Prostorni Plan uređenja Općine Šenkovec odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

10. Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), članka 31. Statuta Općine Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 1/18) i članka 5. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/17), Općinsko vijeće Općine Šenkovec utvrdilo je na 30. sjednici održanoj 25. ožujka 2021. godine Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Općine Šenkovec – Odredbi za provedbu i grafičkog dijela Plana. PRoSToRNI PLAN uređenja općine Šenkovec odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst) Pročišćeni tekst obuhvaća Prostorni plan uređenja Općine Šenkovec – Odredbe za provedbu i grafički dio (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 3/03 i 13/17.). Glava I. oDREDBE ZA PRoVEDBU 1. UVJETI ZA oDREĐIVANJE NAMJENA PoVRŠINA NA PoDRUČJU oPćINE

Članak 3.

Članak 3.
(1) Površine Općine Šenkovec se, prema namjeni i načinu korištenja, razgraničavaju na temelju valorizacije prirodnih obilježja prostora i prostornih potencijala stvorenih ljudskim aktivnostima.
(2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoru određuje sljedeće osnovne kategorije prostornih jedinica: - naselja - izdvojena područja - gospodarskih ili društvenih djelatnosti ili infrastrukture, - kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele.
(3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova je za utvrđivanje namjene i korištenja površina Općine, s ciljem oblikovanja prepoznatljivih tipova krajolika, primjenom načela «održivog razvoja».

Članak 4.

Članak 4.
(1) Razmještaj i veličina površina, prema namjeni i načinu korištenja na području Općine, prikazani su na 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1941 kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina ” u mjerilu 1:25.000.
(2) Namjena pojedine zemljišne čestice je funkcija lokacije, a određuje se temeljem namjene područja u kojoj se zemljišna čestica nalazi.
(3) Korištenje predstavlja specifičnu karakteristiku pojedine zemljišne čestice ili čitavog područja, s obzirom na posebna obilježja, mogućnosti gradnje, uređenja i obvezu zaštite.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Naselja su prostorne strukture namijenjene izgradnji građevina i uređenju površina za osiguranje stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti, ovisno o veličini i značaju pojedinog naselja u sastavu Općine.
(2) Naselja se, od okolnog prostora, razgraničavaju granicama građevinskog područja naselja, unutar kojih se razlikuju izgrađena područja i površine za razvoj.
Članak 6.
(1) Izdvojena područja gospodarskih ili društvenih djelatnosti su površine izvan naselja, namijenjene uređenju i gradnji sadržaja za: - gospodarske djelatnosti vezane za korištenje prirodnih resursa - eksploatacija gline u Šenkovcu, - gospodarske djelatnosti koje nisu spojive sa stambenom funkcijom naselja (uzgajališta životinja i druge djelatnosti s negativnim učincima u odnosu na naselje) i - društvene djelatnosti sporta i rekreacije.
(2) Izdvojena područja gospodarskih i društvenih djelatnosti su građevinska područja u funkciji osnovne djelatnosti, a mogu se uređivati na temelju uvjeta određenih u točkama 3.2. i 4.2. ovih odredbi.
(3) Izdvojena područja za infrastrukturne građevine površine su lociranja uređaja i građevina nužnih za funkcioniranje komunalnih infrastrukturnih sustava.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Kultivirani predjeli su područja izvan naselja, namijenjena obavljanju aktivnosti koje se temelje na uvjetovanom korištenju prirodnih resursa za gospodarske djelatnosti poljoprivrede i turizma i društvene djelatnosti sporta i rekreacije.
(2) Kultivirani predjeli obuhvaćaju: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene podijeljeno u dvije vrijednosne skupine, - područja koja se mogu urediti za rekreativne i sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor.
(3) Kultivirani predjeli su područja mogućih kontroliranih zahvata u prostoru, u funkciji pojedine navedene djelatnosti, a na temelju uvjeta određenih u točkama 3.2. i 4.2. ovih odredbi.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Prirodni predjeli su područja izvornih ekosustava.
(2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je, pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjene izvornih ekosustava, ali se one ograničenjem u korištenju i mjerama zaštite održavaju na minimalnoj razini.
(3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima na području Općine Šenkovec smatraju se: - gospodarske šume, pretežito locirane na prostoru između Knezovca i Šenkovca, te istočno od Knezovca, - šume posebne namjene u funkciji očuvanja izvornog ekosustava, na prostoru Globetke, - šume posebne namjene u odnosu na naselje, koje se nalaze unutar ili u kontaktnom prostoru naselja (šuma unutar naselja, koja dijeli Šenkovec od Ksajpe, šuma Gorčica, šuma Hreškov gaj i šuma zapadno od dijela Šenkovca topografskog naziva Budina), - neobrađivana zemljišta na području Globetke, - vodene površine retencija Globetka i Šenkovec, te - potoci, regulirani vodotoci i njihovi vegetacijski pojasevi.
(4) Aktivnosti na područjima prirodnih i prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnosti šumarstva, vodnog gospodarstva i rekreacije.
(5) Zahvati u prostoru unutar područja prirodnih i prirodi bliskih predjela mogući su samo iznimno, a na temelju uvjeta određenih u točkama 3.2., 4.2. i 5.3.1. ovih odredbi.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Linijski infrastrukturni sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi na području Općine, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora i rangiraju po značaju za Državu, Županiju i Općinu.
(2) Ovisno o značaju pojedine linijske infrastrukture, utvrđuju se okolnosti pod kojima se mogu planirati trase novih koridora izvan naselja, te vršiti zamjena ili rekonstrukcija postojećih, na način da planirana trasa treba zadovoljiti ograničenja korištenja prostora određena prostornim planom višeg reda, od onog kojim se sama planira i ne smije negativno utjecati na površine naselja, izdvojenih područja planiranih ovim PPUO-m i mogućnost korištenja obradivog tla. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PRoSToRA 2.1 Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 10.

Članak 10. Građevine od važnosti za Državu određene su zakonskim propisima o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a građevine od važnosti za Županiju, Prostornim planom Županije.
Članak 11. Na području Općine Šenkovec nalaze se: Građevine od važnosti za Državu: - Državna cesta D 209 - Državna cesta D 227 Šenkovec(209) – Štrigova – GP Banfi – državna granica R. Slovenija - Eksploatacijsko polje gline - moguće planirano eksploatacijsko polje ugljikovodika „Mihovljan“ - otpremni plinovod DN 200/50 cPS Mihovljan-Lendava Stranica 1942 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. - magistralni plinovod Varaždin-Čakovec-Šenkovec DN 200/50 - magistralni plinovod Čakovec-Šenkovec DN 150/50 - magistralni plinovod Šenkovec -Mihovljan DN 150/50 - nadzemna građevina – MRS Šenkovec - nadzemna građevina – MRS Šenkovec - spojni vod MRS Šenkovec -DN 150/50 - nadzemna građevina – MČS Šenkovec. Građevine od važnosti za Županiju: Postojeće građevine: - Županijske i lokalne ceste s pripadajućim građevinama i uređajima - sustav za odvodnju otpadnih voda aglomeracije Čakovec - građevine za zaštitu od voda – retencije Čakovec i Šenkovec - postojeći dalekovodi i transformatorska postrojenja napona 110 kV - postojeći i planirani dalekovodi napona 35 kV i transformatorsko postrojenje 35/20 kV u Šenkovcu - magistralni plinovod Varaždin – Čakovec – Mursko Središće – Slovenija - odašiljač pokretnih i nepokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža Planirane građevine:

Članak 11.

- planirana županijska cesta Slakovec-Šenkovec. 2.2 Građevinsko područje naselja
Članak 12.
(1) Građevinska područja naselja su površine unutar obuhvata granica građevinskih područja naselja određenih ovim PPUO-om, a razgraničavaju se na izgrađene dijelove i područja za razvoj naselja.
(2) Područja za razvoj naselja mogu biti neizgrađeni uređeni dijelovi građevinskog područja naselja i neizgrađeni neuređeni dijelovi građevinskog područja naselja. Neizgrađeni uređeni dijelovi građevinskog područja naselja opremljeni su komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu - javni put i izgrađena elektroenergetska mreža. 2.2.1 Smjernice za razgraničenje površina unutar građevinskih područja naselja i način utvrđivanja mogućnosti gradnje građevina ovisno o funkcionalnoj zoni

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površine unutar građevinskih područja naselja razgraničuju se s obzirom na: - izgrađenosti, odnosno uređenost prostora, te - osnovnu funkcionalnu podjelu prostora naselja, prema pretežitosti sadržaja.
(2) Razgraničenje područja naselja prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena područja od područja namijenjenih za razvoj naselja.
(3) Razgraničenje područja naselja, prema pretežitosti sadržaja, određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih funkcija, u svrhu osiguranja boljih uvjeta za stanovanje, obavljanje gospodarskih i društvenih djelatnosti, te obavljanje drugih aktivnosti unutar naselja.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Izgrađenim dijelovima naselja smatraju se svi uređeni, odnosno pretežito izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja, a koje čine: - površine pretežito zaposjednute građevnom strukturom, na koje je moguće pristupiti s javne, prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog uređenja zemljišta; - komunalno uređene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predviđa izgradnja građevina (parkirališne površine, izdvojena sportska igrališta i sl.); - komunalno uređene površine urbanog zelenila (parkovi, dječja igrališta, šetališta, drvoredi i druge) i - komunalno uređeni, a neizgrađeni, dijelovi postojećih stambenih ulica, na kojima je moguća izgradnja prema uvjetima iz točke 2.2.2.4. (interpolacije) ukoliko se time ne sprečava mogućnost uređenja ili pristup drugim neizgrađenim dijelovima naselja.
(2) Područja za razvoj naselja su površine unutar granica građevnog područja naselja na kojima se ovim Planom planira korištenje i namjena prostora prema utvrđenim ciljevima za razvoj naselja.
(3) Područja za razvoj naselja mogu biti: - neizgrađeni uređeni dijelovi građevinskog područja naselja - neizgrađeni neuređeni dijelovi građevinskog područja naselja.
(4) Razgraničenje područja naselja, prema izgrađenosti, prikazano je granicom izgrađenih dijelova naselja, na kartografskim prikazima broj 4.1. i 4.2. -«Građevinska područja naselja».

Članak 15.

Članak 15.
(1) Osnovna funkcionalna podjela prostora, za oba naselja u sastavu Općine, načelno se određuje ovim PPUO-om, a precizno razgraničava planom uređenja užeg područja.
(2) Područja naselja se prema pretežitosti sadržaja razgraničuju na: - mješovito, pretežito stambene zone, - zone centralnih i društvenih sadržaja, - gospodarske zone, - zone sporta i rekreacije, - zone urbanog zelenila i - zonu rekreacijske poljoprivrede, a prikazane su na kartografskim prikazima br. 4.1. i 4.2. «Građevinska područja naselja».
(3) Unutar naselja Šenkovec postoje krajobrazne cjeline koje sadrže površine šuma, koje se ovim PPUO-om proglašavaju šumama posebne (sociološko-rekreativne) namjene u odnosu na naselje.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Zona mješovite pretežito stambene namjene zauzima najveću površinu naselja i namijenjena je izgradnji stambenih građevina, ali i građevina onih namjena koje djelatnošću i funkcijom ne ugrožavaju stambenu namjenu. 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1943
(2) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar zone pretežito stambene namjene, mogu se graditi: - građevina osnovne namjene jedna stambena ili stambeno – poslovna ili poslovna građevina, - prateće građevine: - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu građevinu, jedna poslovna građevina, - uz osnovnu poslovnu građevinu, jedna stambena ili stambeno – poslovna građevina, - više pomoćnih građevina, za koje mogućnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakterističnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine, - pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i - pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja.
(3) Ovisno o raznim prometnim, kulturološkim, funkcionalnim, povijesnim i drugim utjecajima, dijelovi zone mješovite pretežito stambene namjene mogu se transformirati u područja veće ili manje mješovitosti funkcija, planiranjem djelatnosti koje u odnosu na stanovanje imaju servisnu ili gospodarsku funkciju.
(4) Unutar zone stanovanja mogu se dodatno: - planirati prostori (podcentri) i graditi građevine kompatibilnih gospodarskih (servisnih, uslužnih djelatnosti) i društvenih djelatnosti, ograničeno prema uvjetima za smještaj gospodarskih, odnosno društvenih djelatnosti u stambenim zonama, ovisno o karakterističnom uzorku naselja, - planirati površine rekreacijskih sadržaja i urbanog zelenila manjih površina, te - locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja.

Članak 16.

(5) Vrsta djelatnosti koja se smještava unutar zone pretežito stambene namjene ne smije narušavati primarnu stambenu funkciju zone, u pogledu povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode i tla.
Članak 17.
(1) Zone centralnih i društvenih sadržaja namijenjene su izgradnji građevina društvene infrastrukture, te kompatibilnih gospodarskih djelatnosti, koje pridonose jačanju središnjih funkcija naselja Šenkovec.
(2) Zone centralnih i društvenih sadržaja su: - postojeća zona centra Šenkovca - planirane zone podcentra u Šenkovcu.
(3) Pored u navedenim zonama, sadržaji središnjih funkcija naselja mogu biti smješteni unutar zona pretežito stambene namjene u naseljima, bilo na zasebnoj građevnoj čestici ili u sklopu građevine stambeno poslovne namjene.
(4) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja (u centru i podcentru), na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna, osnovna građevina namjene centralnih sadržaja ili kompleks građevina u kojem je smješteno više međusobno podnošljivih funkcija i namjena (sadržaji društvene infrastrukture, stambeno poslovne namjene, uslužne djelatnosti), prema uvjetima u poglavlju 4.1. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru.
(5) Značajan udio u zoni centra, kao i podcentra je javni prostor na otvorenom - za manifestacije, okupljanja i boravak stanovnika na otvorenom.
(6) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, ne mogu se graditi pomoćne građevine, osim garaža u građevnom kompleksu s građevinom osnovne ili prateće namjene.
(7) Unutar zone centralnih i društvenih sadržaja mogu se dodatno:

Članak 17.

- uređivati površine urbanog zelenila manjih površina, te - locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja.
(8) centralni i društveni sadržaji formiraju prostore javnih aktivnosti, te za njih, u pogledu zaštite štetnih utjecaja na okoliš, vrijede ista načela, kao i za mješovito, pretežito stambene zone.
Članak 18.
(1) Gospodarskim zonama određuju se prostori namjeni za obavljanje gospodarskih djelatnosti – proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno - servisnih.
(2) Gospodarske zone uređuju se grupiranjem djelatnosti, obzirom na potrebe za infrastrukturom, veličinom građevne čestice i utjecajem na okoliš.
(3) Na pojedinoj građevnoj čestici, unutar gospodarske zone mogu se graditi: - kao građevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih građevina, osim građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje i - kao prateće građevine, servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti.
(4) Unutar gospodarskih zona mogu se dodatno: - uređivati površine urbanog zelenila manjih površina, te - locirati građevine infrastrukture, potrebne za komunalno uređenje naselja.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Zone sporta i rekreacije određuju se kao kompleksni prostori namijenjeni izgradnji građevina i uređenju otvorenih površina namijenjenih sportu i rekreativnim aktivnostima.
(2) Unutar zone sporta i rekreacije na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine osnovne namjene u funkciji sporta, rekreacije, i obrazovanja, građevine pratećih namjena (ugostiteljska namjena, spremišta, servisi sportske opreme), klupski prostori sportskih klubova, uz uvjet da postojeće i planirane građevine čine arhitektonsku i funkcionalnu cjelinu, a prema općim uvjetima gradnje navedenim u ovim odredbama.
(3) Unutar zone sporta i rekreacije, ne mogu se graditi pomoćne građevine.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Zone urbanog zelenila određuju se kao javne površine za uređenje parkova, spomen obilježja, dječjih igrališta, šetališta i sličnih prostora, koji u pravilu nisu namijenjeni izgradnji građevina, već se uređuju izvedbom parternog opločenja, uređenjem nasada i postavom urbane opreme.
(2) Unutar zona urbanog zelenila dozvoljava se dodatno: Stranica 1944 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. - postava, odnosno gradnja, javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - postava paviljona u svrhu obavljanja ugostiteljskih usluga do 10% tlocrtne površine čestice, a maksimalno do 50,0 m² sveukupne površine paviljona, - postava privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama, maksimalne veličine do 200,0 m², te - postava igrala za djecu, ovisno o tipu urbanog zelenila.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Područje rekreacijske poljoprivrede obuhvaća postojeće vrtove i voćnjake, te dijelom neobrađeno zemljište, smješteno neposredno uz mješovito, pretežito stambenu zonu Ksajpe i proteže se do gospodarske zone Šenkovca, dijelom južno, a dijelom i sjeverno od ceste Šenkovec - Ksajpa.
(2) Područje se ne predviđa komunalno opremiti, a radi zaštite od zapuštanja zemljišta, može se koristiti u svrhu uređenja poljoprivrednih površina namijenjenih za ekološki ili integrirani uzgoj voćarskih, povrtlarskih i cvjećarskih kultura.
(3) Unutar područja rekreacijske poljoprivrede dozvoljava se: - ograđivanje čestica prozračnim, žičanim ogradama, visine do 1,80 m ili zelenim nasadima, uz uvjet da udaljenost ograde pojedinačne čestice od vanjskog ruba prometnice Šenkovec – Ksajpa nije manja od 4,0 m, te - ukoliko je pojedinačna čestica veća od 600,0 m², na njoj se može graditi jedno montažno drveno spremište, ukupne bruto tlocrtne površine do 16,0 m², visine vijenca do 2,40 m, nagiba krovnih ploha do 45°, te na način da od regulacijske linije bude udaljeno minimalno 5,0 m, od ostalih međa čestice minimalno 1,0 m, a od druge takve građevine minimalno 4,0 m. 2.2.2 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar građevinskog područja naselja

Članak 22.

Članak 22.
(1) Uvjeti za uređenje prostora i gradnju, unutar izgrađenih dijelova naselja, određuju se na osnovu lokacije čestice unutar naselja, temeljem odredbi ovog PPUO-a, ovisno o: - pretežitoj namjeni okruženja (osnovnoj funkcionalnoj zoni), - tipu naselja određenim ovim PPUO-om, - karakterističnom uzorku naselja, - značaju promatranog ili kontaktnog prostora u odnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu naselja i - mogućem nepovoljnom utjecaju planiranog zahvata na okolinu, ili temeljem uvjeta prostornih planova užih područja, usklađenih s odredbama ovog PPUO-a.
(2) Prostorni planovi užih područja mogu se izrađivati za izgrađena područja naselja ukoliko se radi o urbanoj sanaciji prostora ili za neizgrađene neuređene dijelove građevinskih područja naselja, određene ovim Planom.

Članak 23.

Članak 23. Uvjeti za uređenje prostora i gradnju, na područjima za razvoj naselja, utvrđuju se prostornim planovima užih područja, na temelju smjernica za uređenje prostora i gradnju iz ovog PPUO-a.
Članak 24.
(1) Područja ovim PPUO-om predviđena za razvoj naselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljne poljoprivredne proizvodnje, trebaju se do uređenja u skladu s namjenom, planiranom prostornim planovima, i dalje koristiti na takav način.
(2) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjela unutar naselja, posebno šume, vodotoci i njihovi kontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planiraju zadržati ili revitalizirati, smatraju se uređenim u smislu očuvanja prirodnih obilježja, te se ne mogu uređivati u druge svrhe.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevnih čestica može se obavljati samo unutar građevinskog područja naselja.
(2) Nova građevna čestica ne može se formirati unutar vegetacijskog pojasa vodotoka.
Članak 26.
(1) Uređenje građevne čestice podrazumijeva formiranje građevne čestice parcelacijom, na temelju mjerodavnog prostornog plana i njeno opremanje komunalnom infrastrukturom.
(2) Elementi za definiranje uvjeta uređenja građevne čestice su sljedeći: - minimalna širina, dubina i površina građevne čestice, - način uređenja građevne čestice u odnosu na javne površine i komunalnu infrastrukturu (određivanje linije regulacije, građevne linije i načina priključenja na komunalnu i prometnu infrastrukturu), - područje gradnje građevne čestice, odnosno smještaj građevina na njoj i - maksimalna izgrađenost i iskoristivost građevne čestice. 2.2.2.1 Uvjeti određivanja namjene građevina unutar građevinskog područja naselja

Članak 27.

Članak 27.
(1) Namjena osnovne građevine identična je namjeni građevne čestice, a određuje se prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi ili je sadržaja kompatibilnih s pretežitom funkcijom zone, određenih u točki 2.2.1. ovih odredbi.
(2) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o pretežitosti funkcionalne zone naselja unutar koje se građevna čestica nalazi i čija površina ne prelazi površinu osnovne građevine.
(3) Pomoćnom građevinom smatra se građevina koja je kao samostojeća ili u kompleksu smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop. 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1945

Članak 28.

Članak 28.
(1) Stambenom građevinom smatra se građevina namijenjena stanovanju, a može biti individualna ili višestambena.
(2) Individualna stambena građevina, odnosno obiteljska kuća je stambena građevina s najviše 3 stambene jedinice.
(3) Višestambena građevina je stambena građevina s više od 3 stambene jedinice.
Članak 29.
(1) Gospodarskom građevinom smatra se građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti - proizvodnih, uslužnih, trgovačkih i komunalno – servisnih, a može biti: - građevina za tihe i čiste djelatnosti, - građevina za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti i - građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje.
(2) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti financija, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti, skladištenja, trgovačkih, te turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline, kao i kiosci za obavljanje jednostavnih trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, postavljeni na građevnim česticama samostojećih, individualnih stambenih građevina.
(3) Građevinom s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš smatra se građevina za obavljanje djelatnosti industrijske ili obrtničke proizvodnje, odnosno prerade, tehničkih servisa, građevinarstva, rudarstva, skladištenja, prijevoza ili komunalnih djelatnosti, te ugostiteljstva, u kojoj uslijed obavljanja djelatnosti potencijalno dolazi do povećanja razine buke, zagađenja zraka, vode ili tla, te negativnih pojava koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari, eksplozije i drugo, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 29.

(4) Građevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje je građevina koja služi uzgoju životinja, a tlocrtnom površinom prelazi 90,0 m².
Članak 30. Građevinom društvenih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti uprave, lokalne samouprave, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kulture i zabave, sporta i rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti.
Članak 31.
(1) Gospodarske građevine za tihe i čiste djelatnosti i građevine društvenih djelatnosti smatraju se poslovnim građevinama.
(2) Stambeno – poslovnom građevinom smatra se građevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene i poslovne građevine.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Pomoćne građevine koje služe redovnoj upotrebi stambene građevine su garaže, alatnice, vrtni paviljoni i slično.
(2) Pomoćne poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja su kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice), staklenici, plastenici i slično.
(3) Pomoćne poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja su staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci i slične građevine, koje se u ukupnoj površini svih jedinica ograničenoj na 90,0 m², mogu graditi unutar pretežito stambenog područja. 2.2.2.2 Tipovi naselja i smjernice za utvrđivanje karakterističnih uzoraka naselja

Članak 33.

Članak 33. Na području Općine Šenkovec određuju se sljedeći tipovi naselja u odnosu na sustav središnjih naselja Županije, a koje određuje brojnost i značaj središnjih funkcija u naselju: - naselje Šenkovec ima karakter općinskog razvojnog središta, - naselje Knezovec je bez središnjih funkcija.
Članak 34.
(1) Karakteristični uzorci naselja (ruralna, odnosno urbana matrica) određuju se na osnovu prepoznatljivih, jedinstvenih obilježja koja se mogu odnositi na čitava naselja ili na pojedine cjeline unutar naselja.
(2) Jedinstvena obilježja odnose se prvenstveno na: - oblik, veličinu i način korištenja građevnih čestica, - oblikovne i funkcionalne značajke građevne strukture, - odnos privatnog i javnog prostora i - odnos prostora naselja prema okolnom području.
(3) Karakteristični uzorci naselja očitavaju se kao odraz načina života u određenom povijesnom razdoblju razvoja naselja i time čine povijesno urbano nasljeđe.

Članak 35.

Članak 35. Na području Općine Šenkovec razlikuju se sljedeći osnovni karakteristični uzorci naselja: - povijesne jezgre naselja Šenkovec i Knezovec, koje se sastoje od sakralne građevine (kapele) i javnog zelenog prostora uz njih, - povijesna jezgra Ksajpe, koju čini kompleks Morandinijeve vile i pripadajući perivoj, - povijesna ruralna matrica, koja prevladava u starijim dijelovima naselja Knezovec i području Ksajpa, a u Šenkovcu se zadržala samo u dijelovima starog sela, - planski urbanizirane četvrti niske individualne stambene izgradnje urbane matrice, u Šenkovcu, nastale kao dio urbanizacije čakovečkog prstena, a koje obuhvaćaju područje južno od raskrižja državne ceste D209 i županijske Žc 2001, odnosno područje od Sv. Helene do ciglenice, te Zelengajsku ulicu i Dolec; - planski urbanizirane četvrti niske individualne stambene izgradnje nastali prema uzorku ruralne matrice – obuhvaćaju prostor središnjih dijelova Šenkovca i novih dijelova Knezovca topografskog naziva Borovje i Krč; - planski urbanizirani dijelovi naselja, koje karakterizira pretežitost u funkcionalnom, odnosno oblikovnom smislu: - područje centra Šenkovca sa sadržajima društvene infrastrukture i Stranica 1946 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. - područja gospodarske namjene. 2.2.2.3 Uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja, s obzirom na karakteristične uzorke naselja

Članak 36.

Članak 36. Uređivanje prostora i izgradnja na izgrađenim dijelovima naselja, mogući su jedino u smislu zadržavanja jedinstvenih obilježja karakterističnog uzorka naselja, a dozvoljene transformacije određene su za svaki karakteristični uzorak.
Članak 37.
(1) Povijesne jezgre naselja Šenkovec i Knezovec, odnosno područje izgradnje kapela Sv. Trojstva u Šenkovcu i Sv. Florijana u Knezovcu, s pripadajućim kontaktnim zelenim prostorom, jednako, kao i povijesna jezgra razvoja Ksajpe, koju čini kompleks Morandinijeve vile i pripadajući perivoj, trebaju se, kao dio povijesne kulturne baštine, očuvati od transformacije.
(2) Uređenje navedenih prostora i gradnja mogu se izvoditi u smislu rekonstrukcije i adaptacije građevina i vanjskih prostora, uz poštivanje mjera zaštite kulturne baštine određenih u točki 6. ovih odredbi.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Na prostorima izgrađenih dijelova stambenog područja, gdje prevladava povijesna ruralna matrica, a to su pretežiti dio naselja Knezovec, stariji dijelovi Šenkovca (dio Bedekovićeve ulice, dio ulice Braće Radić i područje Budine) i stariji dio Ksajpe, potrebno je zadržati karakterističan uzorak naselja.
(2) Zadržavanje karakterističnog uzorka naselja očituje se u načinu uređenja građevne čestice, načinu interpolacije novih građevnih čestica i građevina i rekonstrukciji, adaptaciji, dogradnji, nadogradnji ili zamjeni postojeće građevne strukture.
(3) Građevnoj čestici na području povijesne ruralne matice određeni su u pravilu pojasevi izgradnje po dubini čestice i to: - pojas izgradnje stambenih, stambeno – poslovnih i poslovnih građevina određen je sa 25,0 m, od linije regulacije, - pojas izgradnje pomoćnih građevina koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora zagađenja, određen je od završetka izgradnje stambenih, stambenoposlovnih ili poslovnih građevina u dubinu čestice, - pojas izgradnje pomoćnih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja određen je s 12,0 m od završetka pojasa izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina u dubinu čestice.
(4) Od pojaseva izgradnje može se odstupiti ukoliko se radi o posebnostima čestice vezanih uz oblik, položaj u odnosu na javnu prometnu površinu, ili posebnosti kojima se odstupa od tradicionalnog načina izgradnje i organizacije namjene površina na čestici.

Članak 38.

(5) Gradnja stambene i poslovne građevine osnovne namjene može se protezati i izvan pojasa širine 25 m u dubinu čestice, ali ta građevina ne može biti uvjet za ograničenja budućih zahvata poslovnih i gospodarskih građevina na susjednim česticama koje bi se mogle locirati u pojasu gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja.
(6) Iznimno, ukoliko se poslovna građevina iz čl. 29. st. 1., alineja 2. (građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti) gradi kao samostalna građevina, mora se smjestiti na građevnom pravcu koji je udaljen 25m od regulacionog pravca, a na udaljenosti najmanje 12 m od susjedne stambene građevine.
(7) Građevinu osnovne namjene, ukoliko se radi o zamjeni ili interpolaciji, potrebno je locirati na građevnu liniju, utvrđenu prema izgrađenoj građevnoj strukturi okolnog građevnog područja, identičnog karakterističnog uzorka naselja.
(8) Pomoćne građevine potrebno je locirati na onoj strani građevne čestice na kojoj je izgrađena i osnovna građevina i oblikovati na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m, osim što za sjenike i spremišta poljoprivrednih proizvoda visina vijenca može biti do 4,80 m.
(9) Izuzetno se garaža, površine do 30,0 m², u slučaju da je radi već izgrađenih pomoćnih građevina nije moguće locirati na strani stambene građevine, može locirati na suprotnoj strani čestice, uz uvjet da je od regulacijske linije odmaknuta minimalno 25,0 m, od stambene građevine na vlastitoj i susjednim građevnim česticama minimalno 4,0 m, od međe prema susjednoj građevnoj čestici minimalno za širinu strehe, te da svojom pozicijom ne sprečava slobodni kolni pristup, širine minimalno 3,0 m, do stražnjeg dijela građevne čestice.