GLASNIK

Arhiva › 2021. › SGMŽ 14

SGMŽOpćina Kotoriba · 3. rujna 2021. · KLASA 350-02/06-01/12 · URBROJ 2109/9-06-1

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/06, 9/12, 14/18, 18/18 – proč.tekst i 7/21) (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 3263

Članak 111.

(6) Parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.
(7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 12,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.3. U funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju i izvan naselja
Članak 112.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske, koji se mogu smještati u drugim funkcionalnim zonama u naselju i u izdvojenim građevinskim područjima turističke i rekreacijske namjene, specificirani su u odredbama za navedene zone, odnosno izdvojena građevinska područja. Stranica 3264 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021.
(2) Smještaj, način gradnje i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena, odnosno u izdvojenim građevinskim područjima potrebno je uskladiti s uvjetima za provedbu zahvata određenim za odgovarajuću zonu.

Članak 113.

Članak 113.
(1) Izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine vodotoka predviđene su rekreacijske aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste uz mjere opreza u odnosu na očuvanje okoliša i prirode.
(2) Uvjeti uređenja prostora planiranog rafting pristaništa na rijeci Muri utvrđeni su u poglavlju 2.3.1.5. „Površina rekreacijske namjene – rafting pristanište /oznaka R5/“. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KoRIDoRA ILI TRASA I PoVRŠINA PRoMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. oPćI UVJETI GRADNJE INFRASTRUKTURE

Članak 114.

Članak 114.
(1) Pojmovi: - Elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima. - Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - Elektronička komunikacijska kanalizacija (EKK) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - Javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - Javna rasvjeta je komunalna djelatnost čije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta, a sastoji se od odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije.

Članak 114.

- Javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika. - Obnovljivi izvori energije (OIE) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša. - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav. - Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - Plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka - Toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom.

Članak 114.

- Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - Vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), policijskih jedinica i sličnih.
Članak 115.
(1) Infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“.
(2) Infrastrukturne građevine od interesa za Državu i Županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
(3) Zahvati za koje je utvrđena obveza provedbe prethodnih ispitivanja u odnosu na propisima za zaštitu prirode i ekološke mreže utvrđena je posebnim propisom.
(4) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori županijskog ili državnog značaja, golf igrališta, površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih eksploatacijskih polja), potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta. 3. rujna 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3265

Članak 116.

Članak 116.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih površina, prvenstveno unutar zelenih pojasa u sastavu uličnih koridora, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima.

Članak 117.

Članak 117.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar građevinskih područja ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, te izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog tla.
(2) Kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća pomoćna građevina.
(3) Ukoliko se građevine infrastrukturnih sustava prigrađuju ili ugrađuju u osnovnu ili prateću građevinu, smatraju se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade.
(4) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojećih pomoćnih građevina na čestici: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.

Članak 117.

(5) Uvjeti za gradnju građevine infrastrukturnih sustava na vlastitoj čestici: - građevna čestica koja se formira za pojedinu građevinu infrastrukturnih sustava treba biti odgovarajuće veličine, sukladno tehničkim parametrima za smještaj i zaštitu infrastrukturne građevine i opreme, - unutar površine čestice ili neposredno uz nju potrebno je osigurati površinu za parkiranje servisnog vozila - građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m u pravilu potrebno je smjestiti na način da s ulične strane prati građevinski pravac ulice, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko se građevinski pravac ulice ne može jednoznačno odrediti, ili je građevinski pravac ulice značajnije uvučen od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m - smještaj građevine infrastrukturnih sustava ispred linije regulacije ulice moguće je samo u gusto izgrađenim dijelovima građevinskih područja, gdje ne postoje druge prostorne mogućnosti i to za opremu i građevine niže od 2,0 m, odnosno ukoliko je takav slučaj predviđen urbanističkim planom uređenja - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba postaviti unutar vlastite čestice (na međi ili uvučeno od međe) i izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata, a vrata na ogradi predvidjeti na način da se ne otvaraju prema van.
(6) Na istoj zasebnoj građevnoj čestici moguće je smjestiti više građevina infrastrukturnih sustava, ukoliko su međusobno kompatibilne (više trafostanica i slično) pri čemu se njihova međusobna udaljenost utvrđuje ovisno o širini zaštitnog pojasa infrastrukturnih građevina, prema posebnim propisima.

Članak 117.

(7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava ne smiju se smjestiti na udaljenosti manjoj od 30,0 m od građevina kulturno – povijesnih vrijednosti. 5.2. PRoMETNI SUSTAV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 118.
(1) Radi osiguranja uvjeta za smještaj moguće planirane cesta sjeverno uz željezničku prugu M501 i cestovni most na Muri sjeverno od željezničkog mosta Kotoriba – Murakeresztur, čija trasa je planski predviđena osigurava se istražni koridori u širini 100,0 m, odnosno 50,0 m obostrano od planirane osi.
(2) Izuzetno koridor može biti i uži, u slučaju prilagodbi terenu ili izgrađenom dijelu prostora.
(3) Sukladno PP Međimurske županije, prije utvrđivanja točne pozicije moguće planirane ceste sjeverno uz željezničku prugu M501 lokacijskom dozvolom, investitor je dužan osigurati stručno arheološko rekognisciranje terena, s ciljem ispitivanja arheoloških ostataka na predmetnoj trasi. Stranica 3266 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021.

Članak 119.

Članak 119.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se projektom, na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 92/14, 110/19), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
(2) Širina novih cestovnih koridora unutar građevinskog područja naselja treba iznositi: - za kategorizirane ceste najmanje 16,0 m - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama najmanje 12,0 m - za ostale ceste najmanje 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
(3) Širina novih cestovnih koridora slijepih ulica unutar građevinskog područja naselja treba iznositi najmanje 7,0 m.
(4) Slijepe ulice trebaju obavezno sadržavati kolnik odgovarajuće širine za dvosmjerni promet, te ne smiju imati ukupnu dužinu veću od 300,0 m.

Članak 120.

Članak 120.
(1) Kod postojećih ulica unutar građevinskog područja naselja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10,0 m - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m.

Članak 121.

Članak 121.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano nalaze obradive površine, a 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 122.
(1) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(2) Priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(3) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama.

Članak 123.

Članak 123.
(1) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
Članak 124.
(1) Kolnici trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za: - dvosmjerni promet slijepe ulice, na preglednom prostoru i s ograničenim brzinom kretanja, te pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 150,0 m - jednosmjerni promet, ukoliko se predviđa regulacija ulice kao jednosmjerne.
(3) Neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, sve prometnice kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama, širina koridora i kolnika, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom.

Članak 125.

Članak 125.
(1) Najmanja širina pješačkih i biciklističkih staza unutar planiranih uličnih koridora utvrđuje se temeljem posebnih propisa za dimenzioniranje istih.
(2) Izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.
(3) Najmanje dimenzije pojedinačnog parkirališnog mjesta kada se ono organizira unutar uličnog koridora iznose 2,5 m širine i 5,5 m dužine.
(4) Sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 126.

Članak 126.
(1) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) Pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) Ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) Pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.

Članak 127.

Članak 127.
(1) Sva nova javna i druga veća parkirališta potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu 3. rujna 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3267 cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) Izuzetno od stavka 1 ovog članka, unutar koridora nekategoriziranih cesta moguća je izvedba novih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) Unutar koridora kategoriziranih cesta mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.

Članak 128.

Članak 128.
(1) U gospodarskim zonama i izdvajanjem čestica za tu namjenu iz površina obradivog tla uz kategorizirane ceste, moguće je smjestiti: - postaje za opskrbu vozila gorivom, uz koje je moguće urediti i parkirališta za kamione - stacionare, skladišta i odlagališta za potrebe cestarskih službi.
(2) Uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima formiranje čestica i gradnju u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama.
Članak 129.
(1) Izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) Slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati u gospodarskim zonama /oznaka I/.
(3) Slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) Unutar površina svih ostalih funkcionalnih zona unutar građevinskog područja naselja Kotoriba i na svim površinama izvan građevinskog područja naselja Kotoriba ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.

Članak 130.

Članak 130.
(1) Na svaku građevnu čestica treba osigurati: - najmanje jedan pješački pristup s javne prometne površine - najmanje jedan neposredni kolni pristup s javne prometne površine, širine najmanje 3,0 m, - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna pristupa s javne prometne površine.
(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.

Članak 131.

Članak 131.
(1) U slučaju da se kolni pristup na pojedinačnu česticu ne može ostvariti neposredno s ceste ili javnog puta, odnosno ukoliko zemljišna čestica javne prometne površine ili javnog puta i građevna čestica na kojoj se planira graditi nemaju zajedničku među, kolni pristup do građevne čestice se može ostvariti preko kolnog prilaza najmanje širine 3,5 m, čija ukupna duljina ne može biti veća od 5,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, može biti i veće duljine, te mu je iz tehničkih razloga moguće dijelom i izmijeniti trasu.
(3) Postojeći kolni prilaz duljine veće od 5,0 m koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, moguće je smatrati pristupom i neizgrađenim građevnim česticama uz njega, ako se radi o izgrađenom ili komunalno uređenom dijelu građevinskog područja naselja.

Članak 132.

Članak 132.
(1) Služnost za prilaz na pojedinačnu građevnu česticu moguć je samo ukoliko se radi o postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici koja nema mogućnosti za direktan prilaz na javnu prometnu površinu, odnosno o čestici koja kolni prilaz već ima osiguran na takav način.
(2) U slučaju potrebe za redefiniranjem trase postojećeg služnog prilaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolni prilaz za česticu ne može riješiti drugačije.
Članak 133.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: broj parkirališnih namjena građevine koeficijent ili garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA po smjeni 2 UREDSKI 2,00 100 m2 PROSTORI korisnog prostora 3 TRGOVINE, 4,00 100 m2 USLUGE I korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 4,00 1 sportskom igralištu Stranica 3268 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021. 6 PREDŠKOLSKA 1,00 1 zaposlenika I ŠKOLSKA po smjeni NAMJENA 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRAVSTVENA 2,00 100 m2 NAMJENA korisnog prostora 8 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 9 SMJEŠTAJNI utvrđuje se TURISTIČKI ovisno o SADRŽAJI kategorizaciji turističkog sadržaja, prema posebnom propisu
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,0 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2, broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 5.

Članak 133.

(3) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(4) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus.
(5) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.

Članak 134.

Članak 134.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na vlastitoj građevnoj čestici ili na neposrednoj susjednoj čestici zasebnog parkirališta.
(2) Iznimno od prethodnog stavka, za sadržaje javne uprave, crkvu, predškolske i školske zgrade, parkirališna i/ili garažna mjesta za zaposlene obavezno je osigurati unutar vlastite čestice, a preostala parkirališta za korisnike mogu biti osigurana korištenjem javnog parkirališta na udaljenosti do 200,0 m od čestice.
(3) Parkiranje za potrebe groblja predviđeno je uređenjem javnog parkirališta za koje se rezervira površina sjeverno od groblja /oznaka IS/, a koje parkiralište se može koristiti i za druge namjene.
(4) Površine parkirališta i/ili garaža izvedena na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(5) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade.

Članak 135.

Članak 135.
(1) Parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, koje se smještaju na specijaliziranim parkiralištima unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona, pri čemu se smještaj takvog sadržaja preferira u gospodarskoj zoni „Jug“ u Kotoribi.
(2) Parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih osnovnih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima gospodarskih građevnih čestica, odnosno unutar gospodarskih dvorišta zaklonjenih od pogleda s ulice. 5.2.2. Željeznički promet

Članak 136.

Članak 136.
(1) Postojeća željeznička pruga za međunarodni promet M 501 koja prolazi područjem Općine Kotoriba predviđa se rekonstruirati uključujući povećanje razine usluge, sukladno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture („Narodne novine“ broj 103/15).
(2) Kolodvor Kotoriba i željeznički granični prijelaz izvedeni uz željezničku prugu M501 zadržavaju svoju dosadašnju funkciju i mogu se rekonstruirati u istoj namjeni.
(3) Zaštitni pružni pojas čini zemljište s obje strane željezničke pruge odnosno kolosijeka širine po 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajući zračni prostor.
(4) Za potrebe dogradnje drugog kolosijeka željezničke pruge M 501 utvrđuje se povećanje širine pružnog pojasa u odnosu na utvrđeno prema Zakonu o željeznici („Narodne novine“ broj 32/19) i Pravilniku o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu („Narodne novine“ broj 93/10) i to kao površina širine 15,0 m obostrano od osi zadnjeg izvedenog kolosijeka.
(5) Za potrebe trasiranja planirane željezničke pruge Koprivnica – Kotoriba – Državna granica osigurava se prostorni koridor širine 200,0 m, odnosno 100,0 m obostrano od planirane osi prikazane na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(6) Sve zahvate građenja, uključujući i polaganje infrastrukturnih vodova unutar zaštitnog pružnog pojasa iz stavka 3. ovog članka, unutar pružnog pojasa iz stavka 4. ovog članka i unutar prostornog koridora iz stavka 5. ovog članka, potrebno je provoditi prema posebnim uvjetima i uz suglasnost nadležnog upravitelja željezničke infrastrukture – HŽ Infrastruktura d.o.o.

Članak 137.

Članak 137.
(1) Interes Općine je da se u nastavku Ulice Andrije Hebranga, kojom se odvija kretanje djece iz južnih stambenih naselja prema osnovnoj školi, rekonstruira kao pješački prijelaz preko pruge izvan razine, radi povećanja pješačke sigurnosti.
(2) Interes je Općine da se u središtu Kotoribe na ŽC 2040, postojeći željezničko – cestovni prijelaz u istoj razini rekonstruira izvedbom podvožnjaka, odnosno kao željezničko – cestovni prijelaz izvan razine.
(3) Na svim željezničko – cestovnim prijelazima unutar građevinskog područja naselja potrebno je sigurnost na željezničko – cestovnom prijelazu osigurati izvedbom 3. rujna 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3269 prijelaza sa svjetlosnom i zvučnom signalizacijom i rampom, a na ostalim željezničko – cestovnim prijelazima izvan naselja potrebno je održavati postojeću razinu sigurnosti, odnosno osigurati minimalno zvučnu i svjetlosnu signalizaciju. 5.2.3. Poštanski promet

Članak 138.

Članak 138.
(1) Za područje Općine Kotoriba u sklopu javnog poštanskog servisa nadležan je poštanski ured 40 329 Kotoriba.
(2) Ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se smjestiti u svim funkcionalnim zonama u naselju u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.4. Elektronički komunikacijski sustav
Članak 139.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17) definirana od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu poveznu opremu, radijske koridore i druge elemente sustava elektroničkih komunikacijskih sustava.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.

Članak 140.

Članak 140.
(1) Na kartografskom prikazu broj 2. „Infrastrukturni sustavi“ okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture - pozicija područne telefonske centrale - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.
Članak 141.
(1) Postojeću zračnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Unutar prikladnih mjesta na većim zelenim površinama unutar uličnih koridora, te unutar drugih odgovarajućih funkcionalnih zona u naselju, osim unutar zone javnog zelenila /oznaka Z/ i groblja, moguće je predvidjeti: - izuzetno – gradnju veće građevine za smještaj TK opreme - gradnju manje građevine (TK stanice) za smještaj TK opreme - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m.
(4) Instalacijski i građevinski objekti, koji se u svrhu priključenja zgrada na TK kanalizaciju izvode podzemno unutar uličnog koridora, ne smiju onemogućiti prolaz vodovima ostale komunalne infrastrukture.

Članak 142.

Članak 142.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskog područja naselja i izvan zaštićenih prirodnih, a može ih se smjestiti i unutar gospodarske zone „Jug“ u Kotoribi ili u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene.
(2) Ovisno o tehničkim mogućnostima, na isti samostojeći antenski stup potrebno je omogućiti postavljanje uređaja više operatera
(3) Unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i zona javne i društvene namjene /oznaka D/ antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(4) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.
(5) Za postavu samostojećeg stupa za antenske uređaje potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 143.

Članak 143.
(1) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 5.3. ENERGETSKI SUSTAV 5.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 144.
(1) Na području Općine Kotoriba: - se ne nalaze, niti se predviđa mogućnost gradnje građevina za proizvodnju električne energije konvencionalnim načinom - unutar Općine su predviđena dva izdvojena građevinska područja izvan naselja za gradnju komercijalnih energana na obnovljive izvore energije - zone gospodarske, proizvodne namjene – pretežito za proizvodnju energije /oznaka IE/.
(2) Uvjeti za smještaj i gradnju građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.5. „Proizvodnja energije korištenjem obnovljivih izvora i kogeneracije - OIE“. Stranica 3270 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021.

Članak 145.

Članak 145.
(1) Kao građevina od regionalnog značaja kategorizirani su 35 kV dalekovodi i rasklopna postrojenja na njima - južno od naselja Kotoriba nalazi se TS 35/10 kV „Kotoriba“ i dva postojeća 35 kV dalekovoda.
(2) Zaštitni pojasevi prijenosnih elektroenergetskih sustava, unutar kojih je za provedbu zahvata gradnje potrebno tražiti posebne uvjete nadležnog operatora za postojeće 35 kV dalekovode iznosi 40,0 m, odnosno 20,0 m obostrano od osi.
Članak 146.
(1) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.

Ostali akti u ovom izdanju (68)