Odluka o donošenju Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine

Konkurentnost se dodatno može ojačati povezivanjem poduzetnika u klastere, što do sada nije bio slučaj, osim Stranica 5672 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. neformalnih sastanaka koji se tijekom godina održavaju po potrebi. Generalno poduzetnici nisu skloni udruživanju i nemaju prave motive za aktiviranje putem klastera. 3.2.4 o snovne gospodarske djelatnosti Tablica 12. Ukupni prihodi poduzetnika prema djelatnosti u Međimurskoj županiji u razdoblju 2017. – 2019. godine u 000 HRK 2017. UKUPNI djeLaTnosT PRIHOD a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 471.785 B rudarstvo i vađenje 1.454 C prerađivačka industrija 7.408.932 d opskrba električnom energijom, plinom, 214.405 parom i klimatizacija e opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom djelatnosti sanacije 197.584 okoliša F Građevinarstvo 1.234.602 G Trgovina na veliko i na malo; popravak 3.147.391 motornih vozila i motocikala H prijevoz i skladištenje 513.305 i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i 222.387 usluživanja hrane j informacije i komunikacije 177.302 k Financijske djelatnosti i djelatnosti 5.085 osiguranja L poslovanje nekretninama 59.349 m stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 269.205 n administrativne i pomoćne uslužne 56.475 djelatnosti o javna uprava i obrana; obvezno socijalno 3.174 osiguranje p obrazovanje 49.706 Q djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne 48.464 skrbi r umjetnost, zabava i rekreacija 35.273 s ostale uslužne djelatnosti 31.905 0 subjekti (fizičke osobe) bez djelatnosti 423 ukupno 14.148.205 2018. 2019.

UKUPNI UKUPNI % % % PRIHOD PRIHOD 3,3% 475.813 3,2% 578.681 3,5% 0,0% 1.836 0,0% 4.315 0,0% 52,4% 7.820.164 52,1% 8.469.515 52,0% 1,5% 245.270 1,6% 261.117 1,6% 1,4% 185.839 1,2% 212.124 1,3% 8,7% 1.301.432 8,7% 1.584.970 9,7% 22,2% 3.336.303 22,2% 3.425.764 21,0% 3,6% 549.850 3,7% 591.559 3,6% 1,6% 258.366 1,7% 280.879 1,7% 1,3% 196.603 1,3% 213.014 1,3% 0,0% 5.307 0,0% 6.126 0,0% 0,4% 56.865 0,4% 55.807 0,3% 1,9% 289.797 1,9% 313.124 1,9% 0,4% 106.566 0,7% 103.224 0,6% 0,0% 3.270 0,0% 3.129 0,0% 0,4% 43.187 0,3% 45.958 0,3% 0,3% 53.283 0,4% 62.623 0,4% 0,2% 38.315 0,3% 45.495 0,3% 0,2% 38.108 0,3% 43.013 0,3% 0,0% 400 0,0% 681 0,0% 100,0% 15.006.575 100,0% 16.301.120 100,0% Izrada autora prema: Financijska agencija, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Međimurske županije u 2019. godini,2020.; Informacija o stanju i kretanjima međimurskog gospodarstva u 2017.; 2018. Analiza poslovanja poduzetnika Međimurske županije u 2019. godini, prema područjima djelatnosti, pokazala je kako su najbrojniji poduzetnici (FINA, str. 39.) u sljedećim područjima djelatnosti: G - Trgovina na veliko i malo (700), C – Prerađivačka industrija (655), F- Građevinarstvo (545) i M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (390). Prema kriteriju broja zaposlenih izdvajaju se poduzetnici u tri područja djelatnosti: C - Prerađivačka industrija, F- Građevinarstvo i G - Trgovina na veliko i malo. Kod poduzetnika prerađivačke industrije bilo je najviše zaposlenih, 15.367 ili 53,8% od ukupno zaposlenih kod poduzetnika u županiji.

Druga značajna skupina su poduzetnici u djelatnosti F- Građevinarstvo. U 2019. godini kod poduzetnika Međimurske županije, u navedenoj djelatnosti bilo je 3.581 zaposlenih ili 12,5% od ukupno zaposlenih na razini županije. Na trećem su mjestu poduzetnici u području G - Trgovina na veliko i malo, kod kojih je u 2019. godini bilo 3.228 zaposlenih ili 11,3% od ukupno zaposlenih na razini županije. Analiza poslovanja poduzetnika Međimurske županije u 2019. godini, prema područjima djelatnosti, pokazala je da su prema neto dobiti najveći pozitivan doprinos u ukupnim rezultatima dali poduzetnici čija je pretežita djelatnost u području djelatnosti C – Prerađivačka industrija, a slijede ih poduzetnici iz područja djelatnosti F – Građevinarstvo, G – Trgovina na veliko i malo i M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Poduzetnici u prerađivačkoj industriji, njih 526, u 2019. godini ostvarili su dobit razdoblja u iznosu od 513,3 milijuna kuna, dok je 129 poduzetnika iskazalo gubitak 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5673 razdoblja u iznosu od 62,9 milijun kuna te je na razini ove djelatnosti iskazana neto dobit u iznosu od 450,4 milijuna kuna, što je najbolji rezultat na razini područja djelatnosti prema neto dobiti poduzetnika u Međimurskoj županiji u 2019. godini. Slika 19. Ukupni prihodi poduzetnika sa sjedištem u Međimurskoj županiji u 2019. po područjima djelatnosti Izvor: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja, 2020.

Struktura gospodarstva, odnosno bruto dodane vrijednosti, pokazuje koliko pojedine djelatnosti sudjeluju u generiranju nove vrijednosti. Najzastupljenije djelatnosti u Međimurskoj županiji prema bruto dodanoj vrijednosti su prerađivačka industrija (37,7%) i poslovanje nekretninama (9,1%). Prerađivačka industrija je tradicionalno najzastupljenija djelatnost. Najveći dio poslovanja nekretninama čine kupnja i prodaja nekretnina te iznajmljivanje i upravljanje nekretninama, tako da je ova djelatnost povezana s jačanjem turizma, ali može ukazivati i na povećanje dolaska stranih radnika u županiju. Najveće tvrtke u Međimurskoj županiji po ukupnom prihodu su u 2019. godini bile Mesna industrija Vajda d.d. (koja je iz pozicije prvih 3 istisnula Tublu d.o.o.), LPT d.o.o. (Proizvodnja madraca) i METSS d.o.o. (Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima). 3.2.4.1 prerađivačka industrija Gospodarstvo Međimurske županije temelji se pretežito na prerađivačkoj industriji koja ostvaruje najveće prihode i zapošljava najviše ljudi. Međimurska županija ima najveći udio prerađivačke industrije u strukturi gospodarstva zbog čega ima epitet proizvodno najrazvijenije regije. Poduzetnici u prerađivačkoj industriji (C), njih 655, ostvarili su najveće ukupne prihode u iznosu od 8,5 milijardi kuna te u navedenoj djelatnosti sudjeluju u ukupnim prihodima s 52,0% (tablica 12.).U prerađivačkoj industriji je ostvarena dobit razdoblja u iznosu od 513,3 milijuna kuna te je na razini ove djelatnosti iskazana neto dobit u iznosu od 450,4 milijuna kuna, što je najbolji rezultat na razini područja djelatnosti prema neto dobiti poduzetnika u Međimurskoj županiji u 2019.

godini. U okviru prerađivačke industrije najzastupljenije su metaloprerađivačka, tekstilna i odjevna, drvoprerađivačka, te prehrambena industrija, zatim proizvodnja i prerada plastičnih proizvoda, nemetalnih mineralnih proizvoda, električne opreme itd. Posljednjih godina sve veći značaj dobiva obućarska industrija koja ima dugu tradiciju na ovom prostoru. Temeljena na dugogodišnjoj tradiciji, metaloprerađivačka industrija u Međimurskoj županiji je danas po mnogim pokazateljima najznačajnija gospodarska grana u županiji, izrazito je izvozno orijentirana, razmjerno dobro akumulativna i pretežno tehnološki razvijena. Od ukupno 230 tvrtki u toj industrijskoj grani, najviše ih je, njih 164 ili 72%, bilo registrirano u djelatnosti proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme), zatim slijede one u proizvodnji strojeva i uređaja (37, odnosno 16%), pa u djelatnosti popravka i instaliranja strojeva i opreme (21, tj. 9%), itd. 3.2.4.2 Građevinarstvo Građevinske tvrtke u Republici Hrvatskoj početkom 2020. godine bile su suočene s mnogim rizicima, kao što su nestašica radne snage i rast cijena materijala, a situaciju je dodatno pogoršala pandemija korona virusa koja je prekinula lance opskrbe te cijelu industriju gurnula u stanje neizvjesnosti. Sredinom ožujka 2020. obustavljeni su radovi na svim gradilištima u zemlji da bi potom, na temelju dogovora socijalnih partnera o mjerama sprječavanja zaraze korona virusom na gradilištima, koncem ožujka bili nastavljeni. Pandemija je izazvala probleme u opskrbi građevinskog materijala budući da su tvornice diljem zemlje i svijeta zatvorene, a transport nakratko obustavljen.

Zatvaranje granica dodatno je pogoršalo i nedostatak radne snage jer strani radnici nisu mogli doći u Republiku Hrvatsku ili su bili primorani ostati u 14-dnevnoj karanteni. Sve navedeno izazvalo je kašnjenja u rokovima čije posljedice zbog trenutačne epidemiološke situacije i mogućih mjera još uvijek nije moguće točno procijeniti. Sve navedeno je ukazalo na nužnost prelaska na digitalne tehnologije koje omogućavaju daljinsko upravljanje gradilištima i modernizaciju radnih procesa. I analize Hrvatske gospodarske komore pokazuju da je virus uzeo svoj danak u građevinskoj industriji. Tako je u travnju 2020. došlo do pada obujma građevinskih radova od 4,7% (na zgradama pad 6,4%, a na ostalim građevinama 2,2%) u odnosu na travanj 2019. godine. Situacija je nešto bolja kada se gleda razdoblje od prva četiri mjeseca 2020. godine kada je zabilježen rast obujma građevinskih radova u prosjeku od 3,2% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Od obnove Zagreba, Petrinje i okolnih područja nakon potresa očekuje se da bi se mogao potaknuti gospodarski uzlet. Prilika je to i za modernizaciju hrvatskih tvrtki te povećanje njihove konkurentnosti. Bude li država omogućila stimulacije za one koji u obnovi budu koristili hrvatske proizvode (robu i materijale), od obnove bi mogla profitirati i prateća industrija. Zbog svega navedenoga moguće je da će doći do promjene trendova te da će stanogradnja, energetska obnova zgrada te sanacija nakon potresa građevinsku industriju usmjeriti ka visokogradnji.

3.2.4.3 informacije i komunikacije U 2019. IT industrija Međimurske županije ostvarila je 303,16 milijuna kuna ukupnog prihoda, odražavajući godišnji rast od 11,2%. Udio IT industrije Međimurske županije u ukupnoj IT industriji Republike Hrvatske 2020. godine iznosio je 1,1%, smanjujući svoj udio od 1,5% zabilježen 2015. godine. Popis najvećih poduzeća u IT industriji Međimurske županije predvode dva IT trgovca, distributera: EZY Infotech s prometom od 64,39 milijuna i b.t.c. s prometom od 44,95 milijuna kuna. Slijede IPC, koji nudi rješenja naplate i kontrole parkiranja, s 20,93 milijuna, Framos Technologies sa 16,06 milijuna, Međimurje IPC, s 10,99 milijuna, te Media-Soft, s 8,94 milijuna prihoda. Osim njih još je 40 IT tvrtki ostvarilo više od milijun kuna prometa, a s prometom većim od sto tisuća još ih je 54. Riječ je dakle o jednoj rastresitoj strukturi IT tvrtki Međimurske županije, bez naglašene konsolidacije. Stranica 5674 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. U strukturi ukupnog prihoda najveći dio, 39,9%, odnosi se na trgovinu. Proizvodnja softverskih produkata sudjeluje s 33, IT usluge s 26,8%, a proizvodnja hardvera s marginalnih 0,3%. Produktivnost mjerena ukupnim prihodom po zaposleniku u 2019. dosegnula je 605.000 kuna i bila dosta ispod prosjeka IT industrije. U zadnjih pet godina raste PGSR od 2,2%. U 2019. udio novostvorene vrijednosti u ukupnom prihodu iznosio je 34,3%, nešto više od prosjeka IT industrije u Republici Hrvatskoj. Novostvorena vrijednost po zaposleniku iznosila je 208.000 kuna, mnogo manje od prosjeka IT industrije Republike Hrvatske.

U Međimurskoj županiji 2020. godine je djelovalo 126 IT tvrtki, 15 više nego godinu prije. Od toga, s prihodima većima od milijun kuna je njih 40, a s većima od sto tisuća kuna je njih 54. Broj IT radnih mjesta u Međimurskoj županiji 2020. godine je bio 501, uz godišnji rast od 6,6%. Najveći poslodavac bio je Međimurje IPC s 47 zaposlenika, a slijedi ga b.t.c. s 37 radnih mjesta. Još su tri tvrtke imale po 17 zaposlenika: Međimurje IPC, Media-Soft i EZY Infotech. Prosječna mjesečna neto plaća u IT industriji Međimurske županije u prošloj je godini bila 6.131 kn, što je mnogo manje od prosjeka IT industrije u Republici Hrvatskoj. U proteklome petogodišnjem razdoblju raste po prosječnoj stopi od 8,3 posto, što je brže od rasta produktivnosti. Izvoz IT industrije Međimurske županije u 2019. ostvario je 87,54 milijuna kuna. Udio izvoza u ukupnom prihodu bio je 28,9 posto. Najveći izvoznik bio je Framos Technologies s 15,3 milijuna, a slijede ga b.t.c. s 9,58, Cetitec s 8,42 te Media-Soft sa 6,84 milijuna kuna izvoza. 3.2.4.4 Turizam Međimurska županija ima velik potencijal za razvoj kontinentalnog turizma, a ključni resursi na kojima se temelji razvojni potencijal Međimurske županije u turizmu su prirodna i nematerijalna kulturna baština, kvalitetni poljoprivredni proizvodi, voda i termalni izvori te razvijena sportska infrastruktura. Na temelju postojećih resursa i atrakcija te u skladu s europskim i svjetskim trendovima u turističkom sektoru se nastoji staviti naglasak na: eno-gastronomiju, wellness i biciklizam, odnosno sportski turizam. Osim navedenog Međimurska županija poznata je i po vinskom turizmu s velikim brojem visoko kvalitetnih vina, među kojima se ističe sorta moslavac i njen brend „Pušipel“, vrlo dobro uređenih vinotočja/kušaonica/izletišta, vinskih svetkovina i manifestacija. Posljednjih godina lokalne prehrambene namirnice (črno/bučino ulje, meso ‘z tiblice, sir turoš itd.) i tradicionalna jela bogate međimurske kuhinje sve više dobivaju na važnosti.

Razvojem i promocijom turizma na razini Međimurske županije ciljano se bave turističke zajednice, razvojne agencije, a posljednjih godina aktivnije se uključuju i LAG-ovi. Do sada se uglavnom poticala zajednička promocija destinacije, razvoj novih proizvoda i obogaćivanje ukupne ponude te se provodila senzibilizacija i edukacija stanovništva. dolasci i noćenja Analizirajući podatke preuzete iz izvještaja Turističke zajednice Međimurske županije, broj dolazaka turista od 2017. godine do 2019. godine povećao se za 17%, dok ukupno povećanje broja noćenja od 2017. do 2019. godine iznosi 18%. Prema evidentiranom broju dolazaka i broju noćenja prosječna duljina boravka turista u Međimurskoj županiji iznosila je dva dana. Uspoređujemo li duljinu boravka turista u 2002. godini pa do danas, prosječna duljina boravka nije se znatno promijenila. S obzirom da u većini kontinentalnih županija tijekom godine nema velikih odstupanja tako je i u Međimurskoj županiji. Najveći postotak ostvarenih noćenja zabilježen je u mjesecima od lipnja do kolovoza, odnosno u posljednje dvije godine od lipnja do listopada, dok je najmanji postotak zabilježen u mjesecima od siječnja do ožujka. Usporedimo li podatke o ukupnom broju noćenja u Međimurskoj županiji prikupljene od Državnog zavoda za statistiku, u posljednjih 14 godina taj broj se povećao za oko 11 puta što je rezultat ulaganja u razvoj turističkog sektora. Povećanje turističkih pokazatelja, kao što je broj dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista, prvenstveno je rezultat diversifikacije turističke ponude koja se odnosi na razvoj posebnih oblika turističkih proizvoda i usluga uz povećanje kvalitete postojećih i izgradnju novih smještajnih kapaciteta.

Također, veliku ulogu ima brendiranje i promocija uz pomoć aktualnih informacijsko - komunikacijskih tehnologija koje su Međimursku županiju pozicionirale kao jedno od vodećih turističkih odredišta u regiji Kontinentalne Hrvatske. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, državljani Republike Hrvatske ostvarili su 2019. godine ukupno 44% noćenja, dok su strani turisti ostvarili 56%. Usporede li se 2019. i 2020. godina, primjećuje se pad dolazaka turista za 49%, odnosno pad noćenja turista za 50%. Razlog tome je pandemija COVID-19 koja je zahvatila cijeli svijet. Sukladno statističkoj analizi Državnog zavoda za statistiku, struktura noćenja stranih gostiju u 2019. godini pokazuje da najveći broj dolazi iz Slovenije (31%), Poljske (18%), Njemačke (10%), Austrije (6%), Češke (5%), Mađarske (4%), Italije, BIH i Slovačke (3%) te ostalih zemalja (18%). Slika 20. Struktura noćenja stranih gostiju prema zemlji porijekla u Međimurskoj županiji 2019. godine Izvor: Turistička zajednica Međimurske županije, Izvještaj o radu TZMŽ za 2019., 2020. Najpoželjnije destinacije domaćih turista u 2019. godini u Međimurskoj županiji, promatrano prema broju ostvarenih noćenja, su Sveti Martin na Muri sa 75% ostvarenih noćenja, Čakovec s 12%, Prelog sa 4% i Nedelišće s 2% ostvarenih noćenja na području Međimurske županije. Prikupljeni podaci pokazuju da Međimurska županija sve više postaje poznatom i poželjnom turističkom destinacijom, kako kod domaćih tako i kod stranih turista, s obzirom da je broj dolazaka i noćenja u kontinuiranom porastu, izuzevši 2020. godinu. Naime, u 2020.

godini zbog COVID-19 krize situacija se u cijelom gospodarskom sektoru, pa tako i u turizmu, znatno promijenila ne samo u Republici Hrvatskoj već u cijelome svijetu. Uspoređujemo li ukupan broj dolazaka turista od siječnja do prosinca u Republiku Hrvatsku, on je u 2019. godini iznosio 19.193.946 (od toga 2.079.884 domaćih i 17.114.062 stranih) 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5675 dok je u 2020. godini ukupan broj dolazaka turista iznosio 6.938.668 (od toga 1.409.079 domaćih i 5.529.589 stranih) što je smanjenje za 63%. Gledajući Međimursku županiju, u studenome 2019. godine zabilježeno je 6.468 dolazaka i 13.049 noćenja dok je u 2020. godini zabilježeno 1.663 dolazaka i 4.004 noćenja što je smanjenje za 74% kada se gledaju dolasci odnosno 69% kada se promatraju noćenja turista. Podaci prikupljeni od strane Turističke zajednice Međimurske županije pokazuju da je Međimurska županija 2019. godine raspolagalo s ukupno 103 smještajna objekta sa 746 smještajnih jedinica i 1.773 ležaja. Broj smještajnih objekata u odnosu na 2018. godinu povećan je za 14%. Na području Međimurske županije u 2019. godini prema vrsti objekata najviše je registriranih hotela s 356 smještajnih jedinica i 724 ležaja. Analizirajući smještajne jedinice, Sveti Martin na Muri zauzima vodeću poziciju s ukupno 316 smještajnih jedinica i 748 ležaja koji čine hotel sa 151 sobom i 6 apartmana te dodatnim 101 apartmanom te je smještaj također organiziran u 32 kućanstva s ukupno 159 smještajnih jedinica.

Hotelski smještaj također je organiziran u Čakovcu s 212 smještajnih jedinica i 519 ležaja, Prelogu s 47 smještajnih jedinica i 85 ležaja te tri destinacije hotelskog smještaja u Donjem Međimurju. Primjetan je trend pojačanog interesa fizičkih osoba za uključivanje postojećih nekretnina za odmor (pogotovo u Gornjem Međimurju) kao dijela smještajne ponude. Zahvaljujući prirodnim ljepotama, kulturnim znamenitostima, geografskom položaju, prometnoj povezanosti i snažnoj sinergiji između svih dionika koji su pridonijeli razvoju Međimurske županije kao cjelovite i održive turističke destinacije, Međimurska županija u posljednjih nekoliko godina osvojila je brojne nagrade u sektoru turizma. Tako je 2019. godine postala jedina hrvatska županija koja je na natjecanju Europske komisije - European Destination of Excellence (EDEN) dobila tri nacionalna pobjednika (Sveti Martin na Muri 2007. i 2019. koji je time postao najbolja Hrvatska destinacija zdravstvenog i wellness turizma i gornje Međimurje 2015. godine). Osim navedenog, Međimurska županija osvojila je i Swiss Tourism Award (STA) za promicanje kvalitetnog turizma, zaštitu i pozicioniranje prirodne i kulturne baštine, promicanje konkurentnosti i izvrsnosti u uslugama i proizvodima. U natjecanju izvrsnosti kontinentalnog turizma, nagradu Zeleni cvijet koju dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica u kategoriji uređenosti naselja i gradova, osvojili su Sveti Martin na Muri i Čakovec, dok je Perivoj Zrinski ocijenjen kao najljepši perivoj, a Prelog najuređenije mjesto do 5.000 stanovnika. Na međunarodnom natjecanju u hortikulturi - Entente Florale Europe, Sveti Martin na Muri osvojio je srebrni cvijet, ali i međunarodnu nagradu Communities in Bloom, a veliko priznanje dodijeljeno je 2018. godine Turističkoj zajednici Međimurske županije kada je primljena u članstvo Svjetske turističke organizacije. Međimurska županija već nekoliko godina dodjeljuje bespovratne potpore za razvoj turizma na prostoru Međimurske županije u svrhu proširenja postojeće turističke ponude i aktiviranje do sada neiskorištenih turističkih potencijala. U sklopu ove mjere do sada je uloženo oko 2 milijuna kuna što je rezultiralo uspostavom novih turističkih proizvoda, točnije njih 84 što je uvelike doprinijelo razvoju cjelokupne turističke ponude na prostoru Međimurske županije.

3.2.4.5 poljoprivreda osnovna obilježja subjekata koji djeluju u poljoprivrednom sektoru U Međimurskoj županiji poljoprivredna proizvodnja oduvijek je bila od velikog značaja promatrajući proizvodne količine i kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Temeljem posljednjih dostupnih podataka iz 2019. godine, na području Međimurske županije ukupno je registrirano 4.901 subjekata koji posluju u sektoru poljoprivrede. Od tog ukupnog broja, najviše je pravnih oblika registriranih kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i to njih 4.703 (95,96%). Osim OPG-ova, u poljoprivrednom sektoru Međimurske županije djeluje i 86 trgovačkih društava, 67 obrta te sedam zadruga. Jedna od glavnih karakteristika poljoprivrednog sektora Međimurske županije, ali svakako i šire je činjenica da je više od 73% nositelja OPG-ova starosne dobi iznad 50 godina te njih gotovo 5% nema završeno osnovnoškolsko obrazovanje što znači da poljoprivredni sektor Međimurske županije karakterizira nepovoljna starosna i obrazovna struktura. Do 2019. godine ukupno je bilo zabilježeno 566 poljoprivrednih gospodarstava čiji su nositelji mlade osobe do 41 godine. Biljna proizvodnja Osnovne karakteristike poljoprivrednog zemljišta su usitnjenost i rascjepkanost, o čemu svjedoči podatak da 59% PG-ova raspolaže s manje od tri hektara poljoprivrednog zemljišta. Najviše obradivih površina čine oranice, nakon čega slijede livade, voćnjaci te vinogradi, dok su rasadnici i staklenici najmanje zastupljeni. U pogledu uporabe poljoprivrednih površina na području Međimurske županije, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ukupno je 29.836,30 ha poljoprivrednog zemljišta upisano u ARKOD evidenciju. Najveći udio tih poljoprivrednih površina čine oranice, točnije 88,63% na kojima se najviše uzgajaju ratarske i povrćarske kulture od kojih je svakako najznačajnija proizvodnja krumpira. Kako je Međimurska županija poznata po svojem vinarskom sektoru, ukupne površine pod vinogradima u 2019. godini iznosile su 490,32 h.

Od voćnih vrsta najviše su zastupljene jabuke čija proizvodnja predstavlja tradicionalnu djelatnost posebice u području gornjeg Međimurja. U 2020. godini bilo je zabilježeno gotovo 800 ha suvremenih voćnih nasada. Uzevši u obzir sve voćne vrste, voćarstvom se u Međimurskoj županiji bavi oko 400 poljoprivrednih gospodarstava, od čega na samu proizvodnju jabuka otpada 70%. Biljnu proizvodnju, ponajviše ratarstvo i voćarstvo, karakteriziraju problemi vezani uz nedostatak skladišnih i preradbenih kapaciteta te problemi vezani uz tržište na kojem cjenovno konkuriraju proizvodi iz uvoza puno lošije kvalitete. Uvoz poljoprivrednih proizvoda najviši je zamah imao u doba pandemije korona virusom, što je domaćim proizvođačima stvaralo velike probleme zbog nemogućnosti plasiranja vlastitih proizvoda na domaće tržište. stočarska proizvodnja Međimurska županija osim u biljnoj proizvodnji ima dugogodišnju tradiciju i u stočarstvu. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede - Hrvatske poljoprivredne agencije za 2020. godine, u Međimurskoj županiji u sektoru stočarstva registrirano je ukupno 2.993 gospodarstava koja se bave stočarskom proizvodnjom, odnosno ona gospodarstva čija je stoka upisana u Jedinstveni registar domaćih životinja. Na području Međimurske županije u najvećoj su mjeri zastupljene sljedeće grane stočarstva: govedarstvo, peradarstvo i kozarstvo. Stranica 5676 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) za 2020. godinu ukupan broj stoke i poljoprivrednih gospodarstava po grani stočarstva u Međimurskoj županiji iskazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 13. Brojno stanje domaćih životinja u Međimurskoj županiji na dan 31.12.2020. godine GOVEDA KONJI MAGARCI SVINJE OVCE Broj Broj Broj Broj Broj gospodarstava životinja gospodarstava životinja gospodarstava 370 7.978 106 320 10 Broj Broj Broj Broj Broj životinja gospodarstava životinja gospodarstava životinja 35 2.376 42.948 64 919 Izrada autora prema: Hrvatska poljoprivredna agencija, Brojno stanje domaćih životinja na dan 31.12.2020., 2021. U 2020. godini u sektoru govedarstva izraženo je smanjenje ukupnog broja goveda kao i prethodnih godina, no u odnosu na primjerice 2018. godinu to smanjenje je ipak manje izraženo. Razlog tome su nove mjere agrarne politike kojima se poticala kupovina i uzgoj junica. Prema podacima Ministarstva i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, u 2019. godini ukupno je bilo zabilježeno 8.909 grla goveda te 2.898 grla krava od kojih su najzastupljenije pasminske skupine mliječnih krava – Simental i Holstein. Pogledamo li veličinu stada krava, u Međimurskoj županiji najviše stada ima do šest grla krava točnije njih 66%. Stada u kojima se nalazi od 11 – 30 krava zauzimaju 16% od ukupnog broja stada. U 2019. godini bilo je zabilježeno samo jedno stado u kojem se nalazi od 101 – 250 krava. Isporučene količine mlijeka prema mljekarama (bez proizvedenih količina mlijeka koje se prodaju na kućnom pragu) u istoj su godini iznosile 13.207.301 kg pri čemu je gotovo cjelokupna količina proizvedenog mlijeka ekstra i prve klase, što govori da je većina mljekara iz Međimurske županije kvalitetom svog proizvoda dostigla europske standarde.

Stalna borba oko očuvanja domaće, tradicionalne pasmine Međimurskog konja potaknula je 2019. godine inicijativu kojom je predloženo da se osim državnim i privatnim sredstvima, očuvanje ove sorte osigura i na način da svaka jedinica lokalne samouprave osigura dio sredstava za zaštitu i revitalizaciju ove pasmine. Međimurski konj je autohtona hrvatska pasmina radnih konja uzgojena u Međimurskoj županiji te je na listi kritično ugroženih pasmina autohtonih domaćih životinja Hrvatske. Trenutno, na području Međimurske županije nalazi se oko 30-tak konja. U mjestu Žabnik, osnovana je Ergela međimurskog konja gdje se nalazi osam konja. Također, u svrhu očuvanja ove pasmine sastavljen je i akcijski plan. Sektor kozarstva se na području Međimurske županije razvija već gotovo 40-tak godina, te ima dugu tradiciju bavljenja na ovim područjima. Svojim konstantnim razvojem, kozarstvo polako poprima sve veću ulogu u sektoru proizvodnje hrane. Tome u prilog ide i podatak da je u 2020. godini potpisan sporazum između Međimurske županije i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a sve u svrhu pokretanja projekta pod nazivom „Međimurska jaretina“. Ovim projektom nastojat će se utvrditi mogućnost ostvarivanja dodatnog prihoda na farmama mliječnih koza u Međimurju kroz uzgoj i plasman jarećeg mesa kao županijske robne marke. Prema posljednjim podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) iz 2020. godine, na području Međimurske županije evidentirano je 67 gospodarstava na kojima se uzgaja ukupno 3.483 grla koza. U odnosu na prethodnu godinu, bilježi se lagani pad broja koza, ali je utvrđen i blagi porast uzgajivača. U pasminskom sastavu uzgojno valjanih koza Međimurske županije prevladavaju koze pasmine alpina i sanske koze. Zanimljiv podatak je svakako i to da se u Međimurskoj županiji nalaze uzgajivači najboljih stada alpske koze iz cijele Republike Hrvatske. Najznačajniji otkupljivač kravljeg i kozjeg mlijeka je Vindija d.d.

Od manjih životinja koje se uzgajaju na području Međimurske županije, svakako je najznačajnije spomenuti pčelarski sektor. Potrebno je napomenuti kako je evidentan porast broja gospodarstava koja se bave pčelarstvom, iz godine u godinu. Tako je do lipnja 2020. godine bilo zabilježeno ukupno 235 gospodarstava te 9.137 košnica. Veliki problem za isključivo pčelare iz Međimurske županije dogodio se u lipnju 2020. godine, kada je došlo do pomora pčela. Nekim pčelarima utvrđen je pomor od čak 100%. U tu svrhu proglašena je i prirodna nepogoda. Glede označavanja i vrednovanja međimurskih proizvoda, situacija se nije promijenila, odnosno, na području Međimurske županije i dalje je samo meso ‘z tiblice označeno kao proizvod koji nosi oznaku Zaštićenog zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Kako bi poljoprivredni sektor Međimurske županije, a i cijele Republike Hrvatske bio konkurentan potrebno je ulaganje u njegovu modernizaciju, dinamičnost, inovativnost i prilagodljivost novim rješenjima. Sposobnost prihvaćanja i upotrebljavanja novih, inovativnih mjera omogućava poljoprivrednom gospodarstvu veću profitabilnost, efikasnost, veću tržišnu nišu i svakako veću odgovornost prema okolišu. Kao jedna od novih, inovativnih mjera koja omogućava poljoprivrednom gospodarstvu veću profitabilnost, efikasnost, veću tržišnu nišu i svakako veću odgovornost prema okolišu je korištenje geotermalne vode u poljoprivredne svrhe, primjerice za grijanje staklenika i/ili plastenika te za grijanje ribnjaka. Razvoj i ulaganje u inovativne sustave proizvodnje električne energije i sustave grijanja prostora ili upotrebe u poljoprivredi, znatno bi pridonio održivom razvoju gospodarstva te tako i pozitivnom razvoju društva općenito. Dostupan vlastiti izvor energije pridonosi smanjivanju cijene proizvoda te većoj proizvodnji. Također, takav obnovljiv i dostupan vlastiti izvor energije pridonosi i povećavanju konkurentnosti na tržištu putem konačnog smanjivanja krajnjih troškova proizvoda.

Dostupnošću novih rješenja, poljoprivrednici više ne upotrebljavaju resurse nekontrolirano, već se uz pomoć korištenja pametnih rješenja aplikacija poljoprivrednih resursa odvija na točno onim mjestima poljoprivredne površine na kojima su oni zapravo najpotrebniji. Primjenom inovacija i digitalizacije u svom poslovanju, poljoprivrednik direktno utječe na povećanje ekonomičnosti svojeg gospodarstva, ali i na zaštitu okoliša. Jedno od takvih digitalnih rješenja / alata koje je svakako svoju popularnost steklo u doba pandemije korona virusom je uspostava tzv. „on-line tržnica“. Ovakva rješenja bila su i prethodno razvijena, ali nisu bila u velikoj mjeri popularizirana. Zbog ograničenog kretanja stanovništva, sve je više stanovnika odlučilo svoje svježe proizvode naručivati direktno od proizvođača, ali putem interneta. U Međimurskoj županiji u tom razdoblju otvorile su se dvije takve platforme putem kojih su zainteresirani potrošači mogli naručiti široki spektar proizvoda koji su im bili dostavljeni direktno s poljoprivrednog gospodarstva. Uspostavom on-line tržnica proizvođači nisu u velikoj mjeri izgubili svoje tržište i kupce, a 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5677 potrošači su dobili kvalitetnu uslugu i proizvod dostavljen od samog proizvođača. S područja Međimurske županije, 30 poljoprivrednih proizvođača uključeno je u On-line tržnice. Od svih proizvoda najzastupljenija je ponuda povrća, džemova i sokova, likera i pčelinjih proizvoda. Osim novo uspostavljenih on-line platforma, u Međimurskoj županiji uspostavljen je prvi kratki opskrbni lanac u Republici Hrvatskoj u kojem je kroz svoje dosadašnje djelovanje, suradnju uspostavilo više od 40 poljoprivrednih proizvođača. Upravo je suradnja ovih proizvođača dovela do otvaranja prve trgovine kojom upravljaju sami poljoprivrednici - „Međimurski štacun“. Poticanje uspostavljanja ovakvih oblika prodaje i suradnje poljoprivrednih proizvođača svakako je jedan od prioriteta stvaranja konkurentnosti poljoprivrednog sektora. Ovakvim načinima udruživanja poljoprivrednika moguće je kontrolirati sigurnost hrane te osigurati sljedivost proizvoda što je od izuzetne važnosti.

3.2.4.6 Vanjska trgovina Međimursko gospodarstvo jedino je u Republici Hrvatskoj koje već dugi niz godina ostvaruje pozitivan saldo robne razmjene s inozemstvom. Udio suficita Međimurske županije u robnoj razmjeni s inozemstvom u Republici Hrvatskoj tijekom 2019. godine iznosi čak 11%. Iako raste uvoz u 2019. za 5,3%, vidljivo je da je u istom razdoblju izvoz povećan za 4,45%. Međimurska županija u 2019. godini sudjelovala je u ukupnom izvozu države s 4,7%, dok je u ukupnom uvozu sudjelovala s 2,4%. Tablica 14. Vanjskotrgovinska robna razmjena Međimurske županije u 000 kn 2018. 2019. indeks iZVoZ 5.151.549 5.380.686 104,45 uVoZ 4.249.756 4.477.527 105,36 saLdo 901.793 903.159 100,15 pokriVenosT 121,22% 120,17% Izrada autora prema: Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, Informacija o gospodarstvu u 2019., 2020. Gospodarstvo Međimurske županije najviše robe i usluga prodaje na tržište EU, i to u Njemačku (33,4%), Austriju (15,7%), Sloveniju (10,2%) i Italiju, a to su ujedno i zemlje iz kojih se najviše uvozi. Od proizvoda u razmjeni županije daleko najzastupljeniji su oni prerađivačke industrije i to gotovi proizvodi od metala i njihovi dijelovi, strojevi i uređaji, odjeća i obuća, proizvodi od drva i drugo. 3.2.5 poduzetnička infrastruktura U prosincu 2017. na snagu su stupile Izmjene i dopune Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kojim je određeno da je jedinica područne (regionalne) samouprave dužna osnovati regionalnog koordinatora kao javnu ustanovu.

Novoosnovana Javna ustanova za razvoj Međimurske županije JU REDEA osnovana je 29. ožujka 2018. godine, a počela je s radom 1. srpnja 2018. godine. Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA od 1. srpnja 2018. nastavlja posao dosadašnjeg regionalnog koordinatora REDEA d.o.o. u pružanju stručne podrške regionalnom razvoju Međimurja. Bave se strateškim planiranjem kao preduvjetom usmjerenog razvoja, razvojem gospodarstva, razvojem ljudskih potencijala te poljoprivredom i ruralnim razvojem. Javna ustanova REDEA (skraćeni naziv) nastavlja provoditi projekte REDEA-e d.o.o. i nastavlja obavljati poslove regionalnog koordinatora za Međimursku županiju. Poduzetničke potporne institucije koje pružaju potporu gospodarstvu u Međimurskoj županiji su Tehnološkoinovacijski centar Međimurje - TICM, Razvojna agencija Grada Čakovca ČAKRA (u vlasništvu Grada Čakovca), HGK – Županijska komora Čakovec, HOK – Obrtnička komora Međimurja, MESAP – Međimurski sajam poduzetništva, Međimurska energetska agencija - MENEA, Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, kao i uredi Međimurske županije i jedinica lokalne samouprave. Od osnutka TICM-a inkubirano je sveukupno 75 poduzeća, dok je na dan 1. prosinca 2020. godine u inkubatoru bilo smješteno 47 organizacija sa 120 zaposlenih. 3.2.5.1 poslovne zone Na području Međimurske županije osnovano je 60 poslovnih zona odlukom nadležnoga tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, od kojih je 16 popunjenih, a 27 spremnih za ulaganje. Glavni izvor financiranja izgradnje osnovne infrastrukture u zonama u proteklom razdoblju je bio Operativni program konkurentnost i kohezija. Jedinice regionalne (lokalne)

samouprave potiču poduzetnike na ulaganje smanjenjem cijena zemljišta, oslobođenjem komunalnog doprinosa i slično. 3.2.6 strana i domaća ulaganja Gospodarstvo je izvozno orijentirano sa znatnim udjelom radno intenzivnih, niskoakumulativnih i tradicionalnih gospodarskih grana, uz razvitak djelatnosti s visokim tehnologijama. Međimurska županija kao županija razvijenoga poduzetništva i vrlo povoljnoga geografskoga položaja, koji je postavlja na sjecište mnogih važnih europskih koridora, idealna je za prihvat investicija, kako stranih tako i domaćih. Proaktivna i efikasna regionalna samouprava i jedinice lokalne samouprave u području razvoja gospodarstva i investicijskog okruženja se očituje u brzini izdavanja građevinskih dozvola za velike građevinske projekte ulaganja tvrtki. Značajna ulaganja poduzimaju i lokalne tvrtke u domaćem vlasništvu, dominantno u prerađivačkoj industriji. Većina tvrtki koje ulažu u nove ili proširuju proizvodne kapacitete prijavljuju se za poticajne mjere temeljem Zakona o poticanju ulaganja (NN 32/20). Svi prisutni strani ulagači s godinama šire poslovanje. U srpnju 2019. g. je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o proglašenju projekta „Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae“ strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Vrijednost ukupnih troškova projekta je 601.191.774 kuna, a financira se privatnim kapitalom. Projekt predstavlja Pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu.

Projektom se predviđa korištenje energije na način da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvodi električna i toplinska energija u dvofaznom procesu kojom prilikom bi se nusprodukt CO pročišćavao i utiskivao nazad u 2 bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom Projekta planira se otvoriti cca. 400 do 500 radnih mjesta. Važnost projekta za RH prije Stranica 5678 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. svega leži u pozicioniranju na globalnoj karti inovativnosti u obnovljivim izvorima energije, borbi protiv klimatskih promjena kao i u omogućavanju razvoja dodatnih komplementarnih projekata (Lječilišno turistički park „Hortus Croatia“, Daljinsko grijanje Grada Preloga i okolnih naselja, staklenička proizvodnja), a sve na bazi cjelovitog iskorištenja obnovljivog geotermalnog resursa kroz proizvodnju čiste, zelene energije. 3.2.7 reindustrijalizacija, digitalizacija, inovacije i trendovi Traženja mogućnosti reindustrijalizacije kroz jačanje industrijske proizvodnje postala je aktualna u EU pojavom globalne financijske krize 2008. kada se uvidjelo da horizontalni pristup razvoju industrijske proizvodnje u EU-u nije adekvatan u kontekstu globalnog nadmetanja s Kinom i SAD-om. Ispravno razmatranje reindustrijalizacije zahtijeva razumijevanje važnosti ekonomskih struktura na regionalnoj razini, kao i razumijevanje aktera iz različitih sektora (poslovni sektor, država, znanost i civilni sektor) te njihovih uloga u promicanju različitih oblika učenja i inoviranja važnih za stvaranje novih i dodanih vrijednosti u proizvodnom sektoru u nacionalnim ekonomijama. Prema istraživanju prof. Aralice, jedino je u Međimurskoj županiji prisutna reindustrijalizacija kao pojava, a ona prema ekonomskim stručnjacima predstavlja drugu najbolju strategiju gospodarskog djelovanja u Republici Hrvatskoj. Međimurska županija predstavlja iznimku prema rezultatima analize jer se povećanje udjela BDP-a u proizvodnim djelatnostima u odnosu na ukupan BDP dogodilo usporedno s povećanjem udjela zaposlenih u istim djelatnostima u odnosu na ukupan broj zaposlenih u razdoblju od 2000. do 2017.

Ujedno je to županija koja ima najveći udio zaposlenih u proizvodnom sektoru (46,4%) usporedno s najvećim udjelom bruto domaćeg proizvoda (34,6%) među županijama. Slika 21. Usporedna analiza kretanja udjela zaposlenosti i udjela BDP-a po županijama od 2000. do 2017. Izvor: Z. Aralica: Analiza deindustrijalizacije i reindustrijalizacije na regionalnoj razini u Hrvatskoj, 2021. Udio ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj je još uvijek ispod 1% BDP-a. Ukupni izdaci za istraživanje i razvoj (GERD) tijekom proteklih deset godina ostali su na razini nižoj od 1% BDP-a. Pad ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj naročito je nepovoljan za ukupnu inovativnost jer su ulaganja poduzeća u istraživanje i razvoj najčešće povezana s primijenjenim istraživanjima i razvojem novih proizvoda za koje postoji veća vjerojatnost da će rezultirati inovacijama. Stoga će u narednom desetljeću biti ključno povećati ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se ojačao kapacitet gospodarstva za iskorištavanje prilika na području digitalnoga gospodarstva i novog vala tehnološke transformacije i tehnološkog napretka. U posljednjih nekoliko godina povećan je interes poduzetnika za istraživanje i razvoj kroz provedbu IRI projekata sufinanciranih iz EU fondova, a bilježi se veći broj natjecanja start-up poduzeća. Krajem 2020. godine Međimurska županija je osnovala znanstveno-istraživačku organizaciju Metalska jezgra Čakovec, koje će u budućnosti pridonijeti povećanju suradnje znanstvenog i poslovnog sektora.

Pandemija COVID-19 tijekom 2020. godine te istovremeno zaključavanje uvelike su negativno utjecali na gospodarstvo. Razmjer izazova s kojima se tvrtke suočavaju dodatno se povećava pojavom drugog vala koronavirusa i posljedičnih restrikcija te novih potreba za zaštitu zdravlja. Međutim, trenutna situacija otvara i nove mogućnosti, budući da se potrošači okreću Internetu što povećava potrebu za ubrzanjem digitalne transformacije poslovanja. Tehnologija koja je posljednjih mjeseci omogućila udaljeni rad i učenje, virtualno druženje s prijateljima i obitelji, kupovinu i korištenje različitih internetskih usluga može igrati značajnu ulogu u pomaganju malim i srednjim tvrtkama da prežive krizu danas, a kasnije u povratku „u plus“ i povećanju prodaje. No nisu sve tvrtke spremne za tako brzu promjenu, a glavna prepreka većini njih koje su već započele s internetskim poslovanjem ili to planiraju jest nedostatak znanja, vještina i alata. Edukacija zaposlenika u digitalnim temama glavna je mjera kad je u pitanju planiranje digitalne transformacije. U Europi i svijetu odvija se digitalna transformacija gospodarstava, a nove tehnologije su umjetna inteligencija, digitalizacija i automatizacija. Poslovna okruženja postaju sve složenija te se od radnika traže nove, složenije vještine. Izgledno je da će nastajati sasvim novi profili zanimanja te će među sadašnjim profilima zanimanja neka biti manje tražena na tržištu rada, dok će se za nekima potražnja brzo uvećavati. Očekuje se da će nove tehnologije zamijeniti ljudski rad u okolnostima u kojima će to biti moguće i ekonomski opravdano.

Smanjit će se potreba za radnicima koji rade u predvidim okruženjima, u kojima suvremena tehnologija može u nekim aktivnostima zamijeniti rad čovjeka. (MGI, 2020.) Među sektorima koji imaju velik potencijal za tehnološku transformaciju jest i industrijska proizvodnja, koja je veoma važna za Međimursku županiju, te će se mijenjati struktura potražnje za zanimanjima i vještinama u ovome sektoru. Konkurentnost Međimurske županije dijelom se zasniva na nižim troškovima rada te na veoma povoljnom geografskom položaju. Ovi su čimbenici doveli do jačanja ulaganja koja su usmjerena na izvoz, pritom je bilo i stranih ulaganja u industrijsku proizvodnju. Regije ovoga tipa u Europi mogle bi usvajati nove tehnologije u duljem razdoblju od naprednijih regija visoke razine BDP-a. To regiji ostavlja nešto više vremena za prilagodbe na tržištu rada. Sama automatizacija, osim što je uzrok promjena na tržištu rada, jest i način da se riješi barem nekim dijelom problem nedovoljne ponude radne snage u nekim profilima zanimanja. Jednako tako u nekim slučajevima nedostupnosti radne snage, nove tehnologije i novi načini rada (rad od kuće) mogu dislociranu radnu snagu učiniti dostupnom. Brzina uvođenja tehnoloških promjena u regijama ovisit će o stupnju njihove razvijenosti i spremnosti poduzetnika za tehnološke promjene. Struktura radne snage, s obzirom na kompetencije, sasvim će sigurno biti jedan od čimbenika digitalne transformacije gospodarstva, a time i prema stvaranju 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5679 veće dodane vrijednosti i većem stupnju razvitka. Stoga se županija može pripremati za novo tehnološko doba na način da prilagodi obrazovnu politiku prema zanimanjima budućnosti i da se osiguraju vještine radnika koje će biti tražene na tržištu rada. Među zanimanjima koja će biti tražena jesu STE(A)M zanimanja, tehnička zanimanja, poslovni i pravni stručnjaci, 3.2.8 sWo zanimanja u zdravstvu i menadžeri; nadalje, očekuje se povećana potreba za socijalnim i emocionalnim vještinama, kao i za tehnološkim vještinama, dok se očekuje smanjenje potražnje za manualnim i fizičkim vještinama, kao i za jednostavnim kognitivnim vještinama.

T analiza 3.2.8.1 Gospodarstvo snaGe - snažna prerađivačka i metalska industrija - kvalitetna radna snaga - izvozno orijentirane tvrtke - fleksibilnost tvrtki i radne snage prema potrebama tržišta - znanstveno-istraživačke organizacije (tehnologije 3D sken, 3D print, ispitivanje svojstva materijala, OIE) - regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu - razvijena poduzetnička infrastruktura - razvijena MSP i obrtništvo - postojanje visokotehnoloških poduzeća s potencijalom rasta - bogatstvo prirodne osnove – izvori geotermalnih voda priLike - privlačenje ulaganja zahvaljujući geostrateškom položaju, i kvalitetnom poslovnom okruženju, kao i radne snage zahvaljujući i kvaliteti življenja - jače uključivanje žena i osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada - dostupni izvori sufinanciranja i poticanja ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja, lokalni i regionalni poticaji, EU izvori) - jačanje inovacija poduzetnika i povezivanje sa znanstvenim institucijama - trenutno preslagivanje globalnih lanaca – prilika za jače uključivanje - daljnje ulaganje u poduzetničku infrastrukturu (veliki investitori, poticanje razvoja IKT-a i kreativnog sektora) - digitalizacija i digitalna transformacija gospodarstva (i javne uprave) - zelena tranzicija (ulaganje u OIE, posebno mogućnost iskorištavanja geotermalnih izvora vode u energetske svrhe za daljnji održivi razvoj gospodarstva) - novi poslovni modeli (rad od kuće u uslužnim djelatnostima) 3.2.8.2 p snaGe - lokalna zemlja u vlasništvu lokalnog stanovništva - visoki postotak iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta - jedina županija koja uspješno rješava probleme zlatne žutice - bavljenje poljoprivredom u Međimurskoj županiji ima potencijal - dobra javna infrastruktura (cestovna povezanost, dostupnost interneta i sl.)

- radišno/marljivo stanovništvo - tradicionalno znanje o poljoprivredi među starijim generacijama - dovoljan broj velikih preradbenih kapaciteta - vlastita proizvodnja na vlastitim površinama - bogatstvo prirodne osnove – izvori geotermalnih voda sLaBosTi - nedostatak kvalificirane radne snage - nedovoljna suradnja među poduzetnicima (klasteri) - obrazovanje nije usklađeno s potrebama tržišta - neuređenost pravnog sustava - administrativni teret na MSP-ovima - neiskorištenost potencijala osoba u nepovoljnom položaju - nedovoljna motivacija za cjeloživotno učenje - mentalitet s izraženim otporom prema promjenama - nedovoljno znanje i spremnost na korištenje financijskih instrumenata prijeTnje - pandemija, prirodne katastrofe - strana poduzeća brže prihvaćaju nove tehnologije i trendove - odljev radne snage - brža prilagodba i napredak drugih regija i nacija - jača promocija konkurentskih regija u privlačenju ulaganja - slaba povezanost i iskorištenost željezničke infrastrukture - regije i zemlje u okruženju brže usvajaju nove tehnologije i digitaliziraju poslovanje oljoprivreda sLaBosTi - monokulturna proizvodnja - nemotiviranost „mladog“ stanovništva i nedostatak edukacije - manjak dodane vrijednosti proizvodima - nedostatak povezanosti proizvođača - nedostatak zaštićenih autohtonih proizvoda - nemotiviranost za korištenje novih tehnologija u poljoprivredi - nedostatak skladišnih kapaciteta za primarne poljoprivredne proizvode - nedostatak malih prerađivačkih kapaciteta - nesređenost imovinsko pravnih odnosa - loša percepcija o bavljenju poljoprivredom - zastarjela mehanizacija – „po načelu nasljeđivanja“ Stranica 5680 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022.

priLike - povezivanje poljoprivrede, OIE i održivog turizma - iskorištavanje geotermalne energije za poljoprivredne svrhe (grijanje plastenika, staklenika, ribnjaka, peradarskih farmi, sušara i dr.) - navodnjavanje iskorištavanjem postojećih prirodnih resursa - potražnja za ekološkim proizvodima - povezivanje lokalne opskrbe s lokalnim institucijama (vrtići, škole) - potražnja za lokalnim proizvodima - potražnja za novim kulturama u poljoprivrednoj proizvodnji - mogućnost unaprjeđenja alternativnih modela bavljenja poljoprivredom (pr. biodinamika) - trend novih modela udruživanja poljoprivrednika (uspostava novih lanaca vrijednosti) - potražnja za proizvodima određenih sustava kvalitete (sljedivost, certificiranje proizvoda ZOI, ZOZP i sl.) - napredak tehnologije i inovacije - geografska pozicija (otvorenost i povezanost sa susjednim državama) prijeTnje - manja baza potencijalnih poljoprivrednika zbog starenja stanovništva i depopulacije - neusklađenost u zakonodavstvu te česte promjene propisa - nedostatak institucionalne podrške za razvoj postojećih poljoprivrednih udruženja i zadruga na nacionalnom nivou - jaka konkurencija inozemnog tržišta/ cjenovna konkurentnost inozemnog poljoprivrednog proizvoda - prirodne nepogode i klimatske promjene - smanjivanje dostupnih izvora sufinanciranja iz EU programa 3.2.8.3 Turizam snaGe - veliki interes za bavljenje turizmom - gostoljubivost domaćina - geografska pozicija (otvorenost i povezanost sa susjednim državama) - dobra ponuda turističkih proizvoda - usmjerenost na razvoj turizma na strateškoj razini (masterplan)

- razvijena rekreacijska i sportska ponuda - dobra eno-gastronomska ponuda - njegovanje tradicijskih običaja/manifestacija - nova turistička infrastruktura i sadržaji - bogatstvo prirodne osnove – izvori geotermalnih voda priLike - porast interesa za dolazak domaćih turista - porast interesa za kontinentalni turizam - jačanje potražnje za obiteljski smještaj - stvaranje održive turističke destinacije - trend autoturizma, robinzonskog, zdravstvenog i adrenalinskog turizma - jačanje svijesti o kulturnoj i prirodnoj baštini - potražnja za enogastronomskim destinacijama - dostupnost različitih izvora financiranja za projekte iz područja turizma - potencijal za jaču iskoristivost geotermalnih izvora vode u turističkoj ponudi 3.3 stanje u prostoru/okolišu 3.3.1 okoliš Na teritoriju Međimurske županije izdvajaju se sljedeći tipovi tla: ilovasto-glinasto tlo na vapnenačkoj podlozi – briježni dio; glinasta ilovača – ispod briježnog dijela i uz Muru; šljunkovito zemljište – na potezu Gornji Hrašćan – Donji Hrašćan; crnica i ilovača – središnji plato; pijesci i šljunkovito – uz Dravu. sLaBosTi - nedovoljno educirani kadar, nedovoljno stručnog znanja - nepovezanost, neudruživanje poduzetnika - usluge niže dodane vrijednosti - nedostatak turističkog identiteta - nedostatak receptivnih turističkih agencija - zastarjeli sistem kategorizacije - nedostatak javnog prijevoza - nedostatna podrška lokalne TZ prema mikro-pružateljima usluga u turizmu - devastirana graditeljska baština - oslabljen sektor zbog pandemije prijeTnje - produljenje pandemije - jaka konkurencija sličnih destinacija u HR - nedovoljna prometna povezanost turističkih lokaliteta i točaka u Međimurskoj županiji (javni prijevoz)

- smanjenje kupovne moći potencijalnih posjetitelja - smanjenje postotka sufinanciranja iz Programa ruralnog razvoja za turizam Na području Međimurske županije prepoznati su sljedeći glavni pritisci na tlo: erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje tla, prenamjena, smanjenje biološke raznolikosti tla i zbijanje tla. Onečišćenje i degradacija tla posljedica je sljedećeg: uporabom kemijskih sredstava u poljoprivredi, odlaganjem smeća u šume, uz poljske putove, vodotoke, sječom šuma, prometom na cestama koje nemaju riješenu odvodnju. S obzirom na primarnu ulogu poljodjelstva u razvoju Međimurske županije, tlo predstavlja njeno osnovno prirodno dobro i 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5681 preduvjet razvoja, a bespovratni gubitak poljoprivrednog zemljišta posljedica je prenamjene zemljišta koja se odvija u procesima proširivanja građevinskih područja te eksploatacije mineralnih sirovina. Prostor Međimurske županije karakterističan je po velikom bogatstvu vodotoka, jezera i podzemnih voda. Sve vode Međimurske županije pripadaju vodnom području slivova Drave i Dunava. Podzemne vode na području Međimurske županije osnovni su resurs za potrebe javne vodoopskrbe. U vodoopskrbni sustav uključena su tri crpilišta: „Nedelišće“, „Prelog“ i „Sveta Marija“. U podzemnoj vodi zapaža se antropogeni utjecaj intenzivnog tretiranja poljoprivrednih površina te utjecaj otpadnih voda. Kakvoća podzemne vode u dravskom aluvijalnom vodonosniku je posljedica prirodnih hidrogeoloških uvjeta, obzirom da je vodonosnik slabo zaštićen krovinskim slabopropusnim naslagama te je mogućnost onečišćenja s površine terena razmjerno velika. Praćenje stanja površinskih voda obavlja se u okviru monitoringa stanja voda u Republici Hrvatskoj, a koji od 2009. godine provode Hrvatske vode. Na postaji Drava – Varaždin u blizini Kuršanca utvrđeno je dobro ekološko stanje do 2010. godine kad prema kemijskim i fizikalno kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje, stanje prelazi u umjereno, koje nije zadovoljavajuće za tip rijeke u koji se Drava svrstava. Na postaji Mure kod Goričana utvrđeno je u petogodišnjem razdoblju dobro ekološko stanje osim u 2010. godini kad je prema kemijskim pokazateljima koji prate biološke pokazatelje stanje bilo umjereno. Kemijsko stanje Mure zadovoljava za sve godine u kojima su pokazatelji ispitivani. Vrijednosti rezultata analiza pojedinačnih pokazatelja na pritocima Mure, uključujući i retencije, ukazuju na opterećenost svih ispitivanih vodotoka hranjivim tvarima (amonij, nitriti, ukupni dušik). Vezano za monitoring Drave na području HE Čakovec i HE Dubrava, najlošije stanje je na dionici tzv. starog korita Drave na području hidroenergetskog sustava HE Čakovec, koja služi kao prijamnik otpadnih voda.