Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi

49. Na temelju članaka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 29. Statuta Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 5/21) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 4/22), Općinsko vijeće Općine Kotoriba na svojoj 9. sjednici održanoj 15. studenog 2022. godine donijelo je oDLUKU o donošenju Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi I. oPćE oDREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi (u daljnjem tekstu: Odluka).
(2) Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi (u daljnjem tekstu: UPU) odnosi se na cca 7,75 ha zemljišta sukladno obuhvatu obaveznog urbanističkog plana uređenja, prema Prostornom planu uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/06, 9/12, 14/18, 18/18 – pročišćeni tekst, 7/21, 12/21 – pročišćeni tekst).

Članak 2.

Članak 2.
(1) Sastavni dio ove Odluke je provedbeni dio elaborata: „Urbanistički plan uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi“; (u daljnjem tekstu: Elaborat).
(2) Elaborat je izradila Urbia d.o.o. Čakovec.
Članak 3.
(1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku s odredbama za provedbu s poglavljima: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina Stranica 4700 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. studenoga 2022. 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 2.1. INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN PROMETA PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA 2.2. INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE 2.3.

Članak 3.

ELEKTROOPSKRBE, ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA I JAVNE RASVJETE UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE 3. POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
(5) Obrazloženjem se daje prikaz planskog rješenja i evidencija postupka izrade i donošenja UPU. II. oDREDBE ZA PRovEDBU
Članak 4.
(1) Opći urbanistički pojmovi utemeljeni koji se koriste u ovoj Odluci: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Biciklarnik je prostor za smještaj bicikala, obavezan u svim novim stambenim i nestambenim zgradama, prema europskoj Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (2021/2077(INI)) - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.

Članak 4.

- Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. - Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - Pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / GBP/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke.

Članak 4.

- Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan vanjske linije pročelja. - Krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površina, odnosno čestica, drugih namjena. 16. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4701 - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+1K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk)

Članak 4.

najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE). - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. - Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - Stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori. Isključivo ukoliko je to predviđeno namjenom zemljišta unutar kojeg se smješta, stambena zgrada može sadržavati kompatibilne poslovne sadržaje. - Stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene. - Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostorije smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge.

Članak 4.

- Tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se: - Individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice ili manje ukoliko je to specifično utvrđeno za pojedinu namjenu zemljišta unutar kojeg se smješta - Višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice, a ograničenje u broju i vrsti pojedinačnih zasebnih korisničkih jedinca ovisi o namjeni zemljišta unutar kojeg se smješta. - Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na pristupnu ulicu. - Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov najviše pune etaže, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov najviše pune etaže. Izuzetno, visina (vijenca) zgrade s dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže.

Članak 4.

- Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zakon je Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19). - Zasebna korisnička jedinica (ZKJ) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno (stan, poslovni prostor i slično). - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. - Ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama. - Intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice i/ili od drugih zgrada.

Članak 4.

- Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada, dvojnik /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. Stranica 4702 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. studenoga 2022. - Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine. - Arhitektonski kompleks je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama. Gradnja u formi arhitektonskog kompleksa unutar obuhvata ovog UPU dozvoljena je isključivo na građevnoj čestici sportsko – rekreacijskih sadržaja.
(2) Urbanistički parametri: tlocrtna površina, visina i ukupna visina, koji su prethodnim stavkom specifično utvrđeni za zgrade, jednako se odnose i na druge građevine.
(3) Pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektroenergetski prijenosni sustav je je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima.

Članak 4.

- Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je sustav odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), kojima se osigurava rasvjetljavanje javnih kolnih i pješačkih površina, a u vlasništvu je ili pod upravljanjem jedinice lokalne samouprave. - Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika.

Članak 4.

- Komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša. - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav.

Članak 4.

- Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. - Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih. - Zaštitni pružni pojas je pojas koji čini zemljište s obje strane željezničke pruge odnosno kolosijeka širine po 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor. Zaštitni pružni pojas uključuje i infrastrukturni pojas. 16. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4703 1. UvJETI oDREĐIvANJA I RAZGRANIČAvANJA PovRŠINA JAvNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata UPU utvrđuju se: - podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu - građevne čestice ili površine namijenjene za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene - drugi detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora, te građenja građevina.
Članak 6.
(1) Podjela područja na posebne prostorne cjeline s obzirom na njihovu namjenu, kao i razgraničenje površina javne namjene od ostalih površina, određene su grafički u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) U odnosu na namjenu razlikuju se površine: - stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ - mješovite namjene, stambeno - poslovne /oznaka M2/ - sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/ - javne zelene površine - javni park /oznaka Z1/ - zaštitne zelene površine /oznaka Z/ - površina infrastrukturnih sustava – za trafostanicu / oznaka IS1/ - prometne površine: - ulični koridor /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ - površina za proširenje koridora Ulice Ignaca Svetomartinskog /oznaka PK/.
(3) Namjene prikazane u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ određuju obvezu uređenja i korištenja predmetne površine u svrhu određenu odredbama od članka 9. do članka 16.
(4) Linijskom grafičkom oznakom prikazane su ostale servisne ili prateće površine u funkciji pojedine prometne površine, kao što su zelene površine unutar uličnih koridora, pješačke i biciklističke staze unutar uličnih koridora, parkirališta unutar uličnog koridora i slično, te su u tom smislu neodjeljive od osnovne namjene prometne površine.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Površinom javne namjene se, sukladno Zakonu, smatra svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima, a u obuhvatu ovog UPU takve površine su: prometne površine i javne zelene površine.
(2) Dodatno se površinom javne namjene smatraju i zaštitne zelene površine ukoliko se oblikuju kao javni park.
(3) Za sve prometne površine, utvrđuje se obavezna parcelacija prema grafičkim prikazima UPU, pri čemu je u odnosu na duljinu pojedinog uličnog koridora, dozvoljeno: - segmentno formiranje čestica prometnih površina u odnosu na planiranu duljinu - povećanje širine pojedine čestice prometne površine, ali ne i suženje ispod planski utvrđene širine.
(4) Grafički utvrđenim javnim zelenim površinama – javni park /oznaka Z1/ dozvoljeno je smanjiti površinu u odnosu na površine namijenjene prometnim površinama.
(5) Za zelene površine koje se smatraju javnim površinama preporuča se formiranje cjelovite zemljišne čestice za cjelokupnu površinu iste namjene, ali je moguće i da se unutar pojedine javne zelene površine formira i veći broj zasebnih zemljišnih čestica.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određene za pojedinu prostornu cjelinu, određuju obvezu uređenja i korištenja zemljišta u svrhu određenu namjenom.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka iz površina stambene, mješovite i sportsko – rekreacijske namjene /oznaka S1, M2 i R1/ mogu se dodatno izdvajati zasebne građevne čestice za građevine i opremu komunalne infrastrukture (trafostanica, TK stanica i slično), osim antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu.
(3) Dimenzioniranje građevnih čestica prometnih površina, kao i građevina i opreme komunalne infrastrukture provodi se prema poglavlju 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama. 1.1. Površine stambene namjene individualne gradnje

Članak 9.

Članak 9.
(1) Površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ predviđene su za formiranje građevnih čestica i gradnju osnovne građevine stambene namjene, s najmanje jednim stanom.
(2) Dio osnovne građevine može se namijeniti poslovnoj djelatnosti kompatibilnoj stanovanju i to: - gospodarska: - uredska djelatnost - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - mala uslužna djelatnost koja ne utječe na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i slične radionice) - smještajna turistička djelatnosti koje se mogu obavljati u sklopu domaćinstva i to isključivo kategorije: soba za najam u turizmu i/ili apartman - društvena: - ambulanta opće medicine ili specijalistička ambulanta (zubar, dermatolog i slično).
(3) Trgovačka i ugostiteljska djelatnost na česticama unutar površina stambene namjene individualne gradnje, nisu dozvoljene.
(4) Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici se može smjestiti više pomoćnih građevina, a gradnja prateće građevine nije dozvoljena.
(5) U pomoćnim građevinama se mogu smještati: sjenica ili vrtni paviljon, priručno spremište, garaže za osobna i/ili službena vozila, skladište isključivo za poslovnu djelatnost koja se obavlja na čestici i druge vrste pomoćnih prostora u funkciji stanovanja ili obavljanja djelatnosti predviđene na građevnoj čestici.
(6) Najveći broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici je 3 ZKJ, pri čemu se za smještajnu Stranica 4704 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. studenoga 2022.

Članak 9.

turističku djelatnost mogu predvidjeti najviše 2 ZKJ, a za sve ostale poslovne djelatnosti najviše 1 ZKJ. 1.2. Površine mješovite namjene, stambeno – poslovne
Članak 10.
(1) Površine mješovite, stambene - poslovne namjene /oznaka M2/ predviđene su za formiranje jedne ili dvije građevne čestice za gradnju osnovne građevine pretežito višestambene namjene, u čijem prizemlju se mogu smjestiti sadržaji poslovnih djelatnosti.
(2) Poslovne djelatnosti smještene unutar građevne čestice mješovite, stambeno - poslovne namjene trebaju biti kompatibilne stanovanju, a mogu biti: - gospodarske: - uredske djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - male uslužne djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i slične radionice, fotokopirnice, male pekare i slastičarske radionice i slično) - trgovačke djelatnosti s priručnim spremištem proizvoda primjerene za manje prostore (prostori za prodaju obuće, odjeće, hrane, pića, prehrambenih pripravaka, lijekova i slično) - ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (restoran, bar, bistro i slično) - društvene: - ambulanta opće medicine ili specijalistička ambulanta (zubar, dermatolog i slično). - građevine, odnosno prostori za socijalnu interakciju (dječje igraonice, prostori za privremeni boravak starijih ili drugih osjetljivih skupina, prostori građanskih udruga i slično).
(3) Smještajni turistički sadržaji unutar građevne čestice mješovite, stambeno - poslovne namjene nisu dozvoljeni.

Članak 10.

(4) Svi sadržaji (stambeni i poslovni) smještaju se unutar osnovne građevine, unutar koje se mogu smjestiti i pomoćni prostori potrebni za funkcioniranje stambenih i poslovnih prostora.
(5) Gradnja prateće građevine nije dozvoljena.
(6) Uz građevinu osnovne namjene se na građevnoj čestici dodatno mogu smjestiti prizemne pomoćne građevine isključivo u funkciji sadržaja osnovne građevine i to spremište za skupljanje komunalnog otpada i biciklarnik ako su oblikovani kao građevine, a garaže u pomoćnim građevinama nisu dozvoljene.
(7) Ukupni broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici ne može biti manji od ZKJ=4, a više od toga se ne ispituje. 1.3. Površine sportsko – rekreacijske namjene

Članak 11.

Članak 11.
(1) Površine sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/ namijenjene su smještaju sportsko – rekreacijskih sadržaja standardnih sportova (nogomet, rukomet, odbojka, tenis, stolni tenis i slični sportovi).
(2) Unutar površina sportsko – rekreacijske namjene moguće je smjestiti: - zatvorene zgrade za sportska igrališta - zgrade sa svlačionicama, sanitarijama, priručnim spremištima za sportske rekvizite, pratećim ugostiteljstvom i sličnim sadržajima - otvorena sportska i rekreacijska igrališta - dječja igrališta - parkovne površine - javni trg - pješačke staze.
(3) Ukupni broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici se ne ispituje. 1.4. Javne zelene površine – javni park

Članak 12.

Članak 12.
(1) Javne zelene površine – javni park /oznaka Z1/ predviđene su za formiranje zemljišnih čestica parkovno uređenih površina namijenjenih javnom korištenju, a koje se u pravilu uređuje sadnjom nasada, izvedbom parternog opločenja u obliku šetnica i odmorišta, te postavom urbane opreme.
(2) Na javnim zelenim površinama moguća je: - postava urbane opreme - gradnja javne ili sakralne plastike (umjetnička skulptura, fontana, poklonac) ukupne tlocrtne površine do 12,0 m2 i ukupne visine do 5,0 m - gradnja dječjeg igrališta za djecu različitih dobnih skupna - gradnja neophodne infrastrukture.
(3) Izvedba komunalne infrastrukture koja nije neophodna za uređenje parka unutar površina javnog parka nije dozvoljena. 1.5. Zaštitne zelene površine

Članak 13.

Članak 13.
(1) Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ osiguravaju zaštitu planiranog područja u odnosu na željezničku prugu M501 /(Središće) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica (Murakeresztur)/, za koju je predviđena rekonstrukcija s ciljem njene modernizacije, uključujući i izvedbu drugog kolosijeka.
(2) U cilju izvedbe drugog kolosijeka željezničke pruge M501, zemljišna čestica željezničke pruge može se proširiti na ovim UPU planiranu zaštitnu zelenu površinu, čime se ista smanjuje u južnom dijelu u odnosu na grafički prikazanu na kartografskim prikazima.
(3) Zaštitne zelene površine mogu se dijelom integrirati u građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja, u kom slučaju ih se treba oblikovati kao zelene površine u okviru građevne čestice, te je unutar njih moguće smjestiti otvorena sportska igrališta ili njihove dijelove, a nije dozvoljeno graditi zgrade.
(4) Zaštitne zelene površine potrebno je urediti sadnjom visokog raslinja, a preporuča ih se barem djelomično urediti u formi javnog parka s pješačkom šetnicom koja bi u kontinuitetu povezala Ilicu Ignaca Svetomartinskog i Sajmišnu ulicu i bila smještena između zemljišne čestice 16. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4705 željezničke pruge M501 i građevne čestice sportsko rekreacijskog sadržaja ili više takvih građevnih čestica. 1.6. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 14.

Članak 14.
(1) Površina trafostanice /oznaka IS1/ je zemljište namijenjeno za formiranje građevne čestice i gradnju trafostanice – TS 10(20)/0,4 kV, kao tipske građevine sustava javne elektroopskrbe.
(2) Građevnu česticu je potrebno formirati prema parcelaciji danoj grafički ili kao manju uz osiguranje tehnički potrebnog minimuma za njeno funkcioniranje. 1.7. Prometne površine
Članak 15.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s odgovarajućom numeričkom oznakom/ formiraju se radi: - izgradnje cestovnih prometnica kao dio ulične mreže - izgradnje pješačkih i/ili biciklističkih staza - trasiranja komunalnih infrastrukturnih mreža - izgradnje javne rasvjete - izvedbe javnih parkirališta - izvedbe zelenih površina unutar ulica.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Površina za proširenje koridora Ulice Ignaca Svetomartinskog /oznaka PK/ utvrđuje se kao površina kojom se unutar obuhvata UPU osigurava dostatna širina koridora Ulice Ignaca Svetomartinskog za izvedbu pješačke staze uz istočnu liniju regulacije predmetne ulice i smještaj linijske komunalne infrastrukture. 2. UvJETI SMJEŠTAJA GRAĐEvINA GoSPoDARSKIH DJELATNoSTI
Članak 17.
(1) Uvjeti smještaja za gospodarske djelatnosti odnose se na sve djelatnosti koje su prema ovoj Odluci utvrđene kao poslovna djelatnost, a utvrđuju se ovisno o namjeni površina unutar koje se pojedina građevna čestica formira.
(2) Poslovne djelatnosti unutar građevnih čestica u obuhvatu UPU nisu obavezne.
(3) Ukoliko se predviđaju, poslovne djelatnosti mogu se smještati: - unutar osnovne građevine na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ - unutar prizemlja osnovne građevine na građevnoj čestici formiranoj unutar površine mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznake M2/ - unutar površine sporta i rekreacije /oznaka R1/, u okviru građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja, u zasebnoj zgradi ili kao dio zgrade s drugim sportsko – rekreacijskom sadržajima, moguće je smjestiti ugostiteljski sadržaj kao prateći.
(4) Na drugim površinama u obuhvatu UPU osim navedenih prethodnim stavkom, uključujući i površine javne namjene, smještaj poslovnih djelatnosti nije dozvoljen.
(5) Preporuča se da prostori namijenjeni poslovnim djelatnostima imaju zasebne ulaze u odnosu na stambeni dio zgrade.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Svaka pojedina zasebna korisnička jedinica poslovne namjene dimenzionira se prema posebnom sektorskom propisu, ovisno o vrsti poslovne djelatnosti.
Članak 19.
(1) Turistički smještajni kapaciteti ograničavaju se na kategorije utvrđene posebnim sektorskim propisom u turizmu kao: - soba za smještaj u turizmu - apartman.
(2) Svaki pojedini oblik smještaja naveden u prethodnom stavku, prema ovoj Odluci smatra se jednom zasebnom korisničkom jedinicom.
Članak 20.
(1) U odnosu na mogućnost smještaja poslovnih djelatnosti unutar građevnih čestica i broj zasebnih korisničkih jedinica po pojedinoj građevnoj čestici: - unutar površina stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1 / dozvoljeno je smjestiti za smještajnu turističku djelatnost najviše dvije (2) ZKJ po pojedinoj građevnoj čestici, a za sve ostale poslovne djelatnosti najviše jednu (1) ZKJ po pojedinoj građevnoj čestici - unutar površina mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/ broj zasebnih korisničkih jedinica poslovne namjene po građevnoj čestici nije ograničen, ali je njihov smještaj ograničen na prizemlje osnovne građevine - unutar građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja dozvoljena je najviše jedna zasebna korisnička jedinica ugostiteljske namjene.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Skladišni prostori, garaže za vozila i spremište za skupljanje otpada, sve u funkciji poslovnih djelatnosti, mogu se predvidjeti u pomoćnim građevinama isključivo unutar građevnih čestica formiranih unutar površina stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/
(2) Svi prostori u funkciji poslovnih djelatnosti, uključujući priručna skladišta, se unutar građevnih čestica mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/, smještaju u prizemlju građevine osnovne namjene.
(3) Smještaj zasebne korisničke jedinice ugostiteljske namjene u okviru građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja treba predvidjeti unutar površine sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/, a može je se predvidjeti u zasebnoj zgradi ili kao dio zgrade s drugim sportsko – rekreacijskom sadržajima.

Članak 22.

Članak 22.
(1) Smještaj postaja za komercijalnu opskrbu vozila gorivom/ energijom unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljen. Stranica 4706 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. studenoga 2022.
(2) Tipske elektropunionice koje nisu zgrade, se u vidu pomoćnog sadržaja na pojedinoj građevnoj čestici mogu smještati na površinama stambenih i mješovitih namjena / oznake S1 i M2/, na parkiralištima u okviru građevne čestice sportsko – rekreacijske namjene i u okviru javnog parkirališta unutar uličnog koridora UK3.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Obavezni utvrđeni minimalni broj parkirališnih, odnosno garažnih mjesta za pojedinu gospodarsku djelatnost potrebno je osigurati sukladno uvjetima iz poglavlja 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 24.
(1) Reklamni panoi i druge vrste reklamnih površina su unutar obuhvata UPU dozvoljeni isključivo kao obješeni ili naslikani na pročelja zgrada.
Članak 25.
(1) Ostali uvjeti gradnje i oblikovanja građevina i prostora u funkciji poslovnih djelatnosti dozvoljenih unutar obuhvata UPU utvrđuje se: - ukoliko su smješteni unutar građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja, prema poglavlju 3. „Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti“ - ukoliko su smješteni unutar površina stambene ili mješovite namjene, prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 3. UvJETI SMJEŠTAJA GRAĐEvINA DRUŠTvENIH DJELATNoSTI 3.1. Sportsko – rekreacijski sadržaji

Članak 26.

Članak 26.
(1) Građevna čestica sportsko – rekreacijskog sadržaja formira se na površini sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/, a dio građevne čestice se može formirati i unutar planski predviđene zaštitne zelene površine /oznaka Z/, ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi kao moguće javnopravno tijelo nadležno za željezničku infrastrukturu.
(2) Način gradnje na građevnoj čestici sportsko – rekreacijske namjene može se odabrati između slobodnostojeće gradnje ili gradnje u formi arhitektonskog kompleksa.
(3) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja može najviše iznositi kig = 0,4.
(4) Udio zelenih površina prirodnog terena pojedine građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja ne može biti manji od 30% površine te građevne čestice, pri čemu se u obračun uzimaju zelene površine koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, te dodatno i sportski tereni izvedeni na zatravnjenoj ili zemljanoj podlozi.
(5) Najmanje 10% površine pojedine građevne čestice treba biti krajobrazno uređen sadnjom bjelogoričnih stabala široke krošnje, odnosno na način kojim se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine na čestici.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Svakoj građevnoj čestici sportsko – rekreacijskog sadržaja obavezno je osigurati najmanje jedan, a najviše 3 kolna priključka na odgovarajuću pristupnu prometnicu, pri čemu se najviše 2 kolna priključka mogu predvidjeti s istog uličnog koridora.
(2) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, a širina pojedinog kolnog priključka ne može biti uža od 3,0 m.
Članak 28.
(1) Zgrade sportsko – rekreacijskog sadržaja: - u cijelosti se smještaju unutar površine sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/ - visina (vijenca) sportske dvorane utvrđuje se s najviše 10,0 m - visina (vijenca) zgrada za zasebne zgrade s drugim sportskim ili pomoćnim sadržajima (svlačionice, spremište rekvizita i slično) i ugostiteljstvo utvrđuje se s najviše 3,5 m - ukupna visina zgrada se ne ispituje - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 10,0 m - najmanja udaljenost zgrada od bočne međe građevne čestice, ako ta međa nije istovremeno i linija regulacije ulice, je linije regulacije ulice je najmanje ½ vlastite visine (vijenca) dijela zgrade orijentiranoga na tu bočnu među - najmanja udaljenost zgrada od željezničke pruge M501 utvrđuje se prema posebnim uvjetima upravitelja željezničke infrastrukture, a ne može biti manja od 50,0 m.
(2) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - za sportsku dvoranu E=Po+P+2K - za druge pojedinačne zgrade sportsko – rekreacijske namjene E=Po+P+Pk.
(3) Međusobni odnos zgrada unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.