Arhiva › 2021. › SGMŽ 7

SGMŽOpćina Orehovica · 2. travnja 2021. · KLASA 021-05/21-01/02 · URBROJ 2109/22-02-21-12

Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Orehovica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1356

Članak 134.

(7) Slobodnostojeće nadzemne građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice, građevine EK infrastrukture, plinske stanice i slično) ne smiju se smjestiti na česticama građevina kulturno – povijesnih vrijednosti, niti na način da zaklanjaju vidik na građevine i objekte religijskog i memorijalnog sadržaja (ispred crkvi, poklonaca, raspela, spomen obilježja i slično). 5.2. PRoMETNI SUSTAV 5.2.1. Cestovni promet
Članak 135.
(1) Postojeće površine cestovnih prometnica, trase i koridori za smještaj planirane cestovne infrastrukture županijskog značaja prikazani su u kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“, a širina pojedinog koridora utvrđena je poglavljem 2.2. „Građevine državnog i županijskog značaja“.
(2) Trase ostale planirane i moguće planirane cestovne infrastrukture i širina koridora se utvrđuje prema kartografskim prikazima građevinskih područja i prema ovom poglavlju.
(3) Ukoliko trase nisu predviđene grafički u kartografskim prikazima građevinskih područja, cestovna infrastruktura (ceste, kolni prilazi, biciklističke i pješačke staze i drugo) može se po potrebi trasirati i drugdje unutar funkcionalnih zona predviđenih za građenje visokogradnje, svugdje gdje je potrebno osigurati kolni pristup do građevnih čestica ili na drugi način povezati različite dijelove građevinskih područja cestovnom infrastrukturom. 2. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1357
(4) Gradnja na planiranim trasama cestovnih prometnica nije dozvoljena do izdavanja akta za gradnju za planiranu cestovnu infrastrukturu na područjima na kojima nije utvrđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja, odnosno nije dozvoljena do usvajanja urbanističkog plana uređenja ukoliko je ovom Odlukom ili posebnom odlukom o izradi plana (prema Zakonu o prostornom uređenju)

Članak 135.

utvrđena izrada urbanističkog plana uređenja.
(5) Planskim rješenjem urbanističkog plana uređenja se pojedina planirana trasa cestovne prometnice može izmjestiti ili dijelom korigirati u odnosu na trasu danu u kartografskim prikazima građevinskih područja iz ovog Plana, ukoliko se time postiže isti cilj povezivanja raznih dijelova građevinskih područja i/ili omogućava pristup u provedbenim prostornim planom planirano područje.
(6) Isključivo u slučaju iz prethodnog stavka, zemljište na kojem je u kartografskom prikazu građevinskih područja naselja utvrđeno za trasiranje cestovne infrastrukture, može se provedbenim prostornim planom predvidjeti za drugu namjenu, te se isto ne smatra neusklađenošću s prostornim planom širega područja.

Članak 136.

Članak 136.
(1) Širina pojedinog cestovnog pojasa, odnosno širina zemljišne čestice pojedine prometnice izvan građevinskih područja, kao i širina zaštitnog pojasa prometnice utvrđuje se na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19), ovisno o razini značaja, odnosno kategorizaciji prometnice.
Članak 137.
(1) Zaštitni pojas ceste izvan građevinskih područja mjeri se od vanjskog ruba cestovnog pojasa tako da je sa svake strane širok: - za autocestu 40,0 m - za državnu cestu 25,0 m - za županijsku cestu 15,0 m - za lokalnu cestu 10,0 m.
(2) Priključci na javne prometnice projektiraju se prema posebnom propisu kojim se regulira projektiranje i izgradnja priključaka i prilaza na javnu cestu.
(3) Sve zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.
(4) Suglasnost nadležne uprave za ceste na zahvate unutar zaštitnog pojasa kategoriziranih prometnica, uključujući i izvedbu priključaka, obvezna je prema Zakonu o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19).

Članak 138.

Članak 138.
(1) Širina novih cestovnih (uličnih) koridora unutar građevinskog područja naselja, treba iznositi najmanje: - za županijske i lokalne ceste 16,0 m - za nekategorizirane ceste u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama 12,0 m - za ostale ceste unutar građevinskih područja naselja 10,0 m, osim u dijelovima gdje planirane trase prolaze kroz izgrađeni dio građevinskog područja naselja, gdje dio koridora može biti i uži, ali ne manje od 7,0 m.
Članak 139.
(1) Kod postojećih ulica unutar građevinskih područja, smještaj kolnika, biciklističkih i pješačkih površina odgovarajuće širine, treba prilagoditi postojećem koridoru, ali svugdje gdje je to moguće, poželjno je ulični koridor proširiti tako da se približi standardu iz prethodnog članka.
(2) Ukoliko se linija regulacije u postojećoj ulici u građevinskom području naselja nanovo utvrđuje, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod županijske i lokalne ceste 5,0 m - kod ostalih nerazvrstanih cesta 3,5 m.
(3) Izuzetno se može odstupiti od prethodnog stavka, ukoliko se na manjoj udaljenosti nalazi naseljena zgrada ili se radi o ogradi registriranog kulturnog dobra, odnosno ogradi zgrade kulturnog dobra od lokalnog značaja.

Članak 140.

Članak 140.
(1) Širina koridora poljskih i šumskih putova određuje se s minimalno 3,0 m, ali se zaštitni pojas koji osigurava mogućnost prolaza poljoprivrednim strojevima, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja kao niti postava ograda, utvrđuje s: - 3,5 m obostrano od osi puta u slučaju da se obostrano ne nalaze prepreke - 6,0 m od ruba čestice puta, ukoliko se put s jedne strane naslanja na neku od prepreka, kao što su nasip, pokos klanca, korito vodotoka i slično.
Članak 141.
(1) Svi elementi cestovne infrastrukture (kolnici, biciklističke staze, pješačke staze, parkirališne površine) dimenzioniraju se primjenom posebnih propisa i odgovarajućih tehničkih normativa.
(2) Najmanja udaljenost linije regulacije ulice od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje nužnih elemenata - odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine, nogostupa i drugo.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača koji se priključuje na prometnicu.
(4) Sve prometne površine, a posebno one namijenjene pješačkom prometu trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 142.

Članak 142.
(1) Preporuča se da kolnici unutar građevinskih područja naselja imaju kolovoznu širinu najmanje 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(2) Jedna vozna traka može se graditi za jednosmjerni promet, ukoliko se predviđa regulacija postojeće ulice kao jednosmjerne.
(3) Neovisno o uvjetima za pojedinu kategoriju prometnice, sve prometnice kojima se osigurava prilaz česticama u gospodarskim zonama, širina koridora i kolnika, radijusi i nosivost kolnika trebaju biti dimenzionirani za teški tranzitni promet, a pješačke i pješačko-biciklističke staze izvedene uzdignuto od kolnika ili odvojene zelenom površinom. Stranica 1358 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 2. travnja 2021.

Članak 143.

Članak 143.
(1) Biciklističke staze trasiraju se i dimenzioniraju sukladno Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („Narodne novine“ broj 28/16).
(2) Moguće je predvidjeti objedinjenu pješačko - biciklističku stazu.
(3) Minimalna širina pješačke staze unutar uličnog koridora, ako ona nije kombinirana s biciklističkom stazom određuje se sukladno odgovarajućim tehničkim propisima i prema pravilima struke.
(4) Preporuča se da se pješačke površine unutar uličnog koridora izvode obostrano.
(5) Izuzetno, u dijelovima postojećih ulica užih koridora, druga predviđena staza može biti uža od minimalne širine utvrđene posebnim propisom ili se ne mora nužno izvesti.

Članak 144.

Članak 144.
(1) Pješačke staze izvan uličnih koridora mogu se formirati kao površine rezervirane za pješački promet u vidu šetnica ili pješačkih prečica, te za servisni pristup obradivim površinama.
(2) Pješačke površine izvan uličnih koridora mogu se mjestimično proširivati u pješačke trgove, odmorišta s klupama za sjedenje i površine za održavanje javnih manifestacija.
(3) Ukoliko je prostorno moguće, širinu pješačke staze izvan uličnih koridora treba dimenzionirati na mogućnost mimoilaženja dvije osobe.
(4) Pješačke staze izvan uličnih koridora trebaju imati hodnu površinu izvedenu kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili kao zemljanu, zatravnjenu stazu, odnosno put.

Članak 145.

Članak 145.
(1) Sva nova javna i druga veća parkirališta potrebno je projektirati na način se priključak parkirališta na javnu cestu predvidi kao zajednički, odnosno nije dozvoljeno neposredno parkiranje s ulice na pojedinačno parkirališno mjesto.
(2) Javna parkirališta osim mjesta za osobna vozila mogu sadržavati i mjesta za manja dostavna vozila i kraće zadržavanje autobusa.
(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, unutar koridora nerazvrstanih cesta i lokalnih cesta, moguća je izvedba novih parkirališnih površina s neposrednim pristupom s kolnika, pri čemu se preporuča primjena uzdužnog tipa parkiranja.
(4) Unutar cestovnih koridora (unutar kolnika ili na drugi način) i na drugim odgovarajućim površinama unutar naselja mogu se na odgovarajućim lokacijama izvesti stajališta javnog autobusnog prijevoza.

Članak 146.

Članak 146.
(1) U gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama / oznake I i K/ i izdvajanjem čestica iz površina obradivog tla uz županijske ceste moguće je smjestiti postaje za opskrbu vozila gorivom.
(2) Uvjeti za gradnju sadržaja iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se prema uvjetima formiranje čestica i gradnju u gospodarskim zonama.
(3) Iznimno, komercijalne elektro punionice za hibridna vozila i vozila na elektro pogon se kao prateći sadržaj mogu postavljati i unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, na javnim parkiralištima i javno dostupnim parkiralištima građevnih čestica na kojima se predviđaju ili su izvedeni sadržaji poslovne namjene.

Članak 147.

Članak 147.
(1) Izvan građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.
(2) Slobodnostojeći reklamni panoi, kao konstrukcije s reklamnom površinom do najviše 12,0 m2, pod uvjetom da su najmanje za ½ vlastite visine udaljeni od kolnika, mogu se postavljati unutar građevinskih područja, u gospodarskim, proizvodnim ili poslovnim zonama /oznake I i K/.
(3) Slobodnostojeći reklamni panoi ukupne reklamne površine do 3,0 m2, mogu se postavljati na pojedinačnim građevnim česticama unutar građevinskih područja naselja, u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ na način: - da su od linije regulacije udaljeni najmanje 1,5 m - da su od građevina na susjednim česticama udaljeni najmanje 3,0 m.
(4) Unutar površina svih ostalih funkcionalnih zona unutar građevinskih područja ne mogu se postavljati slobodnostojeći reklamni panoi.

Članak 148.

Članak 148.
(1) Svakoj građevnoj čestici treba osigurati: - najmanje jedan neposredni kolni priključak širine najmanje 3,0 m na prometnu površinu predviđenu za kolni promet - najmanje jedan pješački pristup s javne prometne površine - kolni pristup širine najmanje 3,0 m do stražnjeg dijela građevne čestice.
(2) Preporuča se da se za pojedinačnu građevnu česticu ne predviđaju više od 2 kolna priključka na javnu prometnu površine.
(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanje ulica različitog značaja, kolni priključak građevne čestice na javnu prometnu površinu preporuča se ostvariti preko ulice nižeg značaja.
(4) Kolni prilaz do stražnjeg dijela građevne čestice moguće je osigurati unutar površine vlastite građevne čestice ili izvan površine čestice – s javnog puta i slične površine primjerene za prometovanje vozilom.

Članak 149.

Članak 149.
(1) U slučaju da se kolni priključak na pojedinačnu česticu ne može ostvariti neposredno s javne ceste ili s javnog puta, odnosno ukoliko zemljišna čestica javne prometne površine ili javnog puta i građevna čestica na kojoj se planira graditi nemaju zajedničku među, kolni pristup do građevne čestice se može ostvariti preko zasebne čestice kolnog prilaza najmanje širine 3,5 m, čija ukupna duljina ne može biti veća od 5,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, postojeći kolni prilaz koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, može biti i veće duljine, te mu je iz tehničkih razloga moguće dijelom i izmijeniti trasu. 2. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1359
(3) Postojeći kolni prilaz duljine veće od 5,0 m koji je utvrđen za pristup izgrađenoj građevnoj čestici, moguće je smatrati pristupom i neizgrađenim građevnim česticama uz njega, ako se radi o površini unutar utvrđenog građevinskog područja.

Članak 150.

Članak 150.
(1) Služnost za prilaz na pojedinačnu građevnu česticu moguć je samo ukoliko se radi o postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici, koja nema mogućnosti za direktan prilaz na javnu prometnu površinu, odnosno o čestici koja kolni prilaz već ima osiguran na takav način.
(2) U slučaju potrebe za redefiniranjem trase postojećeg služnog prilaza, navedeno se dozvoljava samo u slučaju da se kolni prilaz čestici ne može riješiti drugačije.
Članak 151.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila koji se utvrđuje ovisno o namjeni, prema normativima iz sljedeće tabele: broj namjena građevine / parkirališnih ili koeficijent prostora garažnih mjesta na 1 PROIZVODNJA I 0,50 1 zaposlenika po SKLADIŠTA smjeni 2 UREDSKI 2,00 100 m2 korisnog PROSTORI I prostora TRGOVINE 3 USLUGE I 4,00 100 m2 korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 1,00 1 zaposlenika po DVORANE smjeni I VJERSKE 0,10 1 korisnika GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,15 1 gledatelja GRAĐEVINE 4,00 1 otvoreno sportsko igralište 6 PREDŠKOLSKA 1,00 1 zaposlenika po I ŠKOLSKA smjeni NAMJENA 1,00 jednu učionicu ili grupu djece 7 ZDRAVSTVENA 1,00 1 zaposlenika po NAMJENA smjeni 1,00 100 m2 korisnog prostora 8 STAMBENA 1,00 1 stan NAMJENA 9 SMJEŠTAJNI utvrđuje se ovisno o TURISTIČKI kategorizaciji turističkog SADRŽAJI sadržaja, prema posebnom propisu 10 GROBLJE utvrđuje se prema posebnom propisu
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine veće od 2.000,0 m2:

Članak 151.

- na neto površinu trgovine iznad 2.000,0 m2 do 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 1 na 100 m2 korisnog prostora - na neto površinu trgovine iznad 5.000,0 m2 broj minimalno potrebnih parkirališnih mjesta je 0,5 na 100 m2 korisnog prostora.
(3) Za višestambene zgrade je unutar građevne čestice obavezno osigurati najmanje po jedan dodatni parking (za goste) na svakih 5 predviđenih stanova.
(4) Kada se potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavaka 1. i 2. ovog članka, odredit će se po jedno parkirališno i/ili garažno mjesto: - na svake dvije sobe smještajnog turističkog sadržaja - na svakih 5 korisnika doma za smještaj starih i nemoćnih, kao i za slične smještajne socijalne ustanove - za ugostiteljsku namjenu na svaka 4 sjedeća mjesta.
(5) Za škole i sportske dvorane potrebno je predvidjeti najmanje jedno parkiralište za autobus, unutar građevne čestice škole ili izvan čestice škole na javnoj prometnoj površini.
(6) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide, autobuse i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(7) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora, kod kojih se ne predviđa promjena namjene niti povećanje neto korisne površine, nije potrebno osiguravati nova parkirališna i/ili garažna mjesta.
(8) U slučaju rekonstrukcije, odnosno adaptacije postojećih legalnih prostora kod kojih se predviđa promjena namjene i/ili povećanje neto korisne površine, potrebno je osigurati nova parkirališna i/ili garažna mjesta samo za obračunsku razliku između postojeće i nove namjene i/ili između postojeće i nove neto korisne površine.

Članak 151.

(9) U slučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
Članak 152.
(1) Smještaj potrebnog broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za stambene i/ili poslovne sadržaje potrebno je osigurati: - na vlastitoj građevnoj čestici - na zasebnoj zemljišnoj čestici parkirališta ili garaže predviđenih za parkiranje u funkciji predmetne stambene i/ili poslovne zgrade, odnosno arhitektonskog kompleksa.
(2) Na javnom parkiralištu u okolini, sukladno zasebnoj odluci jedinice lokalne samouprave moguće je osigurati parkirališta za poslovne sadržaje.
(3) Parkiralište za potrebe groblja moguće je riješiti uređenjem zasebnog parkirališta za groblje ili višenamjenskog javnog parkirališta.

Članak 153.

Članak 153.
(1) Parkirališta i/ili garaže izvedene na čestici zasebnog parkirališta ne mogu se prenamijeniti, osim ukoliko se za isti sadržaj prethodno ne iznađe alternativna lokacija za parkiranje vozila, prema istim uvjetima.
(2) Parkirališna mjesta zasebnog parkirališta izgrađenog za potrebe zgrade za koju na vlastitoj čestici nije osiguran dovoljan broj parkirališno – garažnih mjesta, ne smiju se obračunavati za potrebe gradnje druge zgrade. Stranica 1360 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 2. travnja 2021.

Članak 154.

Članak 154.
(1) Specijalizirane parkirališne površine za teretna vozila, autobuse, radne strojeve i slično smatraju se gospodarskim građevinama za transportne i srodne djelatnosti iz Grupe 1 građevina s potencijalnim negativnim utjecajem, a potrebno ih je smještati unutar gospodarskih proizvodnih i poslovnih zona /oznake I i K/.
(2) Parkirališta za vozila i radne strojeve u funkciji drugih djelatnosti u pravilu se organiziraju u stražnjim dijelovima gospodarskih građevnih čestica, ili na drugi način zaklonjeno od pogleda s ulice. 5.2.2. Poštanski promet

Članak 155.

Članak 155.
(1) Za područje Općine Orehovica je u sklopu javnog poštanskog servisa nadležan poštanski ured 40 322 Orehovica.
(2) Ispostave javnog ili drugih poštanskih i dostavnih servisa mogu se smjestiti u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja u kojima su dozvoljene uredske djelatnosti, a uvjeti gradnje se utvrđuju prema uvjetima pojedine funkcionalne zone. 5.2.3. Elektronički komunikacijski sustav
Članak 156.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura je utvrđena od interesa za Republiku Hrvatsku, a daljnji razvoj elektroničkih komunikacija utvrđuju podzakonski propisi kojima se određuju tehnički uvjeti za svjetlovodne distribucijske mreže, elektroničku kabelsku kanalizaciju, te drugu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i poveznu opremu, radijski koridori i drugi elementi elektroničkih komunikacijskih sustava.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina elektroničkih komunikacijskih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Na kartografskom prikazu elektroničkih komunikacijskih sustava okvirno su prikazani: - trase postojeće zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) - pozicije mjesnih telefonskih centrala - pozicije postojećih baznih postaja za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova - područja mogućeg smještaja antenskih stupova za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i/ili drugu vrstu antenskih uređaja, te uz njih druge povezne opreme.

Članak 157.

Članak 157.
(1) Postojeću zračnu elektroničku komunikacijsku mrežu potrebno je postepeno zamijeniti sustavima zemaljske elektroničke komunikacijske infrastrukture smještene unutar podzemne kabelske kanalizacije.
(2) Mrežu elektroničke kabelske kanalizacije za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku infrastrukturu treba projektirati na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(3) Gradnja građevina i opreme elektroničke komunikacijske infrastrukture unutar građevinskih područja naselja utvrđena je uvjetima za svaku pojedinu funkcionalnu zonu u poglavlju 2.2.1. „Razgraničenje površina naselja prema izgrađenosti, odnosno uređenosti i prema namjeni“.

Članak 158.

Članak 158.
(1) Smještaj samostojećih stupova s antenskim uređajima, pod čime se podrazumijevaju sve vrste telekomunikacijskih, radijskih i drugih prijemnika i predajnika, osim kućnih TV prijemnih antena, treba u pravilu usmjeravati izvan građevinskih područja, a unutar građevinskih područja ih se smješta u funkcionalne zone gospodarske namjene / oznake I i K/.
(2) Smještaj samostojećeg stupa za antenske uređaje provodi se neposrednom primjenom odredbi za provedbu PP Međimurske županije, a dodatno je potrebno ishoditi i suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.
(3) Unutar građevinskih područja, a i izvan funkcionalnih zona navedenih u stavku 1. ovog članka, antenske uređaje moguće je smjestiti samo na višim građevinama, visine (vijenca) najmanje 10,0 m, kod čega ih je potrebno postavljati na atestirane tipske prihvate.
(4) Antenske uređaje nije dozvoljeno postavljati na sakralne građevine (pročelja, krovove i zvonike crkava i kapela), niti na zgrade koje su od sakralnih građevina udaljene manje od 30,0 m.

Članak 159.

Članak 159.
(1) Priključke na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu potrebno je projektirati i izvesti sukladno posebnim propisima i prema posebnim uvjetima nadležnog pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga. 5.3. ENERGETSKI SUSTAV 5.3.1. Elektroenergetski sustav
Članak 160.
(1) Na području Općine se nalaze: - dijelovi proizvodnog sustava hidroelektrana HEP-a, Proizvodno područje Sjever (PP HE Sjever): - upravni kompleks s pratećim sadržajima HE „Čakovec“ - odvodni kanal HE „Čakovec“ s nasipima.
(2) Rekonstrukcija i tehnološko unapređenje dijelova sustava HE „Čakovec“ moguća je temeljem posebnih propisa, uz obvezu provjere dozvoljenih utjecaja na okoliš i prirodu.
(3) Kroz projekt „Revitalizacija potoka „Jezerčica“ u turističke svrhe potrebno je utvrditi mogućnost preusmjeravanja vode iz drenažnog kanala akumulacije HE „Čakovec“ u potok Jezerčica i vraćanje vode na turbinu male hidroelektrane - MHE „Čakovec“, a iz razloga povećanja njene energetske efikasnosti.
(4) Mogućnost nove gradnje konvencionalnih energana se na općinskom području ne predviđa.
(5) Uvjeti za smještaj i gradnju građevina za proizvodnju energije temeljem korištenja obnovljivih izvora energije utvrđuju se prema poglavlju 3.3.6. „Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije“. 2. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 7 - Stranica 1361

Članak 161.

Članak 161.
(1) Kao dio prijenosnog elektroenergetskog sustava na području Općine nalaze se: - RP 110 kV HE „Čakovec“ - DV 110 kV RP HE „Čakovec“ – TS „Čakovec“ - DV 110 kV HE „Čakovec“ -TS „Prelog“ - DV 110 kV TS „Ludbreg“ – RP HE „Čakovec“ - DV 35 kV / HE „Čakovec“ – TS „Ivanovec“.
(2) Elektroenergetski sustav je moguće razvijati, rekonstruirati i dograđivati prema potrebama gospodarstva i sukladno posebnim propisima.
(3) Zaštitni pojas nadzemnih i kabelskih elektroenergetskih vodova utvrđuje se prema Mrežnim pravilima HOPS-a („Narodne novine“ broj 67/17, 128/20), a minimalno može biti: - za nadzemne vodove nazivnog napona 110 kV – 20,0 m obostrano od osi voda - za nadzemne vodove nazivnog napona 35 kV – 15,0 m obostrano od osi voda - za kabelske vodove – 3,0 m obostrano od osi voda.
(4) Zahvati unutar zaštitnih pojaseva mogući su ukoliko ih posebnim uvjetima odobri odgovarajući operator, odnosno svi nadležni operatori ukoliko je na isti noseći stup ovješeno više zračnih elektroenergetskih vodova raznih naponskih razina.

Članak 162.

Članak 162.
(1) Javni sustav opskrbe električnom energijom potrebno je prema potrebi nadograđivati i razvijati u postojećim i planiranim područjima, gradnjom srednjenaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) distribucijske mreže, te interpolacijom potrebnog broja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4 kV.
(2) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe električnom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(3) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu pojedinačnog kompleksa gospodarske ili društvene namjene, preporučaju se graditi na vlastitim građevnim česticama.
(4) Srednjenaponske vodove za napajanje trafostanica i za napajanje gospodarskih građevina preporuča se polagati podzemno.
(5) U građevinskim područjima naselja niskonaponske mreže elektroopskrbe preporučaju se izvoditi kao podzemne.
(6) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, smjestiti kabelske razvodne ormare (KRO), u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(7) Radi racionalnijeg korištenja prostora: - zračnu niskonaponsku mrežu unutar postojećeg dijela naselja preporuča se voditi jednostrano unutar uličnog koridora - za potrebe izgradnje nove niskonaponske mreže potrebno je koristiti isti koridor.

Članak 163.

Članak 163.
(1) Elektroenergetske priključke na javnu mrežu elektroopskrbe, uključujući i priključke mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema pravilima i tipizaciji nadležnog operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava odgovarajućim spajanjem na transformatorsku stanicu, kabelski razvodni ormar (KRO) predviđen za opskrbu većeg broja korisnika ili neposredno na elektroenergetsku niskonaponsku kabelsku mrežu.
(2) Tipski priključni elektroormar može se postaviti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.3.2. Sustavi za cijevni transport ugljikovodika i opskrbe plinom 5.3.2.1. Sustavi za cijevni transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika

Članak 164.

Članak 164.
(1) Područjem Općine ne prolaze magistralni cjevovodi za cijevni transport ugljikovodika, niti je planirana izgradnja takvih sustava na općinskom području.
(2) U slučaju da se smještaj magistralnih sustava za prijenos ugljikovodika i produkata ugljikovodika predvidi prostornim planovima više razine, mjere zaštite navedenih građevina od druge gradnje u blizini njihovih trasa, primjenjuju se neposredno prema Pravilniku o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (S.L. br. 26/85, preuzet zakonom NN br. 53/91.).

Članak 165.

Članak 165.
(1) Zaštitni pojas cjevovoda za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika je prostor širok 200,0 m sa svake strane cjevovoda računajući od osi cjevovoda.
(2) Zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda je prostor širok 30,0 m sa svake strane cjevovoda računajući od osi cjevovoda.
(3) U pojasu širokom 5,0 m s jedne i druge strane cjevovoda računajući od osi cjevovoda zabranjena je sadnja bilja čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5 m.
(4) Zahvate unutar zaštitnih koridora cjevovoda za transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika moguće je izvoditi uz prethodnu suglasnost i prema posebnim uvjetima izdanim od strane tijela nadležnog za pojedini cjevovod. 5.3.2.2. Plinoopskrba

Članak 166.

Članak 166.
(1) Sustav distribucije zemnog plinom na području Općine je izgrađen i čini dio lokalnih distribucijskog sustava: - Orehovica – Ivanovec - Orehovica – Mala Subotica
(2) Unapređenje lokalnog distribucijskog sustava očekuje se prema potrebi. Stranica 1362 - Broj 7 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 2. travnja 2021.
(3) Mreže opskrbnih plinovoda izvedene su u svim naseljima.
Članak 167.
(1) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe plinom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(2) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20) i tehničkim propisima nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(3) Plinske mjerne i redukcijske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju strukturu naselja, ne smetaju prometu, a posebno izvan zona javnog zelenila.
(4) Plinske redukcijske stanice za potrebe korisnika, ukoliko će biti potrebne, mogu se smjestiti i na vlastitim građevnim česticama korisnika.
(5) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti prema drugim građevinama sukladno tehničkim propisima.

Članak 168.

Članak 168.
(1) Za priključenje pojedinačnih građevinskih čestica na plinovod moguće je predvidjeti ugradnju plinskog voda na svaku građevnu česticu zasebno, na način da se osigura nesmetano održavanje plinovoda na građevnoj čestici.
(2) Plinski priključak se može smjestiti na pročelju osnovne građevine ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Plinski priključak se ne može postaviti na ulično pročelje zgrade smješteno na liniji regulacije ulice niti neposredno orijentirano na javnu pješačku površinu. 5.3.3. Sustavi za cijevni transport i opskrbu toplinskom energijom

Članak 169.

Članak 169.
(1) Proizvodnja toplinske energije konvencionalnim načinom, za korištenje putem javnog toplinskog sustava se na području Općine ne predviđa.
(2) Za cijevni transport toplinske energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora (OIE) do udaljenog korisnika, moguće je polagati energetsku linijsku infrastrukturu – cjevovode i kabelsku linijsku infrastrukturu i graditi pripadajuće pojedinačne građevine sustava.
(3) Opći uvjeti formiranja građevnih čestica, smještaja i gradnje linijske infrastrukture i ostalih građevina sustava distribucije i opskrbe toplinskom energijom utvrđuju se prema poglavlju 5.1. „Opći uvjeti gradnje infrastrukture“.
(4) Gradnja priključaka na toplinski sustav provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora. 5.4. VoDNoGoSPoDARSKI SUSTAV

Ostali akti u ovom izdanju (190)