Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće

48. PRoCJENA RIZIKA od VELIKIH NESREćA ZA gRAd MURSKo SREdIšćE Mursko Središće, ožujak 2021. SAdRŽAJ 1. UVOD 19 2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA 22 2.1. GEOGRAFSKI POKAZATELJI 22 2.1.1. Geografski položaj 22 2.1.2. Broj stanovnika 23 2.1.3. Gustoća naseljenosti 24 2.1.4. Razmještaj stanovništva 24 2.1.5. Spolno-dobna raspodjela stanovništva 24 2.1.6. Broj stanovnika kojem je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka 25 2.1.7. Prometna povezanost 25 2.1.7.1. Cestovni promet 25 2.1.7.2. Željeznički promet 26 2.1.7.3. Riječni promet 26 2.2. DRUŠTVENO−POLITIČKI POKAZATELJI 26 2.2.1. Sjedišta upravnih tijela 26 2.2.2. Zdravstvene ustanove 27 2.2.3. Odgojno−obrazovne ustanove 28 2.2.3.1. Predškolski odgoj 28 2.2.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje 28 2.2.3.3. Kapaciteti za zbrinjavanje 28 2.2.4. Broj domaćinstava 28 2.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu 28 2.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina 28 2.3. EKONOMSKO−POLITIČKI POKAZATELJI 29 2.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja 29 2.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada 29 2.3.3. Proračun 30 2.3.4. Gospodarske grane 30 2.3.5. Velike gospodarske tvrtke 30 2.3.6. Objekti kritične infrastrukture 30 2.3.6.1. Dalekovodi i transformatorske stanice 30 2.3.6.2. Energetski sustavi 34 2.3.6.3. Plinovodi 34 2.3.6.4. Naftovodi 35 2.3.6.5. Vodoopskrba i odvodnja 35 2.3.6.6. Telekomunikacije 35 2.3.6.7. Hrana 35 2.3.6.8. Pošta i financijske usluge 36 2.3.6.9. Promet 36 2.3.6.10. Mostovi, vijadukti i tuneli 36 2.3.6.11. Zdravstvo 36 2.3.6.12. Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari 36 2.3.6.13. Nacionalni spomenici i vrijednosti 36 2.4. PRIRODNO-KULTURNI POKAZATELJI 36 2.4.1. Zaštićena područja 36 2.4.2. Kulturna baština 36 2.5. POVIJESNI POKAZATELJI 38 2.5.1. Prijašnji događaji 38 2.5.2. Štete uslijed prijašnjih događaja 38 2.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koje su uzrokovale štetu 38 2.6. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI 39 2.6.1. Popis operativnih snaga 39 3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA 40 3.1. POPIS IDENTIFICIRANIH PRIJETNJI 40 3.2. ODABRANI RIZICI I RAZLOZI ODABIRA 45 3.3. KARTOGRAFSKI PRIKAZ 46 4. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI NA KATEGORIJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 47 4.1. ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI 47 4.2. GOSPODARSTVO 47 4.3. DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA 47 5. VJEROJATNOST 49 6. OPIS SCENARIJA 50 6.1. POTRES 51 6.1.1. Uvod 51 6.1.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 55 6.1.3. Kontekst 56 6.1.4. Uzrok 56 6.1.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 57 6.1.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 57 6.1.5. Opis događaja 57 6.1.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 59 6.1.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 63 6.1.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 63 6.1.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 64 6.1.5.1.4 Vjerojatnost događaja 65 6.1.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 65 6.1.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 69 6.1.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 69 6.1.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 70 6.1.5.2.4 Vjerojatnost događaja 71 6.1.6. Podaci, izvori i metode izračuna 71 6.1.7. Matrice rizika 72 6.2. POPLAVE IZAZVANE IZLIJEVANJEM KOPNENIH VODENIH TIJELA 73 6.2.1. Uvod 73 6.2.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 73 6.2.3. Kontekst 73 6.2.4. Uzrok 78 6.2.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 78 6.2.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 79 31. listopada 2022.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4491 6.2.5. Opis događaja 80 6.2.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 80 6.2.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 80 6.2.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 80 6.2.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 81 6.2.5.1.4 Vjerojatnost događaja 81 6.2.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 82 6.2.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 82 6.2.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 82 6.2.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 83 6.2.5.2.4 Vjerojatnost događaja 84 6.2.6. Podaci, izvori i metode izračuna 84 6.2.7. Matrice rizika 85 6.3. EPIDEMIJE I PANDEMIJE 86 6.3.1. Uvod 86 6.3.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 86 6.3.3. Kontekst 86 6.3.4. Uzrok 87 6.3.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 88 6.3.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 88 6.3.5. Opis događaja 89 6.3.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 89 6.3.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 90 6.3.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 90 6.3.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 90 6.3.5.1.4 Vjerojatnost događaja 91 6.3.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 91 6.3.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 92 6.3.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 92 6.3.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 93 6.3.5.2.4 Vjerojatnost događaja 93 6.3.6. Podaci, izvori i metode izračuna 93 6.3.7. Matrice rizike 94 6.4. EKSTREMNE TEMPERATURE 95 6.4.1. Uvod 95 6.4.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 95 6.4.3. Kontekst 96 6.4.4. Uzrok 96 6.4.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 96 6.4.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 97 6.4.5. Opis događaja 98 6.4.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 98 6.4.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 98 6.4.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 98 6.4.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku 99 6.4.5.1.4 Vjerojatnost događaja 99 6.4.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 99 6.4.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 100 6.4.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 100 6.4.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku101 6.4.5.2.4 Vjerojatnost događaja 101 6.4.6. Podaci, izvori i metode izračuna 102 6.4.7. Matrice rizika 103 6.5. TUČA 104 6.5.1. Uvod 104 6.5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 104 6.5.3. Kontekst 105 6.5.4. Uzrok 106 6.5.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći 106 6.5.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 106 6.5.5. Opis događaja 106 6.5.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 107 6.5.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 107 6.5.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 107 6.5.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku107 6.5.5.1.4 Vjerojatnost događaja 108 6.5.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 108 6.5.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 109 6.5.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 109 6.5.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku109 6.5.5.2.4 Vjerojatnost događaja 110 6.5.6. Podaci, izvori i metode proračuna 111 6.5.7. Matrice rizika 112 6.6. MRAZ 113 6.6.1. Uvod 113 6.6.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 113 6.6.3. Kontekst 113 6.6.4. Uzrok 115 6.6.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći115 6.6.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 115 6.6.5. Opis događaja 115 6.6.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 115 6.6.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 115 6.6.5.1.2 Posljedica na gospodarstvo 116 6.6.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku116 6.6.5.1.4 Vjerojatnost događaja 116 6.6.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 117 6.6.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 117 6.6.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 117 6.6.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku118 6.6.5.2.4 Vjerojatnost događaja 118 6.6.6. Podaci, izvori i metode izračuna 118 6.6.7. Matrice rizika 119 6.7. KLIZIŠTA 120 6.7.1. Uvod 120 6.7.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 120 6.7.3. Kontekst 121 6.7.4. Uzrok 121 6.7.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći122 6.7.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 122 6.7.5. Opis događaja 123 6.7.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 123 6.7.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 123 6.7.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 123 Stranica 4492 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022.

6.7.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku124 6.7.5.1.4 Vjerojatnost/frekvencija 125 6.7.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 125 6.7.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 125 6.7.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 126 6.7.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku126 6.7.5.2.4 Vjerojatnost događaja 127 6.7.6. Podaci, izvore i metode izračuna 128 6.7.7. Matrice rizika 129 6.8. INDUSTRIJSKE NESREĆE 130 6.8.1. Uvod 130 6.8.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 130 6.8.3. Kontekst 131 6.8.4. Uzrok 132 6.8.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći133 6.8.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću 133 6.8.5. Opis događaja 133 6.8.5.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 133 6.8.5.1.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 135 6.8.5.1.2 Posljedice na gospodarstvo 136 6.8.5.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku136 6.8.5.1.4 Vjerojatnost događaja 136 6.8.5.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 137 6.8.5.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 137 6.8.5.2.2 Posljedice na gospodarstvo 138 6.8.5.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku139 6.8.5.2.4 Vjerojatnost događaja 139 6.8.6. Podaci, izvori i metode izračuna 140 6.8.7. Matrice rizika 141 6.9. SUŠA 142 6.9.1. Uvod 142 6.9.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu 143 6.9.3. Kontekst 143 6.9.4. Opis događaja 144 6.9.4.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj 144 6.9.4.1.1 Procjena posljedica na život i zdravlje ljudi 144 6.9.4.1.2 Posljedice na gospodarstvo 144 6.9.4.1.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku145 6.9.4.1.4 Vjerojatnost događaja 145 6.9.4.2. Događaj s najgorim mogućim posljedicama 146 6.9.4.2.1 Posljedice na život i zdravlje ljudi 146 6.9.4.2.2 Posljedice na gospodarstvo 146 6.9.4.2.3 Posljedice na društvenu stabilnost i politiku146 6.9.4.2.4 Vjerojatnost događaja 147 6.9.5. Podaci, izvori i metode proračuna 147 6.9.6. Matrice rizika 148 7. MATRICE RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA149 8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE 150 8.1. ANALIZA NA PODRUČJU PREVENTIVE 150 8.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite 150 8.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave 152 8.1.3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela 152 8.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta 153 8.1.4.1. Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog planiranja 154 8.1.5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive 158 8.1.6. Baza podataka 158 8.2. ANALIZA NA PODRUČJU REAGIRANJA 160 8.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta 160 8.2.1.1. Čelne osobe 160 8.2.1.2. Stožer civilne zaštite 160 8.2.1.3. Koordinator na lokaciji 161 8.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta 162 8.2.2.1. Operativne snage Hrvatskog Crvenog križa 162 8.2.2.2. Operativne snage Hrvatske gorske službe za spašavanje 164 8.2.2.3. Operativne snage vatrogastva 165 8.2.2.4. Pravne osobe u sustavu civilne zaštite 167 8.2.2.5. Postrojba civilne zaštite opće namjene 167 8.2.2.6. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici168 8.2.2.7. Udruge 169 8.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta169 8.2.4. Analiza sustava na području reagiranja 170 8.2.4.1. Analiza stanja sustava civilne zaštite – potres170 8.2.4.2. Analiza sustava civilne zaštite – poplave 174 8.2.4.3. Analiza sustava civilne zaštite – epidemije i pandemije 178 8.2.4.4. Analiza sustava civilne zaštite – ekstremne temperature 181 8.2.4.5. Analiza sustava civilne zaštite – tuča 183 8.2.4.6. Analiza sustava civilne zaštite – mraz 185 8.2.4.7. Analiza sustava civilne zaštite – industrijske nesreće 187 8.2.4.8. Analiza sustava civilne zaštite – klizišta 191 8.2.4.9. Analiza sustava civilne zaštite – suša 195 8.2.5. Zaključak 197 9. VREDNOVANJE RIZIKA 198 10. POPIS SUDIONIKA IZRADE PROCJENE RIZIKA ZA POJEDINE RIZIKE 200 11. KARTOGRAFSKI PRIKAZ PRIJETNJI I RIZIKA 202 11.1. KARTE PRIJETNJI 202 11.1.1. Poplave 202 11.1.2. Klizišta 202 11.1.3. Industrijske nesreće 202 PoPIS TABLICA Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti 23 Tablica 2. Spolno−dobna raspodjela stanovništva 24 31. listopada 2022.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4493 Tablica 3. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti 25 Tablica 4. Mreža cestovne infrastrukture 25 Tablica 5. Broj članova obitelji po domaćinstvu 28 Tablica 6. Vrste i broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada 29 Tablica 7. Popis transformatorskih stanica 31 Tablica 8. Popis 10(20)kV zračnih vodova 32 Tablica 9. Popis 35kV zračnih vodova 32 Tablica 10. Popis 10(20)kV kabelskih vodova 32 Tablica 11. Popis 35kV kabelskih vodova 34 Tablica 12. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH 37 Tablica 13. Područja arheoloških nalazišta 37 Tablica 14. Evidentirane građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima 37 Tablica 15. Materijalne štete uslijed prirodnih nepogoda u posljednjih 20 godina 38 Tablica 16. Registar rizika Grada Mursko Središće 41 Tablica 17. Društvena vrijednost – Život i zdravlje ljudi 47 Tablica 18. Društvena vrijednost – Gospodarstvo 47 Tablica 19. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i politika – Kritična infrastruktura 48 Tablica 20. Društvena vrijednost – Društvena stabilnost i politika – Ustanove/građevine javnog društvenog značaja 48 Tablica 21. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina 48 Tablica 22. Vjerojatnost/frekvencija 49 Tablica 23. Učinci i efekti potresa ovisno o stupnju potresa po MCS ljestvice 52 Tablica 24. Učestalost potresa intenziteta (°MCS) na području MŽ za razdoblje 1879. – 2003. godine 55 Tablica 25. Veza između opisnog MCS stupnja potresa i pripadne vrijednosti vršnog ubrzanja 58 Tablica 26. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada (%) te nastala građevinska šteta za potres jačine VII° MSC 59 Tablica 27. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 63 Tablica 28. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 64 Tablica 29. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 64 Tablica 30. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 64 Tablica 31. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 65 Tablica 32. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − potres 65 Tablica 33. Prikaz stupnjeva oštećenja po kategorijama zgrada (u%) te nastala građevinska šteta za potres jačine VIIIo MSC 66 Tablica 34. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 69 Tablica 35. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 70 Tablica 36. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 70 Tablica 37. Posljedice na ustanove/građevine javno društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 70 Tablica 38. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 71 Tablica 39. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − potres 71 Tablica 40. Posljedice na život i zdravlje ljudi – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave 80 Tablica 41. Posljedice na gospodarstvo – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave 81 Tablica 42. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave 81 Tablica 43. Vjerojatnost/frekvencija – najvjerojatniji neželjeni događaj − poplave 82 Tablica 44. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 82 Tablica 45. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 83 Tablica 46. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 83 Tablica 47. posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 84 Tablica 48. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela 84 Tablica 49. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − poplave 84 Tablica 50. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije 90 Tablica 51. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije 90 Tablica 52. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije 91 Tablica 53. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − epidemije i pandemije 91 Tablica 54. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 92 Tablica 55. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 92 Tablica 56. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s nagorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 93 Tablica 57. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − epidemije i pandemije 93 Tablica 58. Ugrožene skupine stanovništva u periodu toplinskog vala 97 Tablica 59. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature 98 Tablica 60. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature 99 Tablica 61. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − ekstremne temperature 99 Stranica 4494 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022.

Tablica 62. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature 100 Tablica 63. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature 101 Tablica 64. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − ekstremne temperature 101 Tablica 65. Hod broja dana s tučom na području Međimurske županije 105 Tablica 66. Prikaz veličine komada leda i karakterističnih šteta nastalih tučom 106 Tablica 67. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča 107 Tablica 68. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča 107 Tablica 69. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča 108 Tablica 70. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − tuča 108 Tablica 71. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 109 Tablica 72. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 109 Tablica 73. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 110 Tablica 74. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 110 Tablica 75. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 110 Tablica 76. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − tuča 111 Tablica 77. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − mraz 116 Tablica 78. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj− mraz 116 Tablica 79. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − mraz 117 Tablica 80. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz 117 Tablica 81. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz 118 Tablica 82. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − mraz 118 Tablica 83. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta 123 Tablica 84. Posljedice na gospodarstvom − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta 124 Tablica 85. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta 124 Tablica 86. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta 124 Tablica 87. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta 125 Tablica 88. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − klizišta 125 Tablica 89. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta 126 Tablica 90. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta 126 Tablica 91. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta 127 Tablica 92. Posljedice na ustanove/građevine javnog društvenog značaja − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta 127 Tablica 93. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta 127 Tablica 94. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − klizišta 128 Tablica 95. Mogući uzroci nesreće u slučaju izvanrednog događaja 133 Tablica 96. Karakteristike oblaka ishlapljene mase goriva 134 Tablica 97. Rani i kasni požar lokve benzina 134 Tablica 98. Intenzitet toplinskog zračenja za rani požar lokve 134 Tablica 99. Intenzitet toplinskog zračenja za kasni požar lokve 135 Tablica 100. Intenzitet toplinskog zračenja mlaznog plamena 135 Tablica 101. Intenzitet udarnog vala za kasnu eksploziju 135 Tablica 102. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće135 Tablica 103. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće 136 Tablica 104. Posljedice na kritični infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće136 Tablica 105. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − industrijske nesreće 137 Tablica 106. Intenzitet udarnog vala za kasnu eksploziju 137 Tablica 107. Posljedice na život i zdravlje ljudi – događaj s najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće 138 Tablica 108. Posljedice na gospodarstvo – događaj s najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće 138 Tablica 109. Posljedice na kritičnu infrastrukturu – događaj s najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće 139 Tablica 110. Vjerojatnost/frekvencija – događaj s najgorim mogućim posljedicama − industrijske nesreće 140 Tablica 111. Prikaz broja dana bez oborina 143 Tablica 112. Posljedice na život i zdravlje ljudi − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 144 Tablica 113. Posljedice na gospodarstvo − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 145 Tablica 114. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 145 Tablica 115. Vjerojatnost/frekvencija − najvjerojatniji neželjeni događaj − suša 145 Tablica 116. Posljedice na život i zdravlje ljudi − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša 146 Tablica 117. Posljedice na gospodarstvo − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša 146 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4495 Tablica 118. Posljedice na kritičnu infrastrukturu − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša 147 Tablica 119. Vjerojatnost/frekvencija − događaj s najgorim mogućim posljedicama − suša 147 Tablica 120. Financijska sredstva predviđena za sudionike sustava civilne zaštite u 2021. godini 158 Tablica 121. Analiza sustava civilne zaštite − područje preventive 159 Tablica 122. Kadrovska popunjenost operativnih snaga vatrogastva 166 Tablica 123. Materijalno-tehnička sredstva operativnih snaga vatrogastva 167 Tablica 124. Analiza sustava civilne zaštite – potres 170 Tablica 125. Analiza sustava civilne zaštite – poplave 174 Tablica 126. Analiza sustava civilne zaštite – epidemije i pandemije 178 Tablica 127. Analiza sustava civilne zaštite – ekstremne temperature 181 Tablica 128. Analiza sustava civilne zaštite – tuča 183 Tablica 129. Analiza sustava civilne zaštite – mraz 185 Tablica 130. Analiza sustava civilne zaštite – industrijske nesreće 187 Tablica 131. Analiza sustava civilne zaštite – klizišta 191 Tablica 132. Analiza sustava civilne zaštite – suša 195 Tablica 133. Analiza sustava civilne zaštite − ukupno 197 Tablica 134. Vrednovanje rizika 199 PoPIS SLIKA Slika 1. Model prikaza HRN EN ISO 31000 – Od procjene do upravljanja rizicima 21 Slika 2. Geografski položaj Grada Murskog Središća u Međimurskoj županiji 22 Slika 3. Prostorni raspored naselja na području Grada Murskog Središće 23 Slika 4. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje 95 godina 58 Slika 5. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje 475 godina 59 Slika 6. Dionica A.21.11. - akumulacija Selnica 75 Slika 7. Dionica A.21.12. – bujica Gorni potok s Dolnim potokom 76 Slika 8. Dionica A.33.19. - rijeka Mura – desna obala 77 Slika 9. Karta srednje godišnje količine oborina (mm) prema podacima 1971.-2000. godine 79 Slika 10. Odstupanje srednje sezonske temperature zraka (oC)

od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. - 1990. godina za Hrvatsku za ljeto 2018. godine 97 Slika 11. Prostorna raspodjela srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče, Međimurska županija, 1981.–2000. 105 Slika 12. Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH 114 Slika 13. Nagib terena na području RH 122 Slika 14. Otisak oblaka para benzina sa zonama GGE, DGE, 50DGE 134 Slika 15. Vrednovanje rizika - ALARP načela 198 Stranica 4496 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. predstavničko tijelo na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi procjenu rizika od velikih nesreća. Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće temelji se na društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima koji uključuju: − unaprjeđenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja, osiguranja, investiranja te ostalim srodnim aktivnostima, − standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora, − pojednostavnjenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata, − jačanje dosljednosti radi lakše usporedbe rezultata različitih područja i/ili prijetnji. Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće izrađena je sukladno: – Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), – Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave („Narodne novine“, broj 65/16), – Pravilniku o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite („Narodne novine“, broj 69/16), – Smjernicama za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, prosinac 2016. godina, – Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2019. godina. Procjene rizika od velikih nesreća za područja jedinica lokalne samouprave izrađuju se najmanje jednom u 3 godine te se njihovo usklađivanje i usvajanje mora provesti do kraja mjeseca ožujka. Gradsko vijeće Grada Mursko Središće je na 4. sjednici održanoj 28. studenog 2017. godine donijelo Procjenu rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće, KLASA: 021-05/17- 01/2569, URBROJ: 2109/11-1-01/1-17-1. Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na 11. sjednici održanoj 31. siječnja 2019. godine, donijelo je Odluku o izmjenama i dopunama Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Mursko Središće, KLASA: 021-05/19-01/140, URBROJ: 2109/11-1-01/1-19-1. Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet i sl. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica. Procjena rizika obuhvaća: − identifikaciju rizika – proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika, − analizu rizika – obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija, intenzitet, 1. UVod učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne kapaciteta za suočavanja u pogledu vjerojatnih rizičnih zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), scenarija, 31. listopada 2022.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4497 − vrednovanja (evaluacije) rizika – postupak usporedbe rezultata analize rizika s kriterijima prihvatljivosti rizika. Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji ugrožavaju područje Grada, procjenjuju potrebe i mogućnosti za sprječavanje, umanjivanje i uklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća te stvaraju uvjeti za izradu planova civilne zaštite, uz djelovanje svih mjerodavnih struktura, operativnih snaga sustava civilne zaštite i resursa cjelovitog i sveobuhvatnog županijskog sustava upravljanja u zaštiti od katastrofa i velikih nesreća. Procjena rizika se ne provodi za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, okoliš i sl. na predmetnom području. Slika 1. Model prikaza HRN EN ISO 31000 – Od procjene do upravljanja rizicima Izvor: Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije Postupak izrade Procjene u skladu je s HRN EN ISO 31000:2012 – Upravljanje rizicima – Načela i smjernice, što služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim razinama, osobito u smislu povećanja efi kasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih mjera. 2. oSNoVNE KARAKTERISTIKE PodRUČJA Prilikom opisivanja područja Grada Mursko Središće, navest će se osnovne karakteristike i podaci koji se odnose na sljedeće grupe pokazatelja: geografski pokazatelji, društvenopolitički pokazatelji, ekonomsko-politički pokazatelji, prirodno-kulturni pokazatelji, povijesni pokazatelji te pokazatelji operativne sposobnosti.

2.1. gEogRAFSKI PoKAZATELJI 2.1.1. geografski položaj Grad Mursko Središće je najsjeverniji grad u Republici Hrvatskoj smješten na 46°30’ i 49’’ sjeverne i 16°26’ i 38’’ istočne zemljopisne dužine. Grad Mursko Središće nalazi se u sastavu Međimurske županije. Na sjeveru graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu s Općinom Sveti Martin na Muri, jugozapadno s Općinom Selnica, na jugoistoku s Općinom Vratišinec te južno s Gradom Čakovcem. Slika 2. Geografski položaj Grada Murskog Središća u Međimurskoj županiji Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Područje Grada prostire se na površini od 33,74 km2. Po veličini je druga jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj županiji te čini 4,66% od njene ukupne površine. Slika 3. Prostorni raspored naselja na području Grada Murskog Središće Izvor: Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije U sastav Grada Mursko Središće ulazi 5 naselja: Hlapičina, Križovec, Mursko Središće, Peklenica i Štrukovec. Središte jedinice lokalne samouprave je naselje Mursko Središće, a u ostalim naseljima ustanovljene su samoupravne jedinice (mjesni odbori). 2.1.2. Broj stanovnika Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u 5 naselja na području Grada Mursko Središće živi ukupno 6.307 stanovnika, što predstavlja 5,5% od ukupnog broja stanovništva Međimurske županije, odnosno 0,15% od ukupnog broja stanovnika RH. Stranica 4498 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti BRoJ STANo gRAd MURSKo SREdIšćE 2001.

HLAPIČINA 765 KRIŽOVEC 696 MURSKO SREDIŠĆE 3.322 PEKLENICA 1.347 šTRUKoVEC 418 UKUPNo 6.548 VNIKA PoVRšINA gUSToćA (km2) (st/km2) 2011. 676 6,32 106,96 631 3,91 161,38 3.444 13,15 261,90 1217 6,14 198,21 339 4,22 80,33 6.307 33,74 186,92 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godina U odnosu na prethodni Popis stanovništva iz 2001. godine, kada je na području Grada evidentirano 6.548 stanovnika, bilježi se pad broja stanovnika za 3,7%. 2.1.3. gustoća naseljenosti Gustoća naseljenosti područja Grada Mursko Središće iznosi 186,92 st/km2 te je veća u odnosu na prosječnu naseljenost Međimurske županije (156,05 st/km2). 2.1.4. Razmještaj stanovništva Prema prostornom razmještaju stanovnika, najnaseljeniji je središnji dio Grada gdje su smještena naselja s najvećim brojem stanovnika (Mursko Središće, Peklenica), dok je najslabije naseljeni južni dio grada, odnosno naselje Štrukovec koje čini 5,37% ukupnog broja stanovnika Grada. 2.1.5. Spolno-dobna raspodjela stanovništva U dobnoj strukturi stanovništva Grada Mursko Središće, s udjelom od 57,32% dominira skupina stanovnika u dobi od 20 do 59 godina (radno sposobno stanovništvo), zatim slijedi udio od 23,34% stanovnika mlađih od 20 godina i 19,34% stanovnika starijih od 60 godina. Prosječna starost stanovništva iznosi 39,5 godina. Tablica 2. Spolno−dobna raspodjela stanovništva NASELJA SPoL UKUPN sv. 676 HLAPIČINA m 333 ž 343 sv. 631 KRIŽOVEC m 307 ž 324 sv. 3.444 MURSKO SREDIŠĆE m 1.691 ž 1.753 sv. 1.217 PEKLENICA m 606 ž 611 sv. 339 šTRUKoVEC m 159 ž 180 sv. 6.307 UKUPNo m 3.096 ž 3.211 STARoST o 0-19 20-59 60 I VIšE 152 401 123 78 210 45 74 191 78 142 364 125 68 187 52 74 177 73 814 1.964 666 412 1.011 268 402 953 398 278 692 247 137 371 98 141 321 149 86 194 59 44 96 19 42 98 40 1.472 3.615 1.220 739 1.875 482 733 1.740 738 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godina Gledajući strukturu stanovništva prema spolu, vidljivo je da je na području Grada broj žena veći u odnosu na broj muškaraca.

Udio žena iznosi 51,07%, dok muškarci imaju udio od 48,93%. Promatrano kroz dobne skupine, primjećuje se malo veći broj muškaraca u mladom stanovništvu, kao i u zrelom stanovništvu, a u starom stanovništvu prevladava žensko stanovništvo u odnosu 60,49% žena, te 39,51% muškaraca. 2.1.6. Broj stanovnika kojem je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka Na području Grada Mursko Središće evidentirano je ukupno 1.284 osoba s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, odnosno 20,40% ukupnog stanovništva Grada. 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4499 Tablica 3. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti gRAd MURSKo SPoL UKUPNo SREdIšćE sv. 400 OSOBA TREBA POMOĆ m 141 DRUGE OSOBE ž 259 sv. 357 OSOBA KORISTI POMOĆ m 120 DRUGE OSOBE ž 237 sv. 1.284 UKUPNo m 565 ž 719 STARoSNE SKUPINE 0-9 10-49 50-69 70 I VIšE 19 48 129 217 10 23 71 43 9 25 58 174 6 41 110 200 4 16 63 37 2 25 47 163 19 264 555 446 10 135 291 129 9 129 264 317 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godina S obzirom na starosnu strukturu, najviše stanovnika s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti nalazi se u dobi od 50-69 godina, njih 555 ili 43,22%. 2.1.7. Prometna povezanost 2.1.7.1. Cestovni promet Cestovni promet na području Grada temeljem Odluke o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 18/21), obuhvaća 1 državnu, 4 županijske i 2 lokalne ceste. Tablica 4. Mreža cestovne infrastrukture dULJINA oZNAKA dRŽAVNE CESTE (m)

Varaždin (D2)-Nedelišće-Čakovec DC 209 (D20)-Šenkovec-GP Mursko 6.140 Središće ŽUPANIJSKE CESTE GP Bukovje-Sv.Martin na Muri- ŽC 2003 Mursko Središće-Miklavec- 11.085 Turčišće-Hodošan (Ž2032) Štrukovec (D 209)-Zebanec selo- ŽC 2005 555 Selnica-Vrhovljan (ŽC 2003) Selnica (ŽC 2005)-Mursko ŽC 2006 4.365 Središće (D 209) Peklenica (ŽC 2003)-Vratišinec- ŽC 2008 1.465 Žiškovec (D 209) LoKALNE CESTE Merhatovec (LC LC 20017 1.055 20016)-Štrukovec (D 209) Vratišinec (ŽC 2008)- Štrukovec LC 20019 460 (D 209) Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 18/21) Postojeći prometni sustav na području Grada Mursko Središće dio je glavne cestovne mreže Međimurja, a okosnica mu je DC 209 Varaždin (D2) – Nedelišće – Čakovec (D20) – Šenkovec – GP Mursko Središće. Ova prometnica završava stalnim međunarodnim graničnim cestovnim prijelazom I. kategorije Mursko Središće – Petišovci. Kroz područje prolazi i županijska cesta ŽC 2003 GP tzv. Murska magistrala, koja povezuje naselja Murskog areala. 2.1.7.2. Željeznički promet Sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga („Narodne novine“, broj 3/14), područjem Grada Mursko Središće prolazi željeznička pruga od značaja za lokalni promet L101 Čakovec – Mursko Središće – Državna granica – (Lendava). 2.1.7.3. Riječni promet Rijeka Mura nije plovna, ali na području Grada povremeno se koriste dva skelska prijelaza, uglavnom za prevoženje poljoprivrednika na vlasničke posjede s druge strane rijeke. 2.2. dRUšTVENo−PoLITIČKI PoKAZATELJI 2.2.1. Sjedišta upravnih tijela Sjedište Grada Mursko Središće nalazi se na adresi Trg braće Radića 4, 40315 Mursko Središće.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada te prenijetih poslova državne uprave ustrojena su sljedeća upravna tijela: − Upravni odjel za financije, proračun, društvene djelatnosti i socijalnu skrb, − Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove. U svrhu ostvarivanja prava na neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, na području Grada Mursko Središte osnovani su sljedeći mjesni odbori: Mursko Središće, Peklenica, Križovec, Hlapičina, Štrukovec, Sitnice. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik/ca vijeća mjesnog odbora. Trgovačka društva u su/vlasništvu Grada Mursko Središće su: − MURS-EKOM d.o.o. za komunalne usluge i trgovinu, Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 Mursko Središće. Ostala tijela javne vlasti na području Grada Mursko Središće su: − Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Trg međimurske prirode 1, Križovec, 40315 Mursko Središće, − Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Čakovec – Ispostava Mursko Središće, Frankopanska 7, 40315 Mursko Središće, Stranica 4500 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. − Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Ispostava Mursko Središće, Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 Mursko Središće, − Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije – Ispostava Mursko Središće, Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 Mursko Središće, − Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Međimurske županije – Matični ured Mursko Središće, Trg bana Josipa Jelačića 10, 40315 Mursko Središće, − Financijska agencija – Poslovnica Mursko Središće, Trg bana Josipa Jelačića 6, 40315 Mursko Središće, − Porezna uprava, Područni ured Čakovec – Ispostava Mursko Središće, Martinska 3, 40315 Mursko Središće, − Policijska uprava međimurska – PP Mursko Središće, Frankopanska 10, 40315 Mursko Središće.

2.2.2. Zdravstvene ustanove Na području Grada registrirano je ukupno 5.751 zdravstveno osiguranih osoba.1 Zdravstvenu djelatnost na području Grada Mursko Središće obavljaju: − ordinacije opće medicine: • Ordinacija opće/obiteljske medicine Biserka Goričanec, dr. med.spec. obiteljske medicine, Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, • Ordinacija opće/obiteljske medicine Slobodan Oluić, dr. med., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, • Ordinacija opće/obiteljske medicine Mirjana Markobašić, dr. med., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, − ordinacije dentalne medicine: • Ordinacija dentalne medicine Tatjana Čavka, dr. med. dent., Tekstilna ulica 2, 40315 Mursko Središće, • Ordinacija dentalne medicine Izidora Miser, dr. med. dent., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, • Ordinacija dentalne medicine Medina Salihodžić, dr. med. dent., Vladimira Nazora 19, 40315 Mursko Središće, − ljekarne: • Ljekarna Čakovec – Poslovnica Mursko Središće, Trg Bana Jelačića 6, 40315 Mursko Središće, • Ljekarna Bećirović, Frankopanska 20, 40315 Mursko Središće. Na području Grada djeluje Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije – Ispostava Mursko Središće na adresi Josipa Šajnovića bb, 40315 Mursko Središće. 2.2.3. odgojno−obrazovne ustanove 2.2.3.1. Predškolski odgoj Predškolski odgoj i obrazovanje na području Grada provode Dječji vrtić „Maslačak“ s područnim odjelom u Peklenici čiji je osnivač Grad Mursko Središće te 2 vrtića u privatnom vlasništvu „Dječja maštanja“ i „Pahuljica“.

2.2.3.2. osnovnoškolsko obrazovanje U okviru osnovnoškolskog obrazovanja na području Grada Mursko Središće djeluje 1 Osnovna škola, matična u Murskom Središću te 2 područne u Peklenici i Hlapičini. 2.2.3.3. Kapaciteti za zbrinjavanje Zbrinjavanje građana na području Grada Mursko Središće provodit će se u Sportskoj dvorani Osnovne škole Mursko Središće (kapaciteta 200 osoba). 2.2.4. Broj domaćinstava Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Mursko Središće broji ukupno 1.933 kućanstava. U odnosu na prethodni Popis stanovništva iz 2001. godine kada je bilo evidentirano 1.986 kućanstava, bilježi se smanjenje broja kućanstava za 2,67%. 2.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu Na području Grada Mursko Središće evidentirano je 1.555 obiteljskih te 378 neobiteljskih kućanstava. Prosječan broj osoba u kućanstvu je 3,24. Od obiteljskih kućanstava najbrojnija su kućanstva sa 4 člana (20,12%). Tablica 5. Broj članova obitelji po domaćinstvu PRIVATNA KU o ćANSTVA biteljska kućanstva po broju članova Neobiteljska kućanstva 2 3 4 5 6 7 387 369 389 218 109 42 UKUPN 8 9 10 11 i više samačka višečlana 22 7 7 5 351 27 o: 1.933 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godina 2.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina1 Prema podacima navedenim u Popisu stanovništva 2011. godine, na području Grada Mursko Središće evidentirano je 2.258 stambenih objekata od čega je 1.911 stanova za stalno stanovanje, dok ostatak stambenih jedinica otpada na objekte za odmor, stanove u kojima se odvija djelatnost, privremeno nenastanjene objekte te napuštene stanove.

1 HZZO, stanje na dan 05. listopada 2020. Podjela objekata po kategoriji gradnje: I. zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža; II. zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama (od 1945- tih do 1960-tih godina); III. armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas), 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4501 IV. zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas); V. skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas). Podaci za područje Mursko Središće koji bi klasificirali sve izgrađene stambene objekte prema navedenoj podjeli još ne postoje. Kako bi se dobio približan postotni udio stambenih objekata po pojedinim tipovima, korišteni su podaci o vremenu gradnje građevina na području Republike Hrvatske, prema Popisu stanovništva iz 2011. Dakle, koriste se sljedeće aproksimacije za raspodjelu objekata po kategorijama gradnje: − 40% zidane zgrade Tip I, − 40% zidane zgrade s armiranobetonskim serklažama Tip II, − 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III, − 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV, − 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V. 2.3. EKoNoMSKo−PoLITIČKI PoKAZATELJI 2.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja Kod poduzetnika na području Grada Mursko Središće u 2019. godini bilo je zaposleno ukupno 1.204 radnika.2 Najveći broj radnika zapošljava tvrtka NEORES d.o.o. za proizvodnju tekstilnih i medicinskih proizvoda (209)3.

2.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada Broj stanovnika koji primaju socijalnu, mirovinsku i sličnu naknadu na području Grada Mursko Središće prikazan je u sljedećoj tablici. Tablica 6. Vrste i broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada BRoJ R.BR. VRSTA NAKNAdE PRIMATELJA 1. Starosna mirovina 760 2. Ostale mirovine 662 3. Socijalne naknade 444 4. Povremena potpora drugih 52 UKUPNo: 1.918 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. 2 Informacija o stanju i kretanjima međimurskog gospodarstva u 2019., Međimurska županija, Upravni odjel za gospodarske djelatnosti, studeni 2019. godina 3 Hrvatska gospodarska komora (GFI 2019) Na području Grada djeluje Centar za socijalnu skrb Čakovec – Podružnica Mursko Središće. Od ustanova socijalne skrbi za starije osobe na području Grada Mursko Središće djeluje: − Dom za starije i nemoćne osobe “Japa”, Frankopanska 18 a, 40315 Mursko Središće, − Dom za starije i nemoćne osobe “Stubičar”, Kolodvorska 32,40315 Mursko Središće. 2.3.3. Proračun Proračun je temeljni financijski dokument jedinice regionalne (područne) samouprave. Sadrži sve planirane prihode i primitke, kao i rashode i izdatke jedne proračunske godine te predstavlja instrument ostvarenja zacrtanih ciljeva. Proračun Grada Mursko Središće za 2021. godinu donesen je u visini od 28.701.000,00 kuna. 2.3.4. gospodarske grane Prema indeksu razvijenosti, Grad Mursko Središće svrstava se u V. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti Grada iznosi 100,57%.

Na području Grada u 2019. godini poslovalo je 168 poduzetnika te 81 obrtnik.4 Sukladno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti najveći broj subjekata na području Grada Mursko Središće djeluje u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu te djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala. 2.3.5. Velike gospodarske tvrtke Od većih gospodarskih subjekata na području Grada Mursko Središće djeluju: NEORES d.o.o. (proizvodnja rublja), SOBOČAN d.o.o. (proizvodnja namještaja za poslovne i prodajne prostore), PRO TEC TEKSTIL d.o.o. (proizvodnja ostale vanjske odjeće). 2.3.6. Objekti kritične infrastrukture 2.3.6.1. dalekovodi i transformatorske stanice Na području Grada Mursko Središće za distribuciju električne energije zadužena je Elektra Čakovec, koja je nadležna za vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju distribucijskog sustava električne energije. Elektroopskrba područja Grada riješena je izvedbom transformatorskog postrojenja 35/10(29)/0,4 kV koji je lociran južno od naselja Mursko Središće, uz državnu prometnicu D209 prema Čakovcu. Mreže elektroopskrbe su izvedene kao pretežito zračne, te dijelom i podzemne, a električnom energijom se opskrbljuju sva domaćinstva na području Grada. 4 Informacija o stanju i kretanjima međimurskog gospodarstva u 2019., Meðimurska županija, Upravni odjel za gospodarske djelatnosti, studeni 2020. godina Tablica 7. Popis transformatorskih stanica R. šIFRA NAZIV TS MJEST BR. 1. T03 MURSKO SREDIŠĆE Mursko Središće 2. T301 MURSKO SREDIŠĆE 2 Mursko Središće 3. T302 ŠKOLA Mursko Središće INSTALIRANA PRIJENoSNI o TIP SNAgA (kVA) oMJER (kV)

ZIDANA 8,0+8,0 MVA 35/10(20) TOR 400 10(20)/0,4 TOR 630 10(20)10.4 Stranica 4502 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022. 4. T303 KOLODVORSKA Mursko Središće 5. T304 MARTINSKA Mursko Središće 6. T305 GRANIČNI PRIJELAZ Mursko Središće 7. T309 STARA Hlapičina 8. T310 ZDENAC Hlapičina 9. T318 SITNICE Sitnice 10. T322 STARA Peklenica 11. T340 TRATE Križovec 12. T343 BREZJE Peklenica 13. T346 MODEKS Mursko Središće 14. T348 ŠTRUKOVEC 2 Štrukovec 15. T352 MTČ Mursko Središće 16. T357 KRNIŠĆE Peklenica 17. T363 MURAL Mursko Središće 18. T366 BREZJE Mursko Središće 19. T376 KRIŽ0VEC 3 Križovec 20. T538 RADE KONČARA Mursko Središće 21. T557 GMAJNA Hlapičina 22. T560 MURSKO SREDIŠĆE 1 Mursko Središće 23. T673 QUADRO Križovec 24. T696 MURSKO SREDIŠĆE 3 Mursko Središće 25. T746 NASELJE ROMA Sitnice 26. T798 SLATINE Mursko Središće 27. T813 GOSP. ZONA BREZJE Mursko Središće 28. T834 SLATINE 2 Mursko Središće UKUPNo Legenda: TOR – tornjić – zidana KTS – kabelska KTS-I – kabelska, industrijska DTS – betonska, za 2 transformatora MTS – betonska, montažna MKTS – betonska, kompaktna SBTS – stupna, na betonskorn stupu SATS – stupna, aluminijske rešetke TOR 400 10(20)/0,4 TOR 250 10(20)/0,4 KTS 160 10(20)10.4 SBTS 250 10(20)10,4 TOR 160 10(20)/0.4 SATS 50 10(20)/0,4 TOR 160 10(20)/0,4 TOR 100 10(20)10,4 TOR 100 10(20)/0,4 KTS 250 10(20)/0,4 TOR 100 10(20)/0,4 KTS-I 250 10(20)/0.4 TOR 100 10(20)/0.4 KTS-I 630+630 10(20)/0,4 SATS 100 10(20)/0,4 KTS 160 10(20)/0,4 KTS 630 10(20)10,4 KTS 160 10(20)10.4 KTS 630 10(20)/0,4 KTS 630 10(20)/0,4 MKTS 100 10(20)10,4 KTS 100 10(20)10,4 MTS 400 10(20)/0,4 MTS 250 10(20)/0,4 DTS 1.000 10(20)10.4 24.780 Izvor: HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec Tablica 8. Popis 10(20)kV zračnih vodova R.

šIFRA dALEKoVod MJESTo BR. MURSKO SREDIŠĆE – 1. D041 Mursko Središće PLEŠIVICA 2. D053 ODCJEP “ZDENAC Hlapičina 3. 0054 ODCJEPKAPELŠĆAK Hlapičina MURSKO SREDIŠĆE – 4. 0116 Štrukovec ŠTRUKOVEC 5. D117 ODCJEP SITNICE Sitnice MURSKO SREDIŠĆE – 6. D121 Peklenica PEKLENICA 7. D122 ODCJEP BREZJE Mursko Središće 8. D125 ODCJEP KRIŽOVEC 3 Križovec 9. 0720 ODCJEP MIKLAVEC Križovec MURSKO SREDIŠĆE – 10. D220 Mursko Središće ŠTRIGOVA UKUPNo dUŽINA STUP STUP ToČKA (m) dRVENI BEToNSKI ISKoPČENJA 880 0 7 T 696 110 0 1 LR-302 300 0 3 LR-302 3.395 42 5 T 03 110 0 1 LR-322 4.090 0 35 T 03 120 0 2 T 03 1.335 0 11 LR-347 440 0 3 LR-347 3.965 0 33 T 03 14.665 42 101 Izvor: HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4503 Tablica 9. Popis 35kV zračnih vodova R. šIFRA dALEKoVod MJESTo BR. MURSKO SREDIŠĆE – 1. D05 Mursko Središće DEKANOVEC ŠENKOVEC – MURSKO 2. D07 Mursko Središće SREDIŠĆE UKUPNo dUŽINA STUP STUP ToČKA (m) dRVENI BEToNSKI ISKoPČENJA 2.600 13 2 T 03 4.360 23 0 T 05 7.230 36 2 Izvor: HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec Tablica 10. Popis 10(20)kV kabelskih vodova R. šIFRA dALEKoVod BR. DV MURSKO SREDIŠĆE – 1. K129 Štrukovec ŠTRUKOVEC – ŠTRUKOVEC 2 35T MURSKO SREDIŠĆE – MURSKO 2. K130 dUŽINA ToČKA MJESTo VRSTA (m) ISKoPČENJA IPO13A 518 T 03 Mursko Središće XHE49A 425 T 03 SREDIŠĆE 2 3. K131 MURSKO SREDIŠĆE 2 – ŠKOLA Mursko Središće IPO13A 930 T301 4. K133 ŠKOLA – GRANIČNI PRIJELAZ Mursko Središće XHE49A 220 T302 5. K134 ŠKOLA – MARTINSKA Mursko Središće NAKBA 1.095 T302 6. K135 35T MURSKO SREDIŠĆE – MTČ Mursko Središće IP013A 529 T 03 7. K136 MTČ – MODEKS Mursko Središće 1P013A 205 T352 8. K137 STARA – KRNIŠĆE Peklenica 9. K138 KRIŽOVEC 3 -TRATE Križovec 35T MURSKO SREDIŠĆE – DV 10. K175 IP013A 845 T357 IPOI3A 440 T370 Mursko Središće XHP48A 198 T03 MURSKO SREDIŠĆE – ŠTRIGOVA 11. K187 ODCJEP „KRIŽOVEC 3 – KRIŽOVEC 3 Križovec RADE KONČARA – GOSP. ZONA 12. K289 XHP48A 252 LR-347 Mursko Središće XHP48A 805 T538 BREZJE 13. K290 35T MURSKO SREDIŠĆE – SLATINE Mursko Središće XHP48A 1.047 T03 14. K302 ZDENAC – GMAJNA Hlapičina 15. K353 GMAJNA – STARA Hlapičina 16. K355 ODCJEP ZDENAC – ZDENAC Hlapičina 17. K394 MURAL – KOLODVORSKA XHP48A 680 T310 XHE49A 888 T557 XHE49A 790 LR339 Mursko Središće XHE49A 1.230 T3133 DV MURSKO SREDIŠĆE – 18. K395 Peklenica PEKLENICA – KRNIŠĆE GRANIČNI PRIJELAZ – 19. K402 XHE49A 1.300 LR-350 Mursko Središće NAKBA 590 T305 KOLODVORSKA 20. K407 STARA – BREZJE Peklenica 21. K439 TRATE – QUADRO Križovec 35T MURSKO SREDIŠĆE – DV XHE49A 890 T322 XHE49A 340 T340 22. K441 Mursko Središće XHE49A 30 T03 MURSKO SREDIŠĆE – PEKLENICA MURSKO SREDIŠĆE 2 -MURSKO 23. K482 Mursko Središće XHE49A 540 T301 SREDIŠĆE 1 35T MURSKO SREDIŠĆE – MURSKO 24. K485 Mursko Središće XHE49A 410 T03 SREDIŠĆE 3 MURSKO SREDIŠĆE 3 – DV MURSKO 25. K486 Mursko Središće XHE49A 100 T898 SREDIŠĆE – PLEŠIVICA 35T MURSKO SREDIŠĆE – DV 26. K487 Mursko Središće XHE49A 350 T03 MURSKO SREDIŠĆE – ŠTRUKOVEC 27. K574 ŠKOLA – MARTINSKA Mursko Središće XHE49A 1.390 T302 DV MURSKO SREDIŠĆE – 28. K587 Mursko Središće XHE49A 540 LR-323 ŠTRUKOVEC – BRODEC DV MURSKO SREDIŠĆE – 29. K593 Sitnice ŠTRUKOVEC – NASELJE ROMA XHE49A 734 LR-322 Stranica 4504 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022.

R. šIFRA dALEKoVod BR. 30. K594 SLATINE 2 – RADE KONČARA dUŽINA ToČKA MJESTo VRSTA (m) ISKoPČENJA Mursko Središće XHP48A 358 T834 31. K609 GOSP. ZONA BREZJE – MURAL Mursko Središće NA2XS(P)2Y 405 T813 32. K642 SLATINE – SLATINE Mursko Središće NA2XS(F)2Y 90 T798 UKUPNo 18.328 Izvor: HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec Tablica 11. Popis 35kV kabelskih vodova R. šIFRA dALEKoVod BR. DV ŠENKOVEC – MURSKO 1. K05 ToČKA MJESTo VRSTA dUŽINA (m) ISKoPČENJA Mursko Središće XHP48A 100 T 03 SREDIŠĆE – 35T MURSKO SREDIŠĆE 35T MURSKO SREDIŠĆE – DV 2. K06 Mursko Središće XHP48A 41 T 03 MURSKO SREDIŠĆE – DEKANOVEC UKUPNo 141 Izvor: HEP ODS d.o.o. – Elektra Čakovec Ukupan broj potrošača u sustavu elektroopskrbe na području Grada iznosi 1.487 (javna rasvjeta – 15, kućanstvo – 1.250, poduzetništvo – 219, srednji napon – 3). U 2020. godini ukupna potrošnja struje na području Grada Mursko Središće je iznosila 9.197.984 kwh. 2.3.6.2. Energetski sustavi Na području Grada Mursko Središće nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih energetskih sustava odnosno objekata. 2.3.6.3. Plinovodi Svako od naselja Grada Murskog Središća ima izgrađenu mrežu opskrbe prirodnim plinom s ukupno 1.578 korisnika (1.477 kućanstava i 101 pravna osoba)5. Djelatnost opskrbe i distribucije plina na navedenom području obavlja poduzeće Međimurje plin d.o.o. Na području Grada izgrađena je plinska mreža sa sljedećim profilima cijevi i tlakovima: − niskotlačni plinovod (0,1 bara) u ukupnoj duljini 40.835 m: Ø40 – 306, Ø63 – 12.426 m, Ø90 – 7.634 m, Ø110 – 2.038 m, Ø160 – 628 m, NO65 – 2.951 m, NO80 – 5.895 m, NO100 – 3.995 m, NO125 – 3.882 m, NO150 – 1.080 m;

− visokotlačni plinovod (3 bara) u ukupnoj duljini 12.761 m: Ø63 – 526 m, Ø90 – 1.474 m, Ø110 – 631 m, Ø160 – 9.230 m, NO50 – 330 m, NO80 – 570 m. Na srednjetlačnom plinovodu nalazi se 1 razvodno oko, a na niskotlačnom dijelu plinske mreže 10 razvodnih okna. Na plinskoj mreži Grada Murskog Središće smješteno je 21 blokadni ventilna srednjem tlaku i 31 blokadni ventil na niskom tlaku te 20 kondenznih lonaca. Plinovodi su izvedeni čeličnim i PE-HD cijevima. Cijevima protječe prirodni plin u kojem ima 92-96% metana. U sustavu plinovoda, odnosno plinskoj mreži na području Grada Mursko Središće nalazi se 12 mjerno-regulacijskih stanica (MRS). 2.3.6.4. Naftovodi 5 Međimurje plin d.o.o., stanje na dan 22. veljače 2021. godine Područjem Grada Mursko Središće, točnije prostorom između naselja Križovec i Peklenica prolazi dio Jadranskog naftovoda (JANAF), a međunarodni magistralni vod podzemni je i nastavlja se kroz Republiku Sloveniju. Ukupna duljina naftovoda kroz područje je 3.300 m. 2.3.6.5. Vodoopskrba i odvodnja Sustavom vodoopskrbe u Međimurskoj županiji pa tako i na području Grada Mursko Središće, upravljaju Međimurske vode d.o.o., u vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave Međimurske županije. Područje Grada opskrbljuje se pitkom vodom iz vodocrpilišta Nedelišće. Područje Grada potpada pod dvije od ukupno tri vodoopskrbne zone koje se napajaju iz navedenog vodocrpilišta. Mursko Središće i Štrukovec se nalaze u III zoni, koje se opskrbljuje preko vodospreme na Mohokosu, kapaciteta 750 m3, a područje Peklenica se nalazi u II vodoopskrbnoj zoni i vezano je na sustav Grada Čakovca.

Sva naselja priključena su na javni vodovodni distributivni sustav. Ukupni broj korisnika u sustavu vodoopskrbe na području Grada iznosi 1.969 (kućanstva – 1.815, gospodarstvo – 154).6 Cjeloviti projektirani sustavi odvodnje otpadnih voda tek se planiraju izvesti na području Grada, a trenutno postoje interni za naselja s taložnicama bez pročistača i odlivom u rijeku Muru. Navedeni interni sustav djelomično služi i za oborinske vode, a iste se prvenstveno uključuju u sustav uređenih kanala za odvodnju prema rijeci. 2.3.6.6. Telekomunikacije Telekomunikacijski promet na području Grada Mursko Središće odvija se u javnim komunikacijama u nepokretnoj mreži, javnim komunikacijama u pokretnoj mreži i u sustavu radiokomunikacija. 2.3.6.7. Hrana Na području Grada postoje ugostiteljski objekti, trgovački lanci te manje prodavaonice u kojima se stanovništvo snabdijeva prehrambenim proizvodima. 6 Međimurske vode d.o.o., stanje na dan 20. siječanj 2021. godine 31. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4505 2.3.6.8. Pošta i financijske usluge Na području Grada Mursko Središće nalaze se poslovnice Privredne banke Zagreb d.d. i Splitske banke d.d. Poštanski promet organizira i obavlja ‘’Hrvatska pošta” d.d., putem poštanskog ureda 40315 Mursko Središće. 2.3.6.9. Promet Prometna infrastruktura na području Grada opisana je u Poglavlju 2.1.7. ove Procjene. 2.3.6.10. Mostovi, vijadukti i tuneli Na području Grada nalazi se armirano-betonski most kao granični međudržavni objekt dvosmjerne komunikacije, dužine 142 metra, te u neposrednoj blizini jednokolosiječni željeznički most. Za prijelaz preko rijeke Mure izgrađena su 2 skelska prijelaza.

2.3.6.11. Zdravstvo Zdravstveni kapaciteti Grada navedeni su u Poglavlju 2.2.2 ove Procjene. 2.3.6.12. Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari Popis pravnih osoba na području Grada koje se bave proizvodnjom, skladištenjem i prijevozom opasnih tvari prikazano je u Poglavlju 6.8. ove Procjene. 2.3.6.13. Nacionalni spomenici i vrijednosti Nacionalni spomenici i kulturna baština obrađeni su u Poglavlju 2.4.2 ove Procjene. 2.4. PRIRodNo-KULTURNI PoKAZATELJI 2.4.1. Zaštićena područja Temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13), na području Grada Murskog Središća definirano je područje Regionalnog parka Mura-Drava kao zaštićena prirodna baština ukupne površine 945,0 ha. Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 124/13, 105/15), na području Grada nalaze se i područja koja su sastavni dio nacionalne ekološke mreže NATURA 2000 i to područja za divlje svojte i stanišne tipove (POVS) “HR2000364 Mura” i “HR2001346 Međimurje”. 2.4.2. Kulturna baština Kulturnu baštinu na području Grada Murskog Središća čine uglavnom sakralni objekti uz nekoliko arheoloških lokaliteta, a na području su evidentirana i 2 nepokretna kulturna dobra koja su upisana u Registar kulturnih dobara RH. Tablica 12. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH VRSTA oZNAKA MJESTo NAZIV KULTURNog doBRA Crkva Marije Mursko Nepokretna Z – 2619 Kraljice i sv. Središće pojedinačna Ladislava Majur Feštić, Nepokretna Z – 1124 Štrukovec Štrukovec bb pojedinačna Izvor: Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture Područja arheoloških nalazišta na području Grada navedena su u nastavnoj tablici.

Tablica 13. Područja arheoloških nalazišta NASELJE ARHEoLošKA NALAZIšTA „Most“ – cestovni most na Muri za Lendavu – još neistraženo nalazište latenske kulture i Mursko antičko nalazište Središće „Seča“ – lokalitet istočno od benzinske postaje u Murskom Središću, još neistraženo nalazište iz brončanog doba “Rudnik“ - prethistorijski arheološki lokalitet s nalazima iz kasnog brončanog doba i starijeg željeznog doba iz 13. st. p.n.e., nalazi se jugoistočno od naselja Peklenica U južnom dijelu naselja, na cesti prema Vratišincu, kod kućnog broja 68 (stari), odnosno u Čakovečkoj 47 (novi) je 1992. godine, nalaz kasnocarskog antičkog novca iz 4. st. „Novi dvori“ – nalazište iz 13.- 14. st. n.e. - terasasto uzvišenje, cca 2,0 km istočno od naselja Hlapičina. Hlapičina Područje istočnog dijela naselja i istočno od naselja, dio šireg antičkog arheološkog područja uz Muru od Čestijanca do Murskog Središća Izvor: PPUG Mursko Središće Evidentirane pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima na području Grada navedene su u nastavnoj tablici. Tablica 14. Evidentirane građevine i graditeljski sklopovi s povijesno vrijednim stilskim obilježjima NASELJE SAKRALNE I JAVNE gRAĐEVINE Kapela Majke Božje u ul. M. Gupca iz 1936. godine Grupa pilova na Trgu braće Radić Mursko Kip Svetog Ivana Nepomuka u parku u Središće središtu grada Spomenik rudaru u parku u središtu grada Stara škola u središtu Murskog Središća, danas dječji vrtić Poklonac sv Trojstva na izlazu iz Hlapičine prema Sv. Martinu na Muri Hlapičina Neogotička Kapela Svetog Križa u Hlapičini iz 1912. godine Kapela sv. Križa u starom dijelu naselja Križovec Raspelo na raskrižju prema groblju u Križovcu Pil u središtu Peklenice, na križanju ŽC 2003 i ŽC 2008 Kapela sv. Marije Kraljice sv. Krunice u Peklenica središtu Peklenice Kameno raspelo u sjeverozapadnom dijelu naselja, ulični niz ŽC 2003 Stranica 4506 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. listopada 2022.

Raspelo prema cesti za Selnicu iz 1847. godine Štrukovec Pil kod Štrukovca – pieta, na skretanju prema Merhatovcu Kapela Majke Božje Škapularske TRAdICIJSKA ARHITEKTURA – STAMBENo-goSPodARSKI SKLoPoVI Dio očuvane strukture uličnog poteza s početka 20. stoljeća u ulici Matije Gupca u Mursko Murskom Središću, neposredno uz kapelu Središće Majke božje iz 1936, u Murskom Središću, i to kućni brojevi: 54, 2 (odnosno 64), 74, 76, 89,91, 93, 95, 101, 105 i 107 Gospodarske zgrade majura Novi dvori Pojedinačni stambeno- gospodarski sklop k.br Hlapičina 106. u Hlapičini Čestice vinograda s podrumima izvedenim u zemlji, u sjeveroistočnom dijelu Hlapičine Dio očuvane strukture uličnog poteza s Križovec početka 20. st. (kbr. 93, 94,112, 113, 114 i 115) Izvor: PPUG Mursko Središće 2.5. PoVIJESNI PoKAZATELJI Povijesni pokazatelji temeljeni su na prijašnjim događajima, odnosno prijetnjama koje su zadesile područje Grada te nanijele značajne materijalne i novčane štete. 2.5.1. Prijašnji događaji Prema dostupnim podacima, prirodne nepogode na području Grada Mursko Središće u posljednjih 20 godina proglašene su uslijed sljedećih ugroza: tuča, suša, poplava i mraz. 2.5.2. štete uslijed prijašnjih događaja Materijalne šteta u slučaju prirodnih nepogoda proglašenih u proteklih 20 godina na području Grada Mursko Središće prikazane su u sljedećoj tablici: Tablica 15. Materijalne štete uslijed prirodnih nepogoda u posljednjih 20 godina PRIRodNA IZNoS šTETE godINA NEPogodA -kn- 2009. TUČA 9.432.601,00 2011. SUŠA 4.087.956,30 2012. SUŠA 4.326.534,40 2014. POPLAVA 200.400,00 2015. TUČA 738.150,32 2016. MRAZ 722.557,00 2017. MRAZ 3.305.717,00 Izvor: Plan djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu 2.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koje su uzrokovale štetu Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Suša se na području Grada javlja povremeno i izaziva štete najviše na poljoprivrednim kulturama, isključivo zbog nedostataka padalina u dugim periodima. Bogatstvo vodotoka rijeka Mure te kanala i potoka, ali i bogatstvo podzemnih voda na području Grada Mursko Središće, daje velike mogućnosti za navodnjavanje, ali se isto ne primjenjuje uglavnom zbog usitnjenosti i neorganiziranosti poljoprivrednih gospodarstava. Tuča se često javlja na području Grada i izaziva velike štete, osobito na ratarskim kulturama i trajnim nasadima. Uspostavljeni sustav obrane raketama i prizemnim generatorima upitne je djelotvornosti, a povremeno se nadopunjava uporabom zrakoplovnih generatora. Obrana je limitirana i graničnim područjem. Najugroženiji sadržaji na predmetnom području su voćnjaci, a posebno se ulaže i potiče u zaštitu izgradnjom sustava zaštitnih mreža od tuče. Potrebno je izbjegavati izgradnju nasada i građevina osjetljivih na kišu i tuču te poticati njihovo osiguranje. Osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu potrebno je preventivno zaštititi od ugroze. 2.6. PoKAZATELJI oPERATIVNE SPoSoBNoSTI 2.6.1. Popis operativnih snaga Operativne snage sustava civilne zaštite su svi prikladni i raspoloživi resursi operativnih snaga koji su namijenjeni provođenju mjera civilne zaštite.

Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na području Grada Mursko Središće provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite: − Stožer civilne zaštite, − Vatrogasna zajednica Grada Mursko Središće i općina Selnica – Sveti Martin na Muri i Vratišinec, − Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec – Podružnica Mursko Središće, − HGSS – Stanica Čakovec, − Postrojba civilne zaštite opće namjene, − Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, − Koordinatori na lokaciji, − Pravne osobe u sustavu civilne zaštite, − Udruge. Operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa su temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite koje posjeduju spremnost na žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. 3. IdENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA Identifikacija prijetnji prvi je korak u izradi Procjene rizika. Prilikom identifikacije prijetnji odredit će se prijetnje koje se pojavljuju na području Grada Mursko Središće te na što i na koji način mogu negativno/štetno utjecati. Identificirane prijetnje na području Grada Mursko Središće u skladu s identificiranim i obrađenim prijetnjama i rizicima iz Smjernica za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije. Obradit će se visoki i vrlo visoki rizici koji se Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku vezuju uz područje Međimurske županije (potres, poplave, epidemije i pandemije, ekstremne temperature, 31. listopada 2022.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 4507 klizišta). Pored prethodno navedenih, obradit će se i drugi na nacionalnoj razini identificirani rizici, a koji su od značaja za područje Grada. 3.1 PoPIS IdENTIFICIRANIH PRIJETNJI Identifikacija prijetnji prikazana je u nastavnoj tablici, koja ujedno služi i kao registar rizika. Registar rizika dio je Smjernica R. KRATAK oPIS PRIJETNJA d BR. SCENARIJA VRIJE za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije. Rizici navedeni pod točkama 1.-5. su rizici koji su određeni na Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku vezuju uz područje Međimurske županije, odnosno za područje Grada Mursko Središće. Tablica 16. Registar rizika Grada Mursko Središće UTJECAJ NA PREVENTIVNE MJERE RUšTVENE MJERE odgoVoRA dNoSTI Protupotresno Potresi mogu uzrokovati Potres je elementarna projektiranje i građenje oštećenje stambenih nepogoda uzrokovana građevina sukladno građevina, industrijske i prirodnim događajem Uzbunjivanje i odgovarajućim komunalne infrastrukture, koji je vjerojatno najveći obavješćivanje, tehničkim propisima probleme u komunikaciji, uzrok stradavanja ljudi evakuacija, i hrvatskim/ neprotočne prometnice, i uništenja materijalnih PoTRES zbrinjavanje, europskim normama. 1. određen broj povrijeđenih dobara. Potresi su sklanjanje, Izgradnja sustava i poginulih na što se veže i uzrok katastrofa koje spašavanje, ranog upozoravanja. nedovoljan broj kapaciteta karakterizira brz pružanje prve Edukacija i za zbrinjavanje ozlijeđenih, nastanak, događaju se pomoći.