Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće

puzanje, predklizanje, klizanje te stabilizacija. 6.7.4.2 okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Kako bi se klizište aktiviralo mora postojati okidač koji u određenom trenutku prelazi stabilnost padine i posmične čvrstoće se svedu na 0 (nema posmične čvrstoće). Postoji nekoliko faktora koji utječu na nastajanje klizišta, odnosno smatraju se okidačima nastanka klizišta: obilne padaline (uobičajeni uzrok), potresi, zasijecanje padine (zbog izgradnje cesta, vodovoda, plinovoda te drugih objekata i građevina) i dr. 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4547 6.7.5. opis događaja Klizišta su kao geotehnička pojava veoma različita po obliku, načinu postanka te vrsti tla u kojem se pojavljuju. Ona mogu biti uzrok elementarnih nepogoda, tj. mogu prouzročiti velike materijalne štete te ugroziti život i zdravlje ljudi. Troškovi sanacije klizišta su veoma visoki i često premašuju vrijednosti građevina koje ugrožava ili je tijekom klizanja oštetilo. Razne vrste rudarskih radova izazivaju ulegnuća terena (najvjerojatniji mogući događaj), a ono pak povlači za sobom klizišta u okolini ulegnuča (događaj s najgorim mogućim posljedicama). 6.7.5.1 Najvjerojatniji neželjeni događaj Uslijed obilnih kiša dolazi do ulegnuća terena na području gdje su nekad bile rudarske jame, a danas obiteljske kuće i poljoprivredna zemljišta. Urušavanja se najčešće događaju uslijed velikog natapanja tla zbog velike količine padalina koje dovodi do propadanja krovine u nekadašnji rudarski rov.

6.7.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Nakon obilnih kiša uslijed kojih dolazi do ulegnuća terena i otvaranja rupa iznad nekadašnjih ugljenokopa na području Murskog Središća postoji mogućnost propadanja ljudi i poljoprivredne mehanizacije. Tablica 83. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 X 5 Katastrofalne 2,270> 6.7.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Grada Mursko Središće. Štete u gospodarstvu iskazuju se troškovima sanacije rupa nastalih propadanjem terena. Tablica 84. Posljedice na gospodarstvom − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene X 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.7.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i štetu na građevinama društvenog značaja.

Prilikom urušavanja terena bivših ugljenokopa na području Grada Murskog Središće može doći do ulegnuća i oštećenja prometnica te na predmetnom području. Moguća su oštećenja ustanova javnog društvenog značaja u neposrednoj blizini nastanka klizišta. Tablica 85. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene X 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Tablica 86. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriteriji Kategorija Posljedice odabrano - kn- 143.505,00- X 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se zbirno. Stranica 4548 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Tablica 87. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 X 2 X X 3 4 5 6.7.5.1.4 Vjerojatnost/frekvencija U posljednjih nekoliko godina na području Grada Mursko Središće uslijed obilnih kiša često dolazi do urušavanja terena na području gdje su nekad bile rudarske jame.

Tablica 88. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% X do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.7.5.2. događaj s najgorim mogućim posljedicama Događaj s najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva pojavu klizišta kao direktnu posljedicu ulegnuća terena do kojeg je došlo zbog natapanja tla vodom prilikom obilnih kiša i propadanja krovina nekadašnjih rudarskih rovova. Do pojave klizišta može doći na poljoprivrednim te šumskim površinama i putevima, kao i u blizini stambenih objekata uslijed čega postoji mogućnost urušavanja istih. 6.7.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Obzirom da je dobar dio Grada Mursko Središće sagrađen na ugljenokopima, pojava klizišta u neposrednoj blizini stambenih zgrada ili obiteljskih kuća predstavlja direktnu ugrozu na život i zdravlje ljudi. Tablica 89. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> X 6.7.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo se procjenjuju kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke, a prikazuju se u odnosu na proračun.

Direktne štete nastaju u trenutku aktiviranja klizišta, rušenjem i oštećenjem objekata i ljudskim gubicima (smrt ili povreda) na područjima zahvaćenim klizištima. Indirektne štete se iskazuju i kroz duže vremensko razdoblje u smanjenju vrijednosti nekretnina u ugroženim područjima, gubitkom produktivnosti zbog oštećenja na dobrima ili prekidom saobraćaja te znatnim troškovima sanacije šteta. Tablica 90. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne X 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.7.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od javnog i društvenog značaja. Prilikom pojave klizišta postoji mogućnost urušavanja odnosno klizanja dijela prometnica, kao i građevina od javnog i društvenog značaja. Klizišta mogu uzrokovati pucanje instalacija vode, kanalizacije i plinovodnih cijevi. Tablica 91. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4549 društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 287.010,00- 2 Malene X 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Tablica 92. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriteriji Kategorija Posljedice odabrano - kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- X 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se zbirno.

Tablica 93. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog Ukupno infrastruktura društvenog značaja 1 2 X 3 X X 4 5 6.5.7.2.4 Vjerojatnost događaja Vjerojatnost pojave klizišta kao direktne posljedice ulegnuća terena do kojeg je došlo zbog natapanja tla vodom prilikom obilnih kiša i propadanja krovina nekadašnjih rudarskih rovova na području Grada Mursko Središće okarakterizirana je kao mala. Tablica 94. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% X do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.7.6. Podaci, izvore i metode izračuna − Procesi degradacije tla, dr.sc. A. Špoljar, prof.v.š., Križevci, 2016. godine, − Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, − Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina, − PPUG Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20), − Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina. 6.7.7. Matrice rizika VRSTA RIZIKA oPIS RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih.

Rizik se može prihvatiti ukoliko Umjeren rizik troškovi premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Degradacija tla (klizišta) NAZIV SCENARIJA: Pojava klizišta uslijed velikih količina oborina na području Grada Mursko Središće Stranica 4550 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. 6.8. INdUSTRIJSKE NESREćE Naziv scenarija Potpuna degradacija spremnika autocisterne na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće grupa rizika Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima Rizik Industrijske nesreće Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj: Zlatko Rajf Izvršitelj: Zlatko Rajf 6.8.1. Uvod Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u veliku nesreću ili katastrofu ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji. Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji mogu imati je ponajprije na život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim na stanje u okolišu te na okolno gospodarstvo i objekte kritične infrastrukture. Jačina utjecaja katastrofe ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom položaju, njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja. Nesreće na lokaciji benzinske postaje mogu nastati uslijed istjecanja opasnih tvari koje mogu biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije.

Dužnost operatera objekata koji koriste opasne tvari u svom radu je provođenje preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim mjerama za sprječavanje nesreća, te metodama samozaštite, do dolaska snaga civilne zaštite. 6.8.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, x informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i x promet unutarnjim plovnim putovima) 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4551 Utjecaj Sektor Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, x promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne x građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi x osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih x tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, x zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) x Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.8.3. Kontekst IND d.d. MPM Mursko Središće MPM Mursko Središće se nalazi na državnoj cesti DC 209 Čakovec – Mursko Središće.

Promet na lokaciji je dvosmjeran. Na jugozapadnoj strani iz smjera Čakovca na udaljenosti od 100 m nalazi se poslovna zgrada. Ispred i iza MPM su poljoprivredni nasadi. Obiteljske kuće nalaze se u ulicama Kralja Zvonimira i Nikole Tesle. Na udaljenosti od cca 100 m u smjeru sjeveroistoka nalazi se VRSTA UKUPNA oZNAKA SPREMNIKA ZAPREMNINA (m3) Podzemni S-1 30 Podzemni S-2 50 Podzemni S-3 50 Podzemni S-4 30 Podzemni S-5 30 Boce UNP 167 po 10 kg Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće Izvori opasnosti su opasne tvari koje se koriste na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće: benzini, dizel goriva, ukapljeni naftni plin (UNP boce), ulja i maziva. Benzini predstavljaju opasnost za ljude i okoliš zbog svoje vrlo lake zapaljivosti te mogućeg štetnog i nadražujućeg djelovanja na dišne putove, kožu i oči. Pare benzina u dodiru sa zrakom stvaraju zapaljivu i eksplozivnu smjesu. Pare su teže od zraka te se mogu sakupljati u zatvorenim prostorima, udubljenjima i sličnim mjestima, širiti po tlu i proširiti dalje od mjesta nesreće i uzrokovati eksploziju i požar. U nekim slučajevima može doći do akumuliranja statičkog elektriciteta u velikim količinama uz nastanak rizika od udara koji može uzrokovati požar ili eksploziju. Udisanje para može izazivati glavobolju, mučninu i vrtoglavicu, a kod viših koncentracija i gubitak svijesti. U slučaju izlijevanja, benzini mogu onečistiti tlo i vode te štetno djelovati na okolni svijet.

Dizelska goriva predstavljaju znatno manju opasnost za ljude i okoliš, jer spadaju u klasu lakozapaljivih tekućina, ali mogu štetno i nadražujuće djelovati na dišne putove, kožu i oči. Udisanje para izaziva osjećaj opijenosti, glavobolju, podražaj na povraćanje, a kod viših koncentracija i gubitak svijesti. U slučaju gutanja ne izazivati povraćanje. U slučaju izlijevanja trafostanica. U neposrednoj blizini nema objekta ili postrojenja koja bi mogla izazvati domino efekt. Prodajni objekt je veličine cca 30m², te se sastoji od prodajnog prostora, ureda voditelja, i sanitarnog čvora za djelatnike i kupce. Nadstrešnica je površine cca 85 m2. Na lokaciji su ugrađena 2 obostrana mjerna uređaja, od toga jadan s 8 pipaca i jedan s 4 pipca i jedan jednostrani visokoučinski s 2 pipca. Mjerni uređaji se nalaze ispod nadstrešnice. Na platou s desne strane od prodajnog prostora sa sjeveroistočne ulazne strane na postaju uređen je skladišni prostor na kojemu je poluotvoreno skladište za smještaj max. 167 boca UNP-a. Skladište je podijeljeno na dva dijela. U prvom većem dijelu – desno smještene su pune i prazne boce UNP-a, a u drugom dijelu nalazi se spremište opasnih kemikalija. Skladište je udaljeno propisanih min. 5 m od drugih prometnih površina postaje, objekata kao i električnih uređaja i zadovoljava sve uvjete skladištenja UNP-a. Na lokaciji instalirano je 5 podzemnih dvostjenih spremnika za istakanje goriva. Svaki podzemni spremnik za goriva (3 x 30 m3, 2 x 50 m3) ima vlastito okno, zaključano lokotom i označeno prema vrsti goriva koje se nalazi u spremniku. Svaki spremnik ima vlastiti istakačko oknu u koje se istače gorivo.

Table 1. Popis opasnih tvari na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće MAKSIMALNA VRSTA goRIVA KoLIČINA oPASNE TVARI (kg) EURODIESEL BS CLASS 24.444 EURODIESEL BS 40.740 EUROSUPER BS 36.254 EUROSUPER BS CLASS 21.752 EURODIESEL PLAVI 24.444 UNP 1.670 dizelska goriva mogu onečistiti tlo i vode te štetno djelovati na okolni svijet. Ukapljeni naftni plin (UNP), trgovačka propan-butan smjesa predstavlja opasnost za ljude i okoliš prije svega zbog svoje eksplozivnosti i vrlo lake zapaljivosti. Zagušljivac, izaziva glavobolju i pospanost. Visoka koncentracija ili duže vrijeme izloženosti može izazvati nesvjesticu i gušenje. Nakon dodira s kožom i očima mogu nasrati smrzotine. Antifrizi, ulja i maziva djeluju iritirajuće na ljude i mogu imati štetan utjecaj na okoliš. Na MPM se skladište i prodaju u originalnim malim pakiranjima (0,5, 1, 2, 5 i 10 l) i odvojena su od ostalih artikala. Skladište se u posebne prostore, u manjim količinama. 6.8.4. Uzrok Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust djelatnika, a uslijed kojeg se može osloboditi opasna tvar ili tvari koje mogu uzrokovati opasnost te može doći do povezivanja u uzročno-posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavljaju dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu opasnost. Na osnovu analize postojećeg stanja utvrđeni su mogući uzroci izvanrednog događaja prikazani u sljedećoj tablici. Stranica 4552 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022.

Tablica 95. Mogući uzroci nesreće u slučaju izvanrednog događaja SKUPINA MogUćI UZRoCI UNUTAR SKUPINE UZRoKA Nepažnja prilikom dopreme opasnih tvari, pretakanja i sl. Ljudski Nepridržavanje uputa i nepažnja prilikom faktor održavanja postrojenja Rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten način Procesi ili drugi poremećaji prateće i sigurnosne opreme spremnika (električna Poremećaji oprema, sigurnosni ventili, odušci, tehnološkog cjevovodi i sl.) procesa Propuštanje spremnike Kvarovi većeg opsega na postrojenju i kvarovi opreme za pretovar Požar Prirodne nepogode Potres jačeg Olujno i orkansko nevrijeme intenziteta Poledica Namjerno Organizirani kriminal, terorizam, sabotaže, razaranje psihički nestabilne osobe. 6.8.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći Tehničko-tehnološke katastrofe većinom nastaju djelovanjem čovjeka, odnosno izaziva ih neposredno čovjek svojim ponašanjem i propustima u oblasti rukovanja tehnološkim procesima i općenito tehnikom i njezinim (ne) održavanjem. Uslijed kvara, ljudske pogreške ili prirodne nepogode dolazi do brzog ispuštanja zapaljive tvari. Tvar kojoj UdALJENoST NIZ Ko je temperatura ključanja viša od temperature okoline isparava sporije, prethodno formirajući lokvu na tlu te nastaje oblak pare koji se širi atmosferom. 6.8.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću Okidač nesreće je istjecanje benzina prilikom pretakanja goriva iz autocisterne u spremnike benzinske postaje u određenom roku na površinu, nastanak eksplozivnih para sa zrakom i zapaljenje na lokaciji.

6.8.5. opis događaja Mogućnost nastanka nesreće na benzinskim postajama je zbog primjene propisanih mjera zaštite kako u gradnji benzinskih postaja tako i kod postupanja s opasnim tvarima vrlo mala. Najveća vjerojatnost za nastanak akcidenta postoji kod pretakanja goriva iz autocisterni u spremnike benzinskih postaja. 6.8.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Najvjerojatniji mogući događaj podrazumijeva ispuštanje goriva iz spremnika autocisterne kapaciteta 30 m3 kroz istakačko crijevo promjera 120 mm. U vremenskom razdoblju od 60 sekundi količina prolivene mase goriva iznosi 2.314 kg. Količina ishlapljene mase goriva iznosi 221 kg, dok zaostale u lokvi 2.093 kg. Radijus lokve je 13 m s dubinom od 1 cm. S pretpostavkom da curenje goriva nije spriječeno, u vremenskom razdoblju od 600 sekundi količina prolivene mase goriva povećava se na 20.093 kg, ishlapljene mase na 9.513 kg te zaostale u lokvi na 10.580 kg. Radijus lokve je 33 m s dubinom od 1 cm. Ishlapljena masa goriva stvara u zraku oblak koji šireći se poprima sljedeće karakteristike: Tablica 96. Karakteristike oblaka ishlapljene mase goriva NCENTRACIJA gUSToćA oBLAKA VRIJEME (s) VJETAR (m) (ppm) 60 24 25920 638 490 645 BRZINA (m/s) (kg/m3) 0,39 1,23 1,11 1,18 Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće Slika 14. Otisak oblaka para benzina sa zonama GGE, DGE, 50DGE Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće Do zapaljenja stvorene lokve benzina, ovisno o udaljenosti od izvora curenja i vremenskom intervalu, može doći u dva slučaja koje zovemo tzv. rani i kasni požar lokve.

Scenarij ranog požara opisuje zapaljenje lokve koje se događa na početku ispuštanja zapaljive tvari i tijekom širenja lokve. Kasni požar je modeliran za vrijeme u kojem je lokva dosegnula najveći promjer. Tablica 97. Rani i kasni požar lokve benzina P dUŽINA KUT odRUČJE PodRUČJE PodRUČJE UTJECAJA ZA 5 UTJECAJA ZA 10 UTJECAJA ZA 2 PLAMENA (m) PLAMENA (°) RANA 41 24 EKSPLOZIJA KASNA 65 18 EKSPLOZIJA kW/m2 kW/m2 kW/m2 60 35 19 124 68 37 Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4553 Tablica 98. Intenzitet toplinskog zračenja za rani požar lokve INTENZITET ToPLINSKog ZRAČENJA ZA RANI PoŽAR UdALJENoST (m) LoKVE 3 kW/m2 51 5 kW/m2 38 7 kW/m2 30 12,5 kW/m2 17 (granica domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće Tablica 99. Intenzitet toplinskog zračenja za kasni požar lokve INTENZITET ToPLINSKog ZRAČENJA ZA KASNI PoŽAR UdALJENoST (m) LoKVE 3 kW/m2 60 5 kW/m2 41 7 kW/m2 30 12,5 kW/m2 18 (granica domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće Tablica 100. Intenzitet toplinskog zračenja mlaznog plamena INTENZITET ToPLINSKog ZRAČENJA ZA MLAZNI UdALJENoST (m) PLAMEN 3 kW/m2 120 5 kW/m2 106 7 kW/m2 98 12,5 kW/m2 87 (granica domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće Rana eksplozija: ne postoji opasnost.

Kasna eksplozija: događa se na fronti proširenog oblaka. Količina zapaljive tvari koja sudjeluje u eksploziji je zadana granicama eksplozivnosti u vrijeme zapaljenja. Tablica 101. Intenzitet udarnog vala za kasnu eksploziju MAKSIMALNA NAdTLAK (bar) UdALJENoST UdARNog VALA (m) 0,03 299 0,07 199 0,14 155 0,30 127 0,60 111 (granica domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće 6.8.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Unutar zone ugroženosti, uz djelatnike nalaze se osobe zatečene uslijed nesreće na benzinskoj postaji. Tablica 102. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 X 5 Katastrofalne 2,270> 6.8.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo procjenjuju se kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke u odnosu na proračun. Direktni gubici vezani su uz oštećenje poslovnih i gospodarskih objekata, troškove spašavanje i sanacije, dok se indirektni gubici odnose na izostanak radnika s posla, pad prihoda i dr. Tablica 103. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene X 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.8.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od javnog i društvenog značaja.

Prilikom navedenog incidenta može doći do prekida prometa na dijelu prometnica DC 209. Tablica 104. Posljedice na kritični infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne X 287.010,00 Stranica 4554 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 U slučaju izbijanja industrijske nesreće na lokaciji MPM Mursko Središće ne bi bilo utjecaja na ustanove/građevine javnog i društvenog značaja te zbog toga posljedice na iste neće biti prikazane tablično. 6.8.5.1.4 Vjerojatnost događaja Mogućnost nastanka nesreće na benzinskim postajama zbog primjene propisanih mjera zaštite, kako u gradnji benzinskih postaja tako i kod postupanja sa opasnim tvarima je mala. Tablica 105. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% X do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.8.5.2. događaj s najgorim mogućim posljedicama Događaj s najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva potpuno degradacija spremnika AC (30 m3, 95%) i istjecanje ukupne količine goriva.

Tablica 106. Intenzitet udarnog vala za kasnu eksploziju MAKSIMALNA MAKSIMALNA UdALJENoST UdALJENoST UdARNog NAdTLAK UdARNog VALA VALA (s centrom (bar) (s centrom 0 m od 320 m od izvora, izvora, 0 s, 473 kg/m) 91 s, 13.470 kg/m) 0,03 198 859 0,07 112 632 0,14 74 517 0,30 50 442 0,60 (granica 37 401 domino efekta) Izvor: Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće Zone ugroženosti za navedeni scenarij kasne eksplozije na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće prikazane su na kartama prijetnji. 6.8.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi računa se prema sljedećoj formuli: Cdt = P • ä • fp • fu gdje je: Cdt – broj smrtnih slučajeva (za worst-case slučaj: 0,55 bara) P – površina pogođenog područja (hektari, 1ha=10000 m2) ä – gustoća naseljenosti / broj prisutnih osoba na pogođenom području (osoba/ha) fp – korekcijski faktor područja rasprostranjenosti stanovništva fu – korekcijski faktor ublažavajućih učinaka Prema tablici IV(a). Priručnika za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama“ (IAEATECDOC-727), benzinska postaja ulazi u C II kategoriju: Kategorije učinka: C II Udaljenost učinka: 50 do 100 metara Područje učinka: 1,5 ha Gustoća naseljenosti (ä) prema utvrđenoj lokaciji iznosi 10 st/ha.

Korekcijski čimbenik područja fp, može se odrediti iz tablice VII. Priručnika za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama“ (IAEATECDOC- 727)(u daljnjem tekstu: Priručnik) i sukladno samom smještaju benzinske postaje iznosi (uzimajući u obzir kut fά pogođenog sektora za navedenu kategoriju): 0,4. Korekcijski čimbenik ublažavajućih učinaka (fu) ostaje sukladno vrsti tvari: 1. Uvrštavanjem vrijednosti u formulu, dobije se: Cdt = 1,5 • 10 • 0,4 • 1 Cdt = 6 Tablica 107. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4555 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> X 6.8.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo procjenjuju se kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke u odnosu na proračun. Direktni gubici vezani su uz oštećenje poslovnih i gospodarskih objekata, troškove spašavanje i sanacije, dok se indirektni gubici odnose na izostanak radnika s posla, pad prihoda i dr. Tablica 108. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne X 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 .8.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja.

Prilikom navedenog incidenta postoji mogućnost oštećenja i prekid električnih i telekomunikacijskih vodova. Moguće oštećenje prometnice DC 209 uz benzinsku postaju. Tablica 109. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene X 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 Obzirom da navedeni izvanredni događaj na lokaciji MPM Mursko Središće neće predstavljati ugrozu ustanovama, odnosno građevinama od javnog društvenog značaja, podaci neće biti tablično prikazani te se neće uračunavati u prikaz matrice. 6.8.5.2.4 Vjerojatnost događa Kako bismo izračunali učestalost (P , broj nesreća p,t godišnje) nesreća s opasnim tvarima (t) na svakom nepokretnom postrojenju (p), nužno je izračunati odgovarajući tzv. broj vjerojatnosti (N ). p,t Vjerojatnost nesreća s opasnim tvarima na nepokretnim postrojenjima izračunava se prema sljedećoj formuli: N = N* + n + n + n + n p,t p,t ui z o n gdje je: N* = prosječni broj vjerojatnosti za postrojenje i tvar p,t n = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za učestalost ui radnji utovara/istovara n = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne z sustave povezane sa zapaljivim tvarima n = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za o organizacijsku i upravljačku sigurnost n = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer n vjetra prema naseljenom području Iz tablica II. I IV(a) Priručnika utvrđeno je da se radi o maloprodajnom mjestu bez autoplina – oznaka 6.

Iz tablica IV(a) i V. prema ukupnoj masi goriva iščitana je kategorija učinka = C II. Za kategoriju C II udaljenost učinka je = 50-200 m, a područje učinka = 1,5 ha. Iz tablice IX. Priručnika određen je standardni broj vjerojatnosti (N* ) = 7. p,t Iz tablice X(a). Priručnika određen je korekcijski faktor vjerojatnosti za učestalost (n ) radnji utovara/istovara: -1. ui Iz tablice XI. Priručnika očitana je vrijednosti obzirom na provedene mjere zaštite od požara (n ) u slučaju objekta za z skladištenje plina, faktor = 0. Iz tablice XII. Priručnika određen je korekcijski faktor organizacijske sigurnosti (n ) temeljem uvida na objektu. Prema o postavljenim parametrima za djelatnost u razmatranju je korekcijski faktor = 0, koji govori da je riječ o prosječnoj sigurnosnoj organizaciji obzirom na djelatnost. Iz tablice XIII. Priručnika određen je korekcijski faktor broja vjerojatnosti (n ) za rasprostranjenost stanovništva u n kružnom području i vjerojatnost određenog smjera vjetra je = 0,5. Navedenim proračunom za nesreću uzrokovanu istjecanjem benzina i eksplozijom dobivena je procjena učestalosti pojave: 3 x 10-7 nesreća godišnje, što je prilično nevjerojatno i spada u razred rizika 1. Tablica 110. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i X mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina Stranica 4556 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022.

1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.8.6. Podaci, izvori i metode izračuna – Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, – Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina, – Procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenja opasnih tvari, MPM Mursko Središće, svibanj 2020. godina, – PPUG Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20), – Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina, – Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (“Narodne novine”, broj 44/14, 31/17, 45/17). 6.8.7. Matrice rizika VRSTA RIZIKA oPIS RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko Umjeren rizik troškovi premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Industrijske nesreće NAZIV SCENARIJA: Potpuna degradacija spremnika autocisterne na lokaciji INA d.d., MPM Mursko Središće 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4557 6.9. SUšA Naziv scenarija Pojava suše na području Grada Mursko Središće grupa rizika Suša Rizik Suša Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće Nositelj:

Alen Šopar Izvršitelj: Alen Šopar 6.9.1. Uvod Suša je prirodna nepogoda koja je primarno vezana uz deficit oborine kroz dulje vremensko razdoblje u odnosu na prosječne oborinske prilike na određenom području. Sušu definira i povećana temperatura zraka u odnosu na prosječne temperaturne prilike na određenom području. Ona predstavlja kompleksan proces koji uključuje različite faktore za određivanje rizika i osjetljivosti na sušu. Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je definirala sušu kroz nekoliko pojava: − produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, − period neočekivano suhog vremena u u kojem nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu, − deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu djelatnost. Suša se najčešće definira pomoću četiri glavna tipa: meteorološka, agronomska suša, hidrološka suša i socioekonomska suša. Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše.

Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše. 6.9.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne x građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav x sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, x zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti Posljedice suše kao elementarne nepogode se mogu negativno odraziti na infrastrukturu u dijelu koji se odnosi na opskrbu stanovništva hranom i vodom, dok nema utjecaja na ostale segmente infrastrukture ili je isti zanemariv. Suša bi neminovno utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari), jer bi se razina istih snizila u ovisnosti od vremenskog trajanja suše. 6.9.3. Kontekst Sušu primarno uzrokuje deficit oborine u odnosu na prosječne oborinske prilike kroz kraće ili dulje vremensko razdoblje. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Grada Mursko Središće, analizirani su podaci s glavne meteorološke postaje u Čakovcu.

Srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju 1993.– 2000. na meteorološkoj postaju Čakovec prikazani su u sljedećoj tablici. Tablica 111. Prikaz broja dana bez oborina MJESECI 1 2 3 4 5 6 BRoJ dANA BEZ SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 7 8 9 10 11 12 god oBoRINE 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 212 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 13 13 16 9 14 11 16 195 31 31 26 28 28 31 230 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1993.- 2000. Stranica 4558 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Kritični mjeseci za pojavu suše su srpanj i kolovoz što potvrđuju i podaci za proteklo desetljeće. Broj sušnih dana varira i isti uvjetuje duljinu sušnog perioda, a njihovo prosječno trajanje je oko 40 dana. 6.9.4. opis događaja Meteorološka suša (najvjerojatniji mogući događaj) može uzrokovati ozbiljne štete u poljoprivredi, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za pitkom vodom od opskrbe. Nedostatak oborina u duljem vremensko razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode (najgori mogući događaj). 6.9.4.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj Kao najvjerojatniji mogući događaj na području Grada Murskog Središća predviđa se pojava meteorološke suše.

Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. 6.9.4.1.1 Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Suša rijetko izaziva brze i dramatične gubitke u ljudskim životima, ali zahvaća biljni i životinjski svijet te može imati značajan utjecaj na ekosustav. Tablica 112. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 X 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 5 Katastrofalne 2,270> 6.9.4.1.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Grada Mursko Središće. Posljedice na gospodarstvo se procjenjuju kroz direktne (izravne) i indirektne (neizravne) gubitke, a prikazuju se u odnosu na proračun. Suša uzrokuje štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju, vinogradima i voćnjacima. Tablica 113. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene X 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.9.4.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i štetu na građevinama društvenog značaja u odnosu na proračun Grada Mursko Središće.

Suša bi neminovno utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari) što bi otežalo distribuciju iste korisnicima. Tablica 114. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja Kriteriji Kategorija Posljedice odabrano - kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- X 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 U uvjetima pojave meteorološke suše štete, odnosno gubici na ustanovama/građevinama od javnog društvenog značaja se ne očekuju te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.9.4.1.4 Vjerojatnost događaja S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni sušni period te zbog promjene vodnog režima u budućnosti se mogu očekivati još veće i češće suše. 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4559 Tablica 115. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% X do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.9.4.2. događaj s najgorim mogućim posljedicama Deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše.

6.9.4.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Smanjenjem nivoa i količine vode u vodnim objektima, otežala bi se i distribucija iste korisnicima, a mogućnosti pojave zaraze (hidrične epidemija-trbušni tifus, dizenterija, hepatitis) su veće. Tablica 116. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša Život i zdravlje ljudi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -st- 1 Neznatne *<0,063 2 Malene 0,063-0,290 3 Umjerene 0,296-0,694 4 Značajne 0,757-2,207 X 5 Katastrofalne 2,270> 6.9.4.2.2 Posljedice na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje u odnosu na proračun Grada. Pojava suše ima značajan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Suša može nanijeti štetu od 50 – 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane i 100%-tna šteta. Tablica 117. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša gospodarstvo Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne X 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 6.9.4.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku Posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od javnog i društvenog značaja.

Posljedice suše mogu se negativno odraziti na opskrbu stanovništva hranom i vodom. Suša bi neminovno utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i druge izvore vode za piće (bunari), jer bi se razina istih snizila u ovisnosti od vremenskog trajanja suše. Smanjenjem nivoa i količine vode u vodnim objektima, otežala bi se i distribucija iste korisnicima. Tablica 118. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi Kriterij Kategorija Posljedice odabrano -kn- 143.505,00- 1 Neznatne 287.010,00 287.010,00- 2 Malene X 1.435.050,00 1.435.050,00- 3 Umjerene 4.305.150,00 4.305.150,00- 4 Značajne 7.175.250,00 5 Katastrofalne >7.175.250,00 U uvjetima pojave hidrološke suše, štete odnosno gubici na građevinama od javnog društvenog značaja se ne očekuju te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.9.4.2.4 Vjerojatnost događaja Pojava hidrološke suše na području Grada okarakterizirana je kao mala. Stranica 4560 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Tablica 119. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša VJERoJATNoST/FREKVENCIJA o ST RIJA o o go JATN o ABRAN KATE od KVALITATIVNVJER FREKVENCIJA 1 događaj u Iznimno 1 <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 20 2 Mala 1 – 5% X do 100 godina 1 događaj u 2 3 Umjerena 5 – 50% do 20 godina 1 događaj 1 do 4 Velika 51 – 98% 2 godine 1 događaj Iznimno 5 > 98% godišnje ili velika češće 6.9.5. Podaci, izvori i metode proračuna − Državni hidrometeorološki zavod, Služba meteoroloških istraživanja i razvoja, − Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina, − Popis stanovništva za 2011. godinu, Državni zavod za statistiku, − Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina.

6.9.6. Matrice rizika VRSTA RIZIKA oPIS RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko Umjeren rizik troškovi premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u Vrlo visok rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Suša NAZIV SCENARIJA: Pojava suše na području Grada Mursko Središće 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4561 7. MATRICE RIZIKA S USPoREĐENIM RIZICIMA Analizirani rizici (scenariji) za područje Grada Mursko Središće prikazani u odvojenim matricama uspoređuju se u zajedničkoj matrici, koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika. 8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAšTITE Za potrebe analize sustava civilne zaštite potrebno je izraditi analizu na području preventive i reagiranja. 8.1. ANALIZA NA PodRUČJU PREVENTIVE 8.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite Grad Mursko Središće posjeduje sljedeće akte propisane Zakonom o sustavu civilne („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21): 1. Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće, KLASA: 021-05/17-01/2569, URBROJ: 2109/11-1-01/1-17-1, od dana 28. studenog 2017. godine, 2. Odluka o izmjenama i dopunama Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/140, URBROJ: 2109/11-1-01/1-19-1, od dana 31. siječnja 2019. godine, 3. Odluka o donošenju Plana djelovanja civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/1093, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 17. listopada 2019. godine, 4. Odluka o izmjenama i dopunama Plana djelovanja civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 810- 09/20-09/01, URBROJ: 2109/11-20-01/1-1, od dana 01. listopada 2020. godine, 5. Odluka o osnivanju Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/17-01/1887, URBROJ: 2109/11-17-01/1-1, od dana 22. kolovoza 2017. godine, 6. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/18-01/1294, URBROJ: 2109/11-18- 01/1-1, od dana 10. rujna 2018. godine, 7. Odluka o II. izmjenama Odluke o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/1057, od dana 01.

listopada 2019. godine; 8. Poslovnik o rada Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/16-01/2020-2, URBROJ: 2109/11-16-01/1-1, od dana 22. kolovoza 2016. godine, 9. Shema mobilizacije Stožera civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/18-01/1239, URBROJ: 2109/11-18-01/1-1, od dana 09. rujna 2018. godine, 10. Odluka o osnivanju postrojbe civilne zaštite opće namjene Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/18- 01/317, URBROJ: 2109/11-1-01/1-18-1, od dana 09. ožujka 2018. godine, 11. Rješenje o rasporedu na funkciju u postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/146, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 01. veljače 2019. godine, 12. Rješenje o izmjeni Rješenja o rasporedu na funkciju u postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/1058, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 01. listopada 2019. godine, 13. Operativni postupovnik postrojbe civilne zaštite opće namjene, KLASA: 021-05/19-01/921, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 23- kolovoza 2019. godine, 14. Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/18-01/316, URBROJ: 2109/11-1-01/1-18-1, od dana 09. ožujka 2018. godine, 15. Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/18-01/291, URBROJ: 2109/11-18-01/1-1, od dana 08. ožujka 2018. godine, 16. Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju povjerenika civilne zaštite Grada Mursko Središće, KLASA: 021- 05/19-01/1059, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 01. listopada 2019. godine, 17. Odluka o imenovanju koordinatora na lokaciji Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/1060, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 01. listopada 2019. godine, 18. Rješenje o imenovanju teklića za područje Grada Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/1056, URBROJ: 2109/11-19-01/1-1, od dana 01. listopada 2019. godine;