GLASNIK

Arhiva › 2021. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Šenkovec · 20. travnja 2021. · KLASA 021-05/21-30 · URBROJ 2109/25-21-14

Prostorni Plan uređenja Općine Šenkovec odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1946

Članak 38.

(10) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se graditi na stambenoj čestici do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m².
(11) Posebno obilježje povijesne ruralne matrice čini površina za biljnu poljoprivrednu proizvodnju (podvrtnica – vrt i voćnjak), koja se nastavlja iza pojasa pomoćnih poljoprivrednih građevina, i koju je potrebno održavati kao specifičnost karakterističnog uzorka naselja, a može se izgrađivati samo u slučajevima dozvoljene transformacije matrice.
(12) Posebno obilježje dijela ruralne matrice Ksajpe čini predvrt, u osnovi voćnjak, lociran ispred kuća, čija je građevna linija značajno izmaknuta od regulacijske, a koji se, radi očuvanja karakterističnog uzorka naselja, ne može prenamijeniti, odnosno izgrađivati.

Članak 39.

Članak 39. Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina, gospodarskim građevinama za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, iza pojasa stambene izgradnje, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture, - prenamjenom gospodarskih dijelova čestica i podvrtnica u nova stambena područja, temeljem prostornog plana užeg područja (DPU), ukoliko su takvi prostori ovim PPUO-om predviđeni kao površine za razvoj naselja, te 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1947

Članak 40.

Članak 40. Prostori niske stambene izgradnje planski formirane ruralne matrice, na području središnjih dijelova Šenkovca i novih dijelova Knezovca topografskog naziva Borovje i Krč, mogu se izgrađivati i podložni su transformaciji strukture na jednaki način kao prostori povijesne ruralne matrice.
Članak 41. Na prostoru uz glavnu prometnicu - državnu cestu D209, na potezu od ulaza u Šenkovec do raskrižja sa cestom D2027, gdje je započela transformacija karakterističnog uzorka naselja niske stambene izgradnje u područje mješovite namjene pretežitih gospodarskih tihih i čistih djelatnosti, sa stambenom funkcijom kao pratećom, moguća je transformacija matrice: - podizanjem maksimalno dozvoljene visine vijenca poslovnih građevina na 7,0 m uz zadržavanje postojeće maksimalne etažnosti definirane s Po+P+1+Pk, - promjenom oblikovanja građevina primjereno poslovnoj namjeni, te - preoblikovanjem vanjskog prostora ulice temeljem urbanističko arhitektonskog projekta na jedinstven način za cijeli predio predvrtova i javnih površina (od prometnice do građevne linije), uklanjanjem ograda uz regulacioni pravac formirao bi se javni prostor s uređenim potrebnim parkiralištima, nogostupom za pješake, zelenim površinama i oblikovanim javnim prostorima u funkciji poslovnih, ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Za sve nove građevinske zahvate na području planski formirane urbane matrice niske individualne stambene izgradnje na prostoru Općine, određeni su sljedeći pojasevi izgradnje koji se u pravilu protežu po dubini čestice: - pojas izgradnje građevine osnovne namjene određen je od linije regulacije, 25 m u dubinu čestice, - pojas izgradnje prateće građevine određen je od završetka izgradnje osnovne građevine u dubinu čestice - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u dijelu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina.
(3) Gradnja stambene i poslovne građevine osnovne namjene može se protezati i izvan pojasa širine 25 m u dubinu čestice, ali ta građevina ne može biti uvjet za ograničenja budućih zahvata poslovnih i gospodarskih građevina na susjednim česticama koje bi se mogle locirati u pojasu gospodarskih i poslovnih građevina.
(4) Transformacija karakterističnog uzorka naselja, planski formirane urbane matrice niske individualne stambene izgradnje na području Općine, primjerena je ukoliko se radi o dogradnji ili prenamjeni stambene građevine u stambeno-poslovnu ili poslovnu, odnosno interpolaciji jedne poslovne ili stambeno – poslovne građevine uz postojeću stambenu, te oblikovanju čestice i gradnji građevina koje ne remeti osnovnu urbanu matricu, odnosno ne povećava:

Članak 42.

- veličinu građevne čestice, dobivene objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće čestice, iznad 1000,0 m², - izgrađenost građevne čestice određenu s 0,4, - iskoristivost građevne čestice određenu s 1,0, - maksimalnu visinu vijenca određenu s 7.00 m za osnovnu građevinu, 4,80 za prateću građevinu i 3,0 za pomoćne građevine, te - maksimalnu etažnost određenu s Po+P+1+Pk, za osnovnu građevinu, Po+P+Pk, za prateću građevinu i s Po+P+Pk za pomoćne građevine. - na području planski formirane urbane matrice za navedene planirane zahvate na građevnoj čestici, moguća je dogradnja novih sadržaja s ciljem stvaranja kompleksa građevina različitih sadržaja spajanjem u arhitektonsku i funkcionalnu cjelinu.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Područja centralnih i društvenih sadržaja, sportsko – rekreacijske zone kao i zone gospodarskih djelatnosti, formirana su temeljem prostornih planova u posljednjih dvadesetak godina i još uvijek su u fazi uređenja i izgradnje.
(2) Zone pretežitih djelatnosti iz prethodnog stavka uređuju se planovima uređenja užih područja, temeljem uvjeta za smještaj i uređenje gospodarskih i društvenih djelatnosti. 2.2.2.4 opći uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje građevina unutar stambenih zona izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja

Članak 44.

Članak 44.
(1) Mogućnost formiranja građevnih čestica unutar planiranih stambenih zona određena je slijedećim minimalnim uvjetima: način najmanja najmanja najmanja dozvoljeni izgradnje širina dubina površina koeficijent osnovne građevne građevne građevne izgrađenosti građevine čestice čestice čestice / /kig/ /m/ /m/ m²/ slobodnostojeće građevine prizemne 16,0 25,0 400,0 0,4 katne 18,0 30,0 540,0 0,4 poluotvorene građevine prizemne 12,0 25,0 300,0 0,4 katne 14,0 35,0 420,0 0,4 ugrađene građevine prizemne 8,0 25,0 200,0 0,5 katne 6,0 25,0 150,0 0,5
(2) Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih, koeficijent izgrađenosti čestice ne smije prelaziti 0,4.
(3) Katnim građevinama unutar stambenih zona smatraju se građevine čija visina vijenca nije viša od 7,0 m, a prizemnima građevine čija visina vijenca nije viša od 4,80 m.
(4) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,0 m i nagiba krovnih ploha Stranica 1948 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. do 45°, osim spremišta poljoprivrednih strojeva i sjenika, čija visina vijenca može biti do 5,0 m.
(5) Na građevinama skrivenog kosog ili ravnog krova, visina vijenca mjeri se na sudaru krovne plohe i vanjskog zida, a ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može biti maksimalno 80,0 cm.
(6) Iznimno, unutar izgrađenog građevinskog područja naselja ruralne matrice, za koju je karakterističan tradicionalni način gradnje uz među, za građevine poluotvorenog tipa, i slobodnostojeće građevine iz članka 49. ovih odredbi, najmanja dimenzija čestica može biti širine 10,0 m, dubine 30,0 m, uz uvjet da je građevina prizemna. Ostali uvjeti gradnje jednaki su kao i za sve građevine unutar zona mješovite, pretežito stambene namjene.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Javna prometna površina na koju se može ostvariti neposredni prilaz s građevne čestice treba biti formirana kao ulica ili trg i na način da bude vezana na sustav javnih prometnica naselja, te da se unutar njenog koridora osigura gradnja komunalne infrastrukture naselja.
(3) Pristup novoformiranoj čestici unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, može se ostvariti i preko prilaznog puta, širine najmanje 3,0 m i dužine najviše 100,0 m, koji je potrebno odrediti kao javnu prometnu površinu.
(4) U slučaju priključenja građevne čestice na javnu cestu državnog ili županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja.
(5) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(6) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na svakoj građevnoj čestici, prema uvjetima utvrđivanja broja potrebnih parkirališnih mjesta, ovisno o namjeni građevine, određenim u točki 5.1.1.2. ovih odredbi.

Članak 46.

Članak 46. U postupku mogućeg objedinjavanja dviju susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama.
Članak 47.
(1) Linija regulacije je pravac koji razgraničava javnu površinu od građevnih čestica.
(2) Građevni pravac označava obvezu gradnje građevina osnovne namjene na njime definiranoj udaljenosti od linije regulacije.
(3) Unutar izgrađenog dijela građevnog područja, linija regulacije i građevni pravac, određen prema širem području karakterističnog uzorka naselja unutar kojeg se nalazi građevna čestica, obvezujući su za novu građevnu česticu, te novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih građevina.
(4) U slučajevima nove regulacije ulice, najmanju udaljenost građevnog pravca treba planirati s 5,0 m od osi uličnog koridora, a najveću s 10,0 m od linije regulacije.
(5) Udaljenost linije regulacije od ruba kolnika treba omogućiti izgradnju pješačkog nogostupa, najmanje širine 1,2 m i izgradnju mreža komunalne infrastrukture, unutar koridora ulice.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Međusobni odnos osnovne, prateće i pomoćnih građevina na građevnoj čestici određuje se na temelju karakterističnog uzorka naselja.
(2) Prateće građevine koje se na građevnu česticu smještaju uz građevinu osnovne namjene mogu biti građene kao samostojeće ili u kompleksu s osnovnom građevinom.
(3) Pomoćne građevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prateću građevinu, građene kao samostojeće ili kao dvojne na međi prema susjednoj građevnoj čestici.
Članak 49.
(1) Građevine koje se grade na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, te - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.
(3) Ukoliko na susjednu stranu nema otvore, udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od širine strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda odvodi na vlastitu česticu, te da lokacija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim građevnim česticama.
(4) Građevine koje se grade na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na ili uz među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m.

Članak 49.

(5) Građevine koje se grade u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine.
(6) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 50.
(1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći ili poluotvoren način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od (V1+V2)/2, kada su V1 i V2 visine susjednih građevina.
(2) Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, ili dogradnji u produžetku postojeće građevine, u smislu neophodne rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada prema odredbama glave 9. ovog PPUO-a, može se 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1949 zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u prethodnom stavku.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Udaljenost gnojišta i pomoćnih poljoprivrednih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta, mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m.
(2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.
Članak 52. Pčelinjaci se mogu podizati unutar građevinskog područja naselja u zoni povijesne ruralne matrice naselja i u zoni rekreativne poljoprivrede, u pojasu izgradnje pomoćnih građevina i prema uvjetima posebnih propisa.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Oblikovanje građevina uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise.
(3) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, - da se kod osnovnih i pratećih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori u dubinu do 10,0 m od građevnog pravca, - da se kod pomoćnih građevina u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Podrumom se smatra najniža etaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etaže nije viša od 1,20 m, mjereno od konačno uređenog ravnog terena, odnosno 0,40 m, mjereno od najviše točke konačno uređenog kosog terena.
(2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine.
(3) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 80 cm za katne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, mjereno u ravnini pročelja građevine.
(4) Potkrovlje uređeno za stanovanje ili poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 80 cm za katne, odnosno 150 cm za prizemne građevine, smatra se katom.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovom PPUO-u, ako se adaptacija vrši unutar postojećih gabarita građevine.
(2) Postojeći ravni krovovi se mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika građevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine građevina, propisanih ovim PPUO –om.
Članak 56.
(1) Na liniji regulacije, sa strane građevne čestice, ovisno o uvjetima karakterističnog uzorka naselja, podiže se ulična ograda.
(2) Ukoliko se linija regulacije nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 12,5 m, - kod županijske ceste 8,0 m, - kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 m, - kod ostalih cesta 5,0 m.
(3) Ogradu treba oblikovati na način da osigura njeno sigurno korištenje, a pješačke i kolne ulaze s otvaranjem na građevnu česticu.
(4) Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća visina ograde može biti do 2,0 m.
(5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više od 1,20 m i to: - kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja, - u slučaju poštivanja karakterističnog elementa uličnih ograda u izgrađenim dijelovima naselja i - u slučaju oblikovanja slike ulice planom uređenja užeg područja.
(6) Dio građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m.
(3) U slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama. 2.2.2.5 Smjernice za izradu prostornih planova užih područja za razvoj naselja

Članak 58.

Članak 58. Prostornim planom užeg područja, potrebno je za pojedino područje predviđeno za razvoj naselja odrediti karakterističan uzorak naselja, s obzirom na tip naselja kojem područje za razvoj pripada i karakterističnom uzorku naselja kontaktnog izgrađenog područja, na koje se područje za razvoj nastavlja.
Članak 59. Za nove stambene četvrti koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja sličnog ruralnoj matrici potrebno je definirati: - liniju regulacije koja u dijelovima područja omogućava formiranje šire javne zelene površine između pristupne prometnice i građevnih čestica, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, Stranica 1950 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. - liniju gradnje, koja omogućava formiranje manjeg predvrta – cvjetnjaka ispred stambene građevine, - strukturu gradnje odabirom između poluotvorene ili otvorene, koja će omogućiti nesmetani prolaz vozilom do stražnjeg dijela čestice, - građevne čestice na način da dubina čestice omogući njenu podjelu na prednji (stambeni i poslovni) i stražnji (poljoprivredno – gospodarski) dio, - pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih građevina, unutar prednjeg dijela čestice, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovitu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja u stražnjem dijelu čestice i - pojas izgradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja do ukupne tlocrtne površine od 90,0 m², po građevnoj čestici.

Članak 60.

Članak 60. Za nove stambene četvrti koje će se graditi na temelju karakterističnog uzorka naselja urbane matrice niske individualne izgradnje, potrebno je definirati: - liniju regulacije koja omogućava formiranje ulice s funkcijom prolaska javne prometnice, minimalno jednostrane pješačko – biciklističke ili obostrano pješačkih staza, te vođenje potrebne infrastrukture unutar koridora ulice, - pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih ili poslovnih građevina koje će omogućiti korištenje površine između regulacijske linije i pojasa izgradnje za parkiranje osobnih vozila, - strukturu gradnje odabirom između otvorene, poluotvorene ili zatvorene, pri čemu je potrebno riješiti mogućnost pristupa interventnog vozila do stražnjeg dijela čestice, - mogućnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene građevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji stambene ili stambeno – poslovne građevine i garaže, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, obavezno iza završetka stambene, odnosno poslovne građevine u dubinu čestice, te - ukoliko se prostornim planom užeg područja planiraju čestice veće od minimalnih, moguće je predvidjeti mogućnost gradnje jedne pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja za uzgoj peradi i kunića, do maksimalno 20,0 m² površine i na udaljenosti minimalno 37,0 m od regulacijskog pravca.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Na području za razvoj naselja u Ksajpi poželjno je u dijelu područja primijeniti organizaciju čestice koja će koristiti postojeći karakteristični element predvrta – voćnjaka.
(2) Na području za razvoj naselja Knezovec – topografskog naziva Umek potrebno je dio prostora u veličini od minimalno 2,0 ha rezervirati za mješovitu stambeno – gospodarsku zonu, te minimalno 0,5 ha za društvene sadržaje.
(3) Na području za razvoj naselja Šenkovec koje će se uređivati kao I. faza sanacije područja eksploatacije gline potrebno je rezervirati prostor od minimalno 2,0 ha za zonu podcentra naselja s planiranim sadržajima društvene infrastrukture i rezervnim prostorom za njihov razvoj, u skladu s mogućim potrebama vezanim uz razvoj naselja, te s planiranim sadržajima središnjih funkcijama naselja (opskrba, uslužne djelatnosti i sl.). Preostali dio tog prostora za razvoj potrebno je planirati kao zonu mješovite, pretežito stambene namjene (moguće i niske višestambene izgradnje) s minimalno 0,5 ha javnih zelenih površina za potrebe dječjih igrališta, a potrebno je ostvariti veze - „zelene poveznice“ s ostalim funkcionalnim cjelinama i prostorima naselja.

Članak 62.

Članak 62. Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje građevina, koji se određuju planovima uređenja užih područja za razvoj naselja pretežito stambene namjene, identični su kao i za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja, određeni u točki 2.2.2.4. ovih odredbi. Preporuka je da se građevne čestice stambene namjene dimenzioniraju na način da budu veće od najmanje propisanih, posebno u kontaktnim prostorima s pejzažnim cjelinama naselja. 2.2 Smjernice za uređenje zemljišta i gradnju izvan građevinskih područja naselja

Članak 63.

Članak 63.
(1) Ovim PPUO-om mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina izvan građevinskih područja naselja određena je za: - građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje: - građevine za uzgoj stoke, gnojne jame - građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda, spremišta, hladnjače, sušare, i sl. - ribnjaci - plastenici i staklenici, - pčelinjaci - građevine u funkciji iskorištavanja mineralnih sirovina, - vodnogospodarske građevine - građevine u funkciji infrastrukturnih sustava - građevine javne plastike – raspela i spomenici - građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture - rekonstrukciju postojećih građevina - legaliziranih građevina izvan građevinskog područja naselja (građevine za povremeno stanovanje) - sport i rekreaciju.
(2) Građevine, koje se prema odredbama ovog PPUO-a ili prema odredbama posebnih propisa, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, trebaju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ugrožavaju vrijednosti kultiviranih predjela. GRAĐEVINE GoSPoDARSKE NAMJENE I GRAĐEVINE U FUNKCIJI INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 63a.

Članak 63a. Građevine gospodarskih namjena i građevine u funkciji infrastrukturnih sustava lociraju se izvan građevinskog područja naselja u cilju ublažavanja negativnih utjecaja na sve sadržaje 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1951 unutar građevinskog područja naselja, zbog povoljnijih prostornih uvjeta ili zbog toga što im namjena nije vezana za građevinsko područje naselja. GRAĐEVINE JAVNE PLASTIKE
Članak 63b.
(1) Izvan građevinskog područja naselja moguće je podizati građevine, elemente javne plastike, spomenike, u cilju obilježavanja značajnih mjesta, postavljanjem znakova kao orijentira u prostoru, birajući pri tom ona mjesta koja se položajem, vizurama, krajobraznim elementima, ističu u prostoru.
(2) Javna plastika trebala bi se smjestiti u prostoru na način da ne ometa preglednost raskršća i da ne ugrožava sigurnost prometa.
(3) Ove građevine moraju gabaritima, oblikovanjem i korištenim materijalima biti prilagođeni prostoru u kojem se grade, i udovoljiti visokim estetskim kriterijima. GRAĐEVINE ELEKTRoNIČKE KoMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE

Članak 63c.

Članak 63c. Na području Općine Šenkovec planirane su zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme. Budući da se južna zona elektroničke komunikacijske infrastrukture prostire gotovo u cijelosti na površini građevinskog područja naselja mješovite namjene, unutar te zone nije moguća postava slobodnostojećeg antenskog stupa. GRAĐEVINE SPoRTA I REKREACIJE
Članak 63d. Izvan građevinskog područja naselja, moguće je osnivati zone sporta i rekreacije, u smislu utvrđivanja staza za hodanje, poučnih staza s pripadajućim oznakama, klupama za odmor, manjim vidikovcima za opažanje prirode, spremištem za rekvizite i nadstrešnicu za sklanjanje. REKoNSTRUKCIJA PoSToJEćIH GRAĐEVINA - LEGALIZIRANE GRAĐEVINE IZVAN GRAĐEVINSKoG PoDRUČJA NASELJA

Članak 63e.

Članak 63e. Legalizirane građevine izvan građevinskog područja naselja (građevine povremenog stanovanja), koje ne pripadaju građevinama i uvjetima propisanim u poglavlju 3.2.ovih odredbi, ne mogu se dograđivati, rekonstruirati, niti prenamijeniti. Dozvoljena je obnova i održavanje u istim zatečenim gabaritima i namjeni. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GoSPoDARSKIH DJELATNoSTI U PRoSToRU
Članak 64.
(1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se organiziraju u naseljima i djelatnosti koje se, radi uvjetovanosti resursom, radi očekivanog negativnog učinka na naselje ili radi drugih posebnih razloga, organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja.
(2) Na području Općine Šenkovec gospodarske djelatnosti mogu se smjestiti: - Unutar građevinskog područja naselja - u zoni gospodarske namjene sjeverno od bivše trase ceste Šenkovec-Ksajpa - u prostoru gospodarske namjene ograničenog obuhvata u rubnom jugozapadnom dijelu građevinskog područja naselja Šenkovec - unutar građevinskog područja naselja u zoni mješovite, pretežito stambene namjene i unutar zona ostalih namjena - Izvan građevinskog područja naselja, za zahvate u prostoru navedene u poglavlju 3.2. ovih odredbi.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Unutar građevinskih područja naselja, gospodarske djelatnosti mogu se smještavati: - na pojedinačnim građevnim česticama unutar gospodarskih zona, a tihe i čiste djelatnosti i unutar stambenih zona naselja, - kao prateće građevine na česticama unutar drugih zona pretežite namjene.
(2) Gospodarske djelatnosti na području Općine Šenkovec potrebno je locirati na zasebnim građevnim česticama unutar gospodarskih zona.
Članak 66. Brisan Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Šenkovec (Službeni glasnik Međimurske županije broj 13/17).

Članak 67.

Članak 67. Brisan Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Šenkovec (Službeni glasnik Međimurske županije broj 13/17).
Članak 68.
(1) Gospodarske djelatnosti se, u odnosu na moguć utjecaj na okolinu, dijele na: - tihe i čiste djelatnosti, odnosno djelatnosti kod kojih se ne javljaju negativni učinci na okolinu, - djelatnosti kod kojih se očekuju negativni učinci na okolinu manji proizvodni pogoni, obrtničke radione, servisi - gospodarske djelatnosti poljoprivrede koje se mogu obavljati unutar stambenih područja.
(2) Negativni učinci na okolinu odnose se prvenstveno na mogućnost povećanja razine buke, rizičnosti industrijskih nesreća, te zagađenja zraka, vode i tla, a detaljnije su određeni u glavi 8. ovih odredbi ili se određuju temeljem posebnih propisa.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Djelatnosti kod kojih se očekuju negativni učinci na okolinu (manji proizvodni pogoni, obrtničke radione, servisi), unutar građevnog područja naselja, u pravilu treba planirati u gospodarske zone.
(2) U Knezovcu je manje proizvodne pogone, obrtničke radione, servise moguće locirati i unutar pretežito stambene Stranica 1952 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. zone, kao prateće građevine na građevnoj čestici, uz uvjet da takva građevina od završetka stambenog pojasa bude udaljena najmanje 20,0 m, te uz primjenu dodatnih mjera zaštite u odnosu na okolno stambeno područje, prema poglavlju 8. ovih odredbi.

Članak 70.

Članak 70. Tihe i čiste gospodarske djelatnosti mogu se obavljati: - unutar gospodarske zone sve vrste tihih i čistih djelatnosti, - unutar stambene zone kompatibilne vrste tihih i čistih djelatnosti, uz ograničenja uvjetovana poštivanjem karakterističnog uzorka naselja, - unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, kao osnovne djelatnosti trgovina, turizam ili uslužne djelatnosti, a ostale u pratećoj funkciji, te - unutar zone sporta i rekreacije, kao osnovna gospodarska - turistička djelatnosti, a ugostiteljska djelatnost u pratećoj funkciji.

Članak 71.

Članak 71. Gospodarske djelatnosti poljoprivrede koje se mogu obavljati unutar stambenih područja ograničavaju se na: - područja povijesne ruralne matrice i - područja planske niske stambene izgradnje, karakterističnog uzorka naselja ruralne matrice i određene su uvjetima izgradnje na navedenim područjima definiranim u točkama 2.2.2.3., 2.2.2.4 i 2.2.2.5. ovih odredbi. 3.1 UVJETI UREĐENJA PRoSToRA ZA GoSPoDARSKE DJELATNoSTI UNUTAR GRAĐEVINSKIH PoDRUČJA NASELJA
Članak 72.
(1) ZONA GOSPODARSKE NAMJENE SJEVERNO OD REKONSTRUIRANE TRASE cESTE ŠENKOVEc - KSAJPA (a) U izgrađenom dijelu kao i u prostoru za razvoj zone gospodarske namjene moguće je vršiti dogradnju, rekonstrukciju i prenamjenu postojećih građevina u skladu s uvjetima uređenja prostora navedenih u poglavlju 3.1.1., poštujući pri tom građevni pravac određen postojećom izgradnjom. (b) Planirane građevine trebaju s postojećom izgradnjom činiti građevinski kompleks, međusobno povezanih građevina u skladnu arhitektonsku i ambijentalnu cjelinu. Važno je da se najmanje 20% površine građevne čestice sastoji od pejzažnih elemenata (u koju ne ulaze ozelenjena parkirališta), posebno vodeći računa o povezivanju građevinske cjeline s krajobraznim predjelima kontaktnog prostora unutar i izvan građevinskog područja naselja. (c) U postupku realizacije prostora za razvoj u cilju proširenja postojeće djelatnosti, parcelacionim elaboratom potrebno je izvršiti objedinjavanje planirane i postojeće građevne čestice u jedinstvenu građevnu česticu.

Članak 72.

(2) ZONA GOSPODARSKE NAMJENE U JUŽNOM DIJELU GRAĐEVINSKOG PODRUČJA ŠENKOVEc (a) Na prostoru izgrađenog dijela zone gospodarske namjene, moguća je dogradnja, rekonstrukcija, prenamjena postojećih građevina, prema uvjetima propisanih u poglavlju 3.1.1. ovih odredbi. (b) Na planiranoj čestici gospodarske namjene predviđa se izgradnja reciklažnog dvorišta, odijeljena od planirane stambene namjene u susjedstvu i pristupne ceste zaštitnim pojasom dubine 20,0 m, mjereno od regulacionog pravca u dubinu čestice. U postupku realizacije reciklažnog dvorišta potrebno je poštivati uvjete određene posebnim propisima.
(3) PROSTOR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA MJEŠOVITE NAMJENE, ZONE OSTALIH NAMJENA (a) Građevine gospodarske namjene u funkciji manjih proizvodnih pogona, radiona, servisa, uslužnih djelatnosti, mogu se smjestiti unutar zone mješovite namjene, a prema općim uvjetima uređenja prostora za zonu mješovite, pretežito stambene namjene. 3.1.1. Uvjeti uređenja prostora za gospodarske djelatnosti unutar gospodarskih zona

Ostali akti u ovom izdanju (184)