Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće

Od tih 226 objekata: − 15% ili 34 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja, − 25% ili 56 objekta će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete, − 35% ili 79 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete, − 17% ili 38 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete, − 6% ili 14 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete, − 2% ili 5 objekata bit će srušeno uz 100% građevinske štete. pretpostavku da se svi stanovnici u trenutku potresa nalaze u stambenim zgradama. Tijekom procjene u obzir se neće uzimati osobe koje nemaju prebivalište na području Grada kao što su turisti, radna snaga i dr. Tablica 33. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada (u%) te nastala građevinska šteta za potres jačine VIIIo MSC gRAĐEVINSKA III IV V šTETA% 37,00% 5,00% 30,00% 0,00% 25,00% 70,00% 50,00% 6,00% 33,00% 25,00% 20,00% 20,00% 2,00% 40,00% 2,00% 62,00% 1,00% 100,00% U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 113 objekata. Od tih 113 objekata: − 5% ili 6 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja, − 70% ili 79 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete, − 25% ili 28 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete. U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 113 objekata. Od tih 113 objekata: − 15% ili 17 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja, − 20% ili 23 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete, − 50% ili 56 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete, − 15% ili 17 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete.

Prema navedenim podacima, mogući potresi intenziteta VIII° MSC ljestvice na području Grada Mursko Središće uzrokovali bi neznatno i umjereno oštećenje na ukupno 1.044 objekata, do jakog oštećenja došlo bi na 522 objekata, a totalno uništenje i rušenje na 82 objekta. Došlo bi do prekida opskrbom struje, vode, plina, problema u opskrbi i nedostatak hrane, pojava eksplozija, požara, reducirane mogućnosti u telekomunikacijama, psihoze, depresije i panike ljudi, gubitka sigurnog stambenog prostora i dr. PRogNoZA BRoJA ŽRTAVA U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe – moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe – osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2). n (BPSZ) = A * ∑ B * (1) i=1 Stranica 4520 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. n (BDZ) = A * ∑ B * (2) i=1 gdje je: BPSZ -- broj plitko i srednje zatrpanih osoba, BDZ -- broj duboko zatrpanih osoba, A -- ukupan broj osoba koje žive na nekom području, B -- postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada određene gradske zone, C -- postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava, D -- postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu, E -- postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.

Izračunom dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba: − 83 plitko i srednje zatrpanih osoba − 100 duboko zatrpanih osoba Plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija operativnih snaga sustava civilne zaštite možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama. PRoCJENA KoLIČINE gRAĐEVINSKog oTPAdA Količina građevinskog otpada nastalog urušavanjem važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Količina otpada će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE). Proračunom je utvrđeno da će na području Grada Mursko Središće doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja 82 objekta. Kako su to uglavnom dvokatni (trokatni) objekti, količina otpada se proračunava: Jedan dvokatni objekt prosječnih gabarita 9 m L* 9 m W * 15 m H ima: (L* W* H) / 0,02831685 / 27= ----- 0,7645549 m3 * 0,33 = ---- m3 građevinskog otpada, pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima: (9*9*15)/ 0,02831685 /27 = 1589,2 * 0,7645549* 0,33 = 400,95 m3 otpada. Za 82 objekta ukupna količina građevinskog otpada iznosi 35.592,42 m3. Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje, 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka) i 15% metal. Prema tome, urušavanjem 28 objekata na području Grada, nastat će ukupno 35.592,42 m3građevinskog otpada, od čega:

− 9.777,73 m3 drvene građe, − 9.582,17 m3 gorivi materijal, − 9.810,32 m3 građevinski otpad, − 3.422,20 m3 metal. PRoCJENA gRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I BRoJA LJUdSTVA Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi. Iz spasilačke prakse poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa, zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period. Parametri koji određuju izračun broja spasioca su sljedeći: − za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog spasitelja uz upotrebu osobne i lake opreme za spašavanje, − za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno utrošiti 20 radnih sati jednog spasitelja uz upotrebu specijalnih radova i građevinskih mašina. Obzirom na broj plitko i srednje te duboko zatrpanih osoba uslijed potresa jačine VIIIo na području Grada Mursko Središće bit će potrebna 135 spasitelja u prvih 48 sati. Procjena građevinske mehanizacije potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva 2 dana spašavanja nakon potresa: − u prvih 24 sata zbog spašavanja zatrpanih, ukloni se približno 20% građevinskog otpada (1.955,55 m3) od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem, − svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij, odnosno na područje za privremeno deponiranje veličine 13.189,66 m2, određenom Prostornim planom uređenja Grada Mursko Središće.

PRIBLIŽNI TRošKoVI IZgRAdNJE RAZLIČITIH KATEgoRIJA gRAĐEVINA Za izračun ekonomskih gubitaka na građevinskom fondu koristi se srednja vrijednosti omjera troškova oštećenja i poznate vrijednosti pogođenog fonda građevina (Tablica 21.). 6.1.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi se promatraju u odnosu se broj poginulog, ozlijeđenog i trajno raseljenog stanovništva kao i na sve stanovnike koji su trenutno zahvaćeni posljedicama djelovanja potresa, evakuirani i sklonjeni. Prognozom broja žrtava dobiveni su sljedeći podaci: 82 plitko i srednje zatrpanih osoba (ozlijeđeni), 100 duboko zatrpanih osoba (poginuli) pri čemu bi posljedice za život i zdravlje ljudi bile katastrofalne. Tablica 34. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> X 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4521 6.1.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo se procjenjuju kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke, a prikazuju se u odnosu na proračun Grada Mursko Središće. Direktni gubici su uglavnom vezani za oštećenja stambenih jedinica (trošak popravaka, trošak uklanjanja građevine, trošak izgradnje zamjenskih građevina, troškovi spašavanja, gubitak repromaterijala). Ukupnu visinu indirektnih troškova je teško procijeniti, ali se troškovi mogu promatrati kroz prekid poslovanja, prekid dostave resursa za održavanje poslovanja, gubitak opreme za rad, gubitak zarade, gubitak radne snage, povećane potrebe za smještajnim kapacitetima i dr. Uz navedene štete po gospodarstvo, postoji mogućnost pojave indirektnih utjecaja kao što su požari, poplave, tehničko-tehnološke katastrofe slijedom stradavanja gospodarskih objekata, epidemiološke i sanitarne opasnosti.

Tablica 35. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 X 6.1.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Analize pojedinačnih elemenata kritične infrastrukture nisu uzete u obzir, sva kritična infrastruktura je izravno ugrožena od potresa. Tablica 36. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij odab- Kategorija Posljedice -kn- rano 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 X Moguća su oštećenja i/ili rušenja objekata javnih ustanova, sportskih objekata, sakralnih objekata te objekata evidentirane kulturne baštine na području Grada Mursko Središće. Tablica 37. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriteriji Kategorija Posljedice odabrano - kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 X Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se zbirno.

Tablica 38. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 2 3 4 5 X X X 6.1.5.2.4 Vjerojatnost događaja Vjerojatnost nastanka potresa jačine VIII° MCS na promatranom području okarakterizirana je kao iznimno mala. Tablica 39. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA Iznimno 1 događaj u 100 1 <1% X mala godina i rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 do 3 Umjerena 5 – 50% 20 godina 1 događaj 1 do 2 4 Velika 51 – 98% godine Iznimno 1 događaj 5 > 98% velika godišnje ili češće Stranica 4522 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. 6.1.6. Podaci, izvori i metode izračuna – Izračun količine nastalog građevinskog otpada, USACE, FEMA – IS – 632, – Karte potresnih razdoblja, Geološki odsjek Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu, – Popis stanovništva 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, – PPUG Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20), – Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina, – Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u izvanrednim situacijama, R. Stojaković. 6.1.7. Matrice rizika VRSTA RIZIKA oPIS RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih.

Rizik se može prihvatiti ukoliko Umjeren rizik troškovi premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Potres NAZIV SCENARIJA: Podrhtavanje tla na području Grada Mursko Središće uzrokovano potresom jačine VIII° MCS 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4523 6.2. PoPLAVE IZAZVANE IZLIJEVANJEM KoPNENIH VodENIH TIJELA Naziv scenarija Poplave izazvane utjecajem dužeg oborinskog razdoblja na području Grada Mursko Središće grupa rizika Poplava Rizik Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera Grada Mursko Središće Nositelj: Siniša Tropša Izvršitelj: Siniša Tropša 6.2.1. Uvod Dokumentacija i iskustva ekstremnih prirodnih pojava u prošlosti, pokazuju da poplava značajno utječe na sve sfere života, na društvenu i gospodarsku stabilnost pri čemu, također predstavlja značajno opterećenje za ekonomiju. Poplava je prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu poduzimanjem različitih preventivnih mjera. Poplave su među najopasnijim elementarnim nepogodama jer mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje kulturnih dobara i ekološke katastrofe. 6.2.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu UTJECAJ SEKToR Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, x informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski x i promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne x vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih x tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, x zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.2.3. Kontekst Područje Grada Mursko Središće potpada pod sliv rijeke Mure i ona protječe njegovom cijelom sjevernom stranom. To je istovremeno, uz manju promjenu strana, i granica prema susjednoj Sloveniji. Mura, od svoje ukupne dužine (519 km), u dijelu kroz RH teče u dužini od 70 kilometara i prosječne širine je 150 do 250 metara. Desna obala rijeke od granice sa Slovenijom do Podturena je prirodno uglavnom povišena do 10 metara, što obuhvaća gotovo cijeli protok kroz područje Grada Mursko Središće. Rijeka Mura ima kišno-ledenjački vodni režim koji karakterizira mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i ljeti. Drugi površinski vodotoci i kanali na području Grada zauzimaju površinu od 55,15 ha (Koncovčak, Gornji potok, Dolni potok, Brodec, Obodni kanal, kanal Peski, te niz kanala unutar hidromelioracijskog sustava Grada). Nekoliko manjih jezera nastalo je iskapanjem šljunka.

Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim planom obrane od poplava („Narodne novine“ broj 84/10), i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak, 2018). Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. Državnim planom obrane od poplava uređuju se: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava provodi se na teritorijalnim jedinicama za obranu od poplava – vodnim područjima, sektorima, branjenim područjima i dionicama. Republika Hrvatska je na taj način podijeljena na 2 vodna područja, 6 sektora i 34 branjena područja. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne Novine“ broj 97/10, 31/13), Grad Mursko Središće spada u sektor A – Mura i Gornja Drava: − branjeno područje 21: Mali sliv Trnava (osim međudržavnih rijeka Mure i Drave), • dionica obrane A.21.11. Akumulacija Selnica, • dionica obrane A 21.12. Bujica Gornji potok s Dolnim potokom, − branjeno područje 33: Mura i gornja Drava, • dionica obrane A.33.19. Rijeka Mura – desna obala.

dionica A.21.11. Akumulacija Selnica Brana retencije Selnica je izgrađena u km 3+284 Gornjeg potoka. Retencija je locirana sjeveroistočno od naselja Selnica, a svrha joj je zaštita grada Mursko Središće od velikih voda iz brdskog dijela sliva koji ima površinu od 14,861 km2. Slika 6. Dionica A.21.11. - akumulacija Selnica Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja broj 19, Hrvatske vode Stranica 4524 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Slaba mjesta na dionici: rešetka na grlenjaku koju je potrebno posebno kontrolirati prilikom nailaska vodnog vala kao i pri padu vodnog vala zbog mogućeg začepljenja od granja i lišća. Područja ugrožena od poplave su: zapadni dio grada Mursko Središće. dionica A.21.12. Bujica gorni potok s dolnim potokom Dionica obuhvaća: − Gorni potok: • lijevu i desnu obalu od ušća u Muru (u rkm 68+900) do pkm 11+730; • potok je reguliran od km 0+000 do km 0+688 i od km 5+140 do km 6+480; • od km 0+305 do mosta na cesti Mursko Središće – Hlapičina izvedeni su usporni nasipi koji svojom visinom ne omogućavaju zaštitu naselja kod pojave voda rijeke Mure viših povratnih perioda te ih je potrebno rekonstruirati; • u lijevom uspornom nasipu u pkm 0+396 je izveden automatski čep kroz koji se u potok odvode zaobalne vode; • u pkm 3+284 je izvedena brana akumulacije Selnica, a akumulacioni prostor se proteže do ceste Selnica – Vrhovljan u pkm 4+471. − Dolni potok: • lijevu i desnu obalu potoka od ulijeva u oteretni kanal do pkm 5+230;

• potok je reguliran od ulijeva u oteretni kanal (pregrade južno od grada Mursko Središće pkm 0+000) gdje se oteretnim kanalom sve vode odvode u Gorni potok, do propusta na cesti Zebanec selo – Zebanec gornji u pkm 3+350 − Oteretni kanal Dolni potok – Gorni potok: • lijevu i desnu obalu od ušća u Gorni potok u pkm 1+088 do pkm 1+650 u kojem započinje korito Dolnog potoka. Slika 7. Dionica A.21.12. – bujica Gorni potok s Dolnim potokom Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja broj 19, Hrvatske vode Slaba mjesta na dionici: − lijevi i desni usporni nasip uz Gorni potok, − automatski čep u lijevom uspornom nasipu Gornog potoka u pkm 0+305, − svi mostovi i propusti na kojima je moguća pojava uspora zbog začepljenja i premalog profila za vode viših povratnih perioda: Gorni potok: − pkm 0+282 cij. prop. 3x1000 ulica u Murskom Središću, − pkm 1+294 propust poljski put, − pkm 4+471 cest. most Selnica − Vrhovljan, − pkm 7+058 propust - prilaz kući u Zaveščaku, − pkm 7+497 cest. propust Zaveščak − Praporčan. − pkm9+435 propust na poljskom putu, − pkm 10+568 propust na cesti Gerjana – Praporčan, − pkm 10+807 propust na cesti Gerjana – Prekopa. Dolni potok: − pkm 3+350 propust na cesti Zebanec selo – Gornji Zebanec. Područja ugrožena od poplave su: − dio objekata uz usporne nasipe na Gornom potoku, − manji dio poljoprivrednih površina na nereguliranim dijelovima Gornog i Dolnoga potoka, − dijelovi cesta i puteva uz mostove i propuste koji zbog začepljenja i premalog profila ne omogućavaju normalni.

Evakuacija stanovništva: potrebna u slučaju havarije na brani akumulacije Selnica u zapadnom dijelu grada Mursko Srediće uzvodno od mosta na cesti M. Središće – Hlapičina. dionica A.33.19. Rijeka Mura – desna obala Dionica obuhvaća desnu obalu rijeke Mure u ukupnoj dužini od 25,0 km. Obzirom da je na ovoj dionici pretežno visoka obala, nasipi su izvedeni lokalno radi zaštite naselja na nižim dijelovima obale. Izvedeni su nasip Podturen u dužini 2,6 km, nasip Lončarevo u dužini od 820 m, nasip Križovec u dužini od 1,16 km i nasip Sv. Martin u dužini od 1,63 km. U naselju Mursko Središće su kod ušća Gornjeg potoka izvedeni usporni nasipi u dužini od 230 m, a na najnižem dijelu obale u centru naselja je uređena obala na kojoj se zaštita od velikih voda postiže postavljanjem drvenih greda (Šandorove grede). Slika 8. dionica A.33.19. - rijeka Mura – desna obala Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja broj 33, Hrvatske vode Mjerodavni vodostaji za uspostavu mjera obrane od poplava na dionici A.33.19. Pripremno stanje obrane od poplava (kada u pravilu počinje izlijevanje vode iz korita r. Mure u uređenu inundaciju) proglašava se kad vodostaj na VS Mursko Središće postigne +330 cm, a također i pri pojavi plovećeg leda (ledohoda) na 25% površine rijeke Mure. 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4525 Redovna obrana od poplava proglašava se kad vodostaj na VS Mursko Središće postigne +360 cm, a također i pri pojavi ledostaja na rijeci Muri.

Izvanredna obrana od poplava proglašava se kad vodostaj na VS Mursko Središće postigne +410 cm, odnosno pri formiranju ledenog čepa u koritu r. Mure. Izvanredno stanje obrane od poplava na vodoprivrednim objektima proglašava se kad vodostaj na VS Mursko Središće postigne +450 cm, odnosno i pri vodostaju i nižem od +450 cm, ako neposredno prijeti plavljenje na ovoj dionici. Izvanredno stanje na području ove dionice proglašava župan Međimurske županije na prijedlog rukovoditelja obrane od poplava Sektora A, ako neposredno prijeti plavljenje na ovoj dionici ili je do plavljenja već došlo. Nasip Križovec štiti područje od 13,4 ha i naselje Križovec. Visinski nasip Križovec odgovara 100 god. v.v. s nadvišenjem krune od 1,0 m. Nasip je izgrađen tako da može bez posebnih intervencija prihvatiti 100 god. v.v. kraćeg trajanja (5-6 dana). Ako iz bilo kojeg razloga dođe do prelijevanja preko krune ili prodora nasipa: − Pri protoku ili vodostaju jednakom ili višem od računske 100 god. v.v. bili bi pod vodom dijelovi naselja Križovec te poljoprivredne površine. − Pri protoku ili vodostaju za 1,00 m nižem od računske 100 god. v.v. također bi bili pod vodom dijelovi naselja Križovec te poljoprivredne površine. − Pri protoku ili vodostaju za 2,00 m nižem od računske 100 god. v.v. bi bile poplavljene poljoprivredne površine. Karte prijetnji od poplava na području Grada Mursko Središće nalaze se u kartografskom prilogu ove Procjene. 6.2.4. Uzrok Poplave su jedna od geofi zičkih pojava, odnosno pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.

Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na: − poplave nastale zbog jakih oborina, − poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima, − poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa, − poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja. S obzirom na vrijeme formiranja vodnog vala poplave se mogu razvrstati na: − mirne poplave – poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više sati za formiranje velikog vodnog vala, − bujične poplave – poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki vodni val za manje od deset sati, − akcidentne poplave – poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodni val rušenjem vodoprivrednih ili hidroenergetskih objekata. 6.2.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Godišnji hod količine oborina na području Međimurske kontinentalnog je tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (od travnja do rujna) i sekundarnim maksimumom tijekom kasne jeseni. Ukupne godišnje količine oborina iznose oko 900 mm te nema značajnijih sušnih razdoblja. Slika 9. Karta srednje godišnje količine oborina (mm) prema podacima 1971.-2000. godine Izvor. Državni hidrometeorološki zavod 6.2.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Rijeka Mura ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim koji karakterizira mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i ljeta. Najmanji protoci Mure javljaju se u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijega i leda te pojave godišnjih maksimuma oborina. U posljednjih dvadesetak godina došlo je do odstupanja od gore navedenih pokazatelja kada su se kiše velikog intenziteta pojavile u rujnu i listopadu (1993., 1998., 2005., studenom 2012., 2014. godine) što je dovelo do pojave maksimuma godišnjih vodostaja, te su mjere obrane od poplava bile provođene tijekom cijelog navedenog razdoblja. Najveći vodostaj na mjernoj stanici Mursko Središće zabilježen je 15.

rujna 2014. godine kada je voda dosegla razinu od 536 centimetara. 6.2.5. opis događaja Na području Grada Mursko Središća prijeti opasnost od poplava bujičnih voda površinskih vodotoka i kanala hidromelioracijskog sustava Grada, uzrokovanih kratkotrajnim kišama visokog intenziteta (najvjerojatniji neželjeni događaj) te riječnih poplava (rijeka Mura) uslijed obilnih kiša ili naglog topljenja leda (najgori mogući događaj). 6.2.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Na bujičnom području Mure, zaštita područja Grada Murskog Središća od brdskih voda nije još u potpunosti realizirana. Do sada je izvedena pregrada na Dolnom potoku i Odušni kanal Dolni potok – Gorni potok kojim se sve vode Dolnog potoka sprovode u Gorni potok, uređen je dio Gornog potoka u Murskom Središću te je postignuta zaštita dijela grada od brdskih voda i povratnih voda Mure. Na Gornom potoku izgrađena je retencija Selnica čime je znatno, ali nedovoljno, rasterećen Gorni potok. Bujične vode koji dotječe s višeg zapadnog područja slijevaju se u hidromelioracijske kanale Grada te kod velikih voda dolazi do izlijevanja istih izvan korita. Od poplave je ugrožen zapadni dio Grada Mursko Središće (kuće uz potok Stranica 4526 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. uzvodno od mosta na cesti Mursko Središće – Hlapičina), dio objekata uz usporne nasipe na Gornom potoku, manji dio poljoprivrednih površina na nereguliranim dijelovima Gornog i Dolnoga potoka te dijelovi cesta i puteva uz mostove i propuste koji zbog začepljenja i premalog profila ne omogućavaju normalni protok voda viših povratnih perioda.

6.2.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Obzirom da je procijenjeno kako neće biti potrebe za evakuacijom stanovništva, posljedice na život i zdravlje ljudi možemo okarakterizirati kao neznatne. Tablica 40. Posljedice na život i zdravlje ljudi – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 X 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> 6.2.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Grada. Posljedice na gospodarstvo očituju se u vidu štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitak repromaterijala, propadanje poljoprivrednog uroda, troškova sanacije, troškova izostanka radnika s posla i sl. Tablica 41. Posljedice na gospodarstvo – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene x 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.2.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja.

Bujične vode s okolnih brda kroz potoke i kanale Grada mogu izazvati zamućenje i higijensku neispravnost vode u individualnim bunarima. Može doći do plavljenja prometnice uz most na cesti Mursko Središće – Hlapičina. Tablica 42. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene X 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Obzirom da navedeni scenarij neće predstavljati ugrozu ustanovama od javnog i društvenog značaja na području Grada, šteta se smatra zanemarivom te podaci neće biti prikazani tablično ni putem matrice. 6.2.5.1.4 Vjerojatnost događaja Vjerojatnost poplava izazvanih bujičnim vodama na području Grada Mursko Središće, okarakterizirana je kao umjerena. Tablica 43. Vjerojatnost/frekvencija – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 2 Mala 1 – 5% 20 do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% X do 20 godina 1 događaj 1 4 Velika 51 – 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.2.5.2. događaj s najgorim mogućim posljedicama Na vodostaj rijeke Mure najviše utječe topljenje leda i snijega na istočnim obroncima Alpa te količina oborina u prostoru prolaska kroz 4 države. Godišnja količina oborina rijeke Mure pada od izvora prema ušću. Na izvoru (Austrija)

iznosi 1250 − 1500 mm, dok je na ušću Mure u Dravu gotovo dvostruko manja, 800 mm. Najčešći visoki vodostaji javljaju se u svibnju i lipnju uslijed otapanja snijega i leda, dok se najviši visoki vodostaji javljaju u srpnju i kolovozu. Najmanje protoke su u prosincu, siječnju i veljači, kada nema otapanja snijega i leda. Vodnost Mure je prilično velika, a specifični dotok u 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4527 Murskom Središću je 15,6 l/sek/km2. Kod iznimno visokog vodostaja, rijeka plavi prostor više stotina metara na zapadnom ulazu u naselje Mursko Središće, tzv. Fusek (koji obuhvaća i dvije kuće) te predio Lučice u samom centru koji se pruža prema Trgu Braće Radića, te prostor naselja Križovec koji se štiti novim nasipom. 6.2.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi poplave uzrokovane izlijevanjem rijeke Mure, obzirom na ugrozu koju mogu predstaviti za život i zdravlje ljudi, na području Grada imale katastrofalne posljedice. Tablica 44. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> X 6.2.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Grada.

Uslijed poplava, posljedice na gospodarstvo očitovale bi se u vidu šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini, gubitku repromaterijala, troškova sanacije i sl. Ekonomske štete mogu se javiti zbog nedostatka prehrambenih proizvoda i stočne hrane uslijed plavljenja poljoprivrednih površina, livada i sjenokoša. Tablica 45. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne X 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.2.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Može doći do plavljenja prometnica koje se nalaze uz kritične točke plavljenja. Visoke vode rijeke Mure u uzvodnom dijelu mogu nagomilavati drveni i drugi otpad na konstrukciji mostova, što izdiže neposredni vodostaj. Visoke vode i plavljenje također mogu, zbog neupotrebljivosti zemljanih prilaznih putova do oba prijelaza skelama privremeno obustaviti promet u kraćem periodu. Tablica 46. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene X 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 Katastro- 5 >7.175.250,00 falne Poplavnim vodama rijeke Mure ugroženi su objekti od javnog i društvenog značaja (Osnovna škola Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ Mursko Središće i dr.).

Tablica 47. posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriteriji odab- Kategorija Posljedice - kn- rano 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- X 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se zbirno. Tablica 48. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 2 X Stranica 4528 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 3 X 4 X 5 6.2.5.2.4 Vjerojatnost događaja Vjerojatnost poplava izazvanih izlijevanjem rijeke Mure na području Grada Murskog Središća okarakterizirana je kao umjerena. Tablica 49. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% X do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.2.6. Podaci, izvori i metode izračuna − Glavni provedbeni plan obrane od poplava, Hrvatske vode, ožujak 2018. godine, − Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, − Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina, – PPUG Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20), – Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina.

6.2.7.Matrice rizika VRSTA RIZIKA oPIS RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko Umjeren rizik troškovi premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Poplave NAZIV SCENARIJA: Poplave izazvane izlijevanjem rijeke Mure na području grada Murskog Središće 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4529 6.3. EPIdEMIJE I PANdEMIJE Naziv scenarija Pojava epidemije na području Grada Mursko Središće grupa rizika Epidemije i pandemije Rizik Epidemije i pandemije Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Slobodan Oluić Izvršitelj: Slobodan Oluić 6.3.1. Uvod Epidemijom zarazne bolesti smatra se porast oboljenja od zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva, vremenu, mjestu i zahvaćenom pučanstvu te neuobičajeno povećanje broja oboljenja s komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja od zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala na jednom području te pojava većeg broja oboljenja čiji je uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje. 6.3.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu UTJECAJ SEKToR Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, x promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe) UTJECAJ SEKToR Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.3.3. Kontekst Gripa je ozbiljna akutna zarazna bolest uzrokovana jednim od virusa influence (tip A i tip B) izraženim brzim širenjem i visokim brojem oboljelih. Praćena je prije svega općim simptomima, osobito vrućicom, malaksalošću, glavoboljom, bolima u mišićima te drugim znakovima teške toksemije. Respiratorni simptomi u početku bolesti nisu izraženi, obično se javljaju tek u dijelu bolesti kad već popuštaju opći simptomi, unatoč činjenici da su respiratorni organi osnovno i glavno mjesto infekcije. Gripu karakterizira nagli početak, nešto sporiji oporavak i mogućnost razvoja brojnih komplikacija. Na vrstu, težinu bolesti i komplikacija utječe dob oboljelog, cjelokupno zdravstveno stanje i poglavito kronične bolesti od kojih je osoba bolovala prije gripe. Influenca odnosno gripa je sezonska bolest koja se svake godine javlja na području Međimurske županije u zimskim mjesecima. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, unatrag 10 godina, prosječno je godišnje na području Međimurske županije prijavljeno oko 2.000 osoba oboljelih od gripe (raspon oboljelih je od 276 do 3.290).

Koronavirus je novi soj virusa, koji do sada nije bio otkriven kod ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija ga je nazvala SARS-CoV-2, a bolest koju uzrokuje COVID-19. Otkriven je u Kini krajem 2019. godine. Najčešći simptomi su povišena tjelesna temperatura, suhi kašalj i umor. Manje česti simptomi su bolovi u mišićima i zglobovima, začepljen nos ili curenje iz nosa, glavobolja, grlobolja, upala očne spojnice (konjunktivitis), kratkoća daha, proljev i trbušne tegobe, iznenadan gubitak mirisa i okusa. Određeni simptomi poput kašlja i gubitka mirisa mogu trajati tjednima nakon što bolesnik prestane biti zarazan za okolinu. Ako oboljela osoba sa simptomima tri uzastopna dana nema simptome bolesti, a prošlo je 14 dana od pojave simptoma (14 dana od testiranja u slučaju osobe s pozitivnim Stranica 4530 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. laboratorijskim nalazom testiranja koja nema simptome), ona se smatra nezaraznom za druge i može se prekinuti mjera izolacije. Oboljela osoba može izlučivati virus i više od 14 dana (zabilježen je pozitivan nalaz molekularnog testa i 60 i više dana nakon infekcije), no u blažim oblicima bolesti virus se nalazi u sluznici respiratornog trakta do osam dana nakon infekcije. U oboljelih osoba koje imaju bolesti i stanja koje oslabljuju imunološki sustav ili imaju teži oblik bolesti s dužim trajanjem simptoma bolesti, virus se može dulje vrijeme zadržati u tijelu. Do sada još nije uspješno izoliran živi virus iz uzoraka gornjih dišnih puteva nakon drugog tjedna bolesti.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od pojave virusa SARS-CoV-2 do dana 15. ožujka 2021. godine, na području Međimurske županije bilo je ukupno 10.802 slučaja osoba oboljelih od čega je preminulo ukupno 161 osoba. 6.3.4. Uzrok Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni nisu stabilni, stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva, pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera), te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama. Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama. Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da nemaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli koronavirusa.

6.3.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Virus gripe prenosi se kapljicama izbačenim tijekom kihanja i/ili kašljanja. Kada zdrava osoba udahne virusom ispunjenu kapljicu, hemaglutinin se na površini virusa veže za enzime u sluznici koji se nalaze u dišnom traktu. Enzim proteaza cijepa hemaglutinin na pola što genetskom materijalu dozvoljava da uđe u stanicu i počne se množiti. COVID-19 prenosi se kapljičnim putem. Infekcija se primarno prenosi s osobe na osobu malim kapljicama iz nosa ili usta koje se izbacuju kad oboljela osoba kašlje, kiše ili govori. Te su kapljice relativno teške, ne prenose se na veliku udaljenost i relativno brzo padaju na predmete i površine u blizini oboljelog. Druga se osoba zarazi kad udahne takve kontaminirane kapljice. Kada kapljice padnu na predmete i površine kao što su npr. stolovi, kvake na vratima, rukohvati, ti predmeti postanu kontaminirani te se druge osobe mogu zaraziti dodirujući takve površine i potom dodirujući svoja usta, nos, oči. 6.3.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Inkubacija gripe (razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma) iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo. Bolesnici uz visoku temperaturu i druge opće simptome osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak teka, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40 °C, osobito u prva 2 do 3 dana bolesti. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito u male djece. U početku obično nema respiratornih simptoma, a nakon 1 do 2 dana pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj te u nekih bolesnika i promuklost.

Pojavom tih simptoma klinička slika influence postaje karakterističnija, a dijagnoza sigurnija. Temperatura obično ostaje povišena 4 do 6 dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab tek i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana. Razdoblje inkubacije (vrijeme od izloženosti virusu do početka simptoma) iznosi 5 do 6 dana, s rasponom od 1 do 14 dana. Osobe zaražene virusom SARS-CoV-2 najzaraznije su u početku bolesti, no mogu biti zarazne i dan-dva prije pojave simptoma, što je slično zaraznosti kod gripe. Većina osoba u bliskom kontaktu s oboljelom osobom zarazi se unutar prvih pet dana od pojave simptoma u te oboljele osobe. Prijenos infekcije može se dogoditi i od osoba koje nemaju simptome bolesti, od takozvanih asimptomatskih slučajeva. 6.3.5. opis događaja U svrhu izrade procjene rizika kao primjeri mogućih scenarija u ovom dokumentu, obrađuju se scenariji pojave virusa gripe (najvjerojatniji neželjeni događaj) i pojave virusa SARS-CoV-2 (događaj s najgorim mogućim posljedicama) na području Grada Mursko Središće. 6.3.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Virus gripe B uzrokuje blaže simptome gripe. H i N antigeni ovog tipa rijetko su podložni manjim promjenama (mutacijama genske strukture virusa). Epidemije tipom B virusa gripe najčešće su u školama. Postojanje (prevalencija) antitijela na ovaj tip virusa u općoj populaciji je visoka, a virus rijetko uzrokuje manifestnu infekciju u čovjeka. Virus gripe tipa A ima sposobnost mutacije (promjene)

izgleda, sastava H i N antigena, glavnih infektivnih, odnosno virulentnih dijelova virusa i zato se smatra kako on uzrokuje teži tijek bolesti. Upravo virus gripe A uzrokom je pandemija (epidemija diljem svijeta). Velika pandemija ovom grupom virusa gripe zabilježena je osobito početkom 20-tog stoljeća kada je od tog virusa gripe umrlo nekoliko milijuna ljudi diljem svijeta. Iako je gripa ozbiljna virusna bolest simptomi u većine oboljelih nestaju kroz 7-10 dana. Međutim poznate su i komplikacije gripe. One se javljaju kod osoba koje ne miruju za vrijeme trajanja bolesti, kod jako mladih osoba, djece ili starijih osoba koje boluju od kroničnih bolesti, kod oboljelih od nervnih bolesti ili kod imunokompromitiranih osoba (oboljelih od HIV-a ili kod osoba koje su na terapiji imunosupresivima ili kortikosteroidima). Veći problem, a ujedno i najčešći je nastanak virusne, bakterijske ili mješovite upale pluća kao komplikacije gripe. Primarna virusna upala pluća je najrjeđa, ali i najteža. Takvi 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4531 bolesnici obično se ne oporavljaju nakon nestanka općih simptoma, već imaju napadaje kašlja sa ili bez vrućice, a ponekad iskašljavaju i sukrvavi iskašljaj. Glavno obilježje bakterijske upale pluća nakon gripe je ponovna pojava temperature nakon dva do tri dana poboljšanja tijeka bolesti. Takvi bolesnici nakon ponovne pojave vrućice imaju produktivni kašalj (iskašljavaju), a na plućima se čuje karakterističan zvuk bakterijske upale pluća. Uzročnici koji najčešće uzrokuju bakterijsku upalu pluća nakon gripe su Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus i Hemophilus infuenze. Bolesnici s najvećim rizikom za razvoj ove bolesti su srčani bolesnici ili oboljeli od kroničnih plućnih bolesti.

6.3.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. U vrijeme epidemije gripe očekuje se da će oboljeti 1 od 10 odraslih stanovništva te 1 od 3 djece na području Grada Mursko Središće. Tablica 50. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> X 6.3.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun. Posljedice epidemije influence rezultiraju smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva te povećanjem troškova zdravstvenog sustava za liječenje oboljelih i provođenje preventivnih mjera u cilju suzbijanja kao i sprječavanja nastavka širenja epidemije. Uz gore navedene troškove treba pribrojiti i troškove koji su nastali zbog otežanog odvijanja proizvodnih procesa u gospodarstvu, troškove osiguranja cjepiva, troškove kemoprofilakse i terapije osoba koje se iz nekog razloga nisu cijepile i dr. Tablica 51. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene X 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.3.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Zbog povećanog broja oboljelih uslijed pojave gripe dolazi do opterećenja sustava zdravstvene skrbi.

Tablica 52. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne X 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Pojava epidemija i pandemija ne uzrokuje štete na građevinama od društvenog i javnog značaja, prema tome isto se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.3.5.1.4 Vjerojatnost događaja Virus gripe tipa B pojavljuje se na području Međimurske županije svake godine u zimskim mjesecima u manjim ili većim epidemijama. Epidemije gripe uzrokovane virusom tipa A javljaju se svake 2-3 godine. Tablica 53. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% X 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.3.5.2. događaj s najgorim mogućim posljedicama Infekcija koronavirusom najčešće uzorkuje simptome poput povišene temperature, suhog kašlja, nedostatka zraka te Stranica 4532 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. naglog gubitka mirisa, okusa ili promjene okusa, dok se rjeđe javljaju bolovi u tijelu, glavobolja, umor te povraćanje. Mnogi zarazu poistovjećuju sa simptomima gripe ili prehlade. U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Općenito starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti te je povećan rizik od razvoja komplikacija.