Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/06, 9/12, 14/18, 18/18 – proč.tekst i 7/21) (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 3257
Članak 80.
Članak 80.
(1) Ribnjaci za komercijalno ribnjačarstvo se na području Općine ne predviđaju.
(2) Uzgoj riba moguć je u postojećim rekreacijskim ribnjacima, smještenim unutar građevinskog područja naselja Kotoriba ili uz zone sportsko – rekreacijske namjene za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R2/.
(3) Rekreacijski ribnjak se može urediti na svakoj površini predviđenoj za rekreacijske ribnjake /oznaka RI/, prema kartografskim prikazima i na područjima na kojima je to predviđeno urbanističkim planom uređenja ili arhitektonsko – urbanističkim rješenjem izdvojenih građevinskih područja rekreacijske namjene. 3.3.1.5. Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva
Članak 81.
Članak 81.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva je građevinski sklop od jedne ili više funkcionalno povezanih građevina, objekata i uređaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući hladnjače i silose - skladištenje i pripremu hrane za životinje – silaže, silosi i druge vrste specifičnih građevine, naprava i uređaja za tu namjenu - primarnu preradu proizvoda, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, mljekare, sirane, vinarije, destilerije i slično - uzgoj bilja i presadnica u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici i slično - držanje životinja, uz ograničenje ovisno o lokaciji i kapacitetu - držanje pčela i uzgoj korisnih kukaca - kompostiranje biljnog otpada s vlastitog gospodarstva, i s tim povezana proizvodnja humusa - upravni i servisni prostori - ugostiteljsko - prezentacijski i prodajni prostori – kušaonice i trgovine za prodaju vlastitih proizvoda - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Vrste građevina koje se mogu međusobno kombinirati na građevnoj čestici utvrđuju se prema posebnim propisima, ovisno o poljoprivrednoj djelatnosti pojedinog gospodarstva.
(3) Način poslovne registracije poljoprivrednog gospodarstva ne utječe na mogućnost gradnje, osim za turistički sadržaj, koji je smatra kao pratećom djelatnosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno poljoprivrednog domaćinstva.
(4) Djelatnosti klanja životinja i prerade mesa se na području Općine predviđa unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona /oznaka I/, a na pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu se dozvoljava izuzetno i u manjem obimu, te ukoliko je to utvrđeno posebnim propisom ili drugim odgovarajućim aktom kojim je regulirana proizvodnja tradicijskih, geografski zaštićenih ili na neki drugi način institucionalno poticanih proizvoda.
Članak 81.
(5) U sklopu kompleksa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguće je organizirati stanovanje u individualnoj stambenoj zgradi i smještajne turističke sadržaje.
(6) Smještajni turistički sadržaji dimenzioniraju se prema posebnom propisu za kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Članak 82.
(1) Najmanja veličina nove građevne čestice, na kojoj se kao osnovni sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva, je 3.000,0 m2.
(2) Postojeće poljoprivredno gospodarstvo na kojem se predviđaju novi zahvati može imati i česticu manje veličine, ali se projektnim rješenjem treba osigurati funkcionalnost prostorne organizacije unutar gospodarstva i osigurati zaštita okolnih stambenih sadržaja od negativnog utjecaja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
(3) U okviru čestice poljoprivrednog gospodarstva iz stavka 1. ovog članka, stanovanje nije obvezan sadržaj.
(4) Raspored pojedinačnih građevina unutar kompleksa poljoprivrednog gospodarstva treba poštivati temeljno načelo: - u prednjem (uličnom) dijelu čestice se smještaju građevine uslužne, stambene i turističke namjene, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, parkirališta za klijente i druge primjereno oblikovane građevine, - u stražnjem (dvorišnom) dijelu čestice smještaju se građevine, uređaji i oprema namijenjena proizvodnji, preradi i servisima s potencijalnim negativnim utjecajem, uključujući poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja, vanjske skladišne, parkirališne i manipulativne prostore i slično.
Stranica 3258
Članak 82.
Stranica 3258 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021.
Članak 83.
(1) Ukoliko se poljoprivredno gospodarstvo organizira unutar građevinskog područja naselja, bilo kao osnovni ili kao prateći sadržaj uz individualnu stambenu građevinu, veličina čestice, uvjeti gradnje i oblikovanja određuju se prema poglavlju 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
Članak 84.
(1) Ukoliko se kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva na pojedinačnoj građevnoj čestici smješta izvan građevinskog područja, treba mu osigurati neposredan kolni priključak s ceste ili poljskog puta.
(2) Najmanja udaljenost građevina od međa čestice treba iznositi: - 10,0 m od linije regulacije ulice ili pristupnog puta, osim kod prometnica kategoriziranih prema posebnom propisu, gdje se radi osiguranja zaštitnog pojasa ceste, veća potrebna udaljenost utvrđuje u posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste - ½ visine (vijenca) od ostalih međa vlastite čestice, ali ne manje od 4,0 m.
(3) Udaljenost građevina i prostora za obavljanje gospodarskih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem od pojedinih sadržaja dodatno se utvrđuje i prema članku 87.
(4) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(5) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(6) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 7,0 m.
Članak 84.
(7) Etažnost građevina može iznositi najviše 4 etaže (E= Po+P+1K+Pk).
(8) Iznimno visina (vijenca) proizvodnih građevina može biti i veća do najviše 12,0 m, ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom.
(9) Visina silosa se ne ograničava.
(10) Na površinama izvan građevinskih područja naselja, poljoprivredne građevinske sklopove treba oblikovati na način da se uklope u krajobraz, odnosno na način da se izbjegne njihova vizualna dominacija, posebno u odnosu na volumen i boju.
Članak 85.
(1) Arhitektonski kompleks poljoprivrednog gospodarstva biljne proizvodnje nije moguće graditi izvan građevinskog područja naselja.
Članak 86.
Članak 86.
(1) Držanje životinja unutar građevinskih područja naselja ograničava se na najviše 30 uvjetnih grla, a gradnja kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja izvan građevinskog područja naselja uvjetuje se kapacitetom od najmanje 30 uvjetnih grla.
(2) Jedinica uvjetnog grla (UG) predstavlja usporednu vrijednost mase uzgajanih životinja svedene na jediničnu vrijednost od 500,0 kg.
(3) Ovisno o vrsti, uzgajane životinje se svode se na uvjetna grla matematičkim svođenjem na masu od 500,0 kg ili primjenom koeficijenata prema dokumentu „II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla“ („Narodne novine“ broj 60/17).
Članak 87.
Članak 87.
(1) Udaljenost građevina za držanje životinja, bez obzira da li se smještaju unutar ili izvan građevinskih područja naselja, određuje se ovisno planiranom kapacitetu uvjetnih grla i o pretpostavljenom negativnom učinku na stanovanje i pojedine društvene i gospodarske namjene, a i utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: kapacitet građevine za najmanja udaljenost u metrima od uzgoj (držanje) relevantne građevine životinja – broj uvjetnih grla UG do 10 UG 12 m od najbližeg stambenog prostora, odgojne ili obrazovne ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) ili područja za 50 m razvoj susjedne građevine više od 10 UG do osnovne namjene, ukoliko je 30 UG susjedna čestica smještena u izgrađenom stambenom području a nije izgrađena za prateći sadržaj OPG-a – 20 m vlastiti stambeni i turistički na vlastitoj čestici više od 30 do 60 od najbližeg stambenog 50 m UG prostora, odgojne ili više od 60 do 100 obrazovne ustanove, kao i 70 m drugog stacionarnog sadržaja UG (turistički, lječilišni, socijalne skrbi i slično) ili područja za razvoj susjedne građevine osnovne namjene, ukoliko je 200 m susjedna čestica do navedene više od 100 do 250 udaljenosti smještena u UG izgrađenom stambenom području, a nije izgrađena 50 m od državne ceste 20 m od županjske i lokalne ceste od građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja u kojima je predviđen smještaj 500 m stacionarnih sadržaja više od 250 UG (turističke zone, stambene zone, zdravstvene ustanove, smještajni kapaciteti socijalne skrbi i slično)
Članak 87.
100 m od državne ceste 50 m od županjske i lokalne ceste 3.3.2. Turizam
Članak 88. brisan (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 7/21) 3. rujna 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3259
Članak 89.
(1) Unutar građevinskih područja naselja Kotoriba, uključujući i izdvojeni dio građevinskog područja naselja na lokaciji „Varijadov“, turistički sadržaji mogu se smještati u sljedećim funkcionalnim zonama: - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ - mješovite, stambeno – poslovne namjene /oznaka M2/ - gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/.
(2) Turistički sadržaji se mogu predvidjeti kao osnovni ili prateći sadržaj na pojedinačnoj građevnoj čestici.
(3) Turistički sadržaji u pojedinačnim zgradama osnovne namjene (hotel, motel, pansion i slično) se mogu graditi u svim funkcionalnim zonama navedenim u prethodnom stavku, a apartmansko turističko naselje, kompleks bungalova, kamp i kamp odmorište se mogu graditi samo u funkcionalnoj zoni ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ i u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja „Varijadov“.
(4) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje turističkih sadržaja utvrđuju se prema poglavlju 2.2.3. Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
Članak 90.
Članak 90.
(1) Izvan građevinskih područja ugostiteljski i/ili turistički sadržaji mogu se predvidjeti isključivo kao prateći sadržaj postojećeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, prema uvjetima iz poglavlja 3.3.1.5. „Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva“.
(2) Na drugim površinama izvan građevinskih područja, odnosno na poljoprivrednim i šumskim površinama /oznake P1, PŠ, Š1 i Š2/ nije dozvoljena gradnja građevina ugostiteljske i/ili turističke namjene.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, turističke staze za biciklizam, trčanje, jahanje i slične aktivnosti mogu se trasirati na poljskim i šumskim putovima, stazama i drugim servisnim površinama primarno uređivanim za potrebe obavljanja poljoprivrede ili šumarstva.
Članak 91.
Članak 91.
(1) Postava instalacija adrenalinskog turizma tipa zip-line, adrenalinski park, zabavni park i slično, moguća je kao osnovni sadržaj ili kao prateći sadržaj ugostiteljskog i/ili turističkog objekta unutar građevinskog područja naselja Kotoriba, a nije dozvoljena izvan navedenih građevinskih područja.
Članak 92.
(1) Posebni uvjeti kojima se utvrđuju sadržaj i način gradnje turističkih sadržaja, kao osnovnih na čestici, utvrđuje se odgovarajućim pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji turističkih objekata.
(2) Posebni uvjeti za turističke sadržaje koji se utvrđuju kao prateća djelatnost utvrđuju se ovisno o vrsti osnovnog sadržaja prema tome da li se usluge pružaju u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. 3.3.3. Šumarstvo i lovstvo
Članak 93.
Članak 93.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20).
(2) Šumama pod upravom Hrvatskih šuma d.o.o. na području Općine gospodari Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Čakovec.
(3) U kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ utvrđene su sljedeće kategorije šuma na općinskom području: - gospodarske šume /oznaka Š1/ - zaštitne šume /oznaka Š2/, prema Prostornom planu Županije - za šume uz Muru.
(4) Površine naznačene kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznake PŠ/ mogu se koristi za povećanje šumskih površina sadnjom novih šuma.
Članak 94.
Članak 94.
(1) U šumama se mogu graditi samo građevine za potrebe primarne šumarske djelatnosti i lovstva.
(2) Svaka gradnja unutar šume mora biti predviđena odgovarajućom šumskom gospodarskom osnovom.
(3) U šumama na području Općine gradnja za potrebe turizma nije dozvoljena.
(4) Za potrebe rekreacijskih aktivnosti mogu se na trasama šumskih putova postavljati markacijske oznake i od prirodnih materijala uređivati punktovi za odmor s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.
Članak 95.
(1) Lovačke remize mogu se urediti na poljoprivrednim i šumskim površinama, samo ukoliko je takva mogućnost predviđena odgovarajućom lovnogospodarskom osnovom, a u šumama dodatno i šumskom gospodarskom osnovom.
(2) Postojeće lovačke remize nalaze se unutar šuma „Šošovica“ i „Nađardov“.
(3) U sklopu lovačke remize može se izgraditi jedna prizemna građevina, bruto tlocrtne površine do 200,0 m2 i visine (vijenca) do 3,5 m, te uz nju odgovarajući servisni prostori za uzgoj i zaštitu lovne divljači.
(4) Prateći sadržaj lovačke remize može dodatno biti i streljana tipa „trap“, za koju se posebni uvjeti u odnosu na udaljenost od naselja, kao i drugi posebni uvjeti utvrđuju s obzirom na odabrani tip građevine. 3.3.4. Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, geotermalne vode i drugih mineralnih sirovina 3.3.4.1. Ugljikovodici i geotermalna voda za korištenje akumulirane topline u energetske svrhe
Članak 96.
Članak 96.
(1) Prema podacima Agencije za ugljikovodike, na području Općine nalaze se površine za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika: Stranica 3260 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021. - dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „DR- 02“ - dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika „SZH- 01“.
(2) Geotermalni potencijal za energetske svrhe evidentiran je na ukupnom općinskom području.
(3) Aktivnosti koje se provode za potrebe istraživanja geotermalne vode u energetske svrhe mogu se provoditi u skladu s geotermalnim potencijalom, odnosno utvrđivanje istražnih prostora geotermalne vode za energetske svrhe dozvoljeno je, u skladu s posebnim propisima, unutar utvrđenih istražnih prostora ugljikovodika.
(4) Istražni prostori ili dijelovi istražnih prostora ugljikovodika, odnosno geotermalne vode za energetske svrhe, mogu se bez izmjene ovog Prostornog plana, prenamijeniti u odgovarajuća eksploatacijska polja, ukoliko eksploatacijsko polje ispunjava odgovarajuće uvjete propisane posebnim propisom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, odnosno geotermalne vode za energetske svrhe.
(5) Eksploatacijska polja iz prethodnog stavka, koja se formiraju unutar odgovarajućih utvrđenih istražnih prostora, mogu svojom površinom biti ista ili manja od površine istražnog prostora, te unutar istog istražnog prostora može biti formirano više eksploatacijskih polja.
(6) Sve aktivnosti koje se provode za potrebe istraživanja i eksploatacije ugljikovodika trebaju biti u skladu s Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu za koji je provedena strateška procjena utjecaja na okoliš.
Članak 97.
Članak 97.
(1) Istražne bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama mogu se smjestiti unutar utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika.
(2) Eksploatacijske bušotine ugljikovodika s pripadajućim građevinama smještaju se unutar utvrđenih eksploatacijskih polja ugljikovodika.
(3) Cjevovodi i druge građevine proizvodno – otpremnog sustava ugljikovodika mogu se smjestiti unutar cjelokupnog općinskog područja, a preporuča se da se njihove trase usklade s trasama već izvedene kompatibilne linijske infrastrukture.
Članak 98.
Članak 98.
(1) Udaljenost osi bušotina od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ili eksploatacije plina, odnosno nafte i drugih geopotencijala, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90,0 m.
(2) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(3) Buka koja se u postupku eksploatacije ugljikovodika može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisom.
(4) Evidentirane bušotine ugljikovodika na općinskom području - sanirane, odnosno predviđene za sanaciju: Kot- 1, Kot-2, Kot2-Al i Kot-3 označene su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora“.
(5) Alternativno, bušotine navedene u prethodnom stavku mogu se iskoristiti za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode za energetske svrhe, ukoliko je to tehnički izvedivo.
(6) Kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi zgrade i smještati druge objekte za boravak i rad ljudi, iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.
Članak 99.
Članak 99.
(1) Ukoliko se u postupku istraživanja ugljikovodika utvrdi geotermalni potencijal pojedine duboke bušotine, može se predvidjeti formiranje građevne čestice i gradnja postrojenja za korištenje geotermalne vode za proizvodnju energije i stakleničku i/ili plasteničku poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Uvjeti provedbe zahvata iz prethodnog stavka utvrđuju se jednako kao i za zahvate u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama u naselju. 3.3.4.1. Druge mineralne sirovine
Članak 99a.
(1) Za mineralne sirovine utvrđene Zakonom o rudarstvu (građevni pijesak i šljunak, kamen, glina i drugo) se na općinskom području ne planiraju istraživanja u svrhu eksploatacije, niti eksploatacija.
Članak 99b.
Članak 99b.
(1) Smještaj deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/ predviđen je unutar gospodarske zone „Jug“ u Kotoribi. 3.3.5. Proizvodnja energije korištenjem obnovljivih izvora i kogeneracije - oIE
Članak 100.
(1) Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode i drugo), moguće je proizvoditi u: - individualnim energanama – kao energiju za jednog ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - komercijalnim energanama, odnosno u postrojenjima primarno namijenjenim za proizvodnju energije (električne i toplinske) za tržište.
(3) U slučaju da individualna energana proizvodi energiju isključivo za vlastite potrebe drugog sadržaja na građevnoj čestici smatra se pomoćnom građevinom, a u slučaju da 3. rujna 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3261 višak energije isporučuje u javni energetski sustav smatra se pratećom građevinom.
(4) Komercijalna energana se smatra građevinom osnovne namjene, odnosno građevinom prateće namjene ako se radi o komercijalnoj energani smještenoj na građevnoj čestici na kojoj je osnovna građevina također komercijalna energana na drugi izvor energije (npr. sunčana energana na čestici bioplinske energane).
Članak 100.
(5) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“ broj 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.
(6) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara - u slučaju smještanja kompleksa za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode.
Članak 101.
Članak 101.
(1) Individualne energane, odnosno postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije koji se koriste za vlastite potrebe, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici.
(2) Najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne individualne energane (električne i toplinske energije) je 5 MW.
(3) Unutar građevinskih područja naselja dozvoljeno je koristiti sustave za korištenje energije zemlje (voda, drugi medij) i biomasu, a nisu dozvoljene energane koje kao energent koriste bioplin, vjetar i vodu iz otvorenih vodotoka.
(4) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila /oznaka Z/ (parkovi, dječja igrališta i slično) i zonama zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ - na građevnim česticama unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja.
(5) Uvjet za individualni sustav za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(6) Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka unutar građevinskih područja naselja:
Članak 101.
- nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada ili integrirati ih u pročelja - ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.
Članak 102.
Članak 102.
(1) Kao komercijalni tipovi energana instalirane snage do 10 MW, koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za tržište predviđene su: - sunčane energane - bioplinske energane i energane na biomasu - geotermalne energane - kombinacije navedenih tipova.
(2) Komercijalne sunčane energane se mogu smjestiti: - unutar za tu namjenu predviđenog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja - Izdvojena zona „Krka“ – za sunčanu energanu /oznaka IE2/ - unutar građevinskog područja naselja Kotoriba isključivo na području gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/ samo na površinama uokvirenim narančastom linijom na kartografskom prikazu broj 4.1. „Građevinsko područja naselja Kotoriba“ - kao prateći sadržaj na česticama drugih proizvodnih i poslovnih namjena bez obzira u kojim se funkcionalnim zonama nalaze.
(3) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja - unutar izdvojene zone „Krka“ i na građevnim česticama unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona dodatno i na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu.
(4) Energane na biomasu mogu se smjestiti unutar gospodarske, pretežito proizvodne zone kao osnovni ili prateći sadržaj i u sklopu izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja kao prateći sadržaj.
(5) Bioplinska energana predviđa se smjestiti unutar za tu namjenu predviđenog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja - zone gospodarske, proizvodne namjene, pretežito namijenjene za proizvodnju energije /oznaka IE/
(6) Komercijalna geotermalna energana iz dubokih bušotina može se predvidjeti u slučaju da se istraživanjem ugljikovodika utvrdi dostatni geotermalni izvor, u kojem slučaju je izmjenom ovog Prostornog plana potrebno utvrditi izdvojeno građevinsko područje za smještaj takve energane i uvjeti za njenu gradnju.
Članak 102.
(7) Gradnja vjetroparkova na području Općine nije predviđena.
(8) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od građevinskog područja naselja.
(9) Postupanje s otpadom koji se koristi kao komponenta u pripremi energenta za postrojenje OIE primjenjuju se odredbe iz poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. Stranica 3262 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021.
(10) Ostali uvjeti za smještaj i gradnju OIE energana utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće građevne čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni u naselju ili namjeni izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNoSTI 4.1. oPćI UVJETI ZA DRUŠTVENE DJELATNoSTI
Članak 103.
Članak 103.
(1) Naselje Kotoriba prema Prostornom planu Međimurske županije spada u kategoriju lokalnog razvojnog središta i naselje III. stupnja centraliteta, te bi u planskom razdoblju naselje trebalo zadržati broj stanovnika između 3.000 i 5.000, te uspostaviti ili održavati i unaprijediti sljedeće javne sadržaje: upravne funkcije općinske uprave, dječji vrtić, osnovnu školu, ljekarnu, nogometno igralište, malu (polivalentnu) dvoranu, više vrsta specijaliziranih trgovina, dobrovoljno vatrogasno društvo, te sportske i druge građanske udruge.
(2) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(3) Odgovarajući parkirališno-garažni prostor za sve građevine u društvenoj funkciji potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“, ovisno o namjeni građevina na pojedinoj čestici.
(4) Sukladno Prostornom planu Međimurske županije, građevne čestice koje pripadaju školskim ustanovama: - ne mogu se cijepati niti odvajati od građevine škole, a ukoliko se funkcija školske ustanove ukida u naselju, građevina bivše škole može se prenamijeniti samo u javnu namjenu - mogu se uz suglasnost osnivača, cijepati i odvajati od građevine škole samo u iznimnim slučajevima kada je to dio građevne čestice već u službi javne namjene.
Članak 104.
Članak 104.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvenih djelatnosti primarno se unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji primarno unutar sportsko rekreacijske – zone /oznake R/.
(2) U istočnom dijelu naselja Kotoriba, između osnovne škole i groblja rezervira se područje mješovite stambeno – poslovne namjene, unutar kojeg je moguće predvidjeti i površine za višestambenu gradnju i javne sadržaje, a za koji je predviđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja.
(3) Unutar područja rezerviranog za sport i rekreaciju u jugoistočnom dijelu naselja predviđa se i smještaj zgrada građanskih udruga, prvenstveno lovačkog i ribičkog društva.
(4) Pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, te unutar granica izdvojenih građevinskih područja namijenjenim turizmu i rekreaciju, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
Članak 105.
Članak 105.
(1) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole na građevnoj čestici, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.
(2) Otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od stambenih prostora u okruženju.
Članak 106.
(1) Najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) Zelene površine potrebno je u 1/3 dijela planirati kao visoko zelenilo.
(3) Ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.
Članak 107.
Članak 107.
(1) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti se usklađuje s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(2) Pojedinačna građevna čestica građevine društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene može se povećavati: - širenjem na površinu mješovite, pretežito stambene zone, bez ograničenja - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/ uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu. 4.2. UVJETI PRoVEDBE ZAHVATA SADRŽAJA DRUŠTVENIH DJELATNoSTI PREMA LoKACIJI 4.2.1. U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/
Članak 108.
Članak 108.
(1) U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a unutar zone se mogu smještati i građevine i prostori društvene nadgradnje, te drugi sadržaji ukoliko je to predviđeno uvjetima poglavlja 2.2.2.3. „Zona javne i društvene namjene /oznaka D/“.
(2) Pojedinačna građevna čestica društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ može se povećavati: - širenjem na površinu zona mješovite namjene /oznake M1 i M2/, bez ograničenja - širenjem na površinu zone sporta i rekreacije /oznaka R/, uz uvjet da se površina zone sporta i rekreacije ne 3. rujna 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3263 smanji ispod površine potrebne za uređenje planiranih sportskih, odnosno rekreacijskih igrališta - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/, uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu javnog zelenila.
Članak 109.
Članak 109.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(4) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže E=4 /Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).
(5) Ukoliko se građevina društvenih djelatnosti oblikuje kao kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.
Članak 109.
(6) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smještan u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 12,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.2. U zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/
Članak 110.
Članak 110.
(1) Veličina pojedinačne građevne čestice sportske i/ili rekreacijske namjene utvrđuje se prema posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(2) Pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje mješovite, pretežito stambene zone.
Članak 111.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - od jedne bočne međe, zgrade mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li smještena na među.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 10,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=P+1K).
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara.
Ostali akti u ovom izdanju (68)
- Odluka o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva u postupku Strateške procjene utjecaja na okoliš Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine
- Odluka o sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola autobusom na području Međimurske županije, Koprivničko – križevačke županije i Varaždinske županije za školsku godinu 2021./2022.
- Odluka o sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola vlakom na području Međimurske i Varaždinske županije za školsku godinu 2021./2022.
- Odluka o financiranju rada stručnjaka za tehničku podršku u školama kojima je osnivač Međimurska županija
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenje o imenovanju stalnih i povremenih članova Vijeća za prevenciju Međimurske županije
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Tehničkoj školi Čakovec na Odluku o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude za predmet nabave „Oprema za laboratorij elektrotehnike“
- Zaključak o dodjeli novčane nagrade tenisačici ANTONIJI RUŽIĆ, za osvojeno prvo mjesto na Europskom prvenstvu od 18 godina održano u Klostersu, Švicarska
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Graditeljskoj školi Čakovec, Tehničkoj školi Čakovec i Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec za korištenje školskih učionica kao spavaonica za sudionike međunarodnog rukometnog turnira Pozoj Cup 2021.
- Zaključak o izmjenama i dopunama Popisa prioriteta za raspored decentraliziranih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije za 2021. godinu
- Program potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Domašinec za projekt „Rekonstrukcija građevine javne i društvene namjene - rekonstrukcija Vatrogasnog doma u Domašincu “
- Odluka o odabiru ponuditelja s kojim će se sklopiti ugovor o povjeravanju komunalnih poslova održavanja javnih zelenih površina
- Odluka o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donja Dubrava i osnivanju Radne skupine za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donja Dubrava
- Rješenje o imenovanju Mandatnog povjerenstva
- Odluka o izboru predsjednika Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec
- Odluka o izboru potpredsjednika Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec
- Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Odbora za izbor i imenovanje
- Odluka o imenovanju Odbora za financije i proračun
- Odluka o imenovanju Socijalnog vijeća Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o imenovanju Odbora za elementarne nepogode, protupožarnu i civilnu zaštitu
- Odluka o imenovanju Odbora za gospodarstvo, poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
- Odluka o imenovanju Odbora za komunalne djelatnosti, prostorno planiranje, zaštitu potrošača i okoliša
- Odluka o imenovanju Odbora za odgoj, osnovno obrazovanje, kulturu i šport
- Odluka o imenovanju Odbora za održavanje manifestacija
- Odluka o imenovanju Odbora za primarnu zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i brigu o djeci
- Odluka o imenovanju Odbora za turizam
- Odluka o imenovanju Odbora za upravljanje domovima
- Odluka o imenovanju Komisije za popis kapitalne imovine Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za izradu programa i projekata
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za pripremu i provedbu natječaja i postupka nabava roba, radova i usluga
- Odluka o imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda
- Odluka o osnivanju Vijeća za zaštitu potrošača
- Izmjene i dopune Odluke o visini i raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Općinskom vijeću Općine Gornji Mihaljevec za 2021. godinu
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Gornji Mihaljevec za „Rekonstrukciju zgrade dogradnjom vatrogasnog doma Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) u Gornjem Mihaljevcu“
- Zaključak (o prihvaćanju Izvješća o radu načelnika Općine Gornji Mihaljevec za razdoblje 01.01.2021. – 30.06. 2021. godine)
- Plan mreže dječjih vrtića na području Općine Gornji Mihaljevec
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Kotoriba na dan 30.6.2021. godine
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Kotoriba
- Odluka o naknadi predsjedniku Općinskog vijeća
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o određivanju uvjeta i mjesta za obavljanje trgovine na malo izvan prodavaonica na području Općine Kotoriba
- Odluka o raspisivanju i provođenju natječaja za prodaju nekretnine k.č.br 5669/13 k.o. Kotoriba (gradilište za objekte gospodarske djelatnosti) usmenim javnim nadmetanjem
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Kotoriba
- Odluka o prijedlogu imenovanja člana Nadzornog odbora GKP-a PRE-KOM d.o.o od strane Općine Kotoriba
- Odluka o osnivanju Vijeća za prevenciju Općine Kotoriba
- Rujna 2021. 60. Odluka o odobrenju prava građenja Hrvatskim vodama za rekonstrukciju Glavnog murskog nasipa
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Kotoriba unutar Mjere
- Zaključak o prihvaćanju polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika Općine Kotoriba za razdoblje siječanj-lipanj 2021. godine
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/06, 9/12, 14/18, 18/18 – proč.tekst i 7/21) (pročišćeni tekst)
- Zaključak (o potvrđivanju odluka Skupštine Dobrovoljnog vatrogasnog društva Macinec o imenovanju zapovjednika i zamjenika zapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva)
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja i prijavu na natječaj za investiciju Rekonstrukcija građevine javne i društvene namjene – rekonstrukcija zgrade Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pušćine
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja i prijavu na natječaj za investiciju zgrada društvene namjene - Dječji vrtić Dunjkovec i pomoćna zgradanadstrešnica
- Odluka o radnom vremenu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Orehovica
- Odluka o kupnji nekretnine u Selnici
- Odluka o prodaji nekretnine u Selnici
- Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova 3. mjere poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Štrigova
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Štrigova
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u sportsku dvoranu- Mjera 7.4.1.
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore za učenike srednjih škola s područja Općine Vratišinec
- Odluka o imenovanju člana Nadzornog odbora Međimurskih voda d.o.o. Čakovec
- Odluka o imenovanju članova i zamjenika članova Savjeta mladih Općine Vratišinec
- Odluka o imenovanju Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga kao povremenog radnog tijela Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Odluka o produžetku Ulice Novi Brodec
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o odlaganju biootpada na deponiju Močila u Gornjem Kraljevcu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o primjeni agrotehničkih mjera na području Općine Vratišinec za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća načelnika za period od 01.01.2021. do 30.06.2021. godine