GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Kotoriba · 16. studenoga 2022. · KLASA 350-01/22-01/06 · URBROJ 2109-9-3-22-1

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja prostora istočno od osnovne škole u Kotoribi

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4706

Članak 29.

Članak 29.
(1) Otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m.
(2) U slučaju formiranja više od jedne građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja u okviru obuhvata UPU, otvorena sportska igrališta mogu biti odmaknuta od bočne međe građevne čestice ili smještena na t među.
(3) U odnosu na željezničku prugu M501 udaljenost otvorenih sportskih igrališta ovisi o posebnim uvjetima upravitelja željezničke infrastrukture.
Članak 30.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor, a minimalni broj se utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
(2) Parkirališna mjesta za potrebe sportsko – rekreacijskih i njima pratećih sadržaja osiguravaju se na javnom parkiralištu unutar južnog dijela uličnog koridora UK3. 16. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4707
(3) Ukoliko se unutar građevne čestice sportsko – rekreacijskog sadržaja planira gradnja dodatnih parkirališta, ona se obavezno grade kao otvoreno parkiralište sa zajedničkim priključkom na odgovarajući ulični koridor, pri čemu se preporuča da se pojedinačna parkirna mjesta zasjene stablima ili tipskom nadstrešnicom.
(4) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) u funkciji sportsko – rekreacijskih i njihovih pratećih sadržaja treba biti najmanje 20,0 m udaljen od površina stambene i mješovite namjene /oznaka S1 i M2/.
Članak 32.
(1) Ograđivanje građevnih čestica sportsko – rekreacijskih sadržaja je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) Obavezno je sigurnosno ograđivanje otvorenih sportskih igrališta radi osiguranja od izlijetanja sportskih rekvizita na okolne površine izvan građevne čestice.
(3) Ograde građevne čestice sportsko – rekreacijskih sadržaja i sportskih igrališta se obavezno oblikuju kao prozračne žičane ograde, pri čemu im visina na međi čestice može iznositi najviše 2,0 m, a sigurnosne zaštitne ograde oko sportskih igrališta mogu biti i više.
(4) Ukoliko se umjesto ulične ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“. 3.2. ostale društvene djelatnosti
Članak 35.
(1) Društvene djelatnosti koje se prema uvjetima određivanja namjene površina iz ove Odluke smatraju poslovnim djelatnostima (ambulante i drugo) smještaju se i oblikuju prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“.
Članak 36.
(1) Društvene djelatnosti osim utvrđenih prema uvjetima određivanja namjene površina iz ove Odluke, unutar obuhvata UPU, ne mogu se smještati. 4. UvJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEvINA 4.1. opći uvjeti i minimalni standardi prostora stambene namjene

Članak 37.

Članak 37.
(1) U obuhvatu UPU, stambeni sadržaj obavezan je za sve građevne čestice formirane unutar površina stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ i unutar površina mješovite stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/.
(2) Stambene sadržaje nije dozvoljeno smještati unutar površina drugih namjena u obuhvatu UPU.
Članak 38.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Minimalna neto površina stambenog prostora utvrđuje se s 30,0 m2, u što se ne uračunavaju pomoćni sadržaji kao što su garaža, parkirališno mjesto, spremište i slični sadržaji u funkciji stanovanja.
(3) U podrumskim etažama nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku, već samo pomoćne prostore kao što su spremišta i garaže.
(4) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore.
(5) Parkirališna i garažna mjesta u funkciji pojedinog stana obavezno je osigurati na istoj građevnoj čestici na kojoj je i stan.
(6) Naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih mjesta i biciklarnika moguća je jedino ukoliko se ukinuto uredi zamjenski na istoj građevnoj čestici, kroz izmjenu akta za građenje, pri čemu je obavezno poštivanje minimalnog udjela zelene površine prirodnog terena na predmetnoj građevnoj čestici.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 3 i najviše 10 stanova: - obavezno je za svaki stan predvidjeti izvedbu spremišta neto površine poda najmanje 1,5 m2, koje treba biti integrirano unutar volumena osnovne građevine. - potrebno je unutar vlastite građevne čestice izvesti biciklarnik, dimenzioniran prema posebnom propisu, a može ga se oblikovati kao pomoćnu građevinu (zgradu i/ili nadstrešnicu) ili drugačije (prostor unutar osnovne Stranica 4708 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. studenoga 2022. građevine, ograđeni prostor, tipski objekt – box i slično).
(2) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 10 stanova: - potrebno je osigurati sve uvjete iz prethodnog stavka - obavezno je za najmanje 50% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita građevine osnovne namjene i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u prizemlju, suterenu i/ ili podrumu zgrade.
(3) Gabaritom građevine osnovne namjene smatra se potpuno ili dijelom ukopana podrumska etaža s namjenom garaže i/ ili parkirališta, koja može u dijelu izlaziti izvan nadzemnog NAMJENA NAČIN GRADNJE tlocrtnog gabarita građevine osnovne namjene, uz uvjet da površina ukopane etaže ne prelazi 50% površine građevne čestice. 4.2. veličina i oblik građevnih čestica

Članak 40.

Članak 40.
(1) U kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ dan je prijedlog parcelacije građevnih čestica koji nije obvezujući.
(2) Formiranje novih građevnih čestica unutar površina stambene i mješovite namjene provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta za najmanje dimenzije pojedine građevne čestice: NAJMANJE DIMENZIJE GRAĐEVNE ČESTICE ETAŽNOST OSNOVNE POVRŠINA OSNOVNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE E=Po+P+Pk SS ŠIRINA /m/ DUBINA /m/ 16 25 E=Po+P+1K+Pk 18 30 S1 E=Po+P+Pk PU 12 25 E=Po+P+1K+Pk 14 35 M2 VS E=Po+P+2K Umjesto podruma (Po) može se graditi suteren (S) Umjesto potkrovlja (Pk) može se graditi nepotpuna etaža (NE)
(3) Najmanja dimenzija građevnih čestica utvrđuje se na relevantnoj liniji regulacije ulice, osim za građevne čestice smještene uz raskrižja ulica, kojima se radi osiguranja izvedbe cestovnog radijusa, najmanja širina utvrđuje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ulice.
(4) Najveće dimenzije građevnih čestica utvrđuju se: - unutar površina stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ ukoliko su površine P=2.000,0 m2 - unutar površina mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznake M2/, kao ukupna planski predviđena površina mješovite, stambeno – poslovne namjene označena u kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i namjena površina“.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među. širina površine oznake M2 iz 30 kartografskog prikaza br. 1 4.3. Uvjeti gradnje 4.3.1. veličina i površina građevina
Članak 42.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice utvrđuje se ovisno o namjeni površine unutar koje se građevna čestica formira i to: - za građevnu česticu formiranu unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ kig= 0,4 - za građevnu česticu formiranu unutar površine mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/ kig= 0,3.
(2) Koeficijent iskoristivosti /kis/ proizlazi iz broja dozvoljenih etaža utvrđenih sljedećim člankom i ne ispituje se.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca), najveća dozvoljena ukupna visina, kao i najmanja i najveća etažnost pojedine građevine na građevnim česticama formiranim unutar površina stambene i mješovite namjene /oznake S1 i M2/ utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: NAČIN osnovna građevina pomoćne građevine NAMJENA GRADNJE max visina max ukupna POVRŠINE OSNOVNE vijenca / visina GRAĐEVINE Vos/ S1 SS ili PU 7,0 m 10,5 M2 VS 11,0 m 15,0
(2) Prateće građevine nisu dozvoljene. max min etažnost / max visina max etažnost /Eos/ etažnost / Eos/ /Vpo/ Epo/ E=4 E=1 E=1 /Po+P+1K+Pk (ili 3,5 m /P/ /P/ NE) E=2 E=4 E=1 3,5 m /P+1K/ /Po+P+2K /P/ 16. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4709
(3) Pomoćne građevine ne mogu imati ukupnu visinu veću od 4,5 m.
(4) Izuzetno od stavka 1. ovog članka: - specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću visinu (vijenca), pri čemu se: - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže kod višejediničnih zgrada bez predviđene nepotpune etaže, može predvidjeti isključivo kao produženi dio stubišne vertikale - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže kod zgrada individualne gradnje bez predviđene nepotpune etaže, ne može biti veća od 30,0 m2 - kod svih zgrada, funkcionalni pristup krovu nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama s krova posljednje pune etaže - visina (vijenca) natkrivenog ulaza u podzemnu garažu može biti viša od 3,0 m, uz uvjet da njegova ukupna visina nije viša od 4,5 m. 4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 44.

Članak 44.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1/, ukoliko se predviđa kao slobodnostojeća / oznaka gradnje SS/ smješta: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - najmanje 1,0 m udaljeno od sjeverne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 1,0 m udaljeno od istočne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1/, ukoliko se predviđa kao poluugrađena /oznaka gradnje PU/ smješta: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - na sjevernoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, na istočnoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - iza dvorišnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na među na koju je smještena osnovna građevina, na toj međi ili odmaknuto od nje - odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1/ ne može se oblikovati kao dvojna, kao stambeni niz, niti u formi arhitektonskog kompleksa od više zgrada osnovne namjene na jednoj građevnoj čestici.
Članak 47.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine mješovite, stambeno – poslovne namjene / oznaka M2/ obavezno oblikuje kao slobodnostojeća višejedinična građevina /oznaka gradnje VS/.
(2) Osnovna građevina se smješta: - najmanje 12,0 m udaljeno od linije regulacije ulice - najmanje 5,0 m udaljeno od međe vlastite građevne čestice orijentirane prema javnoj zelenoj površini / oznaka Z1/ - najmanje 10,0 m od svih ostalih međa vlastite građevne čestice.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine - najmanje za svoju visinu udaljeno od bočnih međa građevne čestica Stranica 4710 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. studenoga 2022. - u odnosu na stražnju među građevne čestice na međi ili odmaknuto od nje.
(4) Izuzetno, spremište za skupljanje otpada može se smjestiti ispred ravnine uličnog pročelja osnovne građevine, do najviše 2,0 m uz uličnu među, ukoliko je ograđeno i/ili zaklonjeno zimzelenim raslinjem.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama proizlazi iz udaljenosti utvrđene za osnovne građevine u odnosu na među vlastite građevne čestice.
(2) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7. „Upravljanje rizicima“.
Članak 49.
(1) Međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. oblikovanje građevina

Članak 50.

Članak 50.
(1) Krovovi osnovnih građevina se, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Najveći dozvoljeni nagib krovnih ploha za uređena potkrovlja je 40°.
(3) Najveća dozvoljena visina atike je 0,80 m iznad vijenca zgrade.
(4) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
Članak 51.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.

Članak 51.

(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, javni park i slično).
Članak 52.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, odnosno kao poluugrađene, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - u zidu pomoćnih građevina prema susjednoj čestici nije dozvoljeno izvoditi otvore - u zidu osnovne građevine prema susjednoj čestici nije dozvoljeno izvoditi otvore prvih 10,0 m od uličnog pročelja, a nadalje je to dozvoljeno uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici. 4.4. Uređenje građevnih čestica 4.4.1. osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 53.

Članak 53.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s odgovarajućeg uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. Uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 54.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Najviše dva kolna priključka dozvoljena su samo za priključenje građevnim česticama formiranim unutar površina mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/. 16. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4711

Članak 55.

Članak 55.
(1) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, prema sljedećem: - za građevne čestice do 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 5,0 m - za građevne čestice s više od 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 7,0 m.
Članak 56.
(1) Zabranjena je izvedba kolnih priključaka na građevnu česticu preko javne zelene površine – javnog parka /oznaka Z1/ planirane nasuprot mjesnog groblja. 4.4.3. Uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 57.

Članak 57.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar same građevne čestice.
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 58.
(1) Parkirališta smještena unutar građevnih čestica stambene i stambeno – poslovne namjene ne mogu biti neposredno priključena na ulicu.
(2) Na svim građevnim česticama s potrebnih više od 3 parkirališna mjesta, projektnim rješenjem je potrebno omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje vozila unutar pojedine građevne čestice, na način da izlaz vozila s čestice bude predviđen isključivo prednjom stranom. 4.4.4. Gradnja ograda

Članak 59.

Članak 59.
(1) Ograđivanje građevnih čestica je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) Ograđivanje građevnih čestica s više od 4 ZKJ se ne preporuča.
(3) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(4) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.5. obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 61.
(1) Svaka građevna čestica formirana unutar površna stambene i mješovite namjene /oznake S1 i M2/ treba imati najmanje 20% vlastite površine uređeno kao zelenu površinu, odnosno uređeno u prirodnom terenu iznad kojeg se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(2) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(3) Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(4) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i priključci EKI, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.

Članak 61.

(5) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
(6) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 4.4.6. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada
Članak 62.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih Stranica 4712 - Broj 19 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 16. studenoga 2022. alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.

Članak 63.

Članak 63.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“. 5. UvJETI UREĐENJA oDNoSNo GRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA PRoMETNE, KoMUNALNE I ELEKTRoNIČKE KoMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUćIM oBJEKTIMA I PovRŠINAMA
Članak 64.
(1) Trase linijske komunalne infrastrukture i značajke infrastrukturnih mreža prikazane su, ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava, na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija i javne rasvjete“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja ulicama s asfaltiranom prometnicom, pješačkim i/ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina, te mogućnost priključenja pojedinačnih građevnih čestica na mreže javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
(2) Unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) Trasiranje komunalne infrastrukture predviđeno je unutar javnih površina namijenjenih cestovnom prometu - uličnih koridora.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima. 5.1. UvJETI GRADNJE, REKoNSTRUKCIJE I oPREMANJA CESTovNE I ULIČNE MREŽE 5.1.1. Cestovna i ulična mreža

Članak 66.

Članak 66.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta tijela nadležnih za upravljanje cestama, posebno u odnosu na javne ceste.
Članak 67.
(1) Površine namijenjene formiranju čestica uličnih koridora / oznaka UK s numeričkom oznakom/ formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu UPU.
(2) Dozvoljena su odstupanja od grafički utvrđenih međa čestica javnih prometnih površina, ali nije moguće smanjivati širinu pojedinog uličnog koridora ispod minimalne utvrđene grafički, odnosno: - cestovni koridori UK1 i UK2 i UK3 ne smiju biti uži od 12,0 m - cestovni koridor UK3 ne smije biti uži od 18,0 m.
(3) Ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Zemljišna čestica planirana za proširenje koridora Ulice Ignaca Svetomartinskog /oznaka PK/ formira se točno prema grafičkom dijelu UPU, a predviđa se spojiti s postojećom zemljišnom česticom Ulice Ignaca Svetomartinskog.
Članak 69.
(1) Prometna opremljenost uličnih koridora predviđa se izvedbom kolnih, pješačkih, te moguće i biciklističkog prometa.
(2) Trase za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i drugo), utvrđena prema posebnom propisu, mogu se predvidjeti unutar površina biciklističkih staza.
(3) Obavezno je smjestiti zelenu površinu širine najmanje 3,0 m s drvoredom listopadnih vrsta stabala u uličnom koridoru UK3 s južne strane koridora.
(4) Unutar zelenih površina ulica UK1 i UK2 moguće je, ali nije obavezno saditi ulični drvored s jedne strane koridora.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Ulični koridori se mogu projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvrđenu dužinu i u odnosu na predviđeno opremanje.
(2) Projektnim rješenjem je iz tehničkih razloga moguće smanjiti širinu grafički predviđene zelene površine unutar uličnog koridora, a izuzetno i ukinuti zelenu površinu, ukoliko je to potrebno radi izvedbe autobusnog stajališta, smještaja pješačkih i/ili biciklističkih staza obostrano ili iz drugih, tehnički opravdanih razloga.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, ulični drvored u južnom dijelu UK3 je obavezan.
(4) Kolnici u planiranim uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m i svi trebaju biti predviđeni za obostrani promet.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 95/14) i prema odgovarajućim normama.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema odgovarajućim posebnim propisima. 16. studenoga 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 19 - Stranica 4713
Članak 72.
(1) Pješačko - biciklistička staza obavezna je uličnom koridoru UK3, s južne strane ulice.
(2) U ostalim uličnim koridorima biciklističke staze nisu obavezne, ali se preporuča ulični koridor projektirati na način da s jedne strane kolnika bude predviđena pješačko – biciklistička staza.
(3) Minimalna širina pješačke staze u uličnim koridorima se određuje s minimalno 1,6 m.
(4) U slučaju kada se pješačka staza kombinira s biciklističkom stazom, ukupna širina im se utvrđuje s minimalno 2,5 m, odnosno sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16).

Članak 73.

Članak 73.
(1) Unutar uličnih koridora nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.2. Promet u mirovanju
Članak 74.
(1) U uličnom koridoru UK3 s južne strane obavezna je izvedba javnog parkirališta za osobna vozila.
(2) Površine javnih parkirališta treba projektirati sukladno posebnim propisima i mjerama zaštite voda iz poglavlja 8. „Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 UREDSKI 2,00 100 m2 korisnog PROSTORI prostora 2 TRGOVINE, 4,00 100 m2 korisnog USLUGE I prostora UGOSTITELJSTVO 3 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 4,00 1 sportskom igralištu 4 ZDRAVSTVENA 2,00 100 m2 korisnog NAMJENA prostora 5 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 6 SMJEŠTAJNI 1 parkirališno ili garažno mjest TURISTIČKI na 2 ležaja SADRŽAJI
(3) Za višejedinične zgrade (zgrade s više od 3 ZKJ) potrebno je na vlastitoj građevnoj čestici, na svakih 4 parkirališnih mjesta za stanove osigurati najmanje po jedno dodatno parkirališno mjesta za posjetitelje.
(4) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 50,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano najmanje jedno parkirališno ili garažno mjesto:
(5) Dimenzioniranje parkirališta s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(6) Ukoliko rezultat dobiven izračunom potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta nije cijeli broj, kao relevantan se uzima sljedeći veći cijeli broj.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Smještaj i oblikovanje garažnih prostora utvrđuje se ovisno o namjeni građevne čestice, prema uvjetima za smještaj i oblikovanje građevina iz poglavlja 3. i 4. ove Odluke.
(3) Otvorena parkirališta na čestici moguće je smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina, odnosno ispred građevinskog pravca i u prostoru između zgrade i međa čestice.

Ostali akti u ovom izdanju (23)