Odluka o donošenju Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine

Za područje Međimurske županije izrađen je Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama Međimurske županije za razdoblje 2016.-2020. godine sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, a koji, između ostalog, sadrži ocjenu kvalitete zraka na području Međimurske županije, prioritetne mjere i aktivnosti, preventivne mjere, način provedbe, rokove i obveznike provedbe s procjenom potrebnih sredstava. Prema razinama onečišćenosti zraka u Republici Hrvatskoj, Međimurska županija pripada zoni Kontinentalna Hrvatska HR 1. Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi je sljedeća: koncentracije SO2 (sumporov dioksid) niže su od propisanih graničnih vrijednosti u ovoj zoni, koncentracije NO2 (dušikov dioksid) niže su od propisanih graničnih vrijednosti, koncentracije lebdećih čestica (PM10) niže su od propisanih graničnih vrijednosti, koncentracije teških metala Pb (olovo), Cd (kadmij), Hg (živa) vrlo su niske, koncentracije CO (ugljikov monoksid) niže su od propisanih graničnih vrijednosti, koncentracija O3 (ozona) niža je od propisane ciljne vrijednosti. Na području Međimurske županije pojedinačno najveći nepokretni točkasti izvor su industrijski objekti. Navedenim nepokretnim točkastim izvorima treba pribrojiti i emisije iz kućnih ložišta. Kućna ložišta značajno doprinose onečišćenju zraka ukoliko koriste goriva kao što su drvo, ugljen i loživo ulje. Najveći se broj nepokretnih točkastih izvora emisija očekivano nalazi na području Grada Čakovca. Prema podacima u bazi ROO identificirani su najveći izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak, a radi se o tvrtkama: Ferro-preis d.o.o., Eko- Međimurje d.o.o., Čateks d.o.o., Tegra d.o.o., Tubla d.o.o., Mesna industrija Vajda d.o.o.

Difuzni izvori predstavljaju izvore koji su vezani uz tvorničke procese u kojima se koriste lakohlapive organske tvari, distribuciju i manipulaciju naftnim proizvodima, obradu otpadnih voda, gospodarenje otpadom, poljoprivreda itd. Na prostoru Međimurske županije takvi izvori su benzinske postaje, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda JLS, odlagališta otpada, poljoprivredne površine. Najveći izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Međimurske županije predstavljaju promet, kućanstva te u manjoj mjeri industrija i uslužne djelatnosti. Ukupno procijenjene emisije onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora (industrija, uslužne djelatnosti, kućanstva, graditeljstvo), difuznih izvora (poljoprivreda, otpad) i pokretnih izvora (cestovni promet) na području Međimurske županije u 2015. godini iznose za NOx 1.644,07 t/god, za SO2 29,98 t/god, za CO 2.933,28 t/god, za NMHOS 1.144,12 t/god i za PM10 416 t/god. Program zaštite okoliša za područje Međimurske županije, u kojem će prvi dio programa predstavljati Izvješće o stanju okoliša u Međimurskoj županiji za proteklo petogodišnje razdoblje, koji će obuhvaćati i Program zaštite zraka i Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja u procesu je početka izrade te sukladno zakonskoj regulativi na razini Republike Hrvatske planirano je donošenje do kraja 2022. godine. 3.3.2 Biološka i krajobrazna raznolikost Krajobraz županije, prema tipološkim značajkama, čini nekoliko cjelina: urbanizirani krajobraz – izdvaja se središnji najgušće naseljeni prostor županije; kultivirani krajobraz donjeg Međimurja; kultivirani krajobraz gornjeg Međimurja;

krajobraz Mure i Drave – odnosi se na prostor starog toka Mure i Drave. Kulturni krajobraz poljoprivrednih područja u Međimurskoj županiji javno je dobro velikog značaja i predstavlja snažan pokretač ruralnog razvoja. U Međimurskoj županiji trenutno se u zaštićena područja ubraja Regionalni park Mura – Drava (površine 17.007,11 ha - 23,29% površine županije sukladno Upisniku zaštićenih područja), značajni krajobraz rijeke Mure (površine 14.469,4 ha), dva spomenika prirode (stablo hrasta lužnjaka u Donjem Vidovcu i Bedekovićeve grabe), te sedam spomenika parkovne arhitekture (Perivoj Zrinskih u Čakovcu, stablo platane u Nedelišću, stablo ginka u Donjoj Dubravi, dva stabla platane u Svetom Urbanu, stablo tulipovca u Vučetincu, dvije glicinije u Čakovcu i stablo magnolije u Pribislavcu). Područja ekološke mreže na teritoriju Međimurske županije prikazana su na slici ispod. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja na prostoru Međimurske županije s ciljem zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. U sklopu sjedišta Međimurske prirode djeluje Centar za posjetitelje u Križovcu. Započet je proces izrade Plana upravljanja za Regionalni park Mura-Drava u Međimurskoj županiji s ciljem očuvanja krajobrazne, geološke i biološke vrijednosti zaštićenog područja i njegovih posebnosti koji vodi Međimurska priroda. Do rujna 2022. godine planiraju se izraditi još dva plana upravljanja za područja ekološke mreže vezana uz staništa leptira plavaca i SP Bedekovićeve grabe te za područje ekološke mreže Ribnjak Mačkovec. Bitno je za napomenuti da je Međimurska priroda tijekom 2019. godine izradila Akcijski plan upravljanja Stranica 5682 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022.

posjetiteljima u zaštićenim prirodnim područjima Međimurske županije te se predmetni dokument koristi u planiranju svojih aktivnosti na godišnjoj razini, a vezano uz jedan segment upravljanja, a to je upravljanje posjećivanjem. Također, napravljeni su nacrti planova upravljanja za livadne plavce i zlatovranu (predmetno treba usvojiti Republika Hrvatska) te ih Međimurska priroda koristi u planiranju rada. Slika 22. Područja ekološke mreže - NATURA 2000 u Međimurskoj županiji Izrada autora prema: Međimurska priroda, 2021. godina Za promociju važnosti i potrebe zaštite prirode značajan je bio strateški projekt MED DVEMI VODAMI, nositelj Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode s partnerima Međimurskom županijom, Javnom ustanovom REDEA, Turističkom zajednicom Međimurske županije i Općinom Sveti Martin na Muri. Ukupna vrijednost projekta „Med dvemi vodami“ je 12.108.422,84 kune, a 85% iznosa financirano je bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Glavne projektne aktivnosti odnose se na tri značajnije investicije u povećanje edukativnog kapaciteta u zaštiti prirode Međimurske županije: • Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu koji obuhvaća finalno interpretacijsko uređenje prizemlja i okućnice sjedišta Međimurske prirode; • Edukacijsko-interpretacijski centar „Matulov grunt“ u Frkanovcu koji obuhvaća rekonstrukciju i opremanje objekta u vlasništvu Međimurske županije i njegovo stavljanje u funkciju kao centra za interpretaciju leptira plavca i značajnih staništa gornjeg Međimurja (područje ekološke mreže Natura 2000);

• Uređenje i opremanje Eko-turističke poučne pješačke i biciklističke staze „Svetomartinska Mura“ na području Općine Sveti Martin na Muri. Slika 23. Kartografski prikaz regionalnog parka Mura-Drava Izvor: Međimurska priroda, 2020. godina 3.3.3 šume i šumsko područje Međimurska županija je siromašna šumama, ukupna šumovitost je vrlo niska, svega 12% u usporedbi s postotkom šumovitosti Republike Hrvatske koja iznosi 35%. Na području Međimurske županije nalazi se 3.809 ha državnih šuma i šumskog zemljišta. Prema namjeni Međimurska županija je pokrivena s 1.211 ha gospodarskih šuma i 2.598 ha šuma s posebnom namjenom. Pošumljavanje se vrši prema inicijativama koje dolaze od strane udruga, ali i šumske struke i javnih poduzeća (npr. Međimurske vode). 3.3.4 Gospodarenje otpadom Jedinica lokalne samouprave dužna je donijeti plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 6 godina te za njega ishoditi suglasnost Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije. Sve jedinice lokalne samouprave na području Međimurske županije su donijele Plan gospodarenja otpadom. Jedinica lokalne samouprave dužna je o svom trošku osigurati godišnju provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području te mora izraditi godišnje izvješće o provedbi izobrazno-informativnih aktivnosti koje je sastavni dio godišnjeg izvješća o provedbi plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave. Za 2019. godinu 15 JLS-ova je dostavilo izvješća (njih 5 u zakonskom roku), dok ostalih 10 izvješća nije dostavilo.

Organizirani odvoz komunalnog otpada obuhvaća sve JLS- ove koji otpad odlažu na jedno službeno odlagalište na području Međimurske županije (Totovec), s time da tri JLS-a odlažu otpad izvan Međimurske županije. Na području Međimurske županije postoji ukupno 6 koncesionara i sakupljača komunalnog otpada. Regionalni centar za gospodarenjem otpadom Piškornica od 2014. godine strateški je projekt Republike Hrvatske. U listopadu 2020. potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za strateški projekt kojim će se sufinancirati 69,99% od ukupno skoro 450 milijuna prihvatljivih troškova. Regionalni centar za gospodarenje otpadom će riješiti problem zbrinjavanja otpada za područje 4 županije (Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Krapinsko-zagorsku) te Općinu Koprivnički Ivanec, koji su ujedno i osnivači Društva. Prema Izvješću o provedbi Plana gospodarenja otpadom na području Međimurske županije sve JLS na području Međimurske županije uključene su o organizirani odvoz otpada. Uključenost stanovnika u 2019. godini iznosila je 98,7% (Prema: MINGOR, Zavod za zaštitu okoliša i prirode (2019. godina)). Ukupne količine komunalnog otpada sakupljene u sklopu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom za područje Međimurske županije u 2019. godini iznosile su 27.581 t, a ukupne količine nastalog komunalnog otpada iznosile su 38.666 t, što čini udio od 2% u ukupnim količinama otpada nastalih na području Republike Hrvatske, te je shodno navedenom količina otpada po stanovniku u Međimurskoj županiji iznosila 340 kg/stanovnik. Međimurska županija u 2019. bilježi najveću stopu oporabe komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj koja iznosi 54,4%, dok za cijelu Republiku Hrvatsku stopa iznosi 30%, što je u cjelini za Republiku Hrvatsku još uvijek niže od ciljanog udjela za 2020. godinu koji sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50%.

Jedinice lokalne samouprave s područja Međimurske županije prednjače u Republici Hrvatskoj po rezultatima odvojenog sakupljenog komunalnog otpada, a posebno: Grad 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5683 Prelog te Općine Belica, Strahoninec, Goričan, Domašinec, Donja Dubrava, Šenkovec, Sveta Marija, Dekanovec, Donji Kraljevec, Podturen i Kotoriba sa stopom iznad 50%. Na području Međimurske županije imamo i jedinice lokalne samouprave čija je stopa ispod 30%, odnosno stope za Republiku Hrvatsku, a to su: Grad Mursko Središće, Općine Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Orehovica, Pribislavec, Sveti Juraj na Bregu i Štrigova. Ukupno je na području Međimurske županije sakupljeno 13.740 t miješanog komunalnog otpada, a količine pojedinih vrsta odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2019. iznose: papir (1.713 t), plastika (1.764), staklo (759 t), metal (374 t), glomazni otpad (1.774 t), tekstil (39 t) i biootpad (6.671 t). Ukupno je na odlagalištu za neopasni otpad Totovec odloženo 24.696 t komunalnog i ostalog neopasnog otpada. Osim na odlagalište za neopasni otpad Totovec, otpad nastao na području Međimurske županije odložen je i na području Koprivničkokriževačke županije, Vukovarsko-srijemske i Osječkobaranjske županije. Na području Međimurske županije 9 lokacija ima ishođenu dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom na kojima se odvija oporaba, odnosno zbrinjavanje otpada. Nastanak opasnog otpada prijavilo je 95 operatera na 104 lokacije, nastanak neopasnog otpada prijavilo je 96 operatera na 114 lokacija. Sakupljanje otpada obavljaju 3 operatera s područja Međimurske županije te 3 operatera koja nemaju sjedište na području Međimurske županije (Prema: MINGOR, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, 2019. godina).

Na području Međimurske županije i dalje postoje divlja odlagališta okoliša za čiju sanaciju se brinu jedinice lokalne samouprave u čijoj se nadležnosti divlje odlagalište nalazi. Unatoč tome što se povećavaju količine odvojeno sakupljenog otpada, što postoji legalno i uređeno odlagalište te se pristupilo sanaciji površina onečišćenih otpadom, svakodnevno se aktiviraju nove površine onečišćene otpadom. Taj je problem posebno izražen unutar romskih naselja, a isto tako velik broj površina onečišćenih otpadom nalazi se i unutar zaštićenih područja prirode. 3.3.5 mineralne sirovine, ugljikovodici, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost Trenutno se na području Međimurske županije nalazi 11 aktivnih eksploatacijskih polja za potrebe građevnog pijeska i šljunka (Držimurec-Strelec, Cirkovljan, Poredje, Prodi, Kuršanski Lug-Poleve, Galovo-Totovec, Ivanovec, Verk- Zavrtje, Turčišće, Turčišće II i Turčišće III), pet eksploatacijskih polja ugljivovodika (Vukanovec, Vučkovec, Zebanec, Mihovljan i Legrad), dva istražna polja ugljikovodika (SHZ-01 i Drava-02), eksploatacijsko polje geotermalne vode Draškovec AATG te četiri istražna polja geotermalne vode (IPG Lunjkovec- Kutnjak, IPG Kotoriba, Međimurje 5 i IPG Merhatovec) kao i istražni potencijal geotermalne vode Mursko Središće, Međimurje 6, Međimurje 4, Međimurje 3, Prelog i Međimurje 2. Odavno je poznat termalni izvor u Vučkovcu (s temperaturom oko 400C, korišten u zdravstvene i rekreacijske svrhe), a novootkriveni izvori vode su u Merhatovcu (temperature oko 1200C, mogućnost korištenja za pogon termoelektrane snage 10-ak MW). Dostupnost geotermalne energije i činjenica da vlastiti izvori mogu osigurati energetsku samostalnost i samodostatnost za javni i privatni sektor na području županije izuzetno su bitni za daljnji razvoj i održivi rast.

U sklopu djelovanja Međimurske energetske agencije d.o.o. (MENEA d.o.o.) provode se projekti u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije financirani iz nacionalnih i EU izvora u suradnji s Međimurskom županijom, jedinicama lokalne samouprave, privatnim sektorom, građanima. MENEA izrađuje strateške i planske dokumente, analize, studije, projektno-tehničku dokumentaciju s ciljem poticanja investicija u energetskom sektoru te održava događaje edukativnog karaktera u vidu podizanja svijesti uže i šire javnosti u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Pruža podršku pri odlučivanju kada su u pitanju energetski projekti s ciljem stvaranja ugodnijeg mjesta za život građana u održivom i klimatski prihvatljivom okolišu. Provodi se praćenje potrošnje energenata i vode u školama i javnim zgradama u vlasništvu županije i jedinica lokalne samouprave kroz Informacijski sustav gospodarenja energijom (ISGE). U Međimurskoj županiji energetski je obnovljeno devet osnovnih škola (30% od ukupnog broja OŠ na području Međimurske županije), tri srednje škole, jedan učenički dom, jedna radionica srednjih škola te četiri sportske dvorane. Projektom energetske obnove osnovnih škola u vlasništvu Međimurske županije ukupno se obnovilo 15.450,28 m2 podne površine (22,78% ukupne podne površine osnovnih škola u vlasništvu Međimurske županije), dok se projektom energetske obnove srednjih škola u vlasništvu Međimurske županije ukupno obnovljeno 15.357,43 m2 podne površine (66,65% ukupne podne površine srednjih škola u vlasništvu Međimurske županije).

3.3.6 infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost 3.3.6.1 Cestovni promet Na području Međimurske županije kategorizirano je ukupno 593,724 km cesta, od čega su 110,891 km državne ceste, 207,219 km županijske ceste, 250,602 km lokalne ceste te 25,012 km otpada na autocestu (prema: ŽUC, ožujak 2021.). Slika 24. Razvrstane javne ceste u Međimurskoj županiji Izvor: Županijska uprava za ceste Međimurske županije, 2020. godine Uočen je nedostatak suradnje između JLS i države, odnosno HC (Hrvatskih cesta). Na projektima HC ne projektiraju se paralelne prometnice namijenjene za poljoprivredna vozila, a to dovodi do situacija da se na takvim prometnicama namijenjenim za veće brzine i obilazak grada nerijetko naiđe na razna poljoprivredna vozila koja potom koče promet i dovode u opasnost sebe i ostale sudionike u prometu (primjeri: sjeverna i južna obilaznica grada Čakovca). Problem koji također proizlazi iz nedostatka suradnje JLS i HC je i pogrešno projektiranje. JLS-i su najbolje upoznati sa Stranica 5684 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. svojim problemima i potrebama te bi stoga trebale surađivati kod projektiranja projekata HC. Kao primjer nedostatka suradnje može se navesti projekt izgradnje 1. faze čakovečke sjeverne obilaznice na kojoj je pogrešno projektirano raskrižje sa cestom I. G. Kovačića. Navedeno raskrižje projektiralo se na način da se nije predvidjela gradnja pješačko-biciklističke staze po ulici I. G. Kovačića koja bi povezivala Čakovec i Šenkovec.

Napravljen je i preveliki nagib sa sjeverne i južne strane, a semafori nisu bili predviđeni. Posljedice toga je velik broj prometnih nesreća već u prvom tjednu otvorenja obilaznice te se došlo do zaključka da je raskrižje opasno za sudionike u prometu. Radila se i prilagodba raskrižja budućoj pješačkobiciklističkoj stazi na način da se išla rezati zaštitna ograda i crtati potrebna horizontalna signalizacija. Obzirom da je frekvencija prometa veća po obilaznici nego po Ulici I. G. Kovačića, dolazi se do zaključka da semaforizirano raskrižje usporava i koči promet. Raskrižje bi trebalo biti kružno i bez takvog nagiba s predviđenom izgradnjom pješačko-biciklističke staze od Čakovca do Šenkovca. Na takvim projektima koji su od strateške važnosti za županiju, ne bi smjelo dolaziti do pogrešaka u projektiranju jer to kasnije rezultira većim troškovima za državu i JLS, pa čak i izgubljenim ljudskim životima. Ne ulaže se dovoljno sredstava u izgradnju kružnih raskrižja, te se ne grade uzdignute površine (otoci) sa znakovima desnog obilaženja na ulascima u naselja u svrhu smanjenja brzine (primjeri dobre prakse: Austrija, Slovenija). Javni prijevoz ne udovoljava potrebama stanovništva pa stanovnici radije pribjegavaju vlastitom prijevozu – slaba frekventnost autobusnih i željezničkih linija (posebice za vrijeme školskih praznika jer većina linija prometuje zbog prijevoza učenika koji je subvencioniran od strane Međimurske županije), loša mreža i povezivanje linija tako da iz pojedinih naselja uopće nije moguće doći niti do središta Međimurske županije koristeći javni prijevoz, a kamoli do nekog drugog mjesta.

Pješačko-biciklističke staze i trake su izgrađene u većim središtima i kroz veća naselja, međutim nema pješačkobiciklističkih staza i/ili traka koja povezuju sva naselja. Najveći problem za Međimurje koje se reklamira kao cikloturistička destinacija je nedostatak biciklističkih staza. Prostor Međimurske županije pokriva mreža od ukupno 583,16 cesta sa suvremenim kolnikom. Od toga, 331 km cesta označeno je kao cikloturistička ruta, međutim na samo 157 km su izgrađene biciklističke trake (cca 60 km) ili pješačko – biciklističke staze (cca 97 km). (Prema: Operativni plan razvoja cikloturizma Međimurske županije do 2020., 2017. godina). Gradi se previše biciklističkih traka, a projekcija proračuna ŽUC za 2021. i 2022. godinu pokazuje da se i dalje nastavlja s ulaganjima u izgradnju istih. Takvo forsiranje izgradnje biciklističkih traka dovodi u opasnost bicikliste i ostale sudionike u prometu. Sigurnost ljudi u prometu bi trebao biti prioritet kod razvoja biciklističke mreže i u takvim se projektima ne bi smjelo ići na najjeftinija moguća rješenja. Problem je i nedostatak strategije i dogovora između županije i JLS oko razvoja biciklističke mreže, potrebno je odrediti koji su projekti prioritet i voditi računa o unificiranosti biciklističkih staza. Do cikloturističkih destinacija kao npr. Mađerkin breg također bi trebale voditi biciklističke staze. Planirana je izgradnja mosta Kotoriba - Murakeresztur u vrijednosti 1,4 milijuna eura do 2024. godine zahvaljujući europskom projektu u sklopu EGTS “Mura regija”. Ovime su stvorene sve pretpostavke za otvaranje novog prometnog pravca koji će skratiti put do autoceste. Izgradnja ovog mosta pitanje je od strateške važnosti, ne samo za Međimursku županiju, već i za cijelu Republiku Hrvatsku, jači razvoj turizma do privlačenja novih investicija u donje Međimurje.

Počelo se s izradom projektne dokumentacije novog mosta u Murskom Središću koji će povezivati Sloveniju i Republiku Hrvatsku, uključivo i novu zaobilaznicu koja će i putnički, ali i teretni promet izmjestiti iz centra grada Murskog Središća i spustiti promet na rotor ispred grada Čakovca, a samim time približiti ga autocesti. Taj je prometno-infrastrukturni projekt i za Republiku Hrvatsku i za Sloveniju vrlo bitna poveznica dviju autocesta. Međunarodni cestovni granični prijelazi na području županije: • stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba: Mursko Središće, Trnovec i Goričan • stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika: Bukovje, Goričan II i Kotoriba • stalni granični prijelazi za pogranični promet: Banfi, Sveti Martin na Muri i Preseka. Tijekom 2019. godine na graničnim prijelazima Policijske uprave međimurske zabilježeno je 10.904.379 putnika i 3.488.513 vozila. U usporedbi s 10.415.148 putnika i 3.331.590 vozila iz 2018. godine, promet putnika i vozila povećani su za 4,7%. (prema: PUM 2019.). U 2019. godini na području Policijske uprave međimurske zabilježena je 531 prometna nesreća. Najčešće greške sudionika prometnih nesreća bile su: nepropisna brzina i brzina neprimjerena uvjetima, nepoštivanje prednosti prolaska, nepropisno kretanje vozila na kolniku, nepropisna vožnja unatrag i nepropisno skretanje. U 2019. godini u prometnim nesrećama evidentirano je 1.414 sudionika. (prema: PUM – Stanje sigurnosti na području Međimurske županije u 2019.

godini). 3.3.6.2 željeznički promet Na području Međimurske županije, nalaze se sljedeći međunarodni željeznički granični prijelazi: • Čakovec- Lendava • Čakovec - Središće • Kotoriba-Murakeresztur. Tablica 15. Duljina željezničkih pruga na području Međimurske županije s oznaka puni naziv željezničke pruge r201 Zaprešić – Zabok – Varaždin - Čakovec (Središče, Sovenija) – Državna granica M501 – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur, Mađarska) kraćeni naziv Građevinska duljina pruge u mž željezničke pruge duljina u km u km Zaprešić - Čakovec 100,722 9,092 DG – Čakovec – 42,355 42,4 Kotoriba – DG 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5685 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica L101 – (Lendava) – DG ukupno Čakovec – M. Središće 17,942 17,942 161,019 69,389 Izrada autora prema: Hrvatske željeznice, Hrvatska željeznička mreža, 2021. U veljači 2019. godine potpisan je Sporazum o dugogodišnjem partnerskom odnosu u razvoju željezničkog prometa i integriranog prijevoza putnika na području Koprivničko-križevačke, Međimurske županije i Varaždinske županije – regije sjeverne Hrvatske. Integrirani prijevoz putnika (IPP) je javni prijevoz u kojem su sva vozila objedinjena u zajednički sustav prijevoza putnika u određenoj regiji. Za sve linije javnog prijevoza (vlakove, autobuse, tramvaje, brodove…) vrijede jedinstvene (zajedničke) karte na području cijele regije. Temelji se na razvijenim i optimalnim sustavima javnog prijevoza kojeg koriste razvijene zemlje EU-a i svijeta.

Sustav najčešće koristi taktne vozne redove, odnosno polasci sa svakog stajališta su u pravilnim vremenskim razmacima sa lakim i brzim presjedanjem. Kralježnicu sustava čine tračnički sustavi (vlakovi, tramvaji…) zbog svojih ekoloških, energetskih i infrastrukturnih prednosti. Ostala vozila javnog prijevoza (autobusi) služe kao pritoci tračničkim sustavima i tako koriste svoje velike prednosti na kratkim relacijama. Međutim, do realizacije integriranog prijevoza putnika na području Međimurske županije prethodi puno radnji i realno je za očekivati da to neće zaživjeti do 2027. godine. Potencijal željezničke infrastrukture je općenito neiskorišten na području Međimurja. Prometovanje vlakova je rijetko, vozne linije se prilagođavaju prijevozu učenika, a međunarodne linije su većinom ukinute. Osim toga, odluke o ulaganju u željezničku infrastrukturu donose se na državnoj razini. Važan željeznički EU projekt koji bi se mogao realizirati na području Međimurske županije je projekt lepoglavske spojnice koji je u fazi izrade studijske dokumentacije. Projekt obuhvaća obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju dionica: Zabok – Krapina/Sveti Križ Začretje i Lepoglava – Varaždin – Čakovec te gradnju nove i elektrificirane dionice pruge između Lepoglave i Krapine/Svetog Križa Začretja. Na području Međimurske županije bi to uključivalo obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju dionice Čakovec-Varaždin. Kod navedenog projekta potrebna je suradnja s HŽ Infrastrukturom i poduzećem koje će dobiti na natječaju za izradu projektne dokumentacije zbog toga jer Čakovec treba isprojektiran putnički kolodvor na lokaciji postojeće INA benzinske crpke u Čakovcu uz samu željezničku prugu, pokraj kojeg bi se na mjestu postojećeg Starog Hrasta nalazio novi autobusni kolodvor. Time bi se stekao preduvjet za integrirani prijevoz putnika, bez obzira na to da li bi se kolodvori nalazili jedan pored drugog ili bi se išlo u izgradnju jednog intermodalnog kolodvora koji bi služio i autobusnom i željezničkom prijevozu. Postojeći putnički željeznički kolodvor pretvorio bi se u teretni dio kolodvora, a grad Čakovec navedene promjene ima već dugi niz godina u svojem generalnom urbanističkom planu (GUP-u). Postojeći sadržaji i usluge u zgradi Starog Hrasta mogli bi ostati u novoj zgradi/zgradama.

Obzirom na to da stajalište Čakovec – Buzovec nije obuhvaćeno navedenim projektom, trebala bi se u suradnji grada Čakovca i HŽ Infrastrukture osigurati sredstva za izgradnju novog stajališta Čakovec – Buzovec i podvožnjaka Buzovec koji je potreban obzirom na prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) zbog kojeg se prilikom svakog spuštanja polubranika stvaraju velike gužve. Drugi projekt koji se tiče Međimurske županije je obnova, modernizacija i elektrifikacija dionice Koprivnica – Varaždin – Čakovec. Prema trenutno dostupnim informacijama, za tu dionicu već postoji izrađen izvedbeni projekt. Aktivnosti vezane uz raspisivanje javne nabave ovise o tome hoće li nadležna tijela EU prihvatiti taj prijedlog i kada te ako bude prihvaćen, o usvojenoj dinamici povlačenja financijskih sredstava EU-a za prihvaćene projekte. U prvoj fazi predviđena je samo obnova željezničke pruge za koju nije potrebno ishođenje dozvola. Elektrifikacija je sastavni dio druge faze, koja nije sastavni dio ovog projekta, a koja uključuje modernizaciju cijele dionice. U tu svrhu potrebno je izraditi odgovarajuću projektnu dokumentaciju i ishoditi dozvole. Za provedbu planirane modernizacije potrebno je više vremena pa bi druga faza projekta naknadno trebala biti predložena za sufinanciranje iz drugih raspoloživih fondova EU-a. Potrebna je bolja suradnja s HŽ Infrastrukturom da se što prije krene u provedbu navedenog projekta i izradu projektne dokumentacije za 2. fazu projekta, koja je preduvjet za javnu nabavu za izvođača radova.

3.3.6.3 Zračni promet Aerodrom Čakovec (na području općine Pribislavec) spada u kategoriju zračnih pristaništa namijenjenih za povremeni zračni prijevoz, školovanje i sport. Travnata uzletno-sletna staza dugačka je 1.050 m i široka 42 m. Operator aerodroma je Aeroklub Međimurje. U slučaju potrebe ići će se u izgradnju asfaltirane uzletnosletne staze koja bi po potrebama bila duža od postojeće travnate, izgradnju primjerenog asfaltiranog parkirališta za posjetitelje te asfaltirane rulnice kao spoj platformi dvaju postojećih hangara. 3.3.6.4 Telekomunikacije Broj širokopojasnih priključaka u Međimurskoj županiji na kraju 2018. godine iznosio je 21.747 ili 19,1% od ukupnog broja priključaka, dok je broj širokopojasnih priključaka na razini cijele Republike Hrvatske iznosio 1.128.273 priključaka tj. 26,3%. (prema: HGK „Županije. razvojna raznolikost i gospodarski potencijali 2019./2020.“)6. U 2019. godini izrađen je Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) za Grad Mursko Središće koji obuhvaća Grad Mursko Središće i Općine Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova. Projekt izgradnje mreže sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima za navedeno područje je u tijeku.7 Treba voditi računa o tome da svako kućanstvo dobije pristup brzom optičkom Internetu. 6 https://www.hgk.hr/documents/analiza-zupanija-2019- web5e1da0dbdae42.pdf (pristupljeno 28.1.2021.)

7 https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2020/izvjesca_i_ planovi/HAKOM%20GI2019%20HR%2020200623.pdf (pristupljeno 28.1.2021.) Stranica 5686 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. 3.3.7 primarna infrastruktura 3.3.7.1 Vodoopskrba Javnim vodoopskrbnim sustavom opskrbljuje se 131 naselje Međimurske županije. Izgrađenost sustava iznosi 99,7%. Na javni vodovod priključeno je preko 36.441 kućanstva ili 84% od ukupnog broja kućanstava, te gotovo svi gospodarski subjekti i ustanove (oko 3.325). Sustavom upravljaju Međimurske vode d.o.o. Čakovec, u vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj županiji. Količina isporučene vode za 2019. godinu iznosila je 4.475.487 m³, od čega 75% troše kućanstva, a 25% industrija i ustanove. Ukupna duljina magistralnih i sekundarnih vodova s 31.12.2019. iznosila je oko 1.080 km. Na vodoopskrbnoj mreži je instalirano 6.389 hidranata. Tablica 16. Ukupni pregled priključenosti na vodovodnu mrežu u općinama i gradovima u Međimurskoj županiji u 2019. jediniCa LokaLne red.br. samoupraVe/naseLje 1 i ČakoVeC 10.512 ii m.središće 2.260 iii preLoG 2.711 iV BeLiCa 1.005 V dekanoVeC 259 Vi domašineC 778 Vii d.duBraVa 819 Viii d.kraLjeVeC 1.626 iX d.VidoVeC 539 X GoriČan 1.094 Xi G.miHaLjeVeC 1.031 Xii koToriBa 1.153 Xiii m.suBoTiCa 1.419 XiV nedeLišće 3.990 XV oreHoViCa 851 XVi podTuren 1.448 XVii priBisLaVeC 993 XViii seLniCa 1.532 XiX sTraHonineC 916 XX sV.marija 953 XXi sV.juraj na BreGu 2.420 XXii sV.marTin na muri 1.431 XXiii šenkoVeC 994 XXiV šTriGoVa 1.998 XXV VraTišineC 689 sVeukupno 43.421 Broj prikLjuČaka opisu 31.12.2019.

p i i o T i (prema i T a TV a V a je enosV roja V e a T TV V Č T B sa ak T ju o L ano T T ospodars ukupnkućansstanovništva iz 2011.)kućanskućni G us posprikkućans 2 3 4=2/1*100 9.750 1.499 93% 1.782 144 79% 2.014 279 74% 774 44 77% 193 11 75% 614 53 79% 769 55 94% 1.362 129 84% 499 25 93% 919 80 84% 750 30 73% 1.035 67 90% 973 52 69% 3.098 241 78% 732 44 86% 1.030 61 71% 717 41 72% 1.172 36 77% 809 38 88% 832 32 87% 2.179 73 90% 1.152 116 81% 893 56 90% 1.523 93 76% 545 26 79% 36.116 3.325 83% Izrada autora prema: Međimurske vode, 2020. 3.3.7.2 odvodnja U sustavu javne kanalizacije izgrađeno je 484.358,00 metara zatvorene kanalizacijske mreže te se kontinuirano radi na dodatnom uvođenju javne kanalizacijske infrastrukture zatvorenog sustava kako bi se osigurao komunalni standard što je moguće većem broju stanovnika. Iz godine u godinu bilježi se povećana izgrađena dužina zatvorene kanalizacijske mreže (2015.- 331.475; 2016.- 447.332; 2017.- 481.917; 2018.- 483.540). Dužina glavnog kolektora iznosi 22.128 metara i nije se mijenjala od 2016. godine. Krajem 2019. godine zabilježeno je ukupno 19.280 kanalizacijskih priključaka. Od 2015. godine bilježi se kontinuirani rast priključenja potrošača na javni sustav kanalizacije i odvodnje (2015. – 13.800; 2016.- 14.183;, 2017.- 16.961; 2018. – 18.599). Broj priključaka na kanalizacijsku mrežu u kućanstvima i kućnim savjetima je 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5687 17.468 što u postotku čini 40% pokrivenosti kanalizacijske mreže priključcima u sektoru kućanstva u Međimurskoj županiji (s obzirom na ukupan broj kućanstva prema Popisu stanovništva iz 2011. godine), dok je taj broj u gospodarstvu i ustanovama 1.812. U odnosu na priključenost kućanstva u naseljima u kojima postoji izvedena kanalizacijska mreža taj postotak priključenosti iznosi 68%.

Tablica 17. Ukupni pregled priključenosti na odvodnju u općinama i gradovima Međimurske županije na dan 31. 12. 2019. jediniCa LokaLne red.br. samoupraVe/naseLje 1 i ČakoVeC 10.512 ii m.središće 2.260 iii preLoG 2.711 iV BeLiCa 1.005 V dekanoVeC 259 Vi domašineC 778 Vii d.duBraVa 819 Viii d.kraLjeVeC 1.626 iX d.VidoVeC 539 X GoriČan 1.094 Xi G.miHaLjeVeC 1.031 Xii koToriBa 1.153 Xiii m.suBoTiCa 1.419 XiV nedeLišće 3.990 XV oreHoViCa 851 XVi podTuren 1.448 XVii priBisLaVeC 993 XViii seLniCa 1.532 XiX sTraHonineC 916 XX sV.marija 953 XXi sV.juraj na BreGu 2.420 XXii sV.marTin na muri 1.431 XXiii šenkoVeC 994 XXiV šTriGoVa 1.998 XXV VraTišineC 689 sVeukupno 43.421 Broj prikLjuČaka 31.12.2019. i o T i (prema i T a TV a V a je e enosV roja V V a B T TV Č T sa ak T ju ano o L T T opisu stanovništva iz ospodarsus ukupnikućansp 2011.) kućanskućni G i posprikkućans 2 3 4=2/1*100 9.166 1.337 87% 396 34 18% 542 5 20% 0 0 0% 0 0 0% 0 0 0% 0 0 0% 968 69 60% 0 0 0% 0 0 0% 0 0 0% 756 41 66% 0 0 0% 2.557 174 64% 0 0 0% 278 11 19% 459 23 46% 0 0 0% 578 31 63% 0 0 0% 895 36 37% 0 0 0% 831 50 84% 0 0 0% 42 1 6% 17.468 1.812 40% Izrada autora prema: Međimurske vode, 2020. Tablica 18. Pregled dužine kanalizacijskih kolektora i mreže r. br. naseLje ČakoVeC dužina (m) 1. Mješovita kanalizacija 86.064 Kolektor I 2.224 Kolektor I (transportni) 590 Kolektor I - spojni- J.B. Jelačića 594 Kolektor II 4.518 Kolektor II (transportni) 147 Kolektor transportni I + II 1.232 Kolektor III 6.045 Kolektor IV - Čakovec 5.282 Kolektor u industrijskoj zoni istok 1.496 Ulična kanalizacija 63.936 2. Oborinska kanalizacija 485 3. Fekalna kanalizacija 545 ukupno 87.094 Izrada autora prema: Međimurske vode, 2020.

Stranica 5688 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. Formirani su sljedeći sustavi odvodnje: grad Čakovec s gravitirajućim naseljima, grad Prelog, grad Mursko Središće, naselje Kotoriba i naselje Donji Kraljevec. Kod navedenih sustava primijenjen je mješovit način odvodnje, tj. skupno prikupljanje i odvođenje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda te oborinskih voda. Aglomeracije: • Čakovec (uključuje pet okolnih općina: Nedelišće, Pribislavec, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu i Šenkovec) • Novo Selo na Dravi (uključuje naselja Kuršanec, Šandorovec, Totovec i Novo Selo na Dravi) • Donja Dubrava (uključuje Grad Prelog s naseljima Oporovec, Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec i Čukovec; Općinu Sveta Marija s naseljima Sveta Marija i Donji Mihaljevec; Općinu Donji Vidovec – naselje Donji Vidovec, Općinu Donja Dubrava- naselje Donja Dubrava i Općinu Kotoriba – naselje Kotoriba) • Mursko Središće (Grad Mursko Središće – naselja Mursko Središće, Peklenica i Hlapičina; Općina Sveti Martin na Muri – Žabnik, Marof, Vrhovljan, Sveti Martin na Muri, Brezovec, Jurovec, Lapšina i Čestijanec; Općina Selnica – naselja Selnica (dio) i Općina Vratišinec – naselja Vratišinec i Gornji Kraljevec) • Podturen • Podbrest • Donji Kraljevec. 3.3.7.3 elektroopskrba Na području Međimurske županije postoje 2 transformatorske stanice - 110/35 kV (u vlasništvu OPS, PP Zagreb – Operator prijenosnog sustava, Prijenosno područje Zagreb); 12 transformatorskih stanica – 35/10 kV; 530 transformatorskih stanica – 10(20)/0.4 kV u vlasništvu HEP-a i 115 transformatorskih stanica – 10(20)0.4 kV u tuđem vlasništvu. Instalirana snaga transformacije: 430,3 MVA, broj priključenih distribuiranih izvora: 149; priključna snaga distribuiranih izvora: 11.604 kW. U 2019. godini na području Međimurske županije izdano je je 637 elektroenergetskih suglasnosti.

U okviru javne rasvjete (izvođač Elektra Čakovec) evidentirano je 558,76 km mreže javne rasvjete u sklopu niskonaponske mreže, 107,80 km ukupne dužine razvodne mreže od čega 99,50 km podzemni kabel. Ukupno je instalirano 1.510,50 svjetlećih mjesta u javnoj rasvjeti. Prema podacima iz Godišnjeg izvješća HEP ODS-a d.o.o. za 2019. godinu električnom energijom na području Međimurske županije opskrbljivalo se 42.687 kućanstava i 5.226 subjekata iz područja poduzetništva. Ukupno je u 2019. godini na području potrošeno 362.100.010 kWh električne energije uz pokrivenost od skoro 100%. Na graničnom području Međimurske županije i Varaždinske županije nalaze se dvije hidroelektrane, HE Čakovec i HE Dubrava, ukupne snage oko 160 mW. 3.3.7.4 plinoopskrba Distribucijski sustav plinovodne mreže plinoficiran je 98,1% te je Međimurska županija u ovom području najbolja u Republici Hrvatskoj. Sustav obuhvaća tri grada i dvadeset dvije općine. • Ukupna plinska cjevovodna mreža dužine je 1.053,3 km, od čega 166,7 km čeličnih cijevi i 886,6 km plastičnih cijevi • Ostvarena distribuirana količina plina svim krajnjim kupcima u 2019. godini iznosila je 501.575.631 kWh od čega 45,89% otpada na poduzetništvo a 54,11% na kućanstva - niskotlačni – 566,4 km - srednjetlačni – 447,1 km - visokotlačni – 36,2 km odnosno ukupno 1.049,7 km sa 126 redukcijskih stanica i dvije odorizacijske stanice Varaždin i Donja Dubrava. Prema podacima distributera Međimurje plina d.o.o. isporučene količine plina krajnjim kupcima u 2019. iznose gotovo 770.590 MWh, od čega 64,9% otpada na poduzetništvo, a 35,1v% na kućanstva. Broj obračunskih mjernih mjesta krajnjih kupaca prirodnog plina bio je 32.041 od čega 27.783 otpada na kućanstvo, a 4.258 na poduzetništvo. U 2019.

priključeno je 474 novih obračunskih mjesta te je povećan broj zaprimljenih zahtjeva za priključenjem u odnosu na 2018. godinu te se bilježi povećan rast izdanih energetskih uvjeta odnosno uvjeta priključenja za 15% (u odnosu na 2018. godinu). U 2019. godini započeo je i investicijski projekt osuvremenjavanja i unapređenja postojećeg sustava odorizacije plina na odorizacijskim stanicama što će rezultirati ugradnjom nove upravljačke jedinice. Novo tehničko-tehnološko rješenje dat će prednosti u vidu digitalnih rješenja korekcije količine odoransa u realnom vremenu, kontinuirane kontrole i nadzora odoransa u smjeru optimizacije procesa te novog rješenja upravljanja, praćenja i komunikacije sustava. Prvi je dio započete investicije u 2019. godini obuhvatio Varaždin, a u novoj poslovnoj godini projekt će završiti s odorizacijskom stanicom u Donjoj Dubravi. Broj potrošača u 2019. godini iznosio je 30.666 od čega obiteljske kuće 24.231, stanovi 3.610, industrijski potrošači 140, sektor usluga (ustanova) 2.657 te sektor poljoprivrede 64. U usporedbi sa 2015. godinom, ukupan broj potrošača povećao se sa 29.532 na 30.666, odnosno povećao se za 1134 nova potrošača. Pokrivenost plinskom mrežom je 98%, najveća u Republici Hrvatskoj. 3.3.8 Civilna zaštita Operativne snage sustava civilne zaštite predstavljaju svi prikladni i raspoloživi resursi operativnih snaga koji su namijenjeni provođenju mjera civilne zaštite. Operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa su temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite koje posjeduju spremnost na žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite.

Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite Međimurske županije: • Stožer civilne zaštite Međimurske županije • Vatrogasna zajednica Međimurske županije • Hrvatski Crveni križ-Gradskog društvo Crvenog križa Čakovec • Hrvatska gorska služba za spašavanje, Stanica Čakovec • Postrojba civilne zaštite (specijalističke i opće namjene) • Koordinatori na lokaciji • Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite. 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5689 Međimurska županija donijela je u 2019. godini dokument m2, čija se vrijednost procjenjuje na 1,6 milijuna kuna, bez Procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske naknade i na razdoblje od 15 godina, u svrhu osiguranja uvjeta za županije. dobivanje statusa nacionalnog Centra za potrage te Međunarodnog U cilju proširenja i unapređenja kvalitete u sustavu civilne centra za obuku potražnih timova kojim HGSS postiže novu zaštite u Međimurskoj županiji, stanica HGSS-a Čakovec u razinu izvrsnosti u obavljanju usluga u civilnoj zaštiti te postaje 2019. godini od Međimurske županije dobila je na korištenje edukativni centar za brojne aktivnosti vezane uz sigurnost i prostor u bivšoj vojarni, današnjem Centru znanja, površine 360 prevenciju, ali i privlačenje i obuku novih članova. 3.3.9 sWoT analiza 3.3.9.1 okoliš, prostor i infrastruktura snaGe sLaBosTi - sustav odvodnje komunalnih i oborinskih voda nije u potpunosti riješen - stvaranje divljih odlagališta zbog nesavjesnog ponašanja pojedinaca - nerazvrstavanje otpada i općenito nebriga o okolišu i stvaranje divljih odlagališta u romskim naseljima - nedovoljna svijest stanovnika o održivom razvoju - invazivne strane vrste (životinje i biljke) – nedovoljno mjera za prevenciju u okolišu - spora realizacija sustava integriranog prijevoza putnika - neodgovarajući javni prijevoz, slaba povezanost među naseljima u putničkom prijevozu - neadekvatno uređenje zelenih prijelaza na dijelu autoceste koja prolazi - dobra prometna povezanost s ostalim regijama kroz Međimurje - razvijeno vatrogastvo - nedostatno ulaganje u biciklističke staze tj. grade se biciklističke trake - odlična pokrivenost infrastrukturom (plin, voda, koje nisu sigurne za bicikliste i pješake električna energija) - nedostatno sustavno planiranje biciklističke mreže (povezivanje - izrazito razvijen sustav gospodarenja otpadom turističkih atrakcija) i cestovnog povezivanja (prevelika udaljenost (organizirano gospodarenje otpadom) naselja od ulaska na autocestu)

- efikasnost javne uprave, usmjerenost na strateško - nedostatak pružnih prelazaka za pješake i bicikliste u gradu Čakovcu, planiranje i dostupnost informacija - nedostatak pristupačnosti zatvorenim i otvorenim prostorima za osobe - prijenos znanja među stručnjacima u području s invaliditetom okoliša, prostora i infrastrukture, korištenje novih - niska razina svijesti stanovništva o važnosti civilne zaštite (ulaganje u tehnologija HGSS) - zaštićena priroda prepoznata kao vrijedna od strane - sporost u sređivanju katastra i gruntovnice UNESCO-a kroz program MAB (Prostor suživota - slabo poznavanje i iskorištavanje potencijala cirkularne ekonomije čovjeka i prirode) iako se vide pomaci još postoji mjesta za povećanje svijesti javnosti za - korištenje geotermalnog potencijala kao OIE. korištenjem metoda energetske učinkovitosti na svim razinama - iako postoji zakonska obveza općine i gradovi i dalje ne ulažu dovoljno sredstava u skloništa za domaće ljubimce - nebriga oko buke i svjetlosnog zagađenja, potrebno poticati svijest građana, uvesti obvezu u svim naseljima da prilagode svjetlosno zagađenje - neaktivizam (neproaktivnost) – općeniti mentalitet građana i struke vezan uz rješavanje problema (sporost u rješavanju problema) - općine i gradovi nisu dovoljno osviješteni o važnosti prostora kao osnovnog resursa i važnosti održivog razvoja (primjer je izgradnja solarnih elektrana u gospodarskim zonama) - nesavjesna sječa šuma (stvaranje klizišta, ugrožavanje vinograda, stambenih zgrada i cesta) i nepoštivanje šumskog reda.

priLike prijeTnje - geostrateški položaj, povoljan za razvoj međunarodnih prometnih cesta i željezničkih linija - zakonodavne procedure se ne poštuju ili često mijenjaju što otežava - bogati prirodni resursi (voda, termalna voda, strateško pristupanje razvoju gradova i općina krajobraz, šljunak) - proračuni općina i gradova nisu dostatni za razvoj svih potencijalnih - postojeći sustav za (pokrivanje) korištenje novih infrastrukturnih projekta, dok se natječaji na državnoj razni sporo izvora energije objavljuju, a još češće dugo se čekaju rezultati projekata te isplate po - poticati zanimanja koja generiraju visoku dodanu projektima, zbog čega su primorani dizati kredite za infrastrukturne vrijednost projekte - međunarodna povezanost pogotovo preko postojećih - raznorazni zahvati na tlu koji nastaju i zbog prirodnih nepogoda i željezničkih koridora (formiranje malih stajališta, djelovanja čovjeka, pogotovo u Gornjem Međimurju gdje dolazi do rehabilitacija malih pruga za lokalni promet, klizišta korištene pruge u turističke i gospodarske svrhe) Stranica 5690 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. - veće ulaganje u stručne službe posebice za civilnu - zaštitu prodaja ili zakup poslovnih zona za izgradnju solarnih elektrana koje - inovativni modeli prikupljanja otpada (inovativni ne generiraju nova zapošljavanja tj. ne doprinose samoj funkciji spremnici, ponovna uporaba otpada i sl.) poslovnih zona, te utječu i na okoliš (solarne elektrane na polju koje je - uvesti sustav kraćeg javnog prijevoza u gradskom pogodno za poljoprivredu) te prodaja i prenamjena preostalih javnih prstenu. zelenih površina u stambene zone - - EU fondovi kao izvori financiranja prirodni ekstremi na koje je teško utjecati (potresi, poplave) i klimatske - uvođenje širokopojasnog Interneta i izgradnja promjene - infrastrukture kapacitet i održivost Regionalnog centra za gospodarenje otpadom - osmišljavanje javnih prostora (trg, dječje igralište, sjeverozapadne Hrvatske Piškornica - park) kako bi se postigla veća kvaliteta života u mali broj stajališta na autocesti koja prolazi kroz Međimursku županiju - naseljima ukidanje nekad postojećeg putničkog željezničkog prijevoza Čakovec- - podizanje svijesti o utjecaju razvoja zelene Kotoriba-Murakeresztur - infrastrukture na okoliš nepostojanje daljnjeg sustavnog planiranja revitalizacije postojeće - korištenje geotermalne vode u svim područjima željezničke infrastrukture (gospodarstvo, poljoprivreda, turizam i dr.)

4. sTraTeški okVir 4.1 1. prioriTeT jaVne poLiTike – održiVi raZVoj Gospodarstvo u Međimurskoj županiji može konkurirati na međunarodnoj razini zahvaljujući širokoj bazi stabilnih poduzeća prerađivačke industrije te konstantnoj prilagodbi trendovima. U nadolazećem razdoblju Međimurska županija želi dati snažan poticaj za usmjeravanje ka održivom gospodarstvu, u skladu s prvim razvojnim smjerom Nacionalne razvojne strategije do 2030. U posljednje dvije godine posebno je do izražaja došla potreba za održivosti, a trendovi i područja ulaganja u sljedećem razdoblju su obnovljivi izvori energije, kružno gospodarstvo, društveno poduzetništvo i inovacije. Za postizanje prioriteta javne politike održivi razvoj postavljena su četiri posebna cilja: PC 1.1 Konkurentno i inovativno gospodarstvo PC 1.2 Suvremeno i otporno biogospodarstvo PC 1.3 Održiv, inovativan i otporan turizam naziv mjere opis mjere • PC 1.4 Kvalitetno i suvremeno obrazovanje Konkurentnost i inovativnost gospodarstva će se postići jačanjem usluga potpore poduzetništvu, poticanjem primjene novih tehnologija i inovacija, promicanjem kružnog gospodarstva, poticanjem ulaganja u ljudske potencijale i proaktivnom privlačenju ulaganja i promocijom međimurskog gospodarstva. Poljoprivredno-prehrambeni sektor mora pratiti inovacije, ulagati u visoke tehnologije kako bi postao otporan i suvremen, a istovremeno zadržao kvalitetu ključnih resursa. Turizam kao sektor je izdvojen u posebnom cilju zbog svoje specifičnosti te isprepletenosti s kreativnim industrijama i poljoprivrednim sektorom. Kvalitetno i suvremeno obrazovanje je ono koje obrazuje ljude za uključenje na tržište rada, ali i priprema za proces cjeloživotnog učenja. Kvalitetan i suvremen obrazovni sustav preduvjet je rasta i razvoja gospodarstva.

posebni cilj 1. 1. konkurentno i inovativno gospodarstvo NRS 2030 - Razvojni smjer 1. Održivo gospodarstvo i društvo NRS 2030 - Strateški cilj 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo Konkurentnost i inovativnost gospodarstva će se postići jačanjem usluga potpore poduzetništvu, poticanjem primjene novih tehnologija i inovacija, promicanjem kružnog gospodarstva, poticanjem ulaganja u ljudske potencijale i proaktivnom privlačenju ulaganja i promocijom međimurskog gospodarstva. Ostvarenje tog cilja će odgovoriti na potrebe za povećanjem zastupljenosti proizvoda veće dodane vrijednosti, boljem usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada, jačanju znanja o rastu i razvoju poduzeća i jačom promocijom lokalnog gospodarstva. predloženi nositelji Provođenje programa financijske potpore poduzetnicima • Informiranje i educiranje o raspoloživim financijskim instrumentima za sufinanciranje ulaganja (krediti, jamstva, potpore) • Umrežavanje PPI (mreža BOND, suradnja na projektima, edukacijama, Međimurska županija, m 1.1.1. jačanje događajima) usluga potpore • JLS-ovi, JU REDEA, Podrška jačanju znanja o rastu i razvoju poduzeća / obrta te prijenosu TICM, MENEA, poduzetništvu poslovanja • ČAKRA, Metalska Podrška razvoju Metalske jezgre Čakovec, TICM, MENEA-e, drugih PPI te jezgra, ACT Grupa RCK SJEVER • Organiziranje mjesečnih susreta s ciljanim temama za poduzetnike • Poticanje i jačanje percepcije javnosti o poduzetništvu 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5691 • Promicanje uključivanja u regionalne, nacionalne i globalne lance m 1.1.2. poticanje vrijednosti (u području tehnologije, organizacije, kvalitete i zaštite okoliša)

primjene novih • Poticanje digitalizacije poslovanja, razvoj digitalnih kompetencija i radnih tehnologija i mjesta inovacija u javnom, • JU REDEA, Metalska jezgra, TICM, MENEA, Poticanje razvojnih projekata u suradnji akademske i istraživačke zajednice, gospodarskom i javnog sektora i gospodarstva znanstvenom sektoru • ACT Grupa Poticanje suradnje znanstvenog i gospodarskog sektora (razvoj novih proizvoda, usluga i procesa) kroz aktivnosti Metalske jezgre Čakovec • Organizacije civilnog Provođenje radionica o važnosti kružnog gospodarstva u poslovanju i poticanje udruženja • društva, Međimurska županija, JU REDEA, Podizanje svijesti i poticanje na oporabu u poslovanju (s posebnim m 1.1.3. promicanje naglaskom na prerađivačku ind.) kružnog i održivog • TICM, HGK, ČAKRA, Metalska jezgra, Podrška stvaranju strateških partnerstva zbog održivog poslovanja gospodarstva • komunalna poduzeća, Povećanje energetske učinkovitosti i racionalno korištenje energije u privatnom sektoru • MENEA, SZ Humana Nova Čakovec Korištenje obnovljivih izvora energije s naglaskom na geotermalnu energiju • Promocija važnosti organizacijske kulture i intelektualnog kapitala poduzeća • Međimurska županija, Edukacije o upravljanju ljudskim potencijalima i poslovnim procesima m 1.1.4. poticanje • JU REDEA, TICM, Poticanje poduzetnika na uvođenje praksi upravljanja ljudskim ulaganja u ljudske potencijalima potencijale u • ČAKRA, MENEA, JLS- ovi, HGK, HOK, Poticanje inicijativa poslodavaca za pokretanje specifičnih programa privatnom sektoru obrazovanja i usavršavanja • Poduzetnički centar Prelog, Metalska jezgra, Mogućnosti financiranja, educiranja i razmjena iskustva u gospodarskom sektoru iz EU izvora • MEV, HZZ Stvaranje preduvjeta za funkcioniranje zona u skladu sa svim važećim m 1.1.5. proaktivno prostornim i strateškim dokumentima;

pristupanje • Suradnja s JLS-ovima na planiranju i razvoju poslovnih zona Međimurska županija, privlačenju • Jačanje suradnje između JLS-ova, Međimurske županije i potpornih JLS-ovi, JU REDEA ulaganja i razvoju institucija (razvojne agencije, komore, financijske institucije) u razvoju gospodarskih zona kvalitetnih usluga za investitore m 1.1.6. promocija • Izrada marketing plana promicanja ulaganja u Međimursku županiju međimurskog • Promicanje ulaganja u Međimursku županiju kroz izravne kontakte gospodarstva na Međimurska županija, JU s potencijalnim ulagačima iz ciljnih sektora, lobiranje pri stranim REDEA domaćim i stranim gospodarskim komorama, veleposlanstvima i sl., posjeti specijaliziranim tržištima sajmovima, sudjelovanje na događajima poseban cilj 1.2. s uvremeno i otporno biogospodarstvo NRS 2030 - Razvojni smjer 3. Zelena i digitalna tranzicija NRS 2030 - Strateški cilj 9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva Suvremeno i otporno biogospodarstvo će se poticati ulaganjem u znanje i inovacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, upravljanjem tlom, vodama i bioraznolikošću, poticanjem udruživanja i razvojem poslovanja poljoprivrednika, ulaganjem u sektor pčelarstva i očuvanjem autohtonih pasmina. naziv mjere opis mjere • predloženi nositelji Poticanje ulaganja u nove i postojeće male preradbene kapacitete (uslužne sušare, uljare, novi pogoni za ekološku preradu voća i sl.); • Ministarstvo poljoprivrede Subvencioniranje prelaska na čistu i dostupniju energiju u procesima proizvodnje i prerade;