Odluka o donošenju Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine

Kao što je prikazano slikom br. 10., na prvom mjestu ljestvice uzroka smrti u Međimurskoj županiji u petogodišnjem razdoblju nalaze se bolesti cirkulacijskog sustava. Udio umrlih u 2019. godini u ukupnom broju umrlih iznosi 41,48%. Sljedeći uzrok smrti u Međimurskoj županiji su maligne bolesti (novotvorine), a broj se kreće oko 29% - 2010. godine 28,83% (356 umrlih osoba), 2015. godine 27,94% (356 umrlih osoba) te 2019. godine 28,81% (355 umrlih osoba). U Međimurskoj županiji je došlo do pada smrtnosti od raka dojke zbog dobrog odaziva na preventivne preglede, kroz sedam krugova, od 2009. do 2021. U zadnjem krugu (2021.) odaziv na preglede je iznosio 75,4%, dok se u prijašnjim krugovima odaziv kretao od 78% (2014.) do čak 86% (2009.). Kako je preduvjet za smanjenje smrtnosti raka od dojke za 25- 30% odaziv od najmanje 70%, odaziv u Međimurskoj županiji je jedan od najboljih na području cijele Republike Hrvatske. Iako postoji visoki odaziv na ove i ostale preventivne programe, postoji nedovoljna osviještenost o dobrobitima samih programa. Uz Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije provodi i aktivnosti vezane uz Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, Nacionalni program za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, Akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine te Nacionalni program Živjeti zdravo. Slika 11. Postotak umrlih u Međimurskoj županiji po skupinama bolesti za razdoblje od 2015. – 2019.

Izrada autora prema: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis, 2015. – 2019. Osim programa prevencije, u Međimurskoj županiji zdravstveni djelatnici se kontinuirano educiraju kako bi se što više utjecalo na smanjenje smrtnosti od najčešćih skupina bolesti. Prema podacima od 17. 2. 2021., ukupan broj umrlih od početka epidemije koronavirusom u Međimurskoj županiji iznosi 155 što iznosi 2,88% od ukupno preminulih u Republici Hrvatskoj (5.375), odnosno 1,48% od ukupnog broja zaraženih u Međimurskoj županiji koji je na taj dan iznosio 10.483. 3.1.7 sport i rekreacija Prema podacima iz Registra udruga Republike Hrvatske u prosincu 2020. godine u Međimurskoj županiji je bilo ukupno 412 registriranih udruga i saveza koji djeluju u području sporta. Savezi u Međimurskoj županiji su sljedeći: Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije, Međimurski savez sportske rekreacije „Sport za sve“, Međimurski školski sportski savez, Savez sportskih ribolovnih društava Međimurske županije, Međimurski nogometni savez. • Međimurski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ uključuje 30 udruga iz više JLS-ova Međimurske županije, poduzeće ARNO d.o.o. (Aquila fitness centar Čakovec) i pojedince koji su istaknuti sportski djelatnici u području sportske rekreacije. U sportsko-rekreativne aktivnosti uključene su sve strukture i dobne skupine građana, a koji žele da sport i rekreacija budu dio njihove svakodnevnice. Promovira se tjelesna aktivnost i aktivni način života i starenja.

• Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije broji 24 saveza članica i od toga 282 kluba i 19.054 pojedinaca / članova. • U Međimurskoj županiji ima ukupno 210 sportskih objekata, od čega 20 sportskih dvorana i 76 nogometnih terena. U većini slučajeva sportska infrastruktura je u javnom vlasništvu ili u vlasništvu neprofitnih saveza/ udruga. Neki od sportskih objekata u privatnom vlasništvu, koji su važni za razvoj sporta u Međimurju su ATON – Nacionalni gimnastički centar, Speedway stadion Milenium Donji Kraljevec i SRC DG Sport Prelog. Tablica 5. Popis sportskih i/ili rekreativnih objekata sportski i/ili rekreativni Tip svrha objekt stadion srC Sportski centar u Nogometne mladost javnom vlasništvu utakmice, atletska natjecanja i rekreacija u različitim sportovima. Gradski bazeni Bazeni, fitness Plivački turniri, Marija Ružić centar i saune u rekreativno Čakovec javnom vlasništvu plivanje, rekreativno vježbanje, profesionalni plivački treninzi i škole plivanja. macanov dom Gimnastička Treninzi, škola Čakovec dvorana u javnom gimnastike i vlasništvu rekreativno vježbanje. 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5661 aTon – Gimnastička Treninzi, turniri, nacionalni dvorana u javno- škola gimnastike gimnastički privatnom vlasništvu i rekreativno centar vježbanje. rekreativni Rekreativni objekt u Turniri i rekreacija objekt u privatnom vlasništvu u različitim društvenom sportovima. vlasništvu Teniski tereni Teniski tereni u Treninzi, turniri, Franjo punčec javnom vlasništvu škola tenisa i rekreativno vježbanje.

streljana Sportski objekt u Treninzi, turniri Čakovec javnom vlasništvu i rekreativno vježbanje. srC dG sport Sportski centar u Treninzi, turniri prelog privatnom vlasništvu i rekreacija u različitim sportovima. park mladost Sportski centar u Treninzi, turniri prelog javnom vlasništvu i rekreacija u različitim sportovima. Teniski klub Teniski centar u Treninzi, turniri, prelog javnom vlasništvu škola tenisa i rekreativno vježbanje. akumulacijsko Hidroakumulacijsko Treninzi, turniri jezero He jezero i rekreacija dubrava u različitim sportovima akumulacijsko Hidroakumulacijsko Treninzi, turniri jezero He jezero i rekreacija Čakovec u različitim sportovima speedway Stadion u privatnom Treninzi i turniri. stadion vlasništvu milenium srC Zalešće Sportski tereni u Treninzi i javnom vlasništvu rekreacija u različitim sportovima. adrenalinski Rekreativni objekt u Rekreacija. centar privatnom vlasništvu aCCredo karting centar Rekreativni objekt u Rekreacija. Blažon privatnom vlasništvu Lifeclass spa Odmaralište Odmaralište koje sveti martin u privatnom se sastoji od: vlasništvu. unutarnjih bazena s termalnom vodom, vanjskih bazena, welness centrom i golf terenom. Izrada autora prema: Međimurska županija, European Region of Sport 2022 kandidatura, 2021. U popularizaciji sporta i promocije zdravog načina života sve veću ulogu imaju organizacije civilnog društva. To se najviše očituje u ruralnim područjima gdje udruge potiču građane na rekreativno bavljenje sportom. U Međimurskoj županiji u funkciji je 21 školska sportska dvorana od čega je 5 trodijelnih, 10 dvodijelnih i 4 jednodijelnih dvorana koje se osim za školske potrebe koriste i za potrebe sporta i rekreacije.

Međimurska županija proglašena je Europskom regijom sporta 2022. godine te je prva županija u Republici Hrvatskoj koja se kandidirala i osvojila ovu prestižnu titulu. Osvajanjem ove titule daje se veliko priznanje svim međimurskim sportašima, rekreativcima, volonterima, sportskim djelatnicima i entuzijastima za njihov trud, predanost, rezultate i dugogodišnji rad u sportu. Cilj Međimurske županije kao Europske regije sporta jest promicanje sporta i važnosti svakodnevnog kretanja i bavljenja sportom kao ispravnog načina života, a počevši od najmlađih generacija. Iako Međimurska županija i sve općine podupiru i sufinanciraju sportske udruge i klubove u ruralnim područjima, titula Europske regije sporta bit će kruna podrške za budućnost sporta u regiji, osobito za djecu i mlade. Kod starije populacije popularne su sljedeće sportske aktivnosti: rekreacija, nordijsko hodanje, sportsko ribolovstvo, šah, pikado, streljaštvo i kuglanje, a nastavit će se razvijati u godini Europske regije sporta. Svakako treba napomenuti da je procijenjeno da se oko 32% međimurskog stanovništva bavi rekreativnim sportom. Plan je u narednih pet godina postići da se barem 45% međimurske populacije aktivno bavi sportom na način da lokalne zajednice osiguraju dostupnost sportskih sadržaja za sve dobne uzraste. U okviru titule organizirat će se masovne sportske manifestacije s poznatim sportašima, biciklijade, promocije zdrave i autohtone prehrane u suradnji s lokalnim OPG-ovima, te razne edukacije sportskim udrugama i klubovima. Temeljem dodijeljene titule omogućit će se intenzivnije povezivanje s europskim sportskim savezima i organizacijama.

3.1.8 socijalna skrb U Međimurskoj županiji djeluje jedan centar za socijalnu skrb sa sjedištem u Čakovcu te dvije podružnice u Prelogu i Murskom Središću. U odnosu na 2016. godinu kada je broj korisnika uključenih u isplatu novčanih naknada iznosio 10.180, u 2017. i 2018. vidljiv je pad broja korisnika socijalne pomoći (8.795 2019. godine). U ukupnom broju korisnika zajamčene minimalne naknade najveći broj su pripadnici romske nacionalne manjine (82% korisnika). Pučka kuhinja djeluje samo u gradu Čakovcu kao zajednički projekt Međimurske županije, Centra za socijalnu skrb i Grada Čakovca. U 2016. godini osnovana je socijalna samoposluga (u sufinanciranje uključen Crveni križ i Grad Čakovec) čiji su trenutni korisnici žitelji grada, s planom proširenja na cijelu Međimursku županiju. Na području Međimurske županije prema zadnje dostupnim podacima iz svibnja 2019. godine, živjelo je 9.358 osoba s invaliditetom od čega su 5.173 muškaraca i 4. 185 žena, što iznosi 8,4% ukupnog stanovništva županije. Prema tablici koja slijedi u nastavku, vidljivo je da se najveći postotak osoba s invaliditetom odnosi na oštećenja drugih organa (35,2%), slijede oštećenja lokomotornog sustava (30,3%) te mentalna oštećenja (25,9%) dok najmanji postotak osoba s invaliditetom otpada na oštećenje perifernog živčanog sustava (2,2%) i osobe s autizmom (0,7%) Stranica 5662 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. Tablica 6. Udio vrsta oštećenja u ukupnom broju osoba s invaliditetom na području Međimurske županije, 2019. godine % od ukupnog Vrste oštećenja broja osoba s invaliditetom oštećenje drugih organa 35,2 oštećenje lokomotornog sustava 30,3 mentalna oštećenja 25,9 oštećenje središnjeg živčanog sustava 19,6 oštećenje glasovno govorne 19,2 komunikacije intelektualna oštećenja 16,5 oštećenje vida 8,7 prirođene anomalije i 5,0 kromosomopatije oštećenje sluha 4,3 oštećenje perifernog živčanog sustava 2,2 autizam 0,7 Izrada autora prema: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, 05/2019.

Dom za žrtve obiteljskog nasilja Sigurna kuća, Centar za pomoć u kući Međimurske županije i Centar za socijalnu skrb s Obiteljskim centrom su tri institucije koje djeluju kao pomoć socijalno ugroženima. Ostale ustanove za pružanje socijalne skrbi u Međimurskoj županiji su: 11 domova za starije i nemoćne osobe, od toga 1 državni i 10 privatnih, 9 obiteljskih domova za starije i nemoćne osobe, svi privatni, 2 smještaja za starije i nemoćne, svi privatni, 2 obiteljska doma, svi privatni, 1 dom za starije i teško bolesne, privatni, 2 doma za psihički bolesne odrasle osobe i 1 obiteljski dom za osobe s mentalnim oštećenjem, svi privatni te 29 udomiteljskih obitelji za odrasle osobe, privatni. Na području Međimurske županije djeluje jedan poludnevni boravak djece i program psihosocijalne pomoći te jedan obiteljski dom za djecu. Na području Međimurske županije registrirana je 91 udomiteljska obitelji, od kojih su 68 udomitelji za djecu i mladež te 23 udomitelja za odrasle i starije osobe. Krajem 2019. godine u udomiteljskim obiteljima smješteno je 149 djece i 44 odrasle osobe. Krajem 2020. završen je prekogranični projekt 2SOKROG u sklopu kojeg je dugotrajno nezaposlenim osobama i korisnicima socijalne pomoći kroz inovativni model socijalne aktivacije omogućen pristup tržištu rada. Uz pomoć Centra za socijalnu skrb Čakovec i u suradnji sa socijalnom zadrugom Humana Nova, 25 korisnika je odradilo praksu u trajanju od 60 radnih sati. Nakon odrađene prakse jedna osoba je zaposlena u navedenoj zadruzi. Projektom se izradio i Program pravovremenog prepoznavanja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti kojim se za sprječavanje siromaštva i socijalne isključenosti predlaže aktivnija socijalna politika, individualni pristup pojedincima, njihovo osposobljavanje na odgovarajućem radnom mjestu i uvođenje mjera dodjeljivanja financijske naknade samo za radno nesposobno stanovništvo.

Na području Međimurske županije djeluje udruga MURID, za ranu intervenciju u djetinjstvu. Usluge koje MURID pruža su rana intervencija (proces informiranja, savjetovanja, pružanja podrške i podučavanja obitelji i djece koja imaju teškoće u razvoju ili kod kojih postoji faktor rizika za razvojno odstupanje te se pruža u dvije kronološke grupe: za djecu od rođenja do treće godine i za djecu od treće do sedme godine života); poludnevni boravak (intenzivni grupni edukacijskorehabilitacijski rad kroz koji se potiče razvoj vještina na području komunikacije, brige o sebi, rada u grupi, socijalnih vještina, grube i fine motorike, sposobnosti imitacije, receptivnog jezika, vizualnih vještina i samoregulacije namijenjeni djeci s komunikacijskim teškoćama i/ili poremećajem iz spektra autizma u dobi od 3 do 7 godina); trening socijalnih vještina – TSV (grupne radionice kroz koje se potiče razvoj socijalnih vještina koje obuhvaćaju: fundamentalne/osnovne vještine, iniciranje interakcije, održavanje interakcije, vještine igre, jezik i komunikacija, poznavanje emocija, regulacija emocija, ostale socijalnokomunikacijske vještine za djecu s teškoćama i izazovima u području socijalnih vještina, u dobi od 4 do 7 godina za novoupisanu djecu, a za postojeće korisnike MURID-ovih usluga navedena usluga može se pružati i u kasnijoj dobi kao oblik podrške pri uključenju u redoviti odgojni ili obrazovni sustav). Prema godišnjem izvješću udruge, u 2019. godini ukupno je bilo 141 korisnika usluge rane intervencije u udruzi.

3.1.9 Civilno društvo Uvidom u Registar udruga Republike Hrvatske, vidljivo je da je na području Međimurske županije u prosincu 2020. godine djelovalo 969 aktivnih udruga što je razvidno iz grafikona na donjoj slici. Sukladno Zakonu o udrugama, djelovanje udruga temelji se na načelu javnosti i neprofitnosti, ali mogu obavljati gospodarsku djelatnost. Većina udruga zasniva se na volonterstvu manjeg broja članova udruga i primjetna je potreba zapošljavanja stručnog osoblja sa svrhom podizanja kvalitete djelovanja. Međimurska županija svake godine oko 1% proračuna osigura za potpore organizacijama civilnog društva: sport, kultura i umjetnost, udruge građana i političke stranke, socijalna zaštita, zaštita okoliša. Udruge se financiraju iz različitih izvora sredstava na temelju programa i projekata udruga. Izvori sredstava su proračuni županija i gradova te se na stranicama Međimurske županije objavljuje planski vremenik objave natječaja za financiranje projekata udruga civilnog društva jedinica lokalne i regionalne samouprave. U 2021. godini na Javni natječaj za financiranje programa / projekata udruga Međimurske županije iz područja poljoprivrede, šumarstva i lovstva, zaprimljeno je 25 prijava, od kojih je 24 odabrano za financiranje iz županijskog proračuna. Projekti su financirani u ukupnom iznosu od 470.778,60 kn. Financiranje je dodijeljeno u postotku od 96% za prijavljene projekte. U sklopu Natječaja za financiranje projekata iz područja zaštite potrošača u 2021., za financiranje su prijavljene dvije udruge, a jedna je odabrana za financiranje u iznosu od 10.000,00 kn. Financiranje je dodijeljeno u postotku od 50% za prijavljene projekte.

Upravni odjel za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije u 2021. godini proveo je dva Javna natječaja za su/financiranje programa i projekata udruga i to u području zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima te ljudskih prava, demokratizacije i razvoja civilnog društva te u sportu. Prilikom pregleda, utvrđeno je da formalne uvjete Natječaja ispunilo 39 udruga od ukupno pristigle 52 prijave. Udrugama koje su ispunile formalne uvjete Natječaja financirani su projekti i programi u ukupnom iznosu od 675.000,00 kn. Financiranje je dodijeljeno u postotku od 75% za prijavljene projekte. 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5663 Na temelju provedenog Javnog natječaja za sufinanciranje programa/projekata sportskih udruga Međimurske županije u 2021. godini, utvrđeno je da je formalne uvjete Natječaja ispunilo 55 sportskih udruga od ukupno pristiglih 57 prijava. Slijedom navedenog, u 2021. godini iz proračuna Međimurske županije sufinancira se provedba programa/projekata sportskih udruga Međimurske županije u ukupnom iznosu od 1.381.000,00 kuna. Financiranje je dodijeljeno u postotku od 96,49% za prijavljene projekte.3 Uz sredstava Međimurske županije, udruge financiraju svoje projekte i aktivnosti putem EU fondova i programa, zaklada, privatnih izvora sredstava i donacija. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kontinuirano pruža tehničku i stručnu pomoć OCD-ovima kroz projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda i OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Društveno – poduzetnička inicijativa koja je prepoznata na nacionalnom i europskom nivou je ACT - Autonomni centar i Zaklada za prevenciju Međimurske županije. Udruga ACT akreditirana je za provedbu Programa regionalnog razvoja i jačanja sposobnosti OCD na lokalnoj i regionalnoj razini. Udrugama pružaju besplatne usluge informiranja, savjetovanja i edukacije (u prošlosti putem programa JAKO, a slične aktivnosti nastavljaju se financirati putem zaklade ZAMAH). Slika 12. Područje djelovanja organizacija civilnog društva u Međimurskoj županiji Izrada autora prema: Ministarstvo pravosuđa i uprave, Registar udruga Republike Hrvatske, prosinac 2020. 3.1.10 kultura Sukladno podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Međimurska županija na nacionalnoj listi sadrži 70 registriranih kulturnih dobara: 15 nematerijalnih i 55 materijalnih kulturnih dobara. U Međimurskoj županiji djeluje 21 ustanova u području kulture, a usmjerene su na muzejsku, kulturnu i društvenu aktivnost, organiziranje filmskih, kazališnih, izložbenih, koncertnih i drugih kulturno – umjetničkih priredbi vlastite produkcije ili u suradnji s drugim ustanovama i udrugama. U području kulture i umjetnosti u Međimurskoj županiji djeluje i ukupno 257 udruga koje njeguju baštinu i povijest Međimurja. 3 Upravni odjel za skupštinu i pravne poslove Međimurske županije, dopis od 19. 8. 2021., Klasa: 008-01/21-03/13, URBROJ: 2109/1-06/03-21-4 U Međimurskoj županiji se u 2019. godini bilježi 25.240 korisnika knjižnica, od čega je 10.218 osoba u narodnim knjižnicama. Gledajući od 2016. godine taj broj je veći za 624 korisnika, no vidljiv je pad u odnosu na 2018. godinu kada je bio najveći broj članova knjižnica (26.559) što je razvidno na donjoj slici.

Slika 13. Broj članova u (narodnim) knjižnicama Međimurske županije Izrada autora prema: Međimurska županija, Međimurska županija u brojkama, 2020. Kazališna i filmska umjetnost pretežito je popularna u većim gradovima i naseljima. No, vidljiv je porast broja posjeta kinima i predstavama u Međimurskoj županiji. Na sljedećem grafu prikazano je kretanje posjeta od 2013. godine pa sve do 2019. godine. Vidljiv je skok u broju između 2018. i 2019. godine što je razvidno na donjoj slici. Svakako je tome pridonijelo otvaranje Centru za kulturu Mursko Središće. Slika 14. Posjete kinima i predstavama u Međimurskoj županiji Izrada autora prema: Međimurska županija, Međimurska županija u brojkama, 2020. Međimurska županija je bogata u pogledu materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Materijalna kulturna baština dijeli se na kulturno-povijesne cjeline i pojedinačna nepokretna kulturna dobra (sakralne građevine i kompleksi, profane građevine i kompleksi, obrambene građevine i kompleksi, arheološka baština i itd.). Prema podacima iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, u Međimurskoj županiji je evidentirana kulturno – povijesna cjelina grada Čakovca. Pedeset pet je zaštićenih nepokretnih pojedinačnih kulturnih dobara, od kojih Kompleks Starog grada u Čakovcu, Kapela Svete Jelene u Šenkovcu i Crkva svetog Jeronima i nekadašnja pavlinska rezidencija u Štrigovi imaju status kulturnog dobra nacionalnog značenja te Nekropola pod tumulima u Goričanu koja je arheološko preventivno zaštićeno dobro. Na popisu arheoloških zaštićenih kulturnih dobara nalaze se Arheološka zona Sveti Martin na Muri – antički Halicanum, Arheološko Stranica 5664 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022.

nalazište „Stara Ves“, Nedelišće, Strahoninec, Arheološko nalazište Gradišće, Nedelišće. U registru kulturnih dobara upisano je 15 nematerijalnih zaštićenih kulturnih dobara prikazanih u tablici u nastavku. Tablica 7. Nematerijalna zaštićena kulturna dobra u Međimurskoj županiji nemaTerijaLno ZašTićeno ZnameniTosT kuLTurno doBro medičarski obrt Medičarski obrt s područja s područja sZ Hrvatske uvršten je 2010. godine Hrvatske i slavonije na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. umijeće izrade Umijeće izrade tradicijske tradicijske pokladne pokladne maske pikač do danas se maske pikač očuvalo u selu Selnica, a u prošlosti je bilo karakteristično za područje Gornjeg Međimurja. Tijelo osobe koja nosi masku obavija se užadima od slame, a na glavu joj se stavlja slamnata košnica, dok u ruci drži pikač, tj. granu od čička. Kako čičak bode, pika, tako je i maska dobila ime pikač po čičku. svetomarska Svetomarska mikrotoponimija mikrotoponimija svjedoči o prošlosti mjesta Sveta Marija u Međimurju. Tradicijsko umijeće Tradicijsko umijeće izrade čipke izrade čipke na na području Svete Marije, način je području svete izrade čipke na batiće, tzv. klepane marije čipke. umijeće izrade i Cimbal (cimbulje, cimbule) je sviranja cimbala žičano glazbalo, koje se solistički u podravini, ili u sastavu koristi na području međimurju i sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske Hrvatskome zagorju – u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju. umijeće sviranja Umijeće sviranja na tamburama na tamburama farkašicama u sjevernoj i farkašicama sjeverozapadnoj Hrvatskoj dio je u sjevernoj i tradicije ovoga dijela Hrvatske.

sjeverozapadnoj Tambure farkašice nazvane Hrvatskoj su prema njihovu glavnom promicatelju Milutinu Farkašu. umijeće vađenja Umijeće vađenja zlata – zlata – zlatarenje u zlatarenje u Međimurju vrijedna međimurju je i jedinstvena tradicija ovog područja Hrvatske, a spominje se prvi puta već u 17. stoljeću, te se u kontinuitetu nastavlja do polovice 20. stoljeća, nakon čega polako odumire zbog više razloga te se od tada jedino održava na individualnoj razini. U novije vrijeme, osim kao tradicijom prenošeno znanje generacijski, zlatarenje se kao prezentacija u Donjem Vidovcu odvija i u turističke svrhe. međimurska Međimurska popevka neizostavan popevka je dio današnje tradicijske kulture Međimurske županije te omiljen i prepoznatljiv glazbeno-tradicijski znak hrvatskog identiteta, koja pozornost privlači i izvan državnih granica. Nalazi se na UNESCO Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine. štrigovska skupina Štrigovska skupina govora govora pripada gornjem međimurskom poddijalektu i obuhvaća mjesni govor Štrigove, Banfija, Jalšovca, Grabrovnika, Železne Gore, Prekope, Robadja i Leskovca, dok mjesni govor Stanetinca i Svetoga Urbana pripada posebnoj, tzv. stanetinečkoj skupini gornjomeđimurskih govora. kotoripska skupina Kotoripsku skupinu govora čine govora govor Kotoribe, Donje Dubrave te Donjega Vidovca. Ti govori spadaju u donjodubravsku skupinu donjega međimurskog poddijalekta. Riječ je o najistočnijim govorima međimurskoga dijalekta unutar granice Republike Hrvatske.

Hrvatske tradicije Hrvatske tradicije slavljenja sv. slavljenja sv. Martina biskupa skup su običaja na martina biskupa hrvatskom prostoru koji se izvode oko blagdana sv. Martina (11. 11.), točnije od 8. do 11. studenoga. Na sjeveru Hrvatske postoje vinski običaji – krštenje vina. Zlatna formula Hrvatski jezik ima tri stilizacije hrvatskoga jezika ili narječja: čakavsko, kajkavsko ča-kaj-što i štokavsko. Međimurje se ponosi kajkavskim narječjem. Tradicije hrvatskog Tradicije hrvatskog lovstva dio lovstva su šireg kompleksa djelatnosti u kojemu je lov tek jedna komponenta, a sve veću važnost dobiva uzgoj i zaštita divljači, očuvanje prirodnih staništa, održavanje i poticanje biološke raznovrsnosti te održivo upravljanje i gospodarenje lovištima. Tradicijsko Tradicijsko lončarstvo na području lončarstvo sjeverozapadne Hrvatske, vrijedan na području je izvor znanja izrade uporabnih sjeverozapadne predmeta, u novije vrijeme i Hrvatske suvenira, od gline. umijeće izrade Umijeće izrade uporabnih uporabnih predmeta predmeta od komušine na području od komušine na Međimurja - pletenje - se izvodi području međimurja tehnološki vrlo jednostavno i na isti način već više od pola stoljeća. Najčešće se misli na pletenje cekera (cekara), ali se isti princip koristi i za pletenje ostalih uporabnih predmeta od komušine. Izrada autora prema: Ministarstvo kulture i medija, Registar kulturnih dobara, 2022. 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5665 Identitet Međimurske županije nije dovoljno samo temeljiti na kulturnim stečevinama, bogatoj tradiciji, povijesnim znamenitostima i zaštićenim kulturnim dobrima, već je potrebno povezivati turizam, gospodarstvo i kulturu. Upravo projektom „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“ obnovljena je fortifikacija i barokna zgrada i revitalizirana u novi muzej nematerijalne baštine „Riznicu Međimurja“. U 2021. godini osnovana je nova muzejska jedinica koja valorizira kulturnu baštinu i narodne predaje, a potaknuti i razvoj kulturnog turizma na području Međimurja i Sjeverozapadne Hrvatske.

U 2020. godini postavljen je i Eko Muzej Međimurje. Smješten je u obnovljenoj stražarnici bivše vojarne i djeluje u sklopu Turističke zajednice Međimurske županije. Eko Muzej spaja prirodnu i kulturnu baštinu Donjeg i Gornjeg Međimurja kroz kratke isječke te potiče turiste na obilazak Međimurske županije. Upravo Eko muzej radi na prepoznatljivosti kulturne baštine Međimurja i na privlačenju turista iz raznih krajeva Republike Hrvatske i inozemstva. Prepoznatljivosti je pridonijela i uvrštenost Međimurske popevke na UNESCO listu. Postojeće ustanove u kulturi na području Međimurske županije su Muzej Međimurja Čakovec, Spomen dom rudarstva Mursko Središće, Muzej Croata Insulanus Grada Preloga, Centar za kulturu Čakovec, Centar za kulturu Mursko Središće, Dom kulture Grada Preloga. Zajednica hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije jedna je od najstarijih zajednica nastalih 3.1.11 sW 3.1.11.1 o na području Republike Hrvatske i član je Hrvatskog sabora kulture, a okuplja 72 udruge s područja Međimurske županije i pet udruga Hrvata iz inozemstva (Sumarton, Ljubljana, Velenje i Lendava). Zajednici hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije je temelj očuvanje kulturne baštine i razvijanje kulturnog amaterizma te ponude kulturnog turizma na području Međimurske županije 4. U prosincu 2020. godine prema Registru udruga Republike Hrvatske u Međimurskoj županiji na području djelovanja Kultura i umjetnost djeluju 254 organizacije civilnog društva5. Od 2015. godine djeluje Platforma za Društveni centar Čakovec koja potiče i zagovara demokratske i participativne prakse u oblikovanju javnih politika, razvija uvjete za razvoj sudioničke demokracije i sudjelovanja građana i organizacija civilnog društva u procesima donošenja odluka na lokalnoj razini i pokreće niz javnih društveno-kulturnih događaja.

U sklopu Platforme djeluje dvadesetak organizacija civilnog društva, društvenih i kulturnih aktivista/kinja i građana/ki. U Međimurskoj županiji Prema FINA izvješću postoje tri tvrtke u sektoru kreativnih industrija: Dvije lije, Forestland j.d.o.o. i KG MEDIA d.o.o. 4 http://zajednica-hkuumz.hr/ 5 Registar udruga Republike Hrvatske - prosinac 2020. oT analiza brazovanje i tržište rada snaGe - sustavni pristup ulaganju u obrazovnu infrastrukturu - dobra pokrivenost sektorskih područja od čega 13 strukovnih područja – usklađenost s gospodarskim potrebama - balansirana upisna politika Međimurske županije - Regionalni centar kompetentnosti koji stvara dobru podlogu za razvoj drugih programa - Metalska jezgra kao kvalitetna nadogradnja obrazovnom sustavu - raspoloživost visoke tehnologije i znanja iz metaloprerađivačke industrije - pojačana internacionalizacija obrazovnih programa i programa za usavršavanje kroz program Erasmus+ - dobra suradnja ravnatelja OŠ i SŠ s osnivačem - dobra ponuda programa za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje - kvalitetne srednje škole temeljem vanjskog vrednovanja i ocjenjivanja škola - dobra iskorištenost mjera samozapošljavanja – dobra održivost sustava samozapošljavanja (samozaposleni ostaju zaposlenima i nakon korištenja mjere) - niska razina nezaposlenosti na razini Međimurske županije sLaBosTi - neujednačeni kriteriji ocjenjivanja među pojedinim OŠ što se odražava pri upisu i polasku u srednju školu - nedostatak sportskih dvorana za kvalitetno odvijanje nastavnog procesa - nepostojanje dostatne infrastrukture (uključujući tehničku opremljenost) i ljudskih resursa za cjelodnevnu nastavu u OŠ - nedovoljno razvijen mehanizam upravljanja ljudskim potencijalima u obrazovnom sustavu - nedostatak praćenja učenika/studenata nakon završetka srednjoškolskog/visokoškolskog obrazovanja u kontekstu zapošljivosti - neadekvatna očekivanja poslodavaca od obrazovnog sustava zbog nedostatka sustavnog planiranja upravljanjem ljudskim potencijalima - nepostojanje sustava praćenja i analize u cjeloživotnom obrazovanju i obrazovanju odraslih – konzorcij za suradnju ne postoji - neadekvatan sustav stipendiranja obrtničkih zanimanja - nemotiviranost učenika romske nacionalne manjine za završavanjem srednjoškolskog obrazovanja - slaba integracija romske populacije u obrazovni sustav i na tržište rada - visok udio nezaposlenih s nezavršenom OŠ ili završenom OŠ - neusklađenost sadržaja studijskih programa (kompetencija koje se stječu) s potrebama tržišta rada Stranica 5666 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022.

priLike - intenzivnije korištenje prilika za internacionalizaciju i razmjenu dobrih praksi kroz projekte financirane iz EU i drugih izvora - porast ugleda tehničkih struka (robotika, elektrotehnika,…) - ubrzana digitalizacija otvara brojne prilike za inovativne pristupe poučavanju; pojavljuju se nova zanimanja što za sobom povlači potrebu za novim obrazovnim programima - novi načini povezivanja obrazovnog sektora s poslodavcima kroz RCK - razvoj odgovarajućeg sustava za provođenje profesionalnog usmjeravanja i plana obrazovanja za tržište rada prijeTnje - nedovoljna nadležnost regionalne samouprave za kreiranje obrazovnog sustava i obrazovnih politika na razini županije – prevelika centralizacija - nedovoljan broj stručnih suradnika u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama te odgojitelja u predškolskim ustanovama prema Državnom pedagoškom standardu zbog njihove nedostupnosti na tržištu rada - odljev radne snage izvan županije i države - nepovoljna demografska slika i predviđeni daljnji negativni trendovi - nedostatak strateškog promišljanja o obrazovanju na državnoj razini - nedostatak sustavne promocije strukovnog obrazovanja na nacionalnoj i europskoj razini - COVID-19 – nesigurnost u pandemijskom razdoblju - sporost prilagodbe školskih kurikuluma potrebama tržišta rada - niska potražnja za visokoobrazovanim i visokostručnim kadrovima kao posljedica nedovoljnog i nestalnog interesa dijela gospodarstva za ulaganje u ljudske potencijale, tehnologiju i inovacije 3.1.11.2 Zdravstvo i socijalna skrb snaGe - nova infrastruktura i oprema u zdravstvu - ključne zdravstvene ustanove smještene na jednom mjestu što pridonosi boljoj koordinaciji i suradnji - visoka razina angažiranosti institucija u zdravstvu - dobra suradnja s osnivačem - najbolji odaziv na preventivne preglede na razini RH - hitne intervencije odrađuju se unutar zlatnog sata - spremnost na zdravstvene krize i poznate ugroze - postojanje intervencijske kardiologije - dobri kapaciteti za pripremu i provedbu projekata udruga s područja socijalne skrbi - postojanje ljudskih potencijala za definiranje problema u području socijalne skrbi na razini županije - dobra međusektorska suradnja vezano uz socijalnu skrb - postojanje ustanova za radnu integraciju - razvoj rane intervencije i međusobne suradnje - smanjenje trajanja liječenja uz bolju iskoristivost postelja sLaBosTi - velika opterećenost zdravstvenog osoblja - nedostatak pedijatara u mreži primarne zdravstvene zaštite (svi su smješteni u Čakovcu), nepotpuna mreža - nedovoljan broj timova u mreži javne zdravstvene službe - premali prostor za daljnji razvoj odnosno širenje prostornih kapaciteta zdravstvenih ustanova - nedovoljno jačanje svijesti građana o brizi za zdravlje i ranog otkrivanja kroničnih bolesti; nedovoljna osviještenost o dobrobitima preventivnih i nacionalnih programa prevencije kod stanovništva Međimurske županije (bez obzira na visok odaziv u usporedbi s ostatkom Republike Hrvatske, još uvijek je nedovoljno)

- nedostatna izdvajanja za preventivnu zdravstvenu zaštitu (između ostalog i radi još većeg odaziva na preventivne programe) - neadekvatno organizirana prehrana u obrazovnim institucijama - nedovoljni kapaciteti onkologije - neodgovarajuća organizacija palijativne skrbi - nedovoljna prihvaćenost rekreacije kao zdravog stila života - nepostojanje sustava zdravstvene skrbi za sportaše (prostori i stručnjaci sportske medicine) - nedostatni kapaciteti za karantenu u zajednici (nemogućnost izdvajanja pojedinih članova od ostatka obitelji) - nepostojanje ustanova tercijarne zdravstvene zaštite na županijskoj razini - nedostatak helikopterske hitne službe za regiju sjever - niska digitalna pismenost zdravstvenog osoblja što je prepreka jačoj digitalizaciji - nepostojanje kontinuiranih i održivih programa socijalnog uključivanja koji se trenutačno najvećim dijelom temelje na projektnom financiranju, a nakon završetka projekata javlja se problem održivosti - otežano zapošljavanje - znatan broj pripadnika romske nacionalne manjine koji žive od socijalne pomoći i njihovo otežano zapošljavanje s obzirom na izrazito niske radne kvalifikacije 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5667 priLike - intenzivnija primjena telemedicine - trend porasta potražnje za uslugama koje povezuju sport i wellness - blizina Sveučilišta Sjever što može ojačati povezivanje s akademskom zajednicom u području zdravstva - trend porasta svijesti o zdravim stilovima života - razvoj centara izvrsnosti u zdravstvu prema novom Nacionalnom planu - širenje mreže automatiziranih vanjskih defibrilatora (AVD) i njihova intenzivnija primjena (kroz edukacije i jačanje svijesti stanovništva)

- socijalna aktivacija primjenom Zakona o zapošljavanju i profesionalnom vještačenju OSI - formirana radna skupina Ministarstva zdravstva za ranu intervenciju - porast svijesti o važnosti rane intervencije - regionalna pozicioniranost otvara prilike za prekograničnu suradnju i povezivanje u zdravstvu 3.1.11.3 k snaGe - kvalitetni ljudski potencijali u kulturi i sportu - razvoj i uspostava novog muzeja nematerijalne baštine - bogata kulturna baština Međimurske županije - raznolikost ponude kulturnih sadržaja - kvaliteta i prepoznatljivost Kazališne družine Pinklec - proaktivnost institucija u kulturi i sportu - raznovrsnost sportske infrastrukture - prilagođenost sportskih sadržaja potrebama svih dobnih skupina - prirodni resursi Međimurske županije aktivirani su u službi turizma, kulture i sporta - niska razina aktivnosti i odgovornosti - socijalna vijeća postoje samo formalno u JLS-ovima – samo za potrebe dodjele jednokratne pomoći - nepostojanje ujedinjenog centra za pružanje usluga u zajednici - sve na jednom mjestu - nedovoljni kapaciteti i neodgovarajuća kvaliteta usluge domova za starije i nemoćne - nepostojanje međusektorskog povezivanja u radu s djecom s teškoćama u razvoju i OSI - nedovoljan broj sportsko-rekreacijskih programa i programa vježbanja namijenjenih starijim osobama i osobama oboljelima od različitih kroničnih bolesti i stanja prijeTnje - neadekvatno vrednovanje rada zdravstvenih djelatnika - neadekvatno vrednovanje diplomskog studija za medicinske tehničare/sestre - odljev zdravstvenih djelatnika - manjak zdravstvenih djelatnika srednje stručne spreme - nejednak razvoj regionalnih centara u zdravstvu- pojava novih zdravstvenih ugroza - omalovažavanje vrijednosti rada u sustavu socijalne skrbi (negativna percepcija o zaposlenicima iz sustava socijalne skrbi)

- nedostatak modela za definiranje socijalnih rizika - učestalost zakonskih promjena u području socijalne skrbi - slaba realizacija zakona u području socijalne skrbi - neodgovarajuće postavljeni kriteriji za prijavu na EU natječaje iz područja socijalnih usluga (mogu se javljati i institucije i udruge na iste natječaje) - nedostatak nadzora trošenja zajamčene minimalne naknade i sustavnog rješavanja drugih aspekata problema Roma - nepostojanje standarda kvalitete u području rane intervencije - nedostatak psihologa u sustavu socijalne skrbi zbog nedostatka na tržištu rada ultura i sport sLaBosTi - nedovoljna ulaganja u kulturnu infrastrukturu od strane lokalne samouprave i institucija - neracionalno i neadekvatno korištenje kulturne i sportske infrastrukture - nedostatak edukacije mladih o vrijednosti kulture i kulturnih sadržaja - nedovoljan angažman kulturnog vijeća Međimurske županije - nedovoljna educiranost djelatnika u kulturi o marketingu - neučinkovito planiranje izdataka iz javnih proračuna za potrebe u kulturi i sportu (neadekvatan sustav financiranja iz javnih izvora) - nedostatna suradnja postojećih stručnjaka u izradi projekata u području kulture i sporta - nedostatak ljudskih kapaciteta u manjim udrugama u kulturi i sportu zbog financijske nestabilnosti - slaba medijska popraćenost kulture i sporta od strane lokalnih medija - nepostojanje jasno prepoznatljivog kulturnog identiteta Međimurske županije - nepostojanje značajnih kulturno-umjetničkih manifestacija privlačnih za publiku iz Hrvatske i regije - nerazvijen kritički diskurs u lokalnim medijima - nedovoljno prilika za uključenost djece s poremećajima u ponašanju i u socijalnom riziku u sport - niska kvaliteta projekata iz područja kulture i sporta po pitanju partnerstva, teme projekata i sl.

- slaba povezanost odgojno-obrazovnih institucija s institucijama u kulturi Stranica 5668 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022. priLike - smanjenje poreznih davanja za zaposlene u OCD radi povećanja atraktivnosti zapošljavanja u civilnom društvu - trend primjene kulturnih i sportskih programa za socijalnu uključenost (posebno u kontekstu financiranja iz EU fondova) - pokretanje inicijativa za razvoj publike - korištenje EU izvora financiranja i njihov povećani opseg u okviru Europskog plana oporavka - uvođenje zajedničkog sustava upravljanja sportskom infrastrukturom - veća uključenost Međimurske županije u donošenje politika u sportu i kulturnih politika na nacionalnoj razini 3.2 Gospodarstvo 3.2.1 Bruto domaći proizvod Visina bruto domaćeg proizvoda koji je kreiralo gospodarstvo Međimurske županije 2018. godine bila je 8.598 milijuna kuna, što je iznosilo 2,23% ukupnog BDP-a Republici Hrvatskoj. U razdoblju od 2016. do 2018. godine županijski BDP po stanovniku povećao se za 10,5%, dok je povećanje na prostorne jedinice za Bdp Bdp Bdp statistiku 2016. 2017. 2018. 2. razine i županije (mil. (mil. (mil. HRK) HRK) HRK) republika Hrvatska 351.169 366.426 385.376 kontinentalna 237.787 247.188 260.705 Hrvatska jadranska Hrvatska 113.382 119.239 124.671 međimurska županija 7.864 8.250 8.598 prijeTnje - smanjenje proračunskih sredstava na razini države za kulturne i sportske programe i ulaganja u infrastrukturu - neutemeljenost ulaganja u infrastrukturu nije temeljeno na realnim razvojnim potrebama - neadekvatnost sustava prijave na pozive za dostavu projektnih prijedloga (trajanje postupka ocjenjivanja, „najbrži prst“, velik udio indeksa razvijenosti u kriterijima bodovanja)

- Nedovoljna prepoznatljivost potencijala u kulturi i sportu Međimurske županije od strane Republike Hrvatske nacionalnoj razini iznosilo 9,8%. Radi se o pozitivnom kretanju pokazatelja te se može zaključiti da gospodarstvo Međimurske županije raste znatno brže od prosjeka Republike Hrvatske. No, ukoliko se uzme u obzir da je u istom razdoblju došlo do značajnog iseljavanja, može se zaključiti da je isto dodatno pridonijelo povećanju vrijednosti ovog pokazatelja. Tablica 8. BDP za Republiku Hrvatsku i prostorne jedinice za statistiku 2. razine 2016. – 2018. indeks stopa Bdp/st. Bdp/st. Bdp/st. (republika rasta u% 2016. 2017. 2018. Hrvatska = 100) 2016. – (tis. HRK) (tis. HRK) (tis. HRK) 2018. 2018. 9,7 84.164 88.726 92.389 100,00 9,6 85.485 89.984 93.282 100,97 9,9 81.521 86.227 90.577 98,04 9,3 70.198 75.514 77.567 83,96 Izrada autora prema: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Obrazovanje – pregled po županijama, 2021. _dodatna provjera 3.2.2 Zaposlenost i nezaposlenost Povoljna kretanja na tržištu rada od 2015. – 2020. godine ogledaju se u kontinuiranom porastu broja zaposlenih i stope zaposlenosti te smanjenju broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti, sve do ožujka 2020. godine kada je pandemija bolesti COVID-19 zaustavila taj rast. Slika 15. Aktivno stanovništvo i broj zaposlenih u Međimurskoj županiji od 2015. – 2018. Izvor: Strategija razvoja ljudskih potencijala Međimurske županije do 2027., 2021. Međimurska županija je godine 2011. imala 113.746 stanovnika, a godine 2019. čak 4.514 stanovnika manje. U istome razdoblju broj stanovnika Međimurske županije u radnoj dobi (15-64 godina starosti) smanjen je za čak 5.725 stanovnika, zbog umirovljenja, sve manjeg pritjecanja mlađih generacija u radnu dob i zbog iseljavanja. Osim što se smanjuje kontingent stanovništva u radnoj dobi, mijenja se i njegova dobna struktura: u godini 2011. udio osoba u dobi do 54 godine bio je 81,2%, a od 55 godina i više 18,8%, dok se u godini 2031.

očekuje da će udio osoba u dobi do 54 godine biti 78,4%, a u dobi od 55 godina i više biti 22,3%. Budući da se očekuje povećanje udjela stanovnika u radnoj dobi u starijim dobnim kategorijama, bit će nužne prilagodbe radnicima u starijoj dobi, na način da se osiguraju fleksibilni radni aranžmani kako bi se osigurala što veća participacija stanovnika na tržištu rada. Takvi aranžmani mogu uključivati nepuno radno vrijeme ili klizno radno vrijeme, rad od kuće i dr., a važna je i kvalitetna dostupnost zdravstvenih i drugih javnih usluga. Prema analizi Bačić, Mlinarević i Perić - Euroekspertiza za REDEA-u, 2020.; uočena relativno slabija razina stručnog obrazovanja zaposlenih u Međimurskoj županiji generira relativno slabije neto plaće u odnosu na prosjek Republike Hrvatske: Prosječna neto plaća na razini Županije za 2019. manja je od prosjeka RH, za 12,4%. Iznosi 5.092 kn, što je u odnosu na 2018. godinu povećanje za 5,6%. Prema podacima HGK-a, prosječna neto plaća u Međimurskoj županiji je među najbrže rastućima u posljednje tri godine, no unatoč tome Međimurska županija i dalje pripada županijama s niskim razinama plaće. U godinama 2017. i 2018. rast plaća u Međimurskoj županiji dodatno je ubrzao, po godišnjoj stopi od 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5669 7,5%, vjerojatno kao posljedica jake ekonomske aktivnosti i smanjenja ponude radne snage koja stvara velik pritisak na rast plaća. Pored izražene radne etike, relativno niži trošak rada jedan je od glavnih čimbenika konkurentnosti Međimurske županije.

Kao pozitivnu činjenicu potrebno je istaknuti da su u Međimurskoj županiji generirana značajna ulaganja i da je izuzetno visoka razina zaposlenosti. No, istodobno znatno veće plaće u bližem inozemstvu (Slovenija, Austrija) i veći standard življenja u razvijenijim bliskim zemljama EU stvaraju snažan poticaj za iseljavanje. Radna snaga je u 2019. godini predstavljala 56,1% stanovnika Međimurske županije koji su u radnoj dobi osam godina prije, u 2011., radna je snaga bila veća (57% stanovnika 2018. djeLaTnosT/Godina mž rH mž prerađiVaČka 16.398 244.788 16.019 indusTrija TrGoVina 4.558 234.955 4.710 GrađeVinarsTVo 3.591 107.623 3.944 osTaLo 16.292 919.546 16.707 ukupno 40.839 1.506.912 41.380 u radnoj dobi). Potrebe za radnicima gotovo se neprestano povećavaju u tome razdoblju, a to se vidi iz porasta broja zaposlenih. Podaci o radnoj snazi prema spolu iz godine 2017. pokazuju da je znatno veće sudjelovanje muškaraca (61,3%) nego žena (49,6%). Stoga je moguće poraditi na jačanju participacije žena na tržištu rada. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je nastaviti s jačanjem podržavajućih uvjeta i s fleksibilnim radnim aranžmanima, ali i poticati obrazovanje žena u sve traženijim STEM i tehničkim zanimanjima. Nadalje, potrebno je ojačati participaciju pripadnika romske nacionalne manjine na tržištu rada. Tablica 9. Kretanje zaposlenosti prema djelatnosti u Međimurskoj županiji, 2018. – siječanj, 2021. 2019. 2020. siječanj 2021. rH mž rH mž rH 244.388 15.912 241.026 15.882 240.765 240.696 4.816 236.505 4.778 234.486 116.554 3.992 123.074 3.959 122.958 943.554 17.067 935.695 17.067 933.480 1.545.192 41.787 1.536.300 41.686 1.531.689 Izrada autora prema: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 2018. – 2021.

Prema zadnjim podacima iz 2020. godine, u evidenciji zavoda bile su 2.435 nezaposlene osobe. Stopa registrirane nezaposlenosti u Međimurskoj županiji iznosila je 5,6%, dok je na razini Republike Hrvatske iznosila 8,9%. Kao posljedica krize COVID-19, stopa nezaposlenosti u Međimurskoj županiji u 2020. godini povećana je u odnosu na prethodnu godinu za 0,7 postotna boda, dok je za isto razdoblje na razini RH bila povećana za 1,3 postotna boda. Slika 16. Broj nezaposlenih po godinama u Međimurskoj županiji, 2017.-2020. Izrada autora prema: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Registrirana nezaposlenost, 2020. Slika 17. Usporedba stope nezaposlenosti po godinama (godišnji prosjek) u Međimurskoj županiji i Republici Hrvatskoj Izrada autora prema: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Registrirana nezaposlenost, 2020. Kada se promatra obrazovna struktura nezaposlenog stanovništva vidljivo je da najveći broj nezaposlenih osoba čine one sa srednjom školom za sve promatrane godine, dok najmanji broj čine osobe s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom. Sličan trend je i na razini Republike Hrvatske, najveći udio čine osobe sa srednjom školom, dok najmanji udio čine osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom. Tablica 10. Obrazovna razina nezaposlenih osoba po godinama za Međimursku županiju i Republiku Hrvatsku Bez škole i Godina nezavršena osnovna škola srednja škola osnovna škola MŽ rH MŽ rH MŽ r 2017. 697 11.997 844 39.775 1.501 Fakultet, prvi stupanj akademija, fakulteta, stručni ukupno magisterij, studij, viša škola doktorat H MŽ rH MŽ rH MŽ rH 113.218 251 12.415 245 16.562 3.538 193.967 Stranica 5670 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. prosinca 2022.

2018. 497 9.611 571 30.818 1.040 2019. 388 8.087 499 25.109 919 89.318 166 10.145 172 13.650 2.446 153.542 75.060 146 8.559 159 11.835 2.111 128.650 Izrada autora prema: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Registrirana nezaposlenost, 2020. Udio mladih do 24 godine u strukturi nezaposlenih u Međimurskoj županiji za 2020. iznosi 15,2%, što je za 2,8% više nego na razini Republike Hrvatske. Kada se promatraju nezaposleni s obzirom na dugoročnost nezaposlenosti, vidljivo je da 69,1% čine nezaposlene osobe manje od 12 mjeseci u 2020. godini. Prema analizi Bačić, Mlinarević i Perić - Euroekspertiza za JU REDEA-u, 2020., Međimurska županija jedna je od industrijskih regija EU u kojoj se u sljedećih desetak godina očekuje daljnje smanjenje broja stanovnika u radnoj dobi i kontingenta radne snage. Rezultat je to slabljenja nataliteta i iseljavanja stanovništva u radnoj dobi. Smanjena ponuda radne snage predstavlja ograničenje ulaganjima i gospodarskome rastu, a istodobno se stvara jak pritisak na povećanje plaća koji se ne zasniva na produktivnosti i koji može oslabjeti konkurentnost poduzetnika u pojedinim sektorima. Pored ovih učinaka, iseljavanje vodi ka demografskoj eroziji stanovništva, a dolazi do odljeva znanja i vještina stanovnika u najproduktivnijoj dobi. Kada je iseljenje domaćih stanovnika trajno, nepovratna su i ulaganja u obrazovanje odseljenih osoba. Problem koji se javlja u posljednjih nekoliko godinu u Međimurskoj županiji upravo je iseljavanje stanovništva, odnosno rastući problem nedostatka radne snage. Međimurska županija unazad nekoliko godina susreće se s odljevom radne snage (iz ekonomskih razloga u zemlje EU, ponajviše u Austriju zbog otvaranja tržišta rada) u svim sektorima, a posebno u najaktivnijim sektorima – metalskoj, građevinskoj industriji i sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Pretpostavlja se da će ovaj problem biti još jače izražen u Broj/ mikro opis Broj/ iznos indeks iznos 2019. 2020. 2019. 20./19. Iznos Broj 3.547 3.498 - 3.094 poduzetnika Broj 28.768 28.549 102,3 7.941 zaposlenih ukupni 16.181.759 16.301.120 108,6 2.814.777 prihodi ukupni / 15.487.120 108,6 2.665.675 rashodi razlika prihoda i 864.237 814.000 108,5 149.102 rashoda investicije 437.456 89,8 39.700 prosječna neto plaća 5.264 5.092 105,6 4.154 (kn) narednim godinama te da je potrebno poduzimati aktivnosti usmjeravanja interesa ka zanimanjima navedenih industrija. Pandemija korona virusa ublažila je ovaj trend, no on i dalje ostaje kao jedan od glavnih problema u Međimurskoj županiji. Pandemija virusa COVID-19 je iz temelja uzdrmala gospodarski sektor i u ožujku 2020. zaustavila višegodišnji porast broja zaposlenih i stope zaposlenosti u Međimurskoj županiji. Sektori na koje je kriza COVID-19 pandemije najmanje utjecala su: računalno programiranje i savjetovanje, skupljanje, obrada i zbrinjavanje otpada, telekomunikacije i opskrba električnom energijom i plinom. No, oporavak tržišta rada u Europskoj uniji očekuje se već krajem 2021. ili početkom 2022. Budući da se negativni učinci već očituju povećanjem broja nezaposlenih u Međimurskoj županiji u godini 2020., ova će situacija biti dodatni okidač za jačanje iseljavanja. Moguće je da će početni postpandemijski valovi iseljavanja iz Međimurske županije biti veći zbog povećane županijske nezaposlenosti, pa bi se postupno sveli na iseljavanje uglavnom zbog prilika za bolje plaćeni posao ili zbog drugih razloga kao što je npr. obrazovanje (Bačić, Mlinarević i Perić - Euroekspertiza za JU REDEA-u, 2020.).

3.2.3 konkurentnost međimurske županije Tablica 11. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Međimurske županije 2019. godine - prema veličini poduzetnika (iznosi u tisućama kuna, udjeli u%) mali srednje veliki Veliki 2019. 2019. 2019. Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel 88,5 349 10,0 45 1,3 10 0,3 27,8 8.694 30,5 7.449 26,1 4.465 15,6 17,3 5.216.692 32,0 4.436.559 27,2 3.833.091 23,5 17,2 5.019.417 32,4 4.131.446 26,7 3.670.582 23,7 18,3 197.275 24,2 305.113 37,5 162.509 20,0 9,1 110.899 25,4 179.663 41,1 107.195 24,5 - 4.980 - 6.010 - 5.449 - Izrada autora prema: Financijska agencija, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Međimurske županije, 2019., 2020. Analiza prema kriteriju veličine poduzetnika Međimurske županije u 2020. godini (kriterij veličine prema Zakonu o računovodstvu, NN, 78/15 i 134/15, usklađen s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća) pokazala je da je u 2020. godini na području Međimurske županije poslovalo 3.547 poduzetnika, što je 49 poduzetnika više nego u 2019. godini, usprkos pandemiji COVID-19. Od ukupnog broja poduzetnika u 2019. godini, najveći udio pripada mikro poduzetnicima koji čine 88,5% ukupnog broja poduzetnika na području Međimurske županije. Ukupno 3.547 poduzetnika ostvarilo je u 2020. godini ukupne prihode u iznosu od 16,2 milijarde kuna te ostvarili ukupnu dobit od 864,2 milijuna kuna. Prema kriteriju neto dobiti Međimurska županija je u 2020. 16. prosinca 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 5671 godini zauzela peto mjesto iza Grada Zagreba, Zagrebačke, Osječko-baranjske i Varaždinske županije.

Ukupan broj zaposlenih u 2020. godini iznosi 28.768 osoba što je za 0,7% više u odnosu na 2019. godinu kada je broj zaposlenih iznosio 28.549. Mikro i mali poduzetnici zapošljavali su tijekom 2019. godine više od polovice ukupnog broja zaposlenih na području Međimurske županije, odnosno 16.635 djelatnika što čini udio od 58,3%. Podaci o broju zaposlenih navedeni u tablici 11. mogu se razlikovati od broja zaposlenih koje posjeduje HZMO. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u gospodarstvu Međimurske županije u 2020. godini isplaćena je u visini od 5.264 kune, što je niže od prosječne mjesečne neto plaće na razini Republike Hrvatske, a koja iznosi 6.741 kuna. Prema istraživanju GEM Hrvatska 2018. Međimurska županija je prema Rangu konkurentnosti i rangu kvalitete poslovnog sektora na 4. mjestu, dok je prema rangu kvalitete poslovnog okruženja na 6. mjestu. Prema HGK indeksu gospodarske snage, Međimurska županija je na 6. mjestu, no natprosječno visoki prihodi od izvoza (jaka orijentacija poduzetnika ka inozemnom tržištu) i izuzetno niska stopa nezaposlenosti čini Međimursku županiju konkurentno. Slika 18. Županije rangirane prema gospodarskoj snazi Izvor: Hrvatska gospodarska komora, HGK indeks gospodarske snage županija, 2019. Ili 2020. ? Međimurska županija od sredine drugog desetljeća ostvaruje izuzetne gospodarske rezultate, osobito je to vidljivo u vrijednosti izvoza po zaposlenome prema kojem je vodeća županija, stopa porasta plaća veća je nego u Republici Hrvatskoj, a u posljednje je dvije godine stopa povećanja BDP-a po stanovniku dinamičnija nego u ostatku zemlje. Prema tipologiji regija EU, Međimursku županiju moguće je svrstati u industrijske regije s demografskim poteškoćama. Održavanje konkurentnosti ovih regija uvelike ovisi o usvajanju suvremenih tehnologija i o unapređenju znanja i vještina radne snage.