Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće

Neki noviji radovi ukazuju da je virus doživio mutacije koje ga čine lakše prenosivim, tj. zaraznijim, ali još je potrebno potvrditi i dodatno istražiti ta zapažanja. Za sada nema dokaza da te mutacije imaju utjecaja na težinu i vrstu kliničke slike kod oboljelih. 6.3.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Uslijed pojave nove vrste dosad nepoznatog virusa podrazumijeva se velik broj oboljelih te veći broj smrtnih slučajeva nego kod poznatih zaraza. Također, prilikom pojave zaraze u objektima u kojima boravi veći broj ljudi, kao što su domovi za starije i nemoćne provodi se evakuacija korisnika. Može doći do prekomjerne popunjenosti zdravstvenih kapaciteta prilikom čega se zaraza širi te se vrši zdravstvena selekcija zaraženih. Tablica 54. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije Život i zdravlje ljudi Kriterij odab- Kategorija Posljedice rano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 Katastro- 5 2,270> X falne 6.3.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Grada Mursko Središće. Posljedice epidemije rezultiraju smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva te povećanjem troškova zdravstvenog sustava za liječenje oboljelih i provođenje preventivnih mjera u cilju suzbijanja kao i sprječavanja nastavka širenja epidemije.

Uz gore navedene troškove treba pribrojiti i troškove koji su nastali zbog otežanog odvijanja proizvodnih procesa u gospodarstvu, troškove osiguranja cjepiva, troškove kemoprofilakse i terapije osoba koje se iz nekog razloga nisu cijepile i dr. Tablica 55. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne X 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.3.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Uslijed pojave nove vrste dosad nepoznatog virusa može doći do povećanog opterećenja sustava zdravstvene skrbi. Tablica 56. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s nagorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne X 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Pojava epidemija i pandemija ne uzrokuje štete na građevinama od društvenog i javnog značaja, prema tome isto se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.3.5.2.4 Vjerojatnost događaja Vjerojatnost pojave epidemije uzrokovane novom vrstom dosad nepoznatog virusa okarakterizirana je kao umjerena. Tablica 57. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 31. listopada 2022.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4533 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% X do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.3.6. Podaci, izvori i metode izračuna − Hrvatski zavod za javno zdravstvo, − MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, − Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, − Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina, − Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina, − Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije. 6.3.7. Matrice rizike VRSTA RIZIKA oPIS RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko Umjeren rizik troškovi premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Epidemije i pandemije NAZIV SCENARIJA: Pojava epidemije na području Grada Mursko Središće Stranica 4534 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. 6.4. EKSTREMNE TEMPERATURE Naziv scenarija Pojava toplinskog vala na području Grada Mursko Središće grupa rizika Ekstremne vremenske pojave Rizik Ekstremne temperature Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Dolores Vrtarić Izvršitelj: Dolores Vrtarić 6.4.1. Uvod Toplinski val predstavlja dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena i visokih temperatura, nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajene temperature za pojedino razdoblje određenog područja.

Toplinski valovi predstavljaju opasnost za stanovništvo uzrokujući zdravstvene smetnje i povećanu smrtnost. Posebno ugrožene skupine društva su mala djeca, kronični bolesnici, starije i nemoćne osobe, osobe koje rade na otvorenom prostoru (građevinski radnici, osobe zadužene za održavanje cesta i javnih površina i sl.). Nepovoljan učinak mogu uzrokovati toplinski valovi koji traju dulje vrijeme. Toplinski valovi uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice. Veoma je važno pravovremeno prepoznati simptome toplotnog udara te što prije započeti s hlađenjem tijela. Kako bi se građani što bolje zaštitili, uveden je sustav upozoravanja na opasnost od vrućine koji se provodi u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna. Temeljem prognoze temperature zraka za tekući dan i sljedeća četiri dana, Državni hidrometeorološki zavod objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine: nema opasnosti, umjerena opasnost, velika opasnost i vrlo velika opasnost. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj umrlih od toplinskih valova, te su zbog toga veoma bitne preporuke za zaštitu od velikih vrućina (rashlađenje privatnih i poslovnih prostorija, sklanjanje od vrućine, unos dovoljne količine tekućine i dr.). 6.4.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu UTJECAJ SEKToR Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)

Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, x promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe) UTJECAJ SEKToR Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, x zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.4.3. Kontekst Klima na području Grada Mursko Središće je umjerena kontinentalna (panonska) i umjerena srednjoeuropska (alpska) s vrućim ljetima često popraćena olujama te u pravilu oštrim zimama. Najniže srednje mjesečne temperature zraka zabilježene su u veljači i iznose oko -2°C, a najviše mjesečne u kolovozu i kreću se oko 22°C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi od 10,0 do 10,4°C, dok je temperatura u tijeku vegetacije (od travnja do listopada) oko 16,5°C. 6.4.4. Uzrok Uzrok pojave toplinskih valova je utjecaj povišenog tlaka zraka i prostrane anticiklone. Temperatura zraka se mjeri na visini od 2 metra iznad tla. Ona se mijenja tijekom dana i tijekom godine. Dnevni hod temperature zraka ovisi o dobu dana te veličini i vrsti naoblake, a može se znatno promijeniti pri naglim prodorima toploga ili hladnoga zraka te pri termički jako izraženim vjetrovima. 6.4.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Osjetljivost ljudi na velike temperaturne razlike nije prilagođena. Poseban šok na ljudski organizam stvaraju hladniji dani u ljetnim mjesecima, nakon čega slijedi nagli skok visokih, pa i ekstremnih temperatura. Porast temperature zraka vrlo često je praćen i visokim postotkom vlage u zraku što dodatno otežava prilagodbu organizma na visoke temperature. Potrebno je napomenuti da su posebno ugrožene skupine: djeca, trudnice, osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenim prostorima.

Tablica 58. Ugrožene skupine stanovništva u periodu toplinskog vala BRoJ SKUPINE STANoVNIšTVA STANoVNIKA Djeca (0-9) 710 Osobe starije od 60 godina 1.220 Trudnice1 69 Djelatnici na otvorenom prostoru (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, 264 građevinarstvo) Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine7 Broj osoba koji je ugrožen od toplinskog vala na području Grada Mursko Središće veći je od procijenjenog obzirom da u procjenu nisu uračunate osobe koje će se u periodu toplinskog vala nalaziti na području Grada, a dolaze iz drugih sredina. 7 Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2019. 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4535 Slika 10. Odstupanje srednje sezonske temperature zraka (oC) od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. - 1990. godina za Hrvatsku za ljeto 2018. godine Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.4.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Zbog razlika u temperaturi zraka (nagli pad ili nagli rast) ljudski organizam ulazi u stanje šoka odnosno tzv. toplinskog udara. 6.4.5. opis događaja Toplinski valovi predstavljaju produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi. 6.4.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Toplinski valovi predstavljaju produženi period izrazito toplog vremena i visokih temperatura, udruženi s visokim postotkom vlage u zraku. Te toplinske ekstremne događaje karakteriziraju maksimalne temperature zraka iznad 38oC, odnosno minimalne temperature zraka od 17 oC u trajanju od najmanje 4 dana. Toplinski valovi, uz porast dnevne, ali i noćne temperature, ugrožavaju zdravlje ljudi.

Posljedice pojave naglog toplinskog vala u trajanju od 4 dana najviše će osjetiti kronični bolesnici, radnici na otvorenome, djeca starosti od 0-6 godina te osobe starije životne dobi iznad 60 godina života. Toplinska bolest koja se javlja karakterizirana je dehidracijom, ubrzanim radom srca, ubrzanim i plitkim disanjem te ortostatskom hipotenzijom. Simptomi toplinske iscrpljenosti manifestiraju se uslijed neravnoteže vode i NaCl u organizmu, a uključuju mučnine, malaksalost te klinički sindrom slabosti. Također se mogu pojaviti blaži oblici sunčanice. 6.4.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. S obzirom na broj osoba koja pripadaju ugroženim skupinama stanovništva (djeca, trudnice, osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te osobe koje rade na otvorenim prostorima), posljedice na život i zdravlja ljudi možemo okarakterizirati kao katastrofalne. Tablica 59. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> X 6.4.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Grada Mursko Središće.

Direktni gubici vezani su uz troškove intervencija te troškovi liječenja oboljelih od toplotnog udara, dok se indirektni gubici odnose na troškove povećane potrošnje energenata (struje i vode), troškove izostanaka radnika s posla, pad prihoda i dr. Tablica 60. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene X 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.4.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana ekstremnim temperaturama imala zanemariv utjecaj na proračun Grada Mursko Središće te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.4.5.1.4 Vjerojatnost događaja Pojava događaja toplinskog vala u trajanju od 4 i više uzastopnih na području Grada Mursko Središće okarakterizirana je kao velika. Stranica 4536 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Tablica 61. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% X 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.4.5.2. događaj s najgorim mogućim posljedicama Događaj s najgorim mogućim posljedicama karakterizira nagli nastup toplinskog vala tijekom ljetnih vrućina, s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka iznad 38 oC u trajanju najmanje 10 dana. Nakon izlaganja ekstremnim temperaturama zraka ljudski organizam ulazi u stanje šoka tzv.

toplinskog udara. Simptomi su tjelesna temperatura veća od 40oC i promijenjeno psihičko stanje. Toplinski udar može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom i opasno je stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Potrebno je hitno pružanje liječničke pomoći, jer može uzrokovati trajni invaliditet ili smrt. Simptomi toplinskog udara su: vrlo visoka tjelesna temperatura iznad 40°C, crvena, suha i vruća koža, bez znoja, izuzetno brzi otkucaji srca, vrtoglavica, glavobolja, umor, mučnina i povraćanje, zbunjenost, delirij ili gubitak svijesti, nedostatak zraka pa sve do grčeva te krvi u urinu ili stolici. Sunčanica nastaje kao rezultat zajedničkog djelovanja opće hipertermije i lokalnog ozračenja infracrvenim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave. Ugrožene su sve osobe koje se dugotrajno izlažu sunčevim zrakama ako nemaju pokrivalo za glavu. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature. Blagi ili umjereni simptomi sunčanice su: crvenilo lica, edemi, sinkopa, grčevi, iscrpljenost, suha i topla koža, tjelesna temperatura iznad normalne, ubrzani srčani ritam i disanje, zatim glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost orijentacije u vremenu i prostoru i dr. U težim slučajevima može nastati proširenje zjenica, omamljenost, nesvjestica te na kraju koma i smrt. Toplinski grčevi nastaju zbog posljedice opadanja koncentracije NaCl u krvi kod osoba koje su zbog znojenja izgubile mnogo soli. Obično se javljaju kao posljedica intenzivnog i teškog fizičkog rada neaklimatiziranih osoba u ambijentu s visokom temperaturom. Nastup grčeva je nagao i unesrećeni obično pada na pod sa savijenim nogama. Zahvaćeni su obično listovi nogu, mišići ruku i trbušni mišići. Koža je blijeda i znojna, temperatura normalna, a na zgrčenom mišiću možemo opipati zadebljanja. Grčevi obično dolaze u napadima te se mogu intenzivno ponavljati popraćeni boli.

6.4.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. U slučaju pojave toplinskog vala ekstremnog rizika predviđa veći broj oboljenja najteže ugroženih osoba, veći broj bolovanja kod radno aktivnog stanovništva te više komplikacija i smrtnih ishoda kod ranjivih skupina stanovništva. Tablica 62. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> X 6.4.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Direktni gubici vezani su uz troškove intervencija te troškovi liječenja oboljelih od toplotnog udara, dok se indirektni gubici odnose na troškove povećane potrošnje energenata (struje i vode), troškove izostanaka radnika s posla, pad prihoda i dr. Tablica 63. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriteriji Kategorija Posljedice odabrano - kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- X 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.4.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana ekstremnim temperaturama imala zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i putem matrice.

31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4537 6.4.5.2.4 Vjerojatnost događaja Pojava događaja toplinskog vala u trajanju od 10 i više uzastopnih dana s obzirom na klimatske uvjete okarakterizirana je kao velika. Tablica 64. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% X do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.4.6 Podaci, izvori i metode izračuna – Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), – Izmjene i dopune studije meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti RH od prirodnih i tehničkotehnoloških katastrofa i velikih nesreća, prosinac 2011. godine, – Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, – Prirodno kretanje stanovništva za 2019. godinu, Državni zavod za statistiku, – Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina, – Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina. 6.4.7. Matrice rizika VRSTA RIZIKA oPIS RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko Umjeren rizik troškovi premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit.

Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Ekstremne temperature NAZIV SCENARIJA: Pojava toplinskog vala na području Grada Murskog Središća 6.5. TUČA Naziv scenarija Tuča na području Grada Mursko Središće grupa rizika Ekstremne vremenske pojave Rizik Padaline (tuča) Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Dolores Vrtarić Izvršitelj: Dolores Vrtarić Stranica 4538 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. 6.5.1. Uvod Tuča (grad, krupa) su ledena zrnca koja nastaju u olujnim oblacima, velikih vertikalnih dimenzija kad naglo uzlazne i vrtložne struje nose pothlađene kapljice koje se u dodiru sa zrncima leda brzo zalede u zrno tuče. Zrno tuče sve više raste dok zbog svoje težine ne počne padati na zemlju. Zrna tuče obično su veličine graška, ali veoma rijetko i veličine kokošjeg jajeta. Tuča je neobično štetna prirodna pojava, osobito za poljoprivrednu proizvodnju na otvorenom. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. 6.5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i x promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita x i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.5.3. Kontekst Operativna obranu od tuče na području Međimurske županije provodi Državni hidrometeorološki zavod. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa i prizemnim generatorima putem Radarskog centra Varaždin. Na području Međimurske županije aktivne su 23 postaje za obranu od tuče. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s tučom na području Grada Mursko Središće, analizirani su podaci s glavne meteorološke postaje u Čakovcu. Slika 11. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče, Međimurska županija, 1981.–2000. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških istraživanja i razvoja Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Međimurske županije srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom.

Tablica 65. Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 god BRoJ dANA S TUČoM SREd 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STd 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 1 1 2 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.−2000. 6.5.4. Uzrok Nastanak tuče je vrlo složen proces koji se u osnovi sastoji od toga da uzlazna struja zraka tjera krupnije kapi vode do visine gdje se one počnu smrzavati. To se ponavlja nekoliko puta i na taj način tuča dobiva na veličini i masi. Kada ta masa postane prevelika, uzlazna struja zraka komade ne može više držati u zraku te oni padaju na tlo u obliku oborine. 6.5.4.1 Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Tuča se formira u kontinentalnim predjelima te u pojasu s umjerenom klimom. Najčešće se javlja za vrijeme velikih vrućina i gotovo uvijek je praćena snažnom grmljavinom, sijevanjem munja i kišom. 6.5.4.2 okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Za pojavu tuče potrebni su olujni oblaci. Takvi oblaci imaju vertikalan razvoj što uzrokuje izrazito jake uzlazne struje. Oni su česti u toplom dijelu godine kad imamo visoke temperature zraka, a u višim slojevima atmosfere prisustvo hladnijeg te vlažnijeg zraka. 6.5.5. opis događaja Tuča nastaje smrzavanjem kišnih kapljica kišne kapi koje prolaze kroz hladni dio oblaka. Neke od tih kapljica se pretvaraju u ledene kuglice, koje padaju u obliku malih kuglica tuče. Ledene kapljice za vrijeme padanja tuče se obično sastaju s jakom strujom zraka koja se diže uvis, ona ponese sa sobom i 31. listopada 2022.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4539 smrznute kuglice, na koje se lijepe nove kišne kapljice. Prilikom ponovnog prolaza kroz hladni zračni pojas, nove nalijepljene kišne kapi oko njih stvaraju sloj koji se smrzava i tako se stvaraju veća zrna tuče. Proces dizanja i spuštanja ledenih kuglica u zraku može se ponavljati sve dok težina zrna nadvlada jačinu uzlazne struje i one ispadaju iz oblaka. Zrna tuče ponekad mogu biti krupna kao kokošje jaje i težiti i do pola kilograma. Zbog velike mase zrna, njihovim udarcima mogu nastati goleme štete, prije svega na poljoprivrednim nasadima, vozilima pa i lakšim građevnim konstrukcijama. Visina štete ovisi o intenzitetu, trajanju u veličini zrna tuče. Tablica 66. Prikaz veličine komada leda i karakterističnih šteta nastalih tučom PRoMJER KARAKTERISTIČNE šTETE ZRNA (mm) 3 Nema štete 4 - 8 Mala šteta na biljnim kulturama Značajna šteta na voću, poljoprivrednim 9 - 12 kulturama i vegetaciji Velika šteta na vegetaciji, šteta na staklu, 13 - 20 plastici, boji i drvu 21 - 30 Velika šteta na staklu i karoseriji vozila Potpuno uništenje staklenih površina, štete 31 - 35 na krovovima i mogućnost ranjavanja Udubljenja na karoserijama vozila i oštećenja 36 - 50 zidova Izvor: Državni hidrometeorološki zavod 6.5.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva pojavu tuče na području Grada Mursko Središće, veličine promjera zrna od 13−20 mm, odnosno veličine lješnjaka. 6.5.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni.

Tuča navedene veličine nanosi velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi, ali ne ugrožava ljudske živote. Tablica 67. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 X 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> 6.5.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Grada Mursko Središće. Tuča veličine lješnjaka uzrokuje najveće štete na ratarskim kulturama te voćarstvu, vinogradarstvu, šumarstvu nanoseći biljkama mehanička oštećenja lisne površine i ploda, što izravno utječe na smanjenje ili izostajanje prinosa, ali je redovito prati i intenzivan napad bolesti. Moguća su oštećenja staklenih površina, plastike, drva i dr. Tablica 68. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene X 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.5.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i štetu na građevinama društvenog značaja u odnosu na proračun Grada Mursko Središće.

Uslijed pojave tuče veličine od 13−20 mm, štete na kritičnoj infrastrukturi (npr. prometnice) imale bi zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i putem matrice. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja koje se najčešće manifestiraju kao štete na staklenim površinama i krovovima. Tablica 69. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriteriji Kategorija Posljedice odabrano - kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- X 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.5.5.1.4 Vjerojatnost događaja Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Prirodna Stranica 4540 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. nepogoda uzrokovana tučom na području Grada proglašena je 2 puta u posljednjih 20 godina. Tablica 70. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% X do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.5.5.2. događaj s najgorim mogućim posljedicama Događaj s najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva pojavu tuče na području Grada Mursko Središće, veličine promjera zrna 36−50 mm, odnosno veličine kokošjeg jajeta.

Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblik padalina može vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama koje nisu fizički zaštićene od ove oborine. Kada nastupi grmljavinska oluja praćena tučom, velike površine pod raznim ekonomski važnim kulturama mogu ostati kompletno uništene. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 do 80%, a nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15−20 minuta nastane 100%-tna šteta. Komadi leda svojim padom s velike visine nanose direktnu mehaničku štetu svim izloženim dijelovima biljke pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi poput pšenice, ječma, kukuruza i ostalih ratarskih kultura mogu biti potpuno uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi štete listu i plodovima u razvoju pa se tako prinos može znatno smanjiti ili potpuno izgubiti. Krupna tuča može oštetiti pokrove i ostakljenja na građevinskim objektima te oštetiti vozila. 6.5.5.2. 1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Tuča veličine promjera zrna od 36−50 mm, najviše štete može izazvati na poljoprivrednim kulturama, vozilima i građevinama, međutim može i izazvati teže ozljede osoba na otvorenom prostoru. Tablica 71. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 X 5 Katastrofalne 2,270> 6.5.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun. Šteta se očituje u vidu oštećenja krovnih instrukcija na stambenim i gospodarskim objektima, oštećenju staklenika/plastenika, šteta na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju, vinogradima i voćnjacima.

Procjenjuje se da pojava tuče navedenih razmjera ima značajna posljedica na gospodarstvo. Tablica 72. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne X 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.5.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od javnog i društvenog značaja. Uslijed pojave jake i nagle tuče može doći do oštećenja dijelova elektroenergetskog sustava te do prekida opskrbe električnom energijom, kao i do prekida rada telekomunikacijskog sustava. Moguća su oštećenja na građevinama i ustanovama od javnog i društvenog značaja te oštećenja kulturnih dobara na području Grada. Štete se najčešće manifestiraju kao štete na staklenim površinama, krovovima te kao oštećenja zidova. Tablica 73. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4541 društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 287.010,00- 2 Malene X 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Tablica 74. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriteriji Kategorija Posljedice odabrano - kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- X 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se zbirno.

Tablica 75. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 2 X 3 X X 4 5 6.5.5.2.4 Vjerojatnost događaja Pojava tuče navedene veličine na području Grada okarakterizirana je kao mala. Tablica 76. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% X do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.5.6. Podaci, izvori i metode proračuna − Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških istraživanja i razvoja, − Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina, − Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, − Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina. 6.5.7. Matrice rizika VRSTA oPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. Stranica 4542 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022.

RIZIK: Tuča NAZIV SCENARIJA: Tuča na području Grada Mursko Središće 6.6. MRAZ Naziv scenarija Pojava mraza u vrijeme kasnog proljeća na području Grada Mursko Središće grupa rizika Ekstremne vremenske pojave Rizik Padaline Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Dolores Vrtarić Izvršitelj: Dolores Vrtarić 6.6.1. Uvod Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Pojava, intenzitet i trajanje mraza lokalnog je karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. 6.6.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i x promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne x vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe) 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4543 Utjecaj Sektor Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.6.3. Kontekst Biljke u tkivu imaju veliki postotak vode. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Kod slabijih mrazova dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova, što ne dovodi do velikih problema za biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti biljaka. Ako su biljke na vrijeme pripremljene te su povukle biljne sokove na vrijeme, mraz nema nepovoljno djelovanje. Kod pojave slabih i umjerenih mrazova dolazi do oštećenja zelenih dijelova biljaka Kod pojave jakih i vrlo jakih mrazova dolazi do oštećenja tkiva, što može izazvati značajna oštećenja na deblu, granama, krošnji i dr. Prilikom smrzavanja tla dolazi do odumiranja korijena i izbacivanja korijena ako biljka nije prilagođena na takve uvjete. Slika 12. Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH Izvor: Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH 6.6.4. Uzrok Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0°C. Do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom. Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje.

Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. 6.6.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Prodor hladnog zraka, intenzivno hlađenje tla i prizemnog sloja tla kada je temperatura rosišta manja od 0°C. 6.6.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Ignoriranje upozorenja o pojavi mraza značajno utječe na stanovništvo te stočni fond i poljoprivredni urod. Neprovođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira velikim štetama u poljoprivrednoj proizvodnji i propadanja uroda. 6.6.5. opis događaja Mraz nastaje kada se krute površine u dodiru s zrakom ohlade ispod točke smrzavanja vode, te se na njima natalože kristali leda. Uvjeti smrzavanja mogu se pojaviti tijekom proljeća, jeseni ili zime. Rani jesenski mrazevi (najvjerojatniji neželjeni događaj) mogu oštetiti tek iznikle ozime usjeve8. Proljetni mraz (događaj s najgorim mogućim posljedicama) može izazvati potpune štete i gubitak uroda ili dovesti do slabe kvalitete i zakašnjelog prinosa. 6.6.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni. Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljke gdje dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti.

6.6.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni, procijenjeno je da pojava mraza ima neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi. Tablica 77. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − mraz Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 X 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> 6.6.5.1.2 Posljedica na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu štetu i financijsku štetu u gospodarstvu. Kod prvih jesenskih mrazova mogu uzrokovati oštećenja zelenih nezaštićenih 8 Ozimi usjevi su jednogodišnje poljoprivredne biljke kojima je za rast potrebno razdoblje niskih temperatura. Siju se potkraj ljeta ili tijekom jeseni, a dozrijevaju potkraj proljeća ili tijekom ljeta (pšenica, ječam, raž, lan, uljana repica, grahorica i dr.). Stranica 4544 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. dijelova na nadzemnom dijelu biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti te pojave bolesti. Tablica 78. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj− mraz gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne X 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.6.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana pojavom mraza imala zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i putem matrice.

6.6.5.1.4 Vjerojatnost događaja Rani jesenski mraz je relativno česta pojava za vrijeme niskih temperatura. Pojave mraza javljaju se na ovom prostoru u prosjeku od 40-72 dana godišnje.9 Tablica 79. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − mraz VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili X velika češće 9 Klimatski atlas Hrvatske 1971.-2000. 6.6.5.2. događaj s najgorim mogućim posljedicama Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2°C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0°C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niže temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava. 6.6.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni, procjenjuje se da pojava mraza ima neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi.

Tablica 80. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 X 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> 6.6.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun. Zbog velikih materijalnih šteta na poljoprivrednim kulturama, posebice voćnjacima i vinogradima, procijenjeno je da pojava kasnog proljetnog mraza na području Grada Mursko Središće ima značajan utjecaj na gospodarstvo. Tablica 81. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne X 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4545 6.6.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Obzirom da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana pojavom mraza imala zanemariv utjecaj na proračun te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.6.5.2.4 Vjerojatnost događaja Vjerojatnost nastanka navedenog događaja okarakterizirana je kao umjerena.

Tablica 82. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% X do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.6.6. Podaci, izvori i metode izračuna − Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), − Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina, − Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, − Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina. 6.6.7. Matrice rizika VRSTA RIZIKA oPIS RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko Umjeren rizik troškovi premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Mraz NAZIV SCENARIJA: Pojava mraza u vrijeme kasnog proljeća na području Grada Mursko Središće 6.7. KLIZIšTA Naziv scenarija Pojava klizišta uslijed velikih količina oborina na području Grada Mursko Središće grupa rizika Degradacija tla Rizik Klizišta Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Danijel Levačić Izvršitelj: Danijel Levačić Stranica 4546 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022.

6.7.1. Uvod Klizanje zemljišta je jedan od najčešćih suvremenih geoloških procesa koji može nastati kao posljedica geološke građe terena (litološki sastav, slojevitost, stupanj litifikacije, prisutnost pukotina), geomorfoloških obilježja područja (nagib padine, dužina površine klizanja), hidrogeoloških uvjeta (razina i režim podzemnih voda), meteoroloških uvjeta (količina padalina, topljenje snijega), vegetacijskih uvjeta, antropogenih utjecaja (zasijecanje nožice padine pri građevinskim radovima, natapanje zemljišta otpadnim vodama, nasipavanje materijala na padinama, sječa šuma), ali i vrlo često drugih utjecaja (potresi, vibracije, utjecaj promjene nivoa akumulacije). Nagib kosine, u kojima se stvaraju klizišta može biti vrlo blag (manji od 5 stupnjeva, do vrlo strmih 45 stupnjeva), ali su klizišta najčešća na kosinama s nagibom od 10−30 stupnjeva. Klizišta se prepoznaju prema deformacijama terena (pukotine u tlu), deformacijama na objektima (pukotine i rušenja objekata), te deformacijama na vegetaciji (“pijane šume” sa stablima nagnutima niz kosinu ili na suprotnu stranu). 6.7.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i x promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, x promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne x građevine i komunalne vodne građevine)

Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.7.3. Kontekst Većina područja Grada Mursko Središće morfološki je nizinski prostor, osim jugozapadnog dijela Štrukovca koji se nalazi na prijelazu prema brežuljkastom području Gornjeg Međimurja. Područje Grada smješteno je pretežito u središnjem dijelu riječne ocjedine terase oblikovane u kasnijem razdoblju pleistocena. Uz rijeku su prostori poloja Mure, koji se protežu u zoni sjeverno od Peklenice prema Križovcu. Na većini područja u sastavu podloge prevladava les s primjesama pjeskovite gline, a uz Muru geološko podlogu čine riječni nanosi šljunka i pijeska iz razdoblja pleistocena, tek u dijelu prostora između Hlapičine i Murskog Središća ti nanosi su iz razdoblja holocena. Na području Grada Mursko Središće nema registriranih klizišta koja bi ugrožavala stanovništvo ili gospodarske objekte. Međutim, s obzirom na činjenicu da je dobar dio Grada Mursko Središće sagrađen na ugljenokopima, u slučaju velike nesreće ili katastrofe postoji mogućnost urušavanja odnosno klizanja dijela prometnica, stambenih i ostalih objekata. Karta s ucrtanim lokacijama nekadašnjih ugljenokopa na području svih naselja u sastavu Grada Mursko Središće nalazi se u Prilogu I.

Eksploatacija ugljena na području Grada Mursko Središće započinje nakon prvog svjetskog rata isprva u Peklenici, a kasnije i na području Murskog Središća. Radovi na otvaranju prve jame u Međimurju - Hrastinka 1. započeli su 1925. godine. Iskorištavanjem ugljena bavilo se poduzeće “Kraljić i Majhen” koje je 1946. godine prešlo pod državnu upravu kada su osnovani “Međimurski ugljenokopi”. Od osnivanja do zatvaranja 1972. godine iskopano je 4.593.961 tona ugljena ili prosječno 157.626 tona godišnje. Tijekom svoga postojanja rudnici su bili nositelji gospodarskog razvitka ne samo Murskog Središća, nego i toga dijela Međimurja. 6.7.4. Uzrok Uzroci nastanka klizišta mogu biti prirodni te oni nastali ljudskim faktorom, odnosno potaknuti ljudskim aktivnostima. Prirodni uzroci dijele se na geološke i morfološke. Geološke karakterizira mineraloški sastav stijena, nagib plićih slojeva tla i smjer pružanja, odnos nagiba klizišta u odnosu na nagib površine kosine te njihova geotehnička svojstva. Morfološke uzroke karakteriziraju promijene reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih te egzogenih sila. Slika 13. Nagib terena na području RH Izvor: Nagib terena u Hrvatskoj, Husnjak, 2000. 6.7.4.1 Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Da bi se pojavilo klizanje tla potrebno je da postoji padina ili kosina. Klizanje je proces koji se javlja tijekom cijele geološke prošlosti pod djelovanjem gravitacije i egzogenih sila. Postoje četiri faze pomicanja tla na kosini koja postaje klizište: