71.
(1) Minimalna veličina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 1000 m2.
(2) Maksimalna veličina građevne čestice nije ograničena.
Članak 72.
(1) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine. 5.4. Veličina i površina građevina
Članak 73.
Članak 73.
(1) Etažnost građevine se određuje brojem dozvoljenih etaža, pri čemu se mogućnost gradnje nepotpune etaže iznad poslijednje pune etaže dodatno specificira, odnosno ukoliko nije posebno navedeno, nepotpuna etaža se iznad poslijednje pune etaže ne može graditi, te takvu građevinu (ukoliko se želi postići puna dozvoljena etažnost) treba završiti s ravnim krovom ili kosim krovom čiji se prostor ispod krovišta ne može koristiti.
(2) Izuzetno od stavka 2 ovog članka, etažom se ne smatraju funkcionalni izlazi na ravni krov, svjetlici (kupole) i instalacijski elementi (klima komore i slično), ukoliko im ukupna tlocrtna površina ne prelazi 10% tlocrtne projekcije poslijednje etaže.
Članak 74.
Članak 74.
(1) Najmanja i najveća dozvoljena etažnost pojedine građevine prvenstveno se određuje u odnosu na predviđeni način gradnje, prema kartografskom prikazu 4.d., odnosno s obzirom da li se građevina locira u područjima individualne (SS,NS,D), mješovite(M) ili višestambene (VS) tipologije gradnje.
(2) GUP-om se za građevine određuje samo najveća dozvoljena etažnosti (E), ali se najmanja dozvoljena etažnost (Emin) može odrediti prostornim planom užeg područja.
(3) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima grada određenim za individualnu gradnju (SS,NS,D) predviđena je kao niska građevina, definirana prema članku 6., stavku 1., točki 28. odredbi za provođenje, odnosno može imati najviše jednu (1) podrumsku etažu, dvije (2) pune nadzemne etaže i jednu (1) nepotpunu etažu, odnosno ukupno 4 etaže (E=Po+P+1+NPE) ili jednu podrumsku etažu + 3 pune nadzemne etaže (E=Po+P+1+Pk).
(4) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima grada određenim za mješovitu gradnju (M) predviđena je u pravilu kao višestambena građevina ili kompleks, odnosno može imati najviše jednu (1) podrumsku, tri (3) pune nadzemne etaže i jednu (1) nepotpunu etažu, odnosno ukupno 5 etaža (E = Po+P+2+NPE).
(5) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima grada određenim za višestambenu gradnju (VS) predviđena je u pravilu kao visoka građevina, odnosno može imati najviše dvije (2) podrumske etaže i četiri (4) pune nadzemne etaže, odnosno ukupno 6 etaža (E=2Po+P+3 ili E=2Po+P+2+NPE).
Članak 74.
(6) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, prateća građevina na područjima grada određenim za individualnu gradnju može imati najviše jednu (1) podrumsku i dvije (2) nadzemne etaže, odnosno ukupno 3 etaže, pri čemu drugu nadzemnu etažu treba oblikovati kao potkrov- Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 647 lje, odnosno s visinom nadozida iznad stropne ploče prizemlja, ne većom od 1,20 m - (E = Po+P+Pk) ili kao nepotpunu etažu (E=Po+P+NPE).
(7) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, pomoćna građevina može imati najviše jednu (1) podrumsku, jednu (1) nadzemnu etažu i jednu (1) nepotpunu etažu - potkrovlje bez nadozida, odnosno ukupno 3 etaže (E = Po+P+Pk).
Članak 75.
Članak 75.
(1) Visina vijenca građevine je definirana člankom 6. stavkom 1. točkom 54. odredbi za provođenje.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, visina osnovne građevine izvedene sa skrivenim kosim krovom ili s ravnim krovom kod koje je poslijednja etaža izvedena kao nepotpuna katna etaža (uvučena od uličnog pročelja, sukladno članku 6. stavku 1. točki 5.2.), utvrđuje se mjerenjem na uličnom pročelju od uređenog terena do vrha atike iznad zadnje pune etaže, odnosno visina građevine se ne mjeri na nepotpunoj etaži.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz ulično pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
(4) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina osnovne građevine na područjima grada prema kartografskom prikazu br 4d određenim za individualnu gradnju (SS, D, NS), može iznositi do 7,0 m.
(5) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, visina osnovne građevine na područjima grada, prema kartografskom prikazu br 4d određenim za mješovitu gradnju (M), može iznositi najviše 10,5 m.
(6) Ukoliko planovima uređenja užih područja ili urbanim pravilima nije određeno drugačije, visina osnovne građevine na područjima grada, prema kartografskom prikazu br 4d određenim za višestambenu gradnju (VS), može iznositi najviše 15,0 m.
(7) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina prateće građevine na područjima grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 5,0 m.
Članak 75.
(8) Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina pomoćne građevine na područjima grada određenim za individualnu i višestambenu gradnju može iznositi do 3,0 m, a ukupna visina građevine (visina sljemena) ne može viti veća od 4,50 m.
Članak 76.
(1) Etažnost i visina (vijenca) građevine treba biti oblikovno usklađena s navedenim elementima susjednih građevina, izvedenih s iste strane ulice, s kojima čini cjelinu uličnog niza.
(2) Susjedne građevine smatraju se oblikovno usklađenim ako im je razlika u visini vijenca maksimalno visina jedne etaže. 5.5. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 77.
Članak 77.
(1) GRADIVI DIO GRAĐEVNE ČESTICE određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice, namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, izgrađenosti susjednih čestica, te građevinskom pravcu i prirodnim uvjetima.
(2) Kod gradnje na regulacijskom pravcu prema javnoj prometnoj površini, izvan gradivog dijela građevne čestice (i izvan građevinskog pravca) mogu se izvoditi građevni elementi na višim etažama kao što su vijenci, oluci, strehe krovova, balkoni, loggie i sl. elementi, ali na visini većoj od 4,5 m od najviše nivelete uređenog partera uz građevnu česticu, ukoliko se javna površina uz regulacijski pravac koristi kao kolna površina, odnosno na visini većoj od 2,8 m, ukoliko se javna površina uz regulacijski pravac koristi kao pješačka površina. Pored navedenog, izvan regulacijskog pravca mogu se postavljati naprave za isticanje reklama, tvrtki, elementi zaštite od sunca, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme. Ovi elementi svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost svih vidova prometa niti ometati prolaz pješaka.
(3) Građevinski pravac može se odrediti imajući u vidu namjenu i vrstu građevine, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito građevinske pravce susjednih postojećih ili planiranih građevina visokogradnje, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje.
(4) Uvjetima gradnje može se odrediti jedan ili više građevinskih pravaca. Više građevinskih pravaca moguće je odrediti za jednu građevinu naročito:
Članak 77.
- ukoliko to zahtijeva poseban položaj građevine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije građevine u uličnom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i slično; - za pojedine dijelove građevine s različitim visinama izgradnje; - u slučaju kada je građevina sastavljena od više dijelova i sl.
Članak 78.
(1) Obvezni građevinski pravac na građevnim česticama stambene namjene udaljen je, u pravilu, 5 m od regulacijskog pravca.
(2) Iznimno, u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja (interpolacija), udaljenost obaveznog građevinskog pravca može biti i manja, tj. formirat će se prema susjednim građevinama. Stranica 648 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023.
(3) U uličnim potezima u kojima su građevine izgrađene na regulacijskom pravcu, prilikom zamjene postojećih građevina novima, odnosno interopolacije novih građevina, obavezno je poštivanje zatečenog građevinskog pravca koji se podudara s regulacijskim na koji način je potrebno očuvati karakterističnu povijesno-tradicijsku sliku ulice. Iznimno od toga, u uličnim potezima u kojima je započela transformacija slike ulice tako da su građevine izgrađene na regulaciskom pravcu supstituirane novim građevinama koje su uvučene od regulacijskog pravca i smještene na novoformiranom građevinskom pravcu, dozvoljena je nova izgradnja na novom građevinskom pravcu.
(4) Najveća udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10 m. Izuzetno, udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca može biti veća, ako se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili je nemogućnost gradnje na prvih 10 m od regulacijskog pravca posljedica konfiguracije terena.
Članak 78.
(5) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Propisani razmak između građevina na susjednim građevnim česticama ne može biti manji od 4,0 m.
(6) Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0 m od međe, ali ne manju od 0,3 m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka od 4,0 m između građevina.
(7) Iznimno od stavka 3. i 4. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,3 m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,3 m,
(8) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način na česticama čija građevinska međa graniči s česticama čija širina iznosi od 8 - 12 m, moraju od te međe biti udaljeni minimalno 4 m.
(9) Prilikom izdavanja akta o građenju građevine koja se zbog minimalne širine čestice mora planirati za izgradnju na poluotvoreni način, a nalazi se između dvije čestice dostatne za izgradnju na slobodnostojeći način, dozvoljeno je njeno prislanjanje na granicu jedne od susjednih čestica. Zid koji se planira prisloniti na granicu susjedne čestice mora se izvesti kao protupožarni i na njemu nije dozvoljeno planiranje ikakvih otvora.
(10) Na dijelu građevine, koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori.
Članak 78.
(11) Otvorima u smislu stavaka 3. i 6. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60 cm, ostakljenja neprozirnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maks. promjera 20 cm, odnosno stranice 15x25 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.
(12) Terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice, osim ukoliko bočno prema susjedu nemaju izvedenu pregradu najmanje visine 1,60 m, kojom se sprečava mogućnost vizualnog kontakta prema susjednoj čestici, a koja kao sastavni dio građevine, treba biti izvedena unutar područja predviđenog za razvoj građevine, i na koju se primjenjuju uvjeti visine i etažnosti građevine.
Članak 79.
Članak 79.
(1) Udaljenost višestambene građevine od susjednih građevina iznosi najmanje H/2 i ne manje od 3,0 m od ruba građevne čestice, odnosno, ovisno o tipologiji gradnje, obje udaljenosti se utvrđuju sukladno članku 68. odredbi za provođenje.
(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja građevinski pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama. 5.5.1. Pomoćne građevine
Članak 80.
(1) Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti: - ako se grade kao samostojeće građevine - 1,0 m; - ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu, odijeljene vatrootpornim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici; - ako se grade kao ugrađene moraju biti dvjema stranama prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrootpornim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.
(2) Ako građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici od međe te građevne čestice mora biti udaljena najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke nije drugačije određeno. 5.6. Oblikovanje građevina
Ostali akti u ovom izdanju (25)
- Odluka o usvajanju Izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Čakovca za prvo polugodište 2023.
- Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Čakovca za prvo polugodište 2023.
- Odluku o stavljanju izvan snage UPU Čakovec - »Sajmište«
- Odluku o davanju na korištenje prostora kulture u vlasništvu Grada Čakovca
- Odluku o izmjenama Odluke o sufinanciranju boravka djece s područja Grada Čakovca u predškolskim ustanovama
- Odluku o izmjenama Odluke o visini ekonomske cijene usluge za Dječji vrtić Cvrčak
- Odluku o izmjenama Odluke o visini ekonomske cijene usluge za Dječji vrtić Cipelica
- Odluku o izmjenama Odluke o visini ekonomske cijene usluge i omjer sufinanciranja za predškolske ustanove kojima Grad Čakovec nije osnivač
- Odluku o izmjenama Plana mreže predškolskih ustanova na području Grada Čakovca
- Odluku o sufinanciranju programa produženog boravka u školskoj godini 2023./2024.
- Odluku o usvajanju Polugodišnjeg izvješća o radu gradonačelnice Grada Čakovca
- Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o Savjetu mladih Grada Čakovca
- Odluku o izmjeni Odluke o imenovanju likvidatora Dječjeg vrtića Čakovec
- Rješenje o razrješenju i imenovanju člana i predsjednika Odbora za financije i proračun Gradskog vijeća Grada Čakovca
- Rješenje o razrješenju i imenovanju člana i predsjednika Odbora za društvene djelatnosti Gradskog vijeća Grada Čakovca
- Izmjene i dopune Plana klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka predstavničkog i izvršnog tijela, unutarnjih ustrojstvenih jedinica Grada Čakovca te vijeća gradskih kotareva i mjesnih odbora
- Odluka o I. preraspodjeli sredstava planiranih u Proračunu Grada Čakovca za 2023. godinu
- Izmjene Plana prijma u službu za 2023.
- Prethodna suglasnost na Cjenik dimnjačarskih usluga
- Odluka o razrješenju i imenovanju Upravnog vijeća Centra za kulturu Čakovec
- Zaključak o prihvaćanju teksta Natječaja za dodjelu novčanih potpora za akademsku 2023./2024. godinu
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članova Koordinacijskog odbora akcije Grad Čakovec - prijatelj djece
- Odluka o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca - pročišćeni tekst
- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona istok - sjeverni dio u Čakovcu - pročišćeni tekst
- Odluka Povjerenstva od 4. rujna 2023.