Arhiva › 2022. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Selnica · 27. svibnja 2022. · KLASA 110-01/22-01/01 · URBROJ 2109/12-01-22-2

Odluka o donošenju V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1992

Članak 88.

Članak 88.
(1) Ograđivanje površina obradivog tla – trajnih nasada, izvodi se na način da se u zemlji ne betoniraju temelji, a ogradu je potrebno od osi poljskog puta odmaknuti najmanje 3,5 m, kako bi se osigurao nesmetan prolaz poljoprivrednoj mehanizaciji do obradivih površina.
(2) Sve građevine i objekti koje se postavljaju unutar ograđenog poljoprivrednog posjeda trebaju od najbliže međe posjeda prema poljskom putu biti odmaknute najmanje 5,0 m, a od ostalih međa posjeda najmanje 1,0 m.
(3) Oranice i travnjake nije dozvoljeno ograđivati.
(4) Pašnjake je dozvoljeno ograđivati atestiranim sistemom „elektro pastira“ i to isključivo ukoliko se površina aktivno koristi u svrhu ispaše. 3.3.2.1. Građevine i drugi objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Članak 89.

Članak 89.
(1) Građevine u funkciji biljne poljoprivredne proizvodnje: - u pravilu je potrebno smještati unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja, u zone mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ i to: 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1993 - kao samostalni gospodarski poljoprivredni kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - u kombinaciji s drugim, kompatibilnim gospodarskim sadržajem - kao prateći sadržaj uz osnovnu individualnu stambenu namjenu.
(2) Građevine i gospodarske komplekse za smještaj transportnih vozila i poljoprivrednih strojeva, za skladištenje i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, uključujući specifične sadržaje kao što su otkupne stanice, sušare, mješaone stočne hrane i slično moguće smjestiti unutar građevinskih područja, unutar odgovarajućih gospodarskih funkcionalnih zona /oznake K i I/.

Članak 90.

Članak 90.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva, odnosno građevinu za uzgoj i/ili držanje životinja (farma, tovilište i drugo) je, ovisno o kapacitetu uzgoja uz osiguranje odgovarajuće udaljenosti od drugih građevina, moguće smjestiti: - unutar građevinskog područja naselja unutar mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i to kao osnovni ili prateći sadržaj na čestici - izvan građevinskog područja kao osnovni sadržaj na čestici smještenoj u okviru površina obradivog tla /oznaka P2/ moguće je: - vršiti proširenje već postojećih farmi, odnosno tovilišta, i to najviše do kapaciteta određenog udaljenošću prema građevinskom području naselja - graditi nove farme i tovilišta isključivo unutar površine u sjeveroistočnom dijelu Općine, obuhvaćene plavom crtkanom linijom, koja se utvrđuje kao područje rezervirano za tu namjenu.
(2) Dokaz gospodarske opravdanosti rekonstrukcije i proširenja postojećeg ili gradnje novog kompleksa u funkciji uzgoja, odnosno držanja životinja izvan građevinskih područja, je predviđen kapacitet životinja od najmanje 30 uvjetnih grla.
(3) Uvjetnim grlom (UG) smatra se životinja mase 500,0 kg.
(4) Ovisno o vrsti, uzgajane životinje se svode se na uvjetna grla matematički prema prethodnom stavku ili primjenom koeficijenata prema odgovarajućoj Europskoj direktivi, odnosno odgovarajućem hrvatskom propisu.
(5) Obračun uvjetnih grla obavezni je sastavni dio projektne dokumentacije za sve vrste građevina namijenjenih za uzgoj i držanje životinja, a istim se obvezno iskazuje broj uvjetnih grla i broj komada po neto površini prostorija namijenjenih za boravak životinja i po ukupnoj neto površini građevine.

Članak 91.

Članak 91.
(1) Mogućnost smještaja manjih pojedinačnih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje (plastenici, staklenici, pčelinjaci i drugo) utvrđena je u ovom poglavlju, ovisno o namjeni pojedine građevine. 3.3.2.1.1. Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva
Članak 92.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva je građevinski sklop od jedne ili više funkcionalno povezanih građevina, objekata i uređaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji i pratećim djelatnostima, odnosno za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (spremišta, skladišta, hladnjače, silosi i drugo) - skladištenje i pripremu hrane za životinje za vlastite potrebe – silaže, silosi i druge vrste specifičnih građevina, naprava i uređaja za tu namjenu ukoliko se radi o gospodarstvu za uzgoj životinja - primarnu preradu proizvoda, kao što su sortirnice, pakirnice, mljekare, sirane, vinarije, destilerije i slično - uzgoj bilja i presadnica u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici i slično - držanje životinja - držanje pčela i uzgoj korisnih kukaca - kompostiranje biljnog otpada s vlastitog gospodarstva i s tim povezana proizvodnja humusa - upravni i servisni prostori - ugostiteljsko – prezentacijski i prodajni prostori – kušaonice i trgovine za prodaju vlastitih proizvoda - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Vrste građevina koje se mogu međusobno kombinirati na građevnoj čestici utvrđuju se prema posebnim propisima, ovisno o poljoprivrednoj djelatnosti pojedinog gospodarstva.

Članak 92.

(3) Način poslovne registracije poljoprivrednog gospodarstva ne utječe na mogućnost gradnje.
(4) Djelatnosti klanja životinja i prerade mesa za ljudsku prehranu u pravilu treba usmjeravati u gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/, a na pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu se dozvoljavaju izuzetno, sukladno posebnim propisima za navedene djelatnosti.
(5) Djelatnosti otkupa i prerade žitarica, uključujući komercijalne sušare i mješaone stočne hrane, kao ni industrijska prerada poljoprivrednih proizvoda i proizvodnja gotovih ili polugotovih prehrambenih namirnica (smrznuto povrće i voće, čips i slično) nije dozvoljena unutar mješovitih zona /oznake M1, M2 i M3/, već je takav sadržaj potrebno usmjeriti u gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/.
(6) U sklopu kompleksa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguće je organizirati stanovanje u individualnoj stambenoj zgradi, a ukoliko se isto nalazi unutar građevinskog područja naselja, dodatno i smještajne turističke sadržaje.
(7) Smještajni turistički sadržaji dimenzioniraju se prema posebnom propisu koji utvrđuje kategorizaciju turističkih sadržaja na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
(8) Na području Općine Selnica u sklopu kompleksa poljoprivrednog gospodarstva nije moguće predvidjeti smještaj energana koje kao gorivo koriste otpad s poljoprivrednog gospodarstva (otpadnu biomasu, Stranica 1994 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022. gnojovku, lešine i drugo), odnosno nije moguće graditi postrojenja na bioplin i biomasu.

Članak 93.

Članak 93.
(1) Najmanja površina nove ili proširenja postojeće građevne čestice, na kojoj se kao osnovni sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva, je: - 2.500,0 m2 unutar građevinskog područja naselja - 5.000,0 m2 izvan građevinskih područja.
(2) Postojeće poljoprivredno gospodarstvo na kojem se predviđaju novi zahvati može imati i građevnu česticu manje površine, pri čemu se projektnim rješenjem treba osigurati funkcionalnost prostorne organizacije unutar gospodarstva i osigurati zaštita okolnih stambenih sadržaja od negativnog utjecaja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
(3) Najveća površina nove građevne čestice, na kojoj se kao osnovni ili prateći sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva se ne ograničava ni unutar ni izvan građevinskih područja.
(4) U okviru građevne čestice poljoprivrednog gospodarstva, bez obzira da li se radi o građevnoj čestici unutar ili izvan građevinskog područja naselja, stanovanje nije obvezan sadržaj.
(5) Raspored pojedinačnih građevina unutar kompleksa poljoprivrednog gospodarstva treba poštivati temeljno načelo: - u prednjem (uličnom) dijelu čestice se smještaju građevine uslužne, stambene i turističke namjene, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, parkirališta za klijente i druge primjereno oblikovane građevine, - u stražnjem (dvorišnom) dijelu čestice se smještaju građevine, uređaji i oprema namijenjena proizvodnji, preradi i servisima s potencijalnim negativnim utjecajem, uključujući poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja, vanjske skladišne, parkirališne i manipulativne prostore i slično.

Članak 94.

Članak 94.
(1) Ukoliko se poljoprivredno gospodarstvo organizira unutar građevinskog područja, bilo kao osnovni ili kao prateći sadržaj uz individualnu stambenu građevinu, uvjeti gradnje i oblikovanja određuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
Članak 95.
(1) Ukoliko se kompleks poljoprivrednog gospodarstva na pojedinačnoj građevnoj čestici predviđa izvan građevinskog područja, treba mu osigurati kolni pristup s odgovarajuće prometne površine, povezane na sustav javnih prometnica.
(2) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m.
(3) Udaljenost gospodarskih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja utvrđuje se prema članku 96.
(4) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(5) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.

Članak 95.

(6) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(7) Etažnost građevina može iznositi najviše 4 etaže (E= Po+P+1K+Pk).
(8) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 7,0 m.
(9) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih građevina i opreme (pužni transporteri i slično) može biti i veća ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom, a visina silosa nije ograničena.
Članak 96.
(1) Udaljenost građevina za držanje životinja, bez obzira da li se smještaju unutar i izvan građevinskih područja određuje se ovisno planiranom kapacitetu uvjetnih grla i o pretpostavljenom negativnom učinku na stanovanje i pojedine društvene i gospodarske namjene, a i utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: najmanja udaljenost u metrima (m) od: najbližeg stambenog kapacitet građevine za prostora, odgojne ili uzgoj (držanje) životinja obrazovne ustanove i - broj uvjetnih grla /UG/ drugog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalni i sl.) na drugoj (susjednoj) građevnoj čestici do 10 20 više od 10 – 50 50 više od 50 – 100 100 pratećeg granice turističkog građevinskog državnih županijskih i sadržaja područja (GP – cesta lokalnih cesta vlastitog uključuje GPN, OPG-a IDGPN i IGPIN) najmanje za širinu 20 odgovarajućeg zaštitnog ne utvrđuje se cestovnog pojasa, prema udaljenost posebnim propisima nije moguća više od 100 – 250 200 više od 250 ne utvrđuje se udaljenost gradnja 50 20 turističkih sadržaja 500 100 50 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1995
(2) Utvrđene udaljenosti se primjenjuju jednako i u odnosu iste prostorne elemente susjedne jedinice lokalne samouprave.

Članak 96.

(3) Postojeći legalni gospodarsko - poljoprivredni kompleks ili postojeća pojedinačna građevina, za dozvoljene kapacitete može imati i manje utvrđene udaljenosti od utvrđenih tabelom iz stavka 1. ovog članka, te se isti može rekonstruirati i tehnološki unaprjeđivati ukoliko se kapacitet proizvodnje, odnosno broj uvjetnih grla ne povećava. 3.3.2.1.2. Građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja
Članak 97.
(1) Građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja se u obliku pomoćnih građevina smještaju u sklopu kompleksa poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja, dimenzioniraju sukladno kapacitetu uzgoja na građevnoj čestici.
(2) Izvan vlastite građevne čestice na kojoj se vrši uzgoj životinja (čestica vlastite farme ili tovilišta) nije moguće smjestiti građevinu za privremeno skladištenje i zrenje gnoja.
(3) Udaljenost građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja u odnosu na druge sadržaje utvrđuje se ovisno o kapacitetu i određuje jednako kao i za građevine namijenjene za držanje životinja, prema članku 96. 3.3.2.1.1. Klijeti

Članak 98.

Članak 98.
(1) Gradnja klijeti na području Općine dozvoljena je isključivo: - unutar površina zone mješovite namjene, za povremeno stanovanje /oznaka M3/, a po uvjetima i načinu gradnje se ne razlikuje od zgrada za povremeno stanovanje, sukladno odredbama poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“ - unutar zone vikend izgradnje /oznaka VZ/, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1.1.3. Zona vikend izgradnje /oznaka VZ/
(2) Uz klijet nije dozvoljena gradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja niti gradnja bazena. 3.3.2.1.2. Staklenici, plastenici, spremišta

Članak 99.

Članak 99.
(1) Postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na obradivom tlu osnovne namjene /oznaka P2/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 3.000,0 m2.
(2) Najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m.
(3) Plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti.
(4) Staklenike velikih površina, odnosno veće komplekse staklenika za uzgoj povrća, voća ili ukrasnog i/ili ljekovitog bilja, kod kojih se uzgoj vrši u kontroliranim uvjetima i/ili primjenom sofisticiranih tehnoloških sustava (hidropondski sustavi, sustavi uzdignuti od zemlje i drugi) nije moguće smještati izvan građevinskih područja već ih je potrebno smještati u gospodarske proizvodne i poslovne zone /oznaka I i K/ unutar građevinskih područja. 3.3.2.1.3. Nadstrešnica, odnosno zaklon za životinje i/ili stočnu hranu

Članak 100.

Članak 100.
(1) Postava, odnosno gradnja nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija moguća je obradivom tlu /oznake P2 i PŠ/, na zemljišnoj čestici površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) Nadstrešnicu se preporuča temeljiti na točkastim temeljima ili na druge načine koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(3) Najveća etažnost nadstrešnice, odnosno zaklona utvrđuje se s E=1 etaža (prizemlje), a najveća ukupna visina u sljemenu 10,0 m. 3.3.2.1.4. Pčelinjaci

Članak 101.

Članak 101.
(1) Postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ i u šumama /oznaka Š1 i Š3/.
(2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća na površinama obradivog tla osnovne namjene /oznake P2/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m.
(3) Pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema posebnom propisu za držanje pčela. 3.3.2.1.5. Ribnjaci

Članak 102.

Članak 102.
(1) Komercijalni ribnjaci u funkciji uzgoja ribe za ljudsku prehranu na području Općine ne postoje, niti se predviđaju.
(2) Zahvati na uređenju i održavanju drugih vodenih površina koje su namijenjene za rekreacijski i sportski ribolov (vodene površine retencija, drugi otvoreni vodotoci i manje vodene površine) provode se prema posebnim propisima, uz primjenu mjera zaštite okoliša i prirode prema odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 3.3.3. Šumarstvo i lovstvo 3.3.3.1. Šumarstvo
Članak 103.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20). Stranica 1996 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022.
(2) Na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o. - Šumarija Čakovec, G.j. Gornje Međimurje - privatne šume.
(3) Šume utvrđene su u kategorijama: - gospodarske šume /oznaka Š1/ - na općinskom području južno i zapadno od županijske ceste ŽC 2005, Prostornim planom Međimurske županije predviđeno je postojeće šume tretirati kao zaštitne šume /oznaka Š2/.
(4) Za šumarstvo je dodatno moguće koristiti i površine utvrđene i kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
(5) Šume je potrebno koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama (državnih šuma ili privatnih šumoposjednika) i posebnim propisima, uz uvjet da se ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.

Članak 103.

(6) Svi zahvati unutar šume i neposredno uz šume mogući su isključivo uz primjenu uvjeta temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora iz članka 8. ovih odredbi.
(7) Šume nije dozvoljeno ograđivati, ali se kolni pristup šumi može regulirati postavom kolne rampe na šumski put.
Članak 104.
(1) U šumama se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe šumarske djelatnosti predviđene odgovarajućom šumskom gospodarskom osnovom.
(2) Ukoliko je njihova gradnja predviđena odgovarajućom lovnogospodarskom osnovom i dodatno i šumskom gospodarskom osnovom na površinama šuma isključivo osnovne namjene /oznaka Š1 i Š2/ mogu se graditi građevine za potrebe djelatnosti lovstva, a na šumskim površinama smještenim unutar površina utvrđenim kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ mogu se graditi pojedinačni lovnogospodarski i lovnotehnički objekti tlocrtne površine manje od 9,0 m2.
(3) Gradnja za potrebe turizma u šumama nije dozvoljena, izuzev korištenja šumskih staza za potrebe rekreativnih aktivnosti koje nemaju dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično), za koju namjenu je uz šumske putove, od prirodnih materijala identičnom okolišu, dozvoljeno postavljati markacijske oznake i putokaze, te uređivati odmorišta s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.

Članak 105.

Članak 105.
(1) U građevinskim područjima nije dozvoljena gospodarska djelatnost šumarstva, zasnivanje šuma, niti sadnja šumskih kultura za potrebe obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.
(2) Izuzetno od prethodnog, dozvoljeno je zasnivanje rasadnika za uzgoj ukrasnog šumskog bilja, uključujući i nasade božićnih jelki, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m. 3.3.3.2. Lovstvo
Članak 106.
(1) U naselju Selnica je za lovački dom s pratećim sadržajima specifično utvrđeno odgovarajuće izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, a uvjeti provedbe zahvata utvrđeni su poglavljem 2.3.1.2.1. „Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/“.
(2) Lovački domovi se dodatno mogu smjestiti i unutar građevinskih područja naselja, u funkcionalnoj zoni za opće društvene djelatnosti /oznaka D/, u mješovitoj, pretežito stambenoj zoni /oznaka M1/ i mješovitoj, stambeno- poslovnoj zoni /oznaka M2/, pri čemu se primjenjuju uvjeti provedbe zahvata za funkcionalnu zonu u naselju unutar koje se lovački dom predviđa graditi, ali u pojedinom takvom slučaju, iz sigurnosnih uvjeta utvrđenih posebnim propisom, neće biti moguće u sklopu čestice urediti lovačku streljanu.
(3) Postojeće lovačke streljane zadržavaju se u navedenoj funkciji, sukladno lovnogospodarskoj osnovi, a gradnja novih lovačkih streljana se na području Općine može predvidjeti samo unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za lovstvo.
(4) Ostali lovnogospodarski i lovnotehnički objekti mogu se graditi, a lovačke remize uređivati izvan građevinskih područja na odgovarajućim površinama sukladno lovnogospodarskoj osnovi i to na površinama obradivog tla, te dodatno i unutar šuma i na šumskom zemljištu, sukladno uvjetima iz poglavlja 3.3.3.1. „Šumarstvo“.

Članak 106.

3.3.4. Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina
Članak 107.
(1) Zahvati u funkciji istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sanacija površina po završenoj eksploataciji i na drugi način obustavljenoj eksploataciji, provode se neposredno prema posebnim zakonima i drugim propisima kojima se reguliraju navedene djelatnosti i neposredno prema uvjetima iz Prostornog plana Međimurske županije.
(2) Svi zahvati trebaju se planirati i izvoditi na način da se osiguraju mjere zaštite okoliša i prirode i spriječe emisije štetnih tvari u zrak i povećanje buke u smjeru građevinskih područja.
(3) Buka koja se u postupku istraživanja i eksploatacije može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene, ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene za predmetnu zonu. 3.3.4.1. Ugljikovodici i geotermalna voda za korištenje akumulirane topline u energetske svrhe

Članak 108.

Članak 108.
(1) Na općinskom području se nalaze se: - dijelovi eksploatacijskih polja ugljikovodika: EPU „Vučkovec“, EPU „Vukanovec“ i EPU „Zebanec“ - dio istražnog prostora ugljikovodika IPU „Sjeverozapadna Hrvatska – 01“ („SZH-01“) - dio istražnog prostora geotermalne vode IPGV „Merhatovec“. 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1997
(2) Područje s potencijalom za daljnje istraživanje i eksploataciju geotermalne vode u energetske svrhe je cijelo područje Općine Selnica.

Članak 109.

Članak 109.
(1) Sve aktivnosti koje se provode za potrebe istraživanja i eksploatacije ugljikovodika trebaju biti u skladu s Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu i Strateškom procjenom utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu.
(2) Aktivnosti koje se provode za potrebe istraživanja geotermalne vode u energetske svrhe mogu se provoditi u skladu s geotermalnim potencijalom, odnosno utvrđivanje istražnih prostora geotermalne vode za energetske svrhe dozvoljeno je, u skladu s posebnim propisima na cijelom općinskom području.

Članak 110.

Članak 110.
(1) Smještaj bušotina, kao i svi drugi zahvati u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda za korištenje akumulirane topline u energetske svrhe provode se neposrednom primjenom Prostornog plana Međimurske županije.
(2) Cjevovodi i druge građevine proizvodno – otpremnog sustava ugljikovodika i geotermalne vode mogu se smjestiti unutar cjelokupnog područja Općine, a preporuča se da se njihove trase usklade s trasama već izvedene kompatibilne linijske infrastrukture.
(3) Sustavi cijevnog transporta ugljikovodika obrađeni su u poglavlju: 5.3.2.1. „Sustavi za cijevni transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika“.

Članak 111.

Članak 111.
(1) Na općinskom području registrirane su duboke bušotine: - aktivne: Zeb – 1, Zeb – 2, Zeb – 6, Zeb 7 – Al, Zeb – 8 - planirane: Sel – 2Is - neaktivne: Sel – 1, Mer – 1, Mer - 2 - trajno napuštene: Sel – 1Is, Zeb – 4.
(2) U odnosu na druge potencijalne zahvate u blizini dubokih bušotina, potrebno je voditi računa da je posebnim sektorskim propisima utvrđeno da oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(3) Kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine. 3.3.4.2. ostale mineralne sirovine

Članak 112.

Članak 112.
(1) Za ostale mineralne sirovine utvrđene Zakonom o rudarstvu (građevni pijesak i šljunak, kamen, glina i drugo) na općinskom području ne postoje istražna, niti eksploatacijska polja, ne planiraju se istraživanja u svrhu eksploatacije, niti eksploatacija.
Članak 113.
(1) Smještaj deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/ moguć je unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja „Gospodarska zona uz DC 209“ /oznaka I/. 3.3.5. Komunalno gospodarstvo

Članak 114.

Članak 114.
(1) Komunalno – gospodarske djelatnosti smještaju se: - unutar građevinskih područja naselja ukoliko je smještaj pojedine komunalne djelatnosti predviđen prema uvjetima namjene pojedine funkcionalne zone - unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, prema uvjetima za pojedino izdvojeno područje, a u slučaju Općine Selnica to se isključivo odnosi na „Gospodarsku zonu uz DC 209“. 3.3.6. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (oIE) i kogeneracije
Članak 115.
(1) Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode i drugo), moguće je proizvoditi: - individualno, odnosno primarno za vlastite potrebe, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke viška proizvedene energije (električne ili toplinske) - komercijalno, odnosno u postrojenjima primarno namijenjenim za proizvodnju energije (električne i toplinske) za tržište.
(3) U slučaju proizvodnje energije isključivo za vlastite potrebe, postrojenje za tu namjenu se smatra pomoćnom građevinom, a u slučaju da se višak energije isporučuje u javni energetski sustav smatra se pratećom građevinom.
(4) Komercijalna elektrana, odnosno energana se smatra: - građevinom osnovne namjene ako je površinski najveći sadržaj na građevnoj čestici - građevinom prateće namjene ako se radi o pratećem sadržaju uz drugu osnovnu namjenu koja može biti građevina druge gospodarske, proizvodne namjene ili također komercijalna elektrana, odnosno energana na drugi obnovljivi izvor energije.

Članak 115.

(5) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju sektorskim posebnim propisima i propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
(6) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: Stranica 1998 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022. - tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta kulturnih dobara - u slučaju smještanja postrojenja za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode.

Članak 116.

Članak 116.
(1) Individualni sustavi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici.
(2) Najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne individualne energane (električne i toplinske energije) unutar građevinskog područja naselja je: - 2,0 MW unutar zona gospodarske, proizvodne ili poslovne namjene /oznake I i K/ - 0,5 MW unutar drugih funkcionalnih zona unutar građevinskog područja naselja unutar kojih je dozvoljen smještaj takvog sadržaja.
(3) Unutar građevinskih područja naselja dozvoljeno je koristiti sustave za korištenje energije zemlje (voda, drugi medij) i biomasu, a nisu dozvoljene energane koje kao energent koriste bioplin, vjetar i vodu iz otvorenih vodotoka.
(4) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila /oznaka Z/ (parkovi, dječja igrališta i slično) i zonama zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ - na građevnim česticama unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja.
(5) Uvjet za individualni sustav za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.

Članak 116.

(6) Osim uvjeta iz stavka 3. ovog članka unutar građevinskih područja naselja: - nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada ili integrirati ih u pročelja - ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.

Članak 117.

Članak 117.
(1) Tipovi komercijalnih elektrana na obnovljive izvore predviđeni na općinskom području su: - sunčane elektrane - geotermalne elektrane - kombinacije navedenih tipova.
(2) Na području Općine ne mogu se graditi komercijalne elektrane koje kao energent koriste bioplin, biomasu i/ili vjetar.
(3) Komercijalne sunčane elektrane mogu se smjestiti: - kao osnovni sadržaj na čestici isključivo na području izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske namjene - unutar „Gospodarske zone uz DC 209“, ukoliko su predviđene s najviše 10 MW instalirane snage - kao osnovni sadržaj na građevnoj čestici unutar građevinski područja naselja u funkcionalnoj zoni gospodarske, proizvodne namjene /oznaka I/, ukoliko su predviđene s najviše 2,0 MW instalirane snage - kao prateći sadržaj na česticama proizvodnih i poslovnih namjena u građevinskim područjima (GPN, IDGPN i IGPIN), bez obzira u kojim se funkcionalnim zonama nalaze, u kom slučaju: - površina fotonaponskih panela ne smije premašivati tlocrtnu površinu zgrada u funkciji osnovne namjene (zgrade osnovne namjene i pomoćne zgrade u funkciji osnovne namjene) - ukupna instalirana snaga sunčane elektrane se utvrđuje s najviše 0,5 MW.
(4) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja - na građevnim česticama unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka I/ dodatno i na tipskim samostojećim stupovima ili drugim tipskim nosačima postavljenim na tlu.
(5) Komercijalne geotermalne elektrane ukupne instalirane snage do 10,0 MW električne energije, mogu se smjestiti unutar građevinskih područja (GPN, IDGPN i IGPIN) s gospodarskom, proizvodnom namjenom /oznaka I/.

Članak 117.

(6) Postrojenja koja pri proizvodnji proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 250,0 m udaljiti od stambenih sadržaja.
(7) Komercijalna sunčana elektrana koja je osnovna namjena na čestici: - najveća dozvoljena visina (vijenca) zgrada u funkciji energane (trafostanica, spremište strojeva i opreme, upravni prostori i slično) se utvrđuje s 4,0 m, a etažnost s E= 1/P/ - koeficijent izgrađenosti čestice utvrđuje se na način da se površina fotonaponskih panela i drugih građevina zbraja, a najviše može iznositi kig=0,6 - koeficijent iskoristivosti čestice se ne ispituje.
(8) Uvjeti za smještaj i gradnju geotermalne elektrane utvrđuje se jednako kao i za druge sadržaje predviđene unutar građevinskih područja s gospodarskom, proizvodnom namjenom /oznaka I/. 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1999 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNoSTI 4.1. oPćI UVJETI ZA DRUŠTVENE DJELATNoSTI

Članak 118.

Članak 118.
(1) Vrsta i značaj društvenih djelatnosti ovisi o stupnju centraliteta i razvojnoj ulozi naselja u odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije.
(2) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(3) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(4) Sukladno Prostornom planu Međimurske županije, građevne čestice koje pripadaju školskim ustanovama: - ne mogu se cijepati niti odvajati od građevine škole, a ukoliko se funkcija školske ustanove ukida u naselju, građevina bivše škole može se prenamijeniti samo u javnu namjenu - mogu se uz suglasnost osnivača, cijepati i odvajati od građevine škole samo u iznimnim slučajevima kada je to dio građevne čestice već u službi javne namjene.
(5) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.

Članak 119.

Članak 119.
(1) Na prostorima zona javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja osigurava se prostor za: - osiguranje sukladnosti školskih zgrada – osnovne škole u Selnici i područne škole u Zebancu mreži osnovnog školstva Županije, uključujući mogućnost prilagodbe jednosmjenskoj nastavi kao i izgradnju odgovarajućih zatvorenih i otvorenih školskih sportskih sadržaja /oznaka D4/ - daljnje funkcioniranje i unapređenje rada predškolskih ustanova koje djeluju na području Općine /oznaka D4/ - daljnje unapređenje Doma kulture u Selnici /oznaka D6/ - uređenje područja „Muzeja nafte Selnica“ na južnom ulazu u Selnicu uz gospodarsku zonu /oznaka D6/ - vjerske sadržaje /oznaka D7/, za župnu crkvu i prateći sadržaj - župni dvori u Selnici, kao i pripadajuće sadržaje u ostalim naseljima - izgradnju prostora za potrebe djelovanja lokalne samouprave na području Bukovčak u Selnici, unutar zone mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/.
(2) Na području svih naselja, potrebno je osigurati, poboljšati ili zadržati postojeće zadovoljavajuće uvjete za sljedeće društvene sadržaje: - prostore za javno djelovanje građana - prostore za kulturno – umjetnička i sportska društva - prostore za dobrovoljna vatrogasna društva.

Ostali akti u ovom izdanju (82)