Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/06, 9/12, 14/18, 18/18 – proč.tekst i 7/21) (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 3251
Članak 48.
(5) Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.
Članak 49.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom (poluugrađena i ugrađena gradnja), trebaju biti oblikovane na način: - između zgrada obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih zgrada ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - ukoliko se u zidu osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom predviđaju otvori, pozicija otvora treba od građevnog pravca biti udaljena najmanje 10,0 m, a građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - kod pratećih i pomoćnih građevina se u zidu smještenom na međi sa susjednom česticom ne mogu predvidjeti otvori - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici.
Članak 50.
Članak 50.
(1) Kod oblikovanja zgrada na području Općine uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°.
(2) Zgrade se mogu oblikovati i primjenom ravnog krova, skrivenog kosog krova ili drugačije.
(3) Arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog primjereno je za: - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - samostojeće višestambene zgrade - samostojeće individualne zgrade, osobito u novijim dijelovima naselja.
(4) Na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana.
Članak 51.
Članak 51.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i navedenih kao evidentiranih u svrhu zaštite na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provođenje iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
Članak 52.
(1) Ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) U slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, ali se među njima ne treba nužno postavljati ograda. 2.2.3.3. Uvjeti uređenja građevne čestice
Članak 53.
Članak 53.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) Na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) Kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti: - dekorativno vrtno jezerce površine do 10,0 m2 i dubine do 1,0 m - najviše jedno otvoreno tenis igralište - najviše jedan bazen.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene.
(5) Otvoreni bazeni i sportsko - rekreacijska igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.
Članak 54.
Članak 54.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje 20% vlastite površine u prirodnom terenu: - ispod kojeg ne mogu biti izvedene građevine niti ugrađene instalacije i drugi objekti (podrumske Stranica 3252 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021. prostorije, septičke taložnice, cisterne, instalacije autonomnih sustava grijanja i slično) - iznad kojeg se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(2) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(3) U obračun prirodnog terena ne uzimaju se otvorene vodene površine dekorativnog jezerca.
(4) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
Članak 55.
Članak 55.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta se je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 56.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a urbanističkim planom uređenja se za javne sadržaje, višestambenu gradnju i građevne komplekse s javnim načinom korištenja može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije ili iz oblikovnog razloga, ulična ograda se može postaviti i dublje unutar građevne čestice.
(3) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(4) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju imati manju visinu ili biti oblikovane od prozračnih elemenata na način da se osigura preglednost raskrižja.
(5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.
(6) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše do 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
Članak 56.
(7) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.
Članak 57.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m.
(3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama.
Članak 58.
Članak 58.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate na površini najmanje 6,0 m udaljenoj od ruba vodotoka ili nožice nasipa, odnosno na površinama unutar utvrđenog inundacijskog pojasa vodotoka.
(2) Izuzetno se mogu predvidjeti pojedini zahvati niskogradnje, ukoliko ih, u skladu sa Zakonom o vodama prethodno odobri nadležno javnopravno tijelo.
(3) Mjere zašite prirodnih vegetacijskih zaštitnih pojaseva uz otvorene vodotoke provode se prema članku 170. 2.2.3.4. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave
Članak 59.
Članak 59.
(1) Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave provodi se prema odredbama za priključenje iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
Članak 60.
(1) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno distributera i u skladu s posebnim propisima.
(2) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(3) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.
Članak 61.
Članak 61.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 62.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine namijenjenih gradnji ili drugim zahvatima za gospodarske 3. rujna 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3253 i druge sadržaje, osim stanovanja, a na području Općine Kotoriba se utvrđuju zone i površine: - zone gospodarske, proizvodne namjene: - pretežito za proizvodnju energije /oznaka IE/ - na lokaciji „Vrbovica“ bioplinska energana, na lokaciji „Krka“ sunčana energana - sportsko – rekreacijske namjene: - rekreacijske zone za sportski ribolov i rekreacija /oznaka R2/ - „Mala Tokarica“, „Vosredek“, „Žužička“, „Siladijev kut“, „Nađardov“ i „Vugradska“. - rafting pristanište /oznaka R5/ - površina planirana na lokaciji „Pustakovci“.
(2) Za sva iz izdvojena građevinska područja izvan naselja uvjeti provedbe zahvata utvrđeni su detaljno ovom Odlukom. 2.3.1.1. Zone gospodarske, proizvodne namjene – pretežito za proizvodnju energije /oznaka IE /
Članak 62a.
Članak 62a.
(1) Unutar općinskog područja predviđena su izdvojena građevinska područja izvan naselja u funkciji proizvodnje energije temeljeno na obnovljivim izvorima: - Izdvojena zona „Vrbovica – za bioplinsku energanu /oznaka IE1/ - Izdvojena zona „Krka“ – za sunčanu energanu /oznaka IE2/.
(2) Uvjeti gradnje OIE energana utvrđuju se prema poglavlju 3.3.5. „Proizvodnja energije korištenjem obnovljivih izvora i kogeneracije – OIE“.
(3) Ostali uvjeti smještaja građevina na čestici i gradnje identični su kao i za čestice unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona unutar naselja i provode se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama /oznaka I/.
Članak 63.
Članak 63.
(1) Uređeno i pretežito izgrađeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - Izdvojena zona „Vrbovica“ – za bioplinsku energanu /oznaka IE1/ nalazi se u jugoistočnom dijelu Općine.
(2) Unutar izdvojene zone je izgrađena bioplinska energana, koja se može rekonstruirati, dograđivati, te joj se može povećavati kapacitet, odnosno instalirana snaga.
(3) Unutar zone se za dopunsku proizvodnju energije mogu koristiti i drugi, kompatibilni OIE izvori, prvenstveno energija sunca.
(4) U dijelu površine zone moguće je kao prateću funkciju smjestiti kompleks kompatibilne proizvodne poljoprivredne djelatnosti čija proizvodna tehnologija pretpostavlja iskorištavanje toplinske energije OIE postrojenja i/ili čiji proizvodni nusprodukt predstavlja izvor sirovine za OIE postrojenje, npr. uzgoj ribe i/ili kozica u kavezima, uzgoj algi, uzgoj peradi i slično.
(5) Za prateću namjenu moguće je unutar zone formirati zasebnu građevnu česticu ili građevine prateće namjene smjestiti na građevnu česticu energane. 2.3.1.2. brisano poglavlje (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 7/21)
Članak 64.
Članak 64.
(1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - Izdvojena zona „Krka“ – za sunčanu energanu /oznaka IE2/ planirano je zapadno od naselja Kotoriba, na dijelu površina nekadašnjeg poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Osnovna namjena zone je gradnja komercijalne sunčane energane, uz koju se mogu graditi pomoćni sadržaji u funkciji osnovne namjene.
(3) Gradnja u drugoj namjeni unutar zone nije dozvoljena, ali je zelene površine na kojima se neće smjestiti oprema energane moguće koristiti za ispašu stoke ili peradi. 2.3.1.3. brisano poglavlje (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 7/21)
Članak 65. brisan (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 7/21) 2.3.1.4. Zone sportsko – rekreacijske namjene za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R2/
Članak 66.
Članak 66.
(1) Zone za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R2/ utvrđena su izdvojena građevinska područja na lokacijama: „Mala Tokarica“, „Vosredek“, „Žužička“, „Siladijev kut“, „Nađardov“ i „Vugradska“, s namjennom raznih rekreativnih sadržaja: - rekreacijskog ribolova - održavanja edukacijskih „eko“ radionica - održavanja kulturnih, sportskih i drugih vrsta manifestacija - promotivnih turističkih akcija i slično.
(2) Unutar pojedine zone je moguće formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost kolnog prilaza.
(3) Dozvoljava se gradnja zgrada u funkciji zone uz uvjet da tlocrtna površina izgrađenog zemljišta unutar pojedine zone ne smije prelaziti 10% ukupne površine pojedine zone, a najmanje 60% ukupne površine pojedine zone treba imati pejsažnu ili rekreacijsku namjenu.
(4) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba privezišta za čamce, pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - izvedba najviše dva igrališta za odbojku na pijesku - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta
(5) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 3,8 m.
(6) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni okolišu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(7) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
Stranica 3254
Članak 66.
Stranica 3254 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021.
(8) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.3. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(9) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.5. Površina za rekreacijske namjene – rafting pristanište /oznaka R5/
Članak 67.
(1) Na topografskoj lokaciji „Pustakovci“ planirano jer uređenje rafting pristaništa na rijeci Muri.
(2) Pristanište se izvodi prema posebnim propisima i temeljem posebnih uvjeta nadležne Agencije za plovne putove.
(3) Na obali uz pristanište moguće je formirati građevnu česticu u funkciji servisa pristaništa površine do 500,0 m2 na kojoj je moguće postaviti prizemnu drvenu nadstrešnicu s klupama za sjedenje.
(4) Nadstrešnica može imati površinu do 50,0 m2 i visinu (vijenca) do 3,0 m.
(5) Na predmetnoj čestici je moguće postaviti odgovarajući broj prijenosnih tipskih kemijskih sanitarnih jedinica.
(6) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolne pristupe unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane ili pošljunčane.
(7) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja
Članak 68.
Članak 68.
(1) Površine izvan građevinskih područja mogu se koristiti samo u skladu s namjenom utvrđenom prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Gradnja i druge vrste zahvata u funkciji gospodarskih djelatnosti na površinama izvan građevinskih područja moguća je samo ukoliko je isto predviđeno poglavljem 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i lovstva, turizma i rudarstva.
(3) Druga gradnja, na površinama izvan građevinskih područja nije dozvoljena, osim: - gradnje i rekonstrukcije linijskih i drugih građevina infrastrukturnih i transportnih gospodarskih sustava - poljski putovi, staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili šumarstva mogu se urediti za rekreativne aktivnosti čije obavljanje nema dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, pješačenje, biciklizam, jahanje i slično) - gradnja malih sakralnih objekata, kao što su poklonci i raspela moguća je uz križanja poljskih i šumskih putova. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GoSPoDARSKIH DJELATNoSTI 3.1. oPćI UVJETI ZA GoSPoDARSKE DJELATNoSTI
Članak 69.
Članak 69.
(1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se smještaju unutar naselja i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan naselja, pri čemu se razlikuju izdvojena građevinska područja gospodarskih djelatnosti i površine izvan građevinskih područja.
(2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je osigurati: - primjenu temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata iz članka 7. - odgovarajući parkirališno-garažni prostor prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“ - primjenu odredbi postupanja s otpadom prema poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“ - primjenu mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8 „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
(3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih proizvodnih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima naselja, zone u kojoj se čestica nalazi ili namjene površina izvan naselja, do izmještanja na primjereniju lokaciju legalno izgrađene, odnosno ozakonjene građevine mogu se i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava kapacitet proizvodnje.
Članak 70.
Članak 70.
(1) Unutar građevinskog područja naselja je proizvodne, poslovne i komunalno – servisne gospodarske djelatnosti potrebno usmjeravati u gospodarske, pretežito proizvodne zone, a uvjeti provedbe zahvata utvrđuju se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama“.
(2) Mogućnost smještaja pojedinih gospodarskih djelatnosti u drugim funkcionalnim zonama u naselju utvrđuje se ovisno o sadržajima dozvoljenim za svaku pojedinu funkcionalnu zonu.
(3) Uvjeti gradnje i oblikovanja građevina gospodarskih djelatnosti u zonama mješovite namjene i u turističkoj zoni utvrđuju se prema poglavlju 2.2.3. Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(4) Uvjeti gradnje i oblikovanja građevina gospodarskih djelatnosti u zoni javne i društvene namjene utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“.
(5) Bazične rudarske i šumarske djelatnosti, kao ni komercijalna proizvodnja energije primjenom klasičnih energenata, unutar građevinskih područja nisu dozvoljeni.
Članak 71.
Članak 71.
(1) Izvan građevinskih područja naselja gospodarske djelatnosti se smještaju: 3. rujna 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3255 - u izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene, za proizvodnju energije /oznaka IE/ - na površinama izvan građevinskih područja, ovisno o specifičnostima pojedinih gospodarskih djelatnosti kao što su bazične rudarske djelatnosti, šumarstvo i poljoprivreda. 3.2. UVJETI PRoVEDBE ZAHVATA U GoSPoDARSKIM, PRETEŽITo PRoIZVoDNIM ZoNAMA
Članak 72.
Članak 72.
(1) Dijelovi građevinskog područja naselja Kotoriba na nekoliko lokacija formirani su kao gospodarske, pretežito proizvodne zone /oznaka I/.
(2) U gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama /oznaka I/ mogu se smjestiti: - sve vrste građevina tihih i čistih djelatnosti, osim smještajnih turističkih sadržaja - sve vrste građevina s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 1 i Grupa 2), osim: - građevina za bazičnu proizvodnju sirovog željeza, čelika i ferolegura, plemenitih i obojenih metala - građevina za proizvodnju tvari za potrebe proizvodnje temeljnih organskih ili anorganskih kemikalija, za proizvodnju umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika ili kalija, za proizvodnju temeljnih proizvoda za zaštitu bilja i biocida, te za proizvodnju eksploziva - za gospodarenje otpadom regionalne razine - građevine za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom.
(3) Sunčane energane se unutar gospodarskih, pretežito poslovnih zona mogu graditi kao prateća namjena uz drugu osnovnu gospodarsku djelatnost, a isključivo unutar gospodarske zone „Jug“ na k.č. 5630/24, 5630/25, 5630/26, 5630/27 i 5630/28, sve k.o. Kotoriba može se ih predvidjeti kao osnovnu građevinu na čestici.
(4) Energana na biomasu može se smjestiti unutar gospodarske, pretežito proizvodne zone kao osnovni ili prateći sadržaj.
(5) Uzgoj životinja unutar gospodarskih, pretežito proizvodnih zona dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje, ambulanti za male životinje ili drugoj vrsti uslužne djelatnosti za male životinje, odnosno kućne ljubimce.
Članak 72.
(6) Primarna poljoprivredna proizvodnja – uzgoj bilja za ljudsku ili stočnu prehranu na otvorenim poljoprivrednim površinama i uzgoj životinja za ljudsku prehranu (stoke, peradi i slično) unutar komunalno uređenih gospodarskih, pretežito proizvodnih zona, nije dozvoljena.
(7) Privremeno, do završetka komunalnog uređenja građevinskog zemljišta, koje može biti koncipirano i u etapama, dozvoljava se ratarska proizvodnja na površinama koje nisu komunalno uređene.
(8) U gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama moguće je predvidjeti najviše jedan stan po građevnoj čestici - stan za domara, koji se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).
Članak 73.
Članak 73.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar gospodarske, pretežito proizvodne zone /oznaka I1/ može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili gospodarski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina.
(2) Ukoliko se gradi gospodarski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, zaštitu na radu i zaštitu od požara.
(3) Minimalna površina pojedinačne građevne čestice osnovne gospodarske namjene formirane unutar gospodarske zone određuje se s 28,0 m širine i 40,0 m, odnosno ukoliko su čestice poligonalnog, nepravilnog oblika, trebaju biti najmanje 20,0 m širine na liniji regulacije i imati površinu od najmanje 1.120,0 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, izgrađene čestice, koje se nalaze unutar izgrađenih gospodarskih zona, mogu imati manju površinu.
(5) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim kod prometnica kategoriziranih prema posebnom propisu, gdje se radi osiguranja zaštitnog pojasa ceste, veća potrebna udaljenost utvrđuje u posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste - ½ visine (vijenca) od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m.
(6) Građevine i prostore za obavljanje gospodarskih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 1 i 2) treba odmaknuti najmanje 20,0 m od međe s funkcionalnom zonom mješovite, pretežito stambene namjene.
Članak 73.
(7) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi: - kig = 0,4 za građevne čestice površine do 1,0 ha - kig = 0,6 za građevne čestice površine veće od 1,0 ha.
(8) Nadstrešnicom natkrivena parkirališna mjesta za osobna vozila i njima pristupne površine, ne ubrajaju se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice, ali ukupna površina pod takvim nadstrešnicama ne može premašivati 25% ukupne površine čestice, a takve nadstrešnice se smještaju ili na uličnom građevnom pravcu ili dublje u čestici, a nikako na prostoru između linije regulacije i građevnog pravca.
(9) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 12,0 m.
(10) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih građevina može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom, radnim uvjetima prema posebnim propisima ili visinom konstrukcije proizvodne građevine.
(11) Etažnost građevina može najviše iznositi: - 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk) - izuzetno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala velike visine, smještaju servisni prostori manjih visina, kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći. Stranica 3256 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 3. rujna 2021.
(12) Prostor između linije regulacije i građevina moguće je urediti kao otvoreni nenatkriveni parkirališni prostor za osobna vozila i/ili kao reprezentativni park.
(13) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
Članak 73.
(14) Posebni slučajevi smještaja i gradnje za rekonstrukciju: - u slučaju rekonstrukcije postojećih gospodarskih građevina koje ne zadovoljavaju uvjete minimalne udaljenosti, gospodarske građevine se mogu zadržati u postojećim gabaritima i dograđivati u smjeru suprotnom od stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja, uz uvjet da se tehničkim rješenjem osigura njihova zaštita od negativnih utjecaja obavljanja gospodarske djelatnosti - u slučaju rekonstrukcije građevina na čestici čiji koeficijent izgrađenosti prelazi dozvoljene, zatečeni koeficijent izgrađenosti se može zadržati uz uvjet da u se u obračun zatečenog koeficijenta izgrađenosti uzimaju samo legalne građevine. 3.3. GoSPoDARSKE GRAĐEVINE I ZAHVATI PREMA SPECIFIČNoSTIMA GoSPoDARSKE DJELATNoSTI 3.3.1. Poljoprivreda
Članak 74.
Članak 74.
(1) Obavljanje djelatnosti poljoprivrede primarno ovisi o mogućnostima korištenja poljoprivrednog tla, koje je utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a poljoprivredno tlo unutar područja Općine kategorizirano je kao osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P1/ i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
(2) Poljoprivredna obrada zemljišta unutar građevinskih područja naselja načelno nije planirana, a dozvoljava se kao privremena aktivnost do privođenja površina planiranoj namjeni, pri čemu se na takvim obradivim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici i slični montažni objekti.
(3) Svi zahvati u prostoru u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18, 98/19) i odgovarajućim podzakonskim propisima.
(4) Građevine, odnosno kompleksi za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti trebaju se projektirati i graditi na način da odgovaraju načelima dobre poljoprivredne prakse i uvjetima propisa o višestrukoj sukladnosti.
Članak 75.
Članak 75.
(1) Građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se smjestiti: - unutar naselja, u mješovitim, pretežito stambenim zonama se kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva može smjestiti: - kao osnovna namjena na čestici - kao prateći sadržaj uz osnovnu individualnu stambenu namjenu - na poljoprivrednom tlu u jugoistočnom dijelu Općine, posebno označenom za takvu namjenu na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“, može se smjestiti izdvojeno (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj životinja i/ili graditi građevina za privremeno skladištenje i zrenje gnoja. - na svom poljoprivrednom tlu: - moguć je ekstenzivni uzgoj životinja u ograničenom kapacitetu - moguće je graditi fiksne i smjestiti mobilne pčelinjake - moguće je postaviti montažne staklenike i plastenike i spremišta uz voćnjake i povrtnjake u ograničenoj površini.
(2) Postojeće građevine za uzgoj životinja izgrađene na poljoprivrednom tlu sjeverno od naselja Kotoriba /oznaka PG/ ne mogu povećavati kapacitet uzgoja, ali se mogu rekonstruirati u funkciji prilagodbe važećim propisima iz djelatnosti poljoprivrede.
Članak 76.
Članak 76.
(1) Ograđivanje poljoprivrednih površina obradivog tla potrebno je izvesti na način da se u zemlji ne betoniraju temelji, a ogradu je potrebno od osi poljskog puta odmaknuti najmanje 3,5 m, kako bi se osigurao nesmetan prolaz poljoprivrednoj mehanizaciji do obradivih površina.
(2) Sve građevine i objekti koje se postavljaju unutar ograđenog poljoprivrednog posjeda trebaju od najbliže međe posjeda prema poljskom putu biti odmaknute najmanje 5,0 m, a od ostalih međa posjeda najmanje 1,0 m. 3.3.1.1. Staklenici, plastenici, spremišta
Članak 77.
Članak 77.
(1) Postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na svim kategorijama poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene /oznake P1/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) Najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m.
(3) Spremište se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Umjesto gradnje spremišta preporuča se u istu svrhu postaviti jedan (tipski) kontejner u istoj namjeni, uz uvjet da je pretežito obojan bijelom ili zelenom bojom, odnosno u njihovoj kombinaciji.
(5) Plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti. 3.3.1.2. Nadstrešnica, zaklon za životinje
Članak 78.
Članak 78.
(1) Postava, odnosno gradnja montažne tipske nadstrešnice, odnosno zaklona za životinje u ekstenzivnom uzgoju, posebice za kozarstvo, ovčarstvo i slično moguća je na svim kategorijama poljoprivrednog tla /oznake P1 i PŠ/, na zemljišnoj čestici površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) Nadstrešnicu se obvezno temelji na točkastim temeljima ili na druge načine koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja. 3. rujna 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 3257
(3) Najveća dozvoljena korisna nadstrešnice se utvrđuje s 200,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najveća ukupna visina u sljemenu 7,0 m. 3.3.1.3. Pčelinjaci
Članak 79.
Članak 79.
(1) Postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama svih kategorija poljoprivrednog tla /oznake P1 i PŠ/ i u šumama /oznaka Š1 i Š2/.
(2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća je na svim kategorijama poljoprivrednog tla /oznake P1 i PŠ/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m.
(3) Pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14). 3.3.1.4. Ribnjaci
Ostali akti u ovom izdanju (68)
- Odluka o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva u postupku Strateške procjene utjecaja na okoliš Plana razvoja Međimurske županije za razdoblje do 2027. godine
- Odluka o sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola autobusom na području Međimurske županije, Koprivničko – križevačke županije i Varaždinske županije za školsku godinu 2021./2022.
- Odluka o sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola vlakom na području Međimurske i Varaždinske županije za školsku godinu 2021./2022.
- Odluka o financiranju rada stručnjaka za tehničku podršku u školama kojima je osnivač Međimurska županija
- Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenje o imenovanju stalnih i povremenih članova Vijeća za prevenciju Međimurske županije
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Tehničkoj školi Čakovec na Odluku o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude za predmet nabave „Oprema za laboratorij elektrotehnike“
- Zaključak o dodjeli novčane nagrade tenisačici ANTONIJI RUŽIĆ, za osvojeno prvo mjesto na Europskom prvenstvu od 18 godina održano u Klostersu, Švicarska
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Graditeljskoj školi Čakovec, Tehničkoj školi Čakovec i Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec za korištenje školskih učionica kao spavaonica za sudionike međunarodnog rukometnog turnira Pozoj Cup 2021.
- Zaključak o izmjenama i dopunama Popisa prioriteta za raspored decentraliziranih sredstava između zdravstvenih ustanova u vlasništvu Međimurske županije za 2021. godinu
- Program potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Domašinec za projekt „Rekonstrukcija građevine javne i društvene namjene - rekonstrukcija Vatrogasnog doma u Domašincu “
- Odluka o odabiru ponuditelja s kojim će se sklopiti ugovor o povjeravanju komunalnih poslova održavanja javnih zelenih površina
- Odluka o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donja Dubrava i osnivanju Radne skupine za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donja Dubrava
- Rješenje o imenovanju Mandatnog povjerenstva
- Odluka o izboru predsjednika Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec
- Odluka o izboru potpredsjednika Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec
- Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Odbora za izbor i imenovanje
- Odluka o imenovanju Odbora za financije i proračun
- Odluka o imenovanju Socijalnog vijeća Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o imenovanju Odbora za elementarne nepogode, protupožarnu i civilnu zaštitu
- Odluka o imenovanju Odbora za gospodarstvo, poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
- Odluka o imenovanju Odbora za komunalne djelatnosti, prostorno planiranje, zaštitu potrošača i okoliša
- Odluka o imenovanju Odbora za odgoj, osnovno obrazovanje, kulturu i šport
- Odluka o imenovanju Odbora za održavanje manifestacija
- Odluka o imenovanju Odbora za primarnu zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i brigu o djeci
- Odluka o imenovanju Odbora za turizam
- Odluka o imenovanju Odbora za upravljanje domovima
- Odluka o imenovanju Komisije za popis kapitalne imovine Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za izradu programa i projekata
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za pripremu i provedbu natječaja i postupka nabava roba, radova i usluga
- Odluka o imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda
- Odluka o osnivanju Vijeća za zaštitu potrošača
- Izmjene i dopune Odluke o visini i raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Općinskom vijeću Općine Gornji Mihaljevec za 2021. godinu
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Gornji Mihaljevec za „Rekonstrukciju zgrade dogradnjom vatrogasnog doma Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) u Gornjem Mihaljevcu“
- Zaključak (o prihvaćanju Izvješća o radu načelnika Općine Gornji Mihaljevec za razdoblje 01.01.2021. – 30.06. 2021. godine)
- Plan mreže dječjih vrtića na području Općine Gornji Mihaljevec
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Kotoriba na dan 30.6.2021. godine
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Kotoriba
- Odluka o naknadi predsjedniku Općinskog vijeća
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o određivanju uvjeta i mjesta za obavljanje trgovine na malo izvan prodavaonica na području Općine Kotoriba
- Odluka o raspisivanju i provođenju natječaja za prodaju nekretnine k.č.br 5669/13 k.o. Kotoriba (gradilište za objekte gospodarske djelatnosti) usmenim javnim nadmetanjem
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Kotoriba
- Odluka o prijedlogu imenovanja člana Nadzornog odbora GKP-a PRE-KOM d.o.o od strane Općine Kotoriba
- Odluka o osnivanju Vijeća za prevenciju Općine Kotoriba
- Rujna 2021. 60. Odluka o odobrenju prava građenja Hrvatskim vodama za rekonstrukciju Glavnog murskog nasipa
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Kotoriba unutar Mjere
- Zaključak o prihvaćanju polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika Općine Kotoriba za razdoblje siječanj-lipanj 2021. godine
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/06, 9/12, 14/18, 18/18 – proč.tekst i 7/21) (pročišćeni tekst)
- Zaključak (o potvrđivanju odluka Skupštine Dobrovoljnog vatrogasnog društva Macinec o imenovanju zapovjednika i zamjenika zapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva)
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja i prijavu na natječaj za investiciju Rekonstrukcija građevine javne i društvene namjene – rekonstrukcija zgrade Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pušćine
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja i prijavu na natječaj za investiciju zgrada društvene namjene - Dječji vrtić Dunjkovec i pomoćna zgradanadstrešnica
- Odluka o radnom vremenu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Orehovica
- Odluka o kupnji nekretnine u Selnici
- Odluka o prodaji nekretnine u Selnici
- Mjere za ostanak mladih u Općini Štrigova 3. mjere poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Štrigova
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Štrigova
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u sportsku dvoranu- Mjera 7.4.1.
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore za učenike srednjih škola s područja Općine Vratišinec
- Odluka o imenovanju člana Nadzornog odbora Međimurskih voda d.o.o. Čakovec
- Odluka o imenovanju članova i zamjenika članova Savjeta mladih Općine Vratišinec
- Odluka o imenovanju Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga kao povremenog radnog tijela Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Odluka o produžetku Ulice Novi Brodec
- Odluka o stavljanju van snage Odluke o odlaganju biootpada na deponiju Močila u Gornjem Kraljevcu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o primjeni agrotehničkih mjera na području Općine Vratišinec za 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća načelnika za period od 01.01.2021. do 30.06.2021. godine