Arhiva › 2022. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Selnica · 27. svibnja 2022. · KLASA 110-01/22-01/01 · URBROJ 2109/12-01-22-2

Odluka o donošenju V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1986

Članak 60.

(3) Za veće višejedinične zgrade s više od 10 stanova: - potrebno je osigurati sve uvjete kao i za višejedinične zgrade do 10 stanova utvrđene u prethodnom stavku - obavezno je za najmanje 50% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita zgrade i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u prizemlju, suterenu i/ili podrumu zgrade - pojedinačni garažni prostori s vlastitim ulazom izvana nisu dozvoljeni. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja

Članak 61.

Članak 61.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja na području Općine su površine: - gospodarske namjene: - proizvodne /oznaka I/: - „Gospodarska zona uz DC 209“ - ugostiteljsko – turističke: - Turistička zona „Merhatovec“ /oznaka T/ - Kamp uz retenciju „Selnica“ /oznaka T3/ - zona vikend izgradnje /oznaka VZ/ - sportsko – rekreacijske namjene: - izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/.
(2) Unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja mogu se, osim namjene specifično utvrđene za svako izdvojeno građevinsko područje, formirati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju za potrebe pojedinog izdvojenog građevinskog područja, kao što su trgovi, parkovi, otvorena parkirališta, građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično), čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) i kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(3) Specifični uvjeti namjene površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za svaku zasebnu izdvojenu zonu utvrđuju se prema ovom poglavlju. 2.3.1.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene 2.3.1.1.1. Izdvojena gospodarska, proizvodna zona /oznaka I/ - „Gospodarska zona uz DC 209“.

Članak 62.

Članak 62.
(1) Izdvojena gospodarska, proizvodna zona utvrđena kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je „Gospodarska zona uz DC 209“.
(2) Unutar „Gospodarske zone uz DC 209“: - prema uvjetima poglavlja 3.3.5. „Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije“, moguće je smjestiti komercijalne sunčane elektrane (SE), instalirane snage do 10 MW - predviđen je prostor za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom za općinsku razinu, utvrđen prema odgovarajućim propisima o gospodarenju otpadom, sukladno poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“ - predviđen je prostor za smještaj deponije viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu, sukladno posebnom propisu.
(3) Prema svim ostalim osobinama izdvojeno građevinsko područje izvan naselja „Gospodarske zone uz DC 209“ po svemu je identično funkcionalnoj zoni gospodarske, proizvodne namjene u naselju, te se na ovu zonu primjenjuju isti uvjeti uređenja prostora i gradnje utvrđeni za funkcionalnu zonu gospodarske, proizvodne namjene u naselju.
(4) Uređenje zone i provedba zahvata unutar zone provode se prema odgovarajućem prostornom planu užega područja. 2.3.1.1.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja, gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene: 2.3.1.1.2.1. Turistička zona „Merhatovec“ /oznaka T/

Članak 63.

Članak 63.
(1) Uređenje Turističke zone „Merhatovec“ proizlazi iz mogućeg iskorištavanja geotermalne vode u balneološke svrhe, temeljem čega je u okviru zone moguće uređenje rekreativno-turističkog kompleksa sa smještajnim i kupališnim sadržajem.
(2) Unutar zone moguće je formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost prilaza vozilom hitnih intervencija.
(3) Maksimalni kapacitet turističkog naselja dodatno se određuje s ukupnim dozvoljenim koeficijentom izgrađenosti zone kig=0,3 i obavezom uređenja najmanje 30% ukupne površine zone kao zelenih, parkovno uređenih površina.
(4) Organizaciju područja turističke namjene, međuodnos, gabarite i oblikovanje građevina, treba prilagoditi tradicijskim obilježjima izgradnje u naselju Merhatovec, pri čemu se etažnost građevina ograničava na 4 etaže (E=Po+P+1K+Pk), a visina vijenca na 7,0 m, uz izuzetak bazenskog kompleksa, koji može imati veću visinu i gabarite.
(5) Koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4. 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1987
(6) Postojeća neaktivna bušotina ugljikovodika (Mer-1) predviđena je za sanaciju, ali se u slučaju potrebe može reaktivirati u namjeni koja je kompatibilna s namjenom turističke zone.
(7) Uređenje zone i provedba zahvata unutar zone provode se prema odgovarajućem prostornom planu užega područja.
(8) Uvjeti iz poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“ koji se odnose na uređenje, oblikovanje i druge tehničke parametre gradnje, smatraju se smjernicama za izradu plana uređenja užega područja Turističke zone „Merhatovec“.

Članak 63.

(9) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.1.2.2. Kamp uz retenciju „Selnica“ /oznaka T3/
Članak 64.
(1) Izdvojeno građevinsko područje za kamp uz retenciju Selnica /oznaka T3/ predviđa se urediti temeljem projekta cjelovitog područja u gospodarskoj, turističkoj funkciji uređenja kampa s pratećim sadržajima.
(2) Etažnost zgrada unutar područja se utvrđuje s prizemljem (E=P), a visina (vijenca) s najviše 3,80 m.
(3) Oblikovanje zgrada i otvorenih površina treba prilagoditi ambijentu prostora.
(4) Zabranjena je postava metalnih kontejnera kao supstitucija za zgrade.
(5) Unutar područja je moguće: - uređivati šetnice i pozicije za ribiče od prirodnih materijala – drva, zemlje i slično, - postavljati klupe i stolove, isključivo od drveta - postaviti igralište za djecu i manja sportska igrališta.
(6) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolne pristupe unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(7) Krajobrazno uređenje obvezno je primjenom autohtonih vrsta.
(8) Najmanje 60% ukupne tlocrtne površine zone (izdvojenog građevinskog područja izvan naselja) treba biti pejsažno uređeno (zatečene prirodne cjeline ili planirani krajobrazni elementi u skladu sa zatečenim prirodnim obilježjima).
(9) Odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda i oborinskih voda izdvojenog građevinskog područja za kamp potrebno je riješiti cjelovito za ukupno izdvojeno područje na način da se predvidi priključenje instalacija otpadnih voda na sustav „Aglomeracija Mursko Središće“ i zbrinjavanje oborinskih voda na mjestu nastanka, sukladno odgovarajućem propisu kojim se utvrđuju granične vrijednosti emisija otpadnih voda u otvorene vodotoke i neposredno u okoliš.

Članak 64.

(10) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“, a dodatno se utvrđuju primjenom posebnog propisa kojim se utvrđuje sadržaj i kategorizacija turističkog objekta - kamp.
(11) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.1.3. Zona vikend izgradnje /oznaka VZ/
Članak 65.
(1) Zona vikend izgradnje /oznaka VZ/ utvrđena je kao veći prostorni kompleks na području naselja Donji Koncovčak, niske građevinske gustoće i kompleksne namjene u funkciji: - pretežito rekreativne, a u manjem dijelu komercijalne poljoprivredne proizvodnje uglavnom uzgoja trajnih nasada – vinograda, voćnjaka, te pčelarstva - povremenog boravka - turističkih djelatnosti koja se baziraju na korištenju osobitosti krajolika i lokalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda.
(2) Zona vikend izgradnje nema intenciju razvoja na način da se u funkcijama i komunalnoj uređenosti izjednače s područjima naselja, transformacija u turističko područje se predviđa kroz duži vremenski period, a osnovna funkcija zone je i nadalje primarna biljna poljoprivredna proizvodnja – vinogradi i voćnjaci.
(3) Unutar zone vikend izgradnje dozvoljava se gradnja klijeti – odnosno građevina koje integriraju gospodarsku funkciju u smislu održavanja trajnih nasada i funkciju povremenog boravka.
(4) Unutar zone vikend izgradnje dozvoljava se prenamjena klijeti u smještajni turistički sadržaj i gradnja novih smještajnih turističkih sadržaja u zgradama za povremeni boravak.

Članak 65.

(5) Minimalna veličina građevne čestice za gradnju građevina iz prethodna dva stavka je 10,0 m širine i 15,0 m dubine, što predstavlja građevinski dio posjeda, a na nju se treba direktno nastavljati rodni trajni nasad - voćnjak ili vinograd minimalne površine od 1000,0 m2, koji se ne smije cijepati za druge namjene.
(6) Udaljenost građevine od osi prilaza koji se koristi kao javni put ne može biti manja od 5,0 m niti veća od 30,0 m.
(7) Građevina se treba oblikovati kao prizemnica s podrumom i mogućnošću uređenja potkrovlja za boravak, visina vijenca građevina se ograničava na 3,2 m, a krov treba biti kosi s nagibom od najmanje 20° i najviše 45°.
(8) Ukoliko je veličina čestice vinograda ili voćnjaka veća od 2,0 ha unutar zone vikend izgradnje može se graditi kompleks poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje prema uvjetima iz poglavlja 3.3.2.1.1. „Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva“.
(9) Unutar zone vikend izgradnje ne mogu se graditi građevine za uzgoj životinja, koje bi po čestici prelazile 90,0 m2 tlocrtne neto površine, sportska igrališta, niti zatvoreni, odnosno otvoreni bazeni.
(10) Ostali opći uvjeti gradnje određuju se prema poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“. 2.3.1.2. Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene 2.3.1.2.1. Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Postojeće, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja – zona za lovstvo na kat.čest.br. 4408 i 4412/1, obje k.o. Stranica 1988 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022. Selnica /oznaka R6/ namijenjena je formiranju građevnih čestica i gradnji lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina, postavu opreme i uređenje drugih površina iz djelatnosti lovstva, te u funkciji lovačkih udruga.
(2) Prateće djelatnosti unutar pojedine zone mogu biti pružanje smještajnih turističkih i/ili ugostiteljskih usluga.
(3) Unutar zone za lovstvo može se, sukladno lovnogospodarskoj osnovi: - graditi, odnosno rekonstruirati lovački dom s ili bez pratećih ugostiteljskih i smještajnih turističkih sadržaja u funkciji lovstva - graditi lovnogospodarski i lovnotehnički objekti - urediti lovačka streljana, ukoliko njena orijentacija i udaljenost odgovara posebnom propisu u odnosu na naselje - urediti lovačke remize - graditi drugi objekti i uređivati druge površine predviđene lovnogospodarskom osnovom.
(4) Unutar zone za lovstvo ne mogu se graditi stambene građevine, unositi neautohtone biljne i životinjske vrste, osim: - neautohtonih životinjskih vrsta koje se prema posebnim propisima iz područja lovstva smatraju divljači koja obitava na teritoriju Republike Hrvatske - neautohtonih životinjskih vrsta ako se drže u sklopu manjeg zoološkog vrta, organiziranog prema posebnim propisima za takvu djelatnost.
(5) Ukoliko unutar zone postoji šuma ili šumsko zemljište, projektnim rješenjem je potrebno voditi računa da se takve površine što je više moguće zadrže, a gradnju po mogućnosti smjestiti izvan njih.

Članak 66.

(6) Najmanje 60% ukupne tlocrtne površine zone (izdvojenog građevinskog područja izvan naselja) treba biti pejsažno uređeno (zatečene prirodne cjeline ili planirani krajobrazni elementi u skladu sa zatečenim prirodnim obilježjima).
(7) Najviše 10% ukupne tlocrtne površine zone (izdvojenog građevinskog područja izvan naselja) može biti zauzeto gradnjom, u što se uračunavaju građevine visokogradnje i niskogradnje.
(8) Unutar zone moguće je formirati jednu građevnu česticu ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost kolnog prilaza.
(9) Koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4.
(10) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=3/Po+P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 3,8 m.
(11) Ukoliko se unutar područja predviđa više sadržaja, potrebno je predvidjeti gradnju u međusobno usklađenom arhitektonskom kompleksu od više zgrada, koje mogu biti smještene na istoj ili na više zasebnih građevnih čestica.
(12) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni okolišu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(13) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolne pristupe unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.

Članak 66.

(14) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(15) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja
Članak 67.
(1) Površine izvan građevinskih područja mogu se koristiti samo u skladu s namjenom utvrđenom prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ i sukladno posebnim propisima za pojedinu namjenu.
(2) Lokacije evidentiranih postojećih poljoprivrednih gospodarstava izgrađenih izvan naselja označene su točkasto /oznaka PG/ na kartografskim prikazima iz grupe 4. „Građevinska područja naselja“.
(3) Gradnja i druge vrste zahvata u funkciji pojedinih gospodarskih djelatnosti na površinama izvan građevinskih područja moguća je samo ukoliko je isto predviđeno poglavljem 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i lovstva, turizma, rudarstva, komunalnih djelatnosti i energetike.
(4) Druga gradnja, na površinama izvan građevinskih područja nije dozvoljena, osim: - rekonstrukcije postojećih i nove gradnje linijskih (podzemnih i nadzemnih) i drugih građevina infrastrukturnih sustava (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), za koje se u narednom planskom razdoblju može pojaviti potreba izgradnje izvan građevinskih područja, a za koje površine nisu specifično utvrđene Prostornim planom - rekonstrukcija tradicijskog mlina na vodeni pogon na izvornoj lokaciji u Gornjem Zebancu u ugostiteljskoturističkoj namjeni - gradnja malih sakralnih objekata, kao što su poklonci i raspela moguća je uz križanja poljskih i šumskih putova - poljski i šumski putovi i staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje i šumarstva, mogu se urediti za rekreativne aktivnosti čije obavljanje nema dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, pješačenje, biciklizam, jahanje i slično).

Članak 67.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GoSPoDARSKIH DJELATNoSTI 3.1. oPćI UVJETI ZA GoSPoDARSKE DJELATNoSTI
Članak 68.
(1) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je osigurati: - primjenu temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - odgovarajući parkirališno-garažni prostor i primjenu ograničenja u odnosu na javne ceste prema poglavlju 5.2. „Prometni sustav“ - primjenu odredbi postupanja s otpadom prema poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“ 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1989 - primjenu mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8 „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
(2) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih proizvodnih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima namjene građevinskog područja ili namjene površina izvan građevinskih područja, do izmještanja na primjereniju lokaciju legalno izgrađene, odnosno ozakonjene građevine mogu se i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da se ne povećava kapacitet proizvodnje.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Proizvodne i poslovne gospodarske djelatnosti potrebno što je više moguće, usmjeravati u odgovarajuće gospodarske zone – proizvodne /oznaka I/ ili poslovne /oznaka K/ smještene unutar građevinski područja, pri čemu se uvjeti provedbe zahvata utvrđuju prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
(2) Mogućnost smještaja pojedinih gospodarskih djelatnosti u drugim funkcionalnim zonama u naseljima utvrđuje se ovisno o sadržajima dozvoljenim za svaku pojedinu funkcionalnu zonu, a uvjeti smještaja i oblikovanja dozvoljenih građevina gospodarskih djelatnosti utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se u zoni javne i društvene namjene radi o kompleksu koji sadrži kombinaciju društvenih i gospodarskih djelatnosti, uvjeti smještaja i oblikovanja utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“.
(4) Bazične rudarske i šumarske djelatnosti, kao ni komercijalna proizvodnja energije primjenom klasičnih energenata unutar građevinskih područja naselja nisu dozvoljeni.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Izvan građevinskih područja se gospodarske djelatnosti smještaju ovisno o specifičnostima pojedinih gospodarskih djelatnosti kao što su šumarstvo, lovstvo, poljoprivreda i druge. 3.2. UVJETI PRoVEDBE ZAHVATA U GoSPoDARSKIM, PRoIZVoDNIM I PoSLoVNIM ZoNAMA
Članak 71.
(1) Vrste djelatnosti koje se mogu smještavati unutar gospodarskih, proizvodnih i poslovnih zona u građevinskim područjima naselja, određene su poglavljem 2.2.1.2. „Zone gospodarske namjene: proizvodna /oznaka I/; poslovna /oznaka K/“.
(2) Prema istim uvjetima kao i za gospodarske, proizvodne zone unutar građevinskih područja naselja smještaju se i djelatnosti unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja „Gospodarska zona uz DC 209“ /oznaka I/, pri čemu se uvjeti utvrđuju kao smjernica za izradu urbanističkog plana uređenja predmetne zone.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/ ili unutar gospodarske, poslovne zone /oznaka K/ može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili arhitektonski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina.
(2) Ukoliko se gradi arhitektonski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(3) Ukoliko je u pojedinoj gospodarskoj zoni, ovisno o namjeni zone, predviđena mogućnost gradnje stana za domara, isti se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).

Članak 73.

Članak 73.
(1) Najmanja površina pojedinačne građevne čestice gospodarske namjene, koja se formira unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone određuje se s 2.500,0 m2, a najmanja širina građevne čestice s 28,0 m.
Članak 74.
(1) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije (ulice ili kolnog prilaza), osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene neposredno uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(2) Građevine i prostore za obavljanje djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem treba odmaknuti: - djelatnosti iz Grupe 1 (većeg negativnog utjecaja) najmanje 20,0 m od međa građevnih čestica u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i zonama javne i društvene namjene /oznaka D/ - djelatnosti iz Grupe 2 (manjeg negativnog utjecaja) najmanje 10,0 m od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.
(3) Udaljenosti utvrđene prethodnim stavkom mogu biti manje ukoliko:

Članak 74.

- se dogradnja gospodarske građevine s manjom postojećom udaljenosti vrši u smjeru suprotnom od stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja - se dogradnja gospodarske građevine vrši u smjeru stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja, Stranica 1990 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022. ali se time postiže udaljenost dograđenog dijela gospodarske građevine od stambenih i drugih prostora za stacionarni smještaj na susjednim česticama veća od 30,0 m, te se dijelovi gospodarske građevine orijentirani prema stambenim prostorima oblikuju izvedbom pune plohe zida ili panelima zatvorene nadstrešnice.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone može najviše iznositi: - za građevne čestice površine do 1,0 ha kig = 0,4 - za građevne čestice površine iznad 1,0 ha kig = 0,6.
(2) U slučaju rekonstrukcije građevina na postojećoj građevnoj čestici gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone, čiji koeficijent izgrađenosti prelazi dozvoljeni iz prethodnog stavka, zatečeni koeficijent izgrađenosti se može zadržati uz uvjet da u se u obračun zatečenog koeficijenta izgrađenosti uzimaju samo postojeće legalne građevine.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Visina (vijenca) građevina: - unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka I/ utvrđuje se do 15,0 m - unutar gospodarskih, poslovnih zona /oznaka K/ utvrđuje se do 12,0 m.
(2) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih i specifičnih tipova skladišnih građevina (silosi) ili dijelova pojedinih građevina unutar kompleksa (kranske staze i slično) može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno – tehnološkim procesom, radnim uvjetima prema posebnim propisima ili visinom konstrukcije građevine.
(3) Etažnost građevina može najviše iznositi 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže, odnosno E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk (ili NE).
(4) Iznimno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala s većom visinom smještaju servisni prostori manjih visina kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.
(5) Gradnja komercijalnih visokoregalnih skladišta i sličnih skladišnih građevina, visine iznad utvrđene stavkom 1. ovog članka nije dozvoljena.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Prostor između linije regulacije i građevina moguće je urediti kao otvoreni nenatkriveni parkirališni prostor za osobna vozila i/ili kao reprezentativni park.
(2) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu i/ili na krovu podzemne garaže, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti pojedinačne zelene površine manje od 4,0 m2.
(3) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(4) Otvorena skladišta trebaju biti smještena i oblikovana na način da su zaklonjena od pogleda s ulice i iz drugih prostora na kojima se okuplja ili kreće veći broj ljudi, kao što su trgovi, parkirališta i slično. 3.3. GoSPoDARSKE GRAĐEVINE I ZAHVATI PREMA SPECIFIčNoSTIMA GoSPoDARSKE DJELATNoSTI 3.3.1. Turizam

Članak 78.

Članak 78.
(1) Turistički sadržaji se mogu organizirati kao: - kategorizirani smještajni turistički sadržaji i to kao samostalni turistički sadržaji ili kao dodatna turistička djelatnost domaćinstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - rekreacijski sadržaji u turističkoj funkciji: - sportski tereni i poligoni (tenis igrališta, mountain bike, paint ball i slično) - kupališta i bazeni - adrenalinski parkovi (tereni i konstrukcije za penjanje i visinske sportove, tereni za zip – line i slično) - proširena turistička ponuda: - ugostiteljski sadržaji u turističkoj funkciji - kušaonice i prodavaonice autohtonih proizvoda - interpretacijski centar ili drugi tip edukativnog i/ili galerijskog prostora za promociju lokalne kulture, prirodnih i/ili tradicijskih vrijednosti - druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima.
(2) Posebni uvjeti kojima se utvrđuju sadržaj i način gradnje turističkih sadržaja, kao osnovnih na čestici, utvrđuje se odgovarajućim pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji turističkih objekata.
(3) Posebni uvjeti za turističke sadržaje koji se utvrđuju kao prateća djelatnost, utvrđuju se odgovarajućim pravilnikom ovisno o vrsti osnovnog sadržaja, odnosno prema tome da li se usluge pružaju u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Članak 79.

Članak 79.
(1) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje za potrebe turizma unutar građevinskih područja naselja utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(2) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja turistički sadržaji se smještaju i grade prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1. „Izdvojena građevinska područja izvan naselja“.
(3) Izvan građevinskih područja svi uvjeti uređenja i gradnje u funkciji turizma utvrđeni su poglavljem 3.3.1.2. Turizam izvan građevinskih područja. 3.3.1.1. Turizam unutar građevinskih područja 3.3.1.1.1. Smještajni turistički sadržaji

Članak 80.

Članak 80.
(1) Mogućnost smještaja kategoriziranih turističkih smještajnih sadržaja usklađuje se prema uvjetima namjene i uvjeta gradnje za pojedinu funkcionalnu zonu u naselju, uključujući i uvjet maksimalno dozvoljenog broja zasebnih korisničkih jedinica (ZKJ) po pojedinoj građevnoj čestici. 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1991
(2) Ukoliko se radi o smještajnom turističkom kapacitetu koji se prema posebnom propisu kategorizira kao pružanje usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (sobe za iznajmljivanje i slično) takvi sadržaji se smatraju pratećim uz stambenu namjenu ili kompleks obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
(3) Turistički smještajni oblici u zgradama predviđeni kao osnovni sadržaj na čestici (hotel, motel, pansion, apartmanska zgrada, sobe za iznajmljivanje u turizmu i slično): - mogu se smjestiti unutar građevinskih područja naselja u zonama mješovite namjene /oznaka M1, M2 i M3/ ovisno o uvjetima pojedine navedene zone - u izdvojenom građevinskom području izvan naselja – Turistička zona „Merhatovec“ /oznaka T/, sukladno uvjetima za navedeno izdvojeno građevinsko područje - u izdvojenom građevinskom području izvan naselja – Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/, sukladno uvjetima za navedeno izdvojeno građevinsko područje.
(4) Turistički smještajni oblici u montažnim i privremenim nastambama (kamp, glamping, robinzonski smještaj i slično) mogu se smjestiti: - unutar građevinskih područja naselja u zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i u zoni mješovite, stambeno poslovne namjene /oznaka M2/ samo kao prateći sadržaj uz osnovnu zgradu ugostiteljske i/ili turističke namjene (hotel, pansion, restoran i slično)

Članak 80.

- unutar građevinskih područja naselja u zoni mješovite namjene, pretežito za povremeno stanovanje /oznaka M3/ kao osnovni ili prateći sadržaj na građevnoj čestici površine 0,5 ha i veće - u izdvojenom građevinskom području izvan naselja – Kamp uz retenciju „Selnica“ /oznaka T3/, sukladno uvjetima za navedeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(5) Turistički smještaj u zoni vikend izgradnje dozvoljen je isključivo prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1.1.3. Zona vikend izgradnje /oznaka VZ/.
(6) Kamp odmorište, kao specifični oblik parkirališta i servisnih sadržaja za mobilne turističke smještajne jedinice na općinskom području nije dozvoljen.
(7) Svi ostali uvjeti provedbe zahvata za sadržaje iz ovog članka utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“. 3.3.1.1.2. ostali turistički sadržaji

Članak 81.

Članak 81.
(1) Građevine i prostori proširene turističke ponude mogu se smjestiti unutar naselja: - interpretacijski centar i muzej na otvorenom u zonama javne i društvene namjene – kulturne /oznaka D6/ - ostali sadržaji proširene turističke ponude mogu se smjestiti u poslovnoj zoni /oznaka K/ i u zonama mješovite namjene /oznaka M1, M2 i M3/ kao osnovni ili prateći sadržaj.
(2) Rekreacijski turistički sadržaji mogu se unutar građevinskih područja naselja smještati isključivo kao prateći sadržaj uz osnovnu građevinu turističke namjene, pri čemu se: - u svim zonama mješovite namjene /oznake M1, M2 i M3/, ukoliko se predviđa gradnja turističkog kompleksa (hotel, apartmansko naselje, kamp i slično) na građevnoj čestici površine 5,0 ha ili veće, u sklopu turističkog kompleksa moguće je predvidjeti kompleks otvorenih sportskih igrališta, kompleks zatvorenih i/ili otvorenih bazena i adrenalinske sadržaje (zip line, adrenalinski park i slično) - u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/ uz osnovni turistički sadržaj (hotel, apartmanska zgrada, kuća za odmor i slično) na građevnoj čestici površine 0,5 ha ili veće, mogu se predvidjeti: - najviše jedan zatvoreni ili otvoreni bazen - najviše jedno otvoreno sportsko igralište za tenis ili odbojku. - u zoni mješovite namjene, za povremeno stanovanje /oznaka M3/: - gradnja otvorenih sportskih igrališta nije dozvoljena - gradnja, odnosno postava bazena (zatvorenih i otvorenih) nije dozvoljena, osim izuzetno uz smještajni turistički sadržaj s najmanje 20 smještajnih jedinica u zgradama (najmanje 20 soba ili apartmana)

Članak 81.

na građevnoj čestici površine 1,0 ha ili većoj, moguće je smjestiti najviše jedan otvoreni ili zatvoreni bazen, a sportska igrališta i adrenalinski sadržaji nisu dozvoljeni.
(3) Dječja igrališta s odgovarajućim atestom se mogu postavljati uz sve ugostiteljske i turističke sadržaje.
(4) Druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima, mogu se smjestiti kao prateći sadržaj na već postojećoj građevnoj čestici ugostiteljske ili turističke namjene, ukoliko se radi o sadržaju kompatibilnom s namjenom zone, utvrđenom prema poglavlju 2.2.1. „Razgraničenje površina naselja prema izgrađenosti, odnosno uređenosti i prema namjeni“. 3.3.1.2. Turizam izvan građevinskih područja 3.3.1.2.1. Rekonstrukcija starog mlina u Gornjem Zebancu

Članak 82.

Članak 82.
(1) Na području naselja Gornji Zebanec moguće je u ugostiteljsko – turističkoj funkciji rekonstruirati mlin na vodeni pogon, isključivo na izvornoj lokaciji, pri čemu je potrebno rekonstrukciju izvesti u izvornom obliku, a dogradnju i prateću gradnju prema uvjetima za gradnju unutar građevinskog područja naselja, u zoni mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/.
(2) Svi zahvati trebaju biti usklađeni s propisima zaštite voda. 3.3.1.2.2. Seoski turizam izvan građevinskih područja

Članak 83.

Članak 83.
(1) Izvan građevinskih područja mogu se smještati sadržaji seoskog turizma na građevnoj čestici površine veće od 2,0 ha i to isključivo na područjima naselja – Bukovec, Plešivica, Praporčan i Zaveščak. Stranica 1992 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022.
(2) Uvjeti za gradnju sadržaja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno odredbama PP Međimurske županije, prema sljedećem: - sadržaj seoskog turizma utvrđen je posebnim sektorskim turističkim propisima - površina pojedine zgrade namijenjene povremenom stanovanju ne može biti manja od 30,0 m2 - visina (vijenca) svih zgrada može najviše iznositi 3,20 m - etažnost svih zgrada može najviše iznositi E=2 (Po+P) ili (S+P) - krovovi se oblikuju isključivo kao kosi, s nagibom između 20° i 45° - u oblikovanju zgrada je potrebno primijeniti prirodne materijale (drvo, pečenu i nepečenu opeku, kamen i slično) koji se uobičajeno koriste u tradicijskoj arhitekturi - gradnja otvorenih i zatvorenih bazena nije dozvoljena - izgrađenost pojedinačne građevne čestice može najviše iznositi kig=0,2 - najmanje 60% površine pojedine građevne čestice treba biti u prirodnom terenu, uređeno kao vinograd, voćnjak, pašnjak, košena livada i/ili šuma - u krajobraznom uređenju obavezno je koristiti autohtone biljne vrste, što se posebno odnosi na šumske i livadne ekosustave - zadiranje u površine inundacije vodotoka i gradnja na udaljenosti manjoj od 30,0 m od osi otvorenog vodotoka nije dozvoljena.
(3) U okviru čestice se mogu postavljati dječja igrališta s odgovarajućim atestom.

Članak 83.

(4) Svi ostali uvjeti provedbe zahvata za sadržaje iz ovog članka utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“. 3.3.1.2.3. ostale površine izvan građevinskih područja
Članak 84.
(1) Na ostalim površinama izvan građevinskih područja, odnosno na poljoprivrednim i šumskim površinama /oznake P1, PŠ, Š1 i Š2/ nije dozvoljena gradnja građevina ugostiteljske i/ili turističke namjene.
(2) Robinzonski smještaj izvan građevinskih područja naselja nije dozvoljen. 3.3.2. Poljoprivreda

Članak 85.

Članak 85.
(1) Obradivo tlo je za potrebe poljoprivrede utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a na području Općine utvrđuju se: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene u kategoriji: vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
(2) Svi zahvati na poljoprivrednom tlu u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18, 98/19) i drugim odgovarajućim propisima.
(3) Sva gradnja i drugi zahvati koji se predviđaju u svrhu komercijalne poljoprivrede trebaju biti predviđeni na način da omoguće obavljanje poljoprivredne djelatnosti sukladno pravilima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Izvan građevinskih područja se sukladno odgovarajućim gospodarskim strategijama razvoja poljoprivrede, za primarnu poljoprivrednu proizvodnju rezervira poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene vrijedno obradivo tlo /oznake P2/.
(2) Ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ je zemljište unutar kojih površina se poljoprivreda i šumarstvo mogu u većoj mjeri miješati, odnosno jedna djelatnost može periodično zamjenjivati drugu.
Članak 87.
(1) Unutar građevinskih područja: - ratarska poljoprivredna proizvodnja, se može privremeno obavljati unutar neizgrađenih i komunalno neopremljenih površina u naseljima, pri čemu se na tako korištenim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici, ali ne i drugi objekti, odnosno građevine - uzgoj ukrasnog bilja na otvorenom dozvoljena je unutar građevinskih područja naselja, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m - komercijalni trajni nasadi vinograda i voćnjaka: - ne mogu se zasnivati unutar građevinskih područja s pretežitom namjenom stalnog stanovanja - izvan građevinskih područja ih je potrebno planirati na način da se izbjegavaju područja s većom osjetljivošću na eroziju tla, odnosno potrebno je primijeniti sorte i načine sadnje s manje potencijalnog utjecaja na povećanje erozije tla.

Ostali akti u ovom izdanju (82)