Arhiva › 2022. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Selnica · 27. svibnja 2022. · KLASA 110-01/22-01/01 · URBROJ 2109/12-01-22-2

Odluka o donošenju V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1979

Članak 31.

Članak 31.
(1) Izuzetno od uvjeta iz stavka 1. prethodnog članka: - površina pojedinačne građevne čestice ne može biti manja od 2.500,0 m2 ukoliko se na njoj kao osnovni sadržaj predviđa: - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem - kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - društveni sadržaji: dječji vrtić i/ili jaslice ili socijalna ustanova – dom za djecu, dom za skrb starih i/ili nemoćnih i slični socijalni sadržaji. - dimenzije zasebnih građevnih čestica u servisnoj ili infrastrukturnoj namjeni (za parkirališta, trafostanice i slično) utvrđuju se temeljem tehničkih normativa i mogu biti manje od utvrđenih tabelom iz prethodnog članka - dimenzije zasebnih čestica koje se formiraju unutar zona namjene za javne sadržaje kao što su dječja igrališta, trgovi, parkovne površine, poklonci i slično se ne ograničavaju u odnosu na oblik i površinu.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Ostali uvjeti za formiranje pojedinačnih građevnih čestica: - građevnoj čestici treba osigurati osnovnu infrastrukturu i kolni pristup do ulične mreže - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 12,0 m - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.
(2) Formirana ili izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih, pod uvjetom da sve čestice koje se u takvom postupku cijepanja formiraju, zadovolje minimalne uvjete dimenzija iz prethodna dva članka i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1. ovog članka.
(3) Moguće je naknadno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(4) Proširenja građevne čestice pomicanjem njene bočne međe i/ili stražnje međe (proširenje dvorišnog dijela čestice) moguće je ukoliko je zemljište na koje se čestica planira širiti neizgrađeno, ukoliko su funkcionalne zone kompatibilne u odnosu na namjenu građevne čestice ili je zemljište iste postojeće namjene.
(5) Ukoliko su ispoštovani uvjeti iz prethodnog stavka građevna čestica može biti formirana na način da je prema kartografskom prikazu građevinskog područja naselja cijela smještena unutar iste funkcionalne zone ili da joj dijelovi zadiru u dvije (ili više) funkcionalnih zona mješovite ili gospodarske namjene utvrđenih u kartografskim prikazima građevinskih područja /oznake M1, M2, M3, K, I/.

Članak 32.

(6) Ukoliko se u postupku proširenja pojedine građevne čestice smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba također zadovoljiti minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice.
Članak 33.
(1) Kada je, sukladno odredbama posebnih propisa, potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica najmanje mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada i površinu za smještaj kućnih instalacija.
(2) Osim uvjeta iz prethodnog stavka, potrebno je osigurati kolni pristup i prostor za parkiranje vozila hitnih intervencija, koji može biti predviđen unutar površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine ili neposredno uz predmetno zemljište. 2.2.2.2. Uvjeti smještaja građevina

Članak 34.

Članak 34.
(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj zasebnih korisničkih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična.
(2) Na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina.
(3) Na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(4) Ukoliko se smještaju unutar mješovitih zona (oznaka M1, M2 i M3), gradnja arhitektonskog kompleksa od više Stranica 1980 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022. građevina, u kom slučaju se ukupni arhitektonski kompleks smatra osnovnom građevinom, moguća je samo na građevnim česticama površine 1,0 ha i većih, i to samo za turističke sadržaje i sadržaje javne i društvene namjene.
(5) Naknadno cijepanje građevnih čestica s osnovnom zgradom izgrađenom u formi arhitektonskog kompleksa na način da joj se površina smanji ispod 1,0 ha nije dozvoljeno, bez obzira na razlog.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) Pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, tradicijski podrum u zemlji (pelnica), nadstrešnica i slično.
(3) Načelno je potrebno izbjegavati smještaj otvorenih bazena u briježnom dijelu Općine.
(4) Gradnja najviše jednog bazena kao pomoćne građevine uz ili u sklopu individualne zgrade za stalno stanovanje, dozvoljena je samo u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/.
(5) Gradnja bazena kao pomoćne građevine uz zgradu namijenjenu povremenom stanovanju (vikendica, kuća za odmor, kuća za povremeni boravak i slično) kao i gradnja bazena uz ili u sklopu sadržaja turističke namjene, provodi se prema poglavlju 3.3.1. „Turizam“.
(6) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna zasebna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice: - kod nove gradnje na preostalom neizgrađenom zemljištu (na interpoliranoj građevnoj čestici unutar izgrađene ulice), ulično pročelje osnovne građevine smješta se na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - kod zamjenske gradnje na postojećoj građevnoj čestici, ulično pročelje nove osnovne građevine smješta se na građevinskom pravcu osnovne građevine koja se ruši ili na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - dogradnja postojeće osnovne građevine koja je u odnosu na utvrđeni građevni pravac uličnog niza smještena dublje unutar građevne čestice, može se predvidjeti u svim smjerovima, pa i u smjeru linije regulacije, uz uvjet da se novo ulično pročelje ne približi liniji regulacije više nego što su od nje udaljena ulična pročelja susjednih zgrada u istom uličnom nizu, niti na manje od 5,0 m.
(2) U neizgrađenim uličnim potezima izgrađenih dijelova naselja (duži neizgrađeni dijelovi postojećih ulica ili ulični potezi u kojima se građevna struktura još nije izvela) i u novim ulicama unutar neizgrađenog uređenog područja za razvoj naselja (neizgrađene površine za koje ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja) udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije ulice utvrđuje se neposredno projektnim rješenjem na način da: - najmanja udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 5,0 m - najveća udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 10,0 m - u pretežito zbijenim naseljima udaljenosti uličnih pročelja susjednih osnovnih građevina u uličnom nizu od linije regulacije se međusobno usklađuje na način da se udaljenosti pročelja nove osnovne građevine u odnosu na udaljenost jedne od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama od linije regulacije, ne razlikuje više od 3,0 m.

Članak 36.

(3) Izuzetno se može odstupiti od uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovog članka, većim uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga, parka, parkirališta i stajališta, odnosno okretišta za autobus - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina poljoprivrednog gospodarskog sadržaja čija tehnologija zahtijeva uvlačenje iz tehnoloških razloga – radi izvedbe tehnološke barijere, kolne vage, dostavnih traka i površina i slično - ukoliko se u ulici pretežito izgrađenoj stambenim zgradama na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna građevina predviđa gradnja gospodarske građevine s negativnim utjecajem (Grupa 1 ili 2) ili gospodarske poljoprivredne građevine (spremište za strojeve i/ili proizvode i slično), takvu gradnju je potrebno smjestiti uvučeno od linije regulacije, odnosno na način da se dugoročno omogući gradnja poslovne ili stambene zgrade u prednjem dijelu čestice - ukoliko je oblik građevne čestice takav da je nepovoljan za gradnju uz ulicu (uzak uz ulicu, a širok u dubinu čestice) pa smještaj u dubini čestice omogućava bolju organizaciju čestice - ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s arhitektonskim obilježjima tradicijske baštine, novu (zamjensku) stambenu gradnju moguće je smjestiti dublje unutar čestice uz zadržavanje stare kuće (kao prateće ili pomoćne građevine)

Članak 36.

- osnovna zgrada može biti smještena dublje unutar čestice ukoliko je to rezultat prilagođavanju konfiguraciji terena ili seizmičkim osobinama tla.
Članak 37.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća ili poluugrađena, a samo u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/ dodatno i kao ugrađena, odnosno građevina u nizu.
(2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1981 - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) Prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, kada je garaža za osobna vozila predviđena u jedinstvenom arhitektonskom kompleksu s individualnom zgradom (zgrada s najviše 3 ZKJ), na građevinskoj liniji se smješta ulično pročelje garaže, te se ta linija smatra građevinskom linijom cijele zgrade.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednoj zemljišnoj čestici i međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično).
(2) Najisturenijim dijelom građevine se ne smatraju vanjske stube i rampe za pristup prizemlju, suterenu i/ili podrumu, ukoliko iznad njih nije izvedena nadstrešnica.
(3) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine - 4,0 m za poluugrađene građevine - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) ili visina od uređenog terena do vrha atike veća od 8,0 m.
(4) Preporuča se da udaljenost slobodnostojećeg dijela osnovne građevine od ostalih sporednih međa (bočne i stražnje) građevne čestice ne bude manja od 1,0 m.
(5) Udaljenost pratećih i pomoćnih građevina od bočnih međa vlastite građevne čestice: - ukoliko se smještaju u području između uličnog pročelja i stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) utvrđuje se jednako kao i za osnovnu građevinu - ukoliko se smještaju iza stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) se ne ispituje.
(6) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba iznositi: - za građevine ukupne visine do 10,0 m, najmanje ½ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 4,0 m - za građevine ukupne visine veće od 10,0 m, najmanje za ⅔ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 6,0 m.

Članak 38.

TIPOLOGIJA osnovna građevina ili GRADNJE NA ulični dio kompleksa POJEDINAČNOJ visina / etažnost GRAĐ. ČESTICI Vos/ /Eos/
(7) Izuzetno u izgrađenim dijelovima naselja postojeća udaljenost građevina do bočne međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom, ukoliko se radi o rekonstrukciji, uključujući i dogradnju u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, ukoliko se građevini ne povećava broj etaža i projektom se dokaže mogućnost provedbe zaštite i spašavanja u slučaju požara i urušavanja građevina.
(8) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 ili Grupe 2, preporuča se da udaljenost takvog sadržaja od ulične međe vlastite čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) ne bude manja od 20,0 m, a ne smije biti manja od 10,0 m.
(2) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 96.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se s 6,0 m.

Članak 39.

(4) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela. 2.2.2.3. Uvjeti oblikovanja građevina
Članak 40.
(1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina / visina /Vpr/ etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ Vpo/ sve zone mješovite namjene, pretežito za povremeno stanovanje /oznaka M3/ Stranica 1982 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022. INDIVIDUALNA DO 3,8 m E=3 /Po+P+Pk/ 3 ZKJ E=2 3,0 m E=2 /Po+P/ 3,0 m /Po+P/ sve ostale zone mješovite namjene u svim naseljima /oznake M1 i M2/ INDIVIDUALNA E=4 7,0 m DO 3 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ MANJA E=4 VIŠEJEDINIČNA 7,0 m /Po+P+1K+Pk/ OD 4 DO 6 ZKJ E=2 5 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ zone mješovite, stambene i/ili poslovne namjene /oznaka M2/ u Selnici MANJA E=4 VIŠEJEDINIČNA 7,0 m /Po+P+1K+NE/ OD 4 DO 6 ZKJ VEĆA E=4 VIŠEJEDINIČNA 7,0 m /Po+P+1K+Pk/ ili VIŠE OD 6 ZKJ /Po+P+1K+NE/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Individualna gradnja primjerena je za sve funkcionalne zone predviđene za gradnju zgrada.
(3) Za sve zgrade s namjenom povremeno stanovanje, bez obzira u kojoj se zoni mješovite namjene nalaze (oznake M1, M2 ili M3), u odnosu na visinu (vijenca) utvrđena je obveza primjene kriterija određenog za stambene kuće za povremeno stanovanje iz članka 69. odredbi za provedbu Prostornog plana Međimurske županije, odnosno najveća visina (vijenca) takvih zgrada utvrđuje se s 3,2 m.

Članak 40.

(4) Manja višejedinična gradnja visine i etažnosti prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, može se smještati: - unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ samo ukoliko je to predviđeno urbanističkim planom uređenja - unutar zona mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/, neposrednom primjenom ove Odluke (bez obveze izrade urbanističkog plana uređenja).
(5) Veća višejedinična gradnja dozvoljena je isključivo unutar naselja Selnica, unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i zona mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/, samo ukoliko je to predviđeno urbanističkim planom uređenja.
(6) Izuzetno: - postojeće legalne stambene i/ili poslovne zgrade s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini, bez obzira na funkcionalnu zonu u kojoj se nalaze - zgrada koja objedinjuje sadržaje općinske uprave, zdravstva i stanovanja u okviru područja Bukovčak u Selnici može imati nadzemnu etažnost do 3 pune etaže, odnosno do E=P+2K - specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, zvonici sakralnih građevina i slično, mogu imati veću visinu (vijenca) - zgrade ili dijelovi zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna ili prateća namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 1 ili 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, mogu u stražnjim dijelovima čestice biti viši od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (spremišta strojeva i/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ ili proizvoda uključujući hladnjače, prostori za preradu, pakiranje i distribuciju proizvoda i slično), ali ne viši od 7,0 m - izuzetno od prethodne alineje, visina silosa koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa može biti veća od navedenih 7,0 m, ali ih je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje za vlastitu visinu udaljeno od najbližeg stambenog sadržaja.

Članak 41.

Članak 41.
(1) U slučaju većeg prirodnog pokosa na čestici, moguće je umjesto podruma izvesti etažu suterena.
(2) U slučaju gradnje suterena, visina (vijenca) građevine mjeri se od najviše točke uređenog terena uz pročelje građevine, osim ukoliko je najviša točka uređenog terena viša od gornje kote stropne konstrukcije suterena, u kom slučaju se visina (vijenca) građevine mjeri od gornje kote stropne konstrukcije suterena.
(3) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, svaka od etaža potkrovlja smatra se zasebnom etažom, ali je dvoetažno potkrovlje moguće predvidjeti samo ukoliko ukupni broj tako iskazanih nadzemnih etaža ne prelazi broj dozvoljenih nadzemnih etaža utvrđen prethodnim člankom.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora (topološka, morfološka, krajobrazna i druga opažajna obilježja).
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 43.
(1) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena unutar vlastite građevne čestice.
(2) Na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana. 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1983
(3) Na uličnim pročeljima poslovnih i/ili stambenih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko to ne narušava izgled građevine, vanjske jedinice klima uređaja mogu se postavljati unutar prostora natkrivenih lođa ili dijelova balkona uvučenih u odnosu na liniju pročelja, odnosno drugdje unutar vlastite građevne čestice gdje su zaklonjene od pogleda, uz uvjet da je to riješeno i prikazano u projektu.
(5) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, trg, parkirališna površina, park, poljski put, zemljište izvan građevinskog područja i slično).

Članak 44.

(5) Udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se najmanje kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.
Članak 45.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - između građevina obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih građevina ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte.
(2) U zidu poluugrađene osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom mogu se na udaljenosti većoj od 10,0 m od uličnog pročelja predvidjeti otvori koji se prema prethodnom članku ne smatraju otvorom, uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Na području Općine uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°, te se takvo oblikovanje i nadalje preporuča.
(2) Krovne plohe unutar svih funkcionalnih zona u naselju, osim unutar zone mješovite namjene za povremeno stanovanje /oznaka M3/, mogu biti predviđene i drugačije od uobičajenog, ukoliko su rezultat suvremenog arhitektonskog izričaja i nisu suprotne mjerama zaštite kulturnih dobara.
(3) Arhitektonsko oblikovanje iz prethodnog stavka, koje odstupa od uobičajenog i primjena ravnog krova primjereni su za: - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - slobodnostojeće individualne zgrade u novim individualnim stambenim četvrtima - slobodnostojeće višejedinične zgrade.
(4) Unutar zona mješovite namjene, pretežito za povremeno stanovanje /oznaka M3/: - nove zgrade osnovne i prateće namjene obavezno se oblikuju primjenom kosog krova nagiba od 20° do 45° - nove pomoćne zgrade oblikuju se kao zgrade s ravnim ili kosim krovom nagiba najviše 45° - postojeće zgrade s ravnim krovom se kod rekonstrukcije i/ili dogradnje preporuča preoblikovati u skladu s uvjetima iz prethodne dvije alineje.
(5) Izuzetno od prethodnog stavka, pomoćne zgrade, odnosno prostori koji se u skladu s tradicijskom gradnjom izvode u zemlji, a što se prvenstveno odnosi na tradicijske vinske podrume (pelnice), mogu se oblikovati s bačvastim svođenim konstrukcijama, zasipanim zemljom, uz uvjet da tlocrtna površina takvih građevina, odnosno prostora, pojedinačno ne prelazi 50,0 m2.

Članak 47.

Članak 47.
(1) U oblikovanju zgrada namijenjenih turizmu, uključujući i tipove kao što su kamp, glamping i slično: - potrebno je: - primijeniti arhitektonske metode kojima se osigurava vizualna integracija gradnje u krajolik i krajolika u unutarnji prostor turističkog sadržaja - predvidjeti korištenje lokalnih i tradicijskih građevnih materijala u suvremenom oblikovno – arhitektonskom kontekstu - zabranjeno je: - postavljati metalne kontejnere u funkciji smještajnih jedinica, osim ukoliko ih se ne obloži vanjskim završnim oblogama namijenjenim za izradu ventiliranih fasada klasične stambene gradnje, a oblikovanje krova uskladi s uvjetima iz prethodnog članka Stranica 1984 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022. - graditi replike tradicijskih građevina koje tipološki ne odgovaraju tradicijskoj gradnji ovog područja (kažun, primorska kamena gradnja i slično) - postavljati tradicijske građevine razgrađene i prenesene iz drugih dijelova Hrvatske (Turopolje, Slavonija).
(2) Ukoliko nije primjenjivo očuvati zatečenu tradicijsku stambenu i gospodarsku gradnju u izvornoj funkciji, poželjno je istu prenamijeniti u turističkoj namjeni.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Ukoliko na postojećoj čestici na kojoj se planira stambena novogradnja postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je kao prateću građevinu koristiti za poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) U slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, a među njima nije nužno postavljati ogradu.

Članak 49.

Članak 49.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zaštićenih na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provedbu iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
(2) Za zahvate na površinama koje su u poglavlju 6.1. „Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti“ navedene kao površine s krajobraznom vrijednosti, obavezna je primjena odredbi navedenog poglavlja. 2.2.2.4. Uvjeti uređenja građevne čestice
Članak 50.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) Na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) Kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa sadržajem stalnog stanovanja moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti dekorativno vrtno jezerce površine do 4,0 m2 i najviše jedno otvoreno tenis igralište, a mogućnost gradnje otvorenog bazena utvrđuje se prema članku 35.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i/ili kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene i ukoliko je to izrijekom predviđeno kao mogućnost pojedine funkcionalne zone, pri čemu otvoreni bazeni i sportsko - rekreacijska igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u ozelenjenom prirodnom terenu najmanje 20% vlastite površine.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se na čestici predviđaju predškolski ili smještajni socijalni sadržaji (dom za starije i/ili nemoćne, dječji dom i slično), udio ozelenjenog prirodnog terena na čestici utvrđuje se prema poglavlju 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“.
(3) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(4) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(5) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(6) Preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio građevne čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(7) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.

Članak 51.

(8) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
Članak 52.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a urbanističkim planom uređenja se za javne sadržaje, višestambenu gradnju, građevne komplekse s javnim načinom korištenja i druge za identitet naselja značajne sadržaje, može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali se može postaviti i dublje unutar građevne čestice, u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije, iz oblikovnog razloga ili radi osiguranja prostora za novu regulaciju uličnog koridora.
(3) Kod izvedbe ulične ograde novoformirane građevne čestice i u slučaju izmještanja i/ili povećanja visine ulične ograde postojeće građevne čestice, potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Općine, odnosno uličnu ogradu je u 27. svibnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1985 odnosu na njenu poziciju potrebno izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog općinskog upravnog odjela.
(4) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, s punim parapetom do 0,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju biti oblikovane na način da se osigura preglednost raskrižja.
(6) Iznimno, ulične ograde mogu biti više: - kada se radi o rekonstrukciji autentične ograde ili oblikovanju ograde prema konzervatorskim uvjetima - kada se radi o načinu gradnje ograde tipičnom za ulični potez - kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.

Članak 53.

(7) Ograde na međi prema susjednim građevnim česticama mogu biti najviše do 2,2 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) Ukoliko se iza ograde ili umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice, a uvjeti za visinu i preglednost raskrižja jednako se primjenjuju i na živicu.
Članak 54.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Preporuča se da visina potpornog zida nije veća od 2,0 m, a u slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti kaskadno, oblikovanjem terasa.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate: - unutar inundacijskog pojasa vodotoka - na površini 15,0 m udaljenoj od osi vodotoka - unutar cijele površine uz vodotok utvrđene kao zona javnog zelenila /oznaka Z/ ili kao zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/.
(2) Unutar inundacijskog pojasa vodotoka se izuzetno mogu predvidjeti pojedini zahvati kao što je: - uređenje i održavanje puta za pristup vodotoku, ukoliko zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo, određeno Zakonom o vodama - rekonstrukcije kompleksa tradicijskih mlinova na vodeni pogon, na njihovim izvornim lokacijama. 2.2.2.5. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave

Članak 56.

Članak 56.
(1) Priključenje građevne čestice i/ili građevina na prometnu infrastrukturu i javne komunalne sustave provodi se prema odredbama iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) Priključenje na prometnu mrežu obavlja se prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za prometnicu na koju se predviđa priključenje građevne čestice.
(3) Priključivanje na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno nadležnog operatora sustava i u skladu s posebnim propisima.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(2) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.2.2.6. Minimalni standardi prostora stambene namjene
Članak 59.
(1) Najmanja površina tlocrtne projekcije stambene zgrade za stalno ili povremeno stanovanje određuje se s 30,0 m2.
(2) Nije dozvoljen smještaj stanova, kao ni drugih stacionarnih stambenih sadržaja (sobe u sklopu udomiteljskih djelatnosti za djecu, stare i/ili nemoćne osobe, smještaj za radnike i slično) unutar građevina prateće i pomoćne namjene.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Za manje višejedinične zgrade: - preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i zatvoreno stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena - pomoćnu građevinu s većim brojem pojedinačnih garaža s vlastitim ulazima izvana i nadstrešnice za vozila moguće je smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice.
(2) Za veće višejedinične zgrade do najviše 10 stanova: - ulaze i zatvorena stubišta za stambeni dio zgrade obavezno je odvojiti od ulaza u prostore pojedinačnih poslovnih sadržaja, odnosno od zatvorenog stubišta poslovnog dijela zgrade, ukoliko su poslovni sadržaji predviđeni u katnim etažama - parkirališno i/ili garažno mjesto za svaki stan potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici, a preporuča se osiguranje natkrivenog parkirališnog mjesta - za svaki stan potrebno je osigurati priručno spremište najmanje površine 1,5 m2, na način da bude smješteno unutar gabarita zgrade Stranica 1986 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. svibnja 2022. - na čestici (unutar ili izvan gabarita zgrade) potrebno je predvidjeti zajednički prostor za skupljanje komunalnog otpada, dimenzioniran za potrebe cijele zgrade, pri čemu se preporuča odvojiti prostor za stambeni dio zgrade, od dijela za poslovne prostore - na čestici je potrebno osigurati smještaj za bicikle (biciklarnik), prema posebnom propisu - na čestici je obavezno predvidjeti zajedničko dječje igralište ili park površine najmanje 20,0 m2 - na čestici je obavezno osigurati zelene površine zasađene visokim bjelogoričnim raslinjem koje može razviti krošnju u površini od najmanje 10% ukupne površine građevne čestice.

Ostali akti u ovom izdanju (82)