Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Preloga (službeni glasnik Međimurske županije broj 7/03, 22/08, 5/09, 4/12, 5/13, 18/14. i 7/20.) (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 4116
Članak 32.
Članak 32.
(1) Ostali uvjeti za formiranje pojedinačnih građevnih čestica: - građevnoj čestici treba osigurati osnovnu infrastrukturu i kolni pristup do ulične mreže - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 12,0 m - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.
(2) Formirana ili izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih, pod uvjetom da sve čestice koje se u takvom postupku cijepanja formiraju, zadovolje minimalne uvjete dimenzija iz prethodna dva članka i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1. ovog članka.
(3) Moguće je naknadno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(4) proširenja građevne čestice pomicanjem njene bočne međe i/ili stražnje međe (proširenje dvorišnog dijela čestice) moguće je ukoliko je zemljište na koje se čestica planira širiti neizgrađeno, ukoliko su funkcionalne zone kompatibilne u odnosu na namjenu građevne čestice ili zemljište na obje postojeće čestice već ima istu namjenu.
(5) ukoliko su ispoštovani uvjeti iz prethodnog stavka građevna čestica može biti formirana na način da je prema kartografskom prikazu građevinskog područja naselja cijela smještena unutar iste funkcionalne zone ili da joj dijelovi zadiru u dvije (ili više) funkcionalnih zona mješovite ili gospodarske namjene utvrđenih u kartografskim prikazima građevinskih područja /oznake M1, M2, t, k, i/.
Članak 32.
(6) ukoliko se u postupku proširenja pojedine građevne čestice smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba također zadovoljiti minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice. eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020.
Članak 33.
(1) kada je, sukladno odredbama posebnih propisa, potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica najmanje mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada i površinu za smještaj kućnih instalacija.
(2) Osim uvjeta iz prethodnog stavka, potrebno je osigurati kolni pristup i prostor za parkiranje vozila hitnih intervencija, koji može biti predviđen unutar površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine ili neposredno uz predmetno zemljište. 2.2.2.2. uvjeti smještaja građevina
Članak 34.
Članak 34.
(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj zasebnih korisničkih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična.
(2) na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina.
(3) na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(4) izuzetno od prethodnog stavka, uz višejedinične zgrade s više od 10 stambenih jedinica, ne mogu se odvojeno graditi pomoćne zgrade osim paviljonski predviđenog spremišta za skupljanje komunalnog otpada, odnosno svi drugi pomoćni i prateći sadržaji trebaju biti ugrađeni unutar osnovne zgrade.
Članak 35.
Članak 35.
(1) pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, najviše jedan bazen i slično.
(3) ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna zasebna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
Članak 36.
Članak 36.
(1) unutar izgrađenog dijela ulice: - kod nove gradnje na preostalom neizgrađenom zemljištu (na interpoliranoj građevnoj čestici unutar izgrađene ulice), ulično pročelje osnovne građevine smješta se na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - kod zamjenske gradnje na postojećoj građevnoj čestici, ulično pročelje nove osnovne građevine smješta se na građevinskom pravcu osnovne građevine koja se ruši ili na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M - dogradnja postojeće osnovne građevine koja je u odnosu na utvrđeni građevni pravac uličnog niza smještena dublje unutar građevne čestice, može se predvidjeti u svim smjerovima, pa i u smjeru linije regulacije, uz uvjet da se novo ulično pročelje ne približi liniji regulacije više nego što su od nje udaljena ulična pročelja susjednih zgrada u istom uličnom nizu, niti na manje od 5,0 m.
(2) u neizgrađenim uličnim potezima izgrađenih i uređenih dijelova naselja (duži neizgrađeni dijelovi postojećih ulica ili ulični potezi u kojima se građevna struktura još nije izvela) i u novim ulicama unutar područja za razvoj naselja za koji ne postoji obveza izrade provedbenog prostornog plana udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje se neposredno projektnim rješenjem na način da: - najmanja udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 5,0 m - najveća udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 10,0 m - udaljenosti uličnih pročelja susjednih osnovnih građevina u uličnom nizu od linije regulacije se međusobno usklađuje na način da se udaljenosti pročelja nove osnovne građevine u odnosu na udaljenost jedne od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama od linije regulacije, ne razlikuje više od 3,0 m.
Članak 36.
(3) izuzetno se može se odstupiti od uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga, parka, parkirališta i stajališta, odnosno okretišta za autobus - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta - ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna građevina predviđa gradnja gospodarske građevine s negativnim utjecajem (Grupa 1 ili 2) ili gospodarska poljoprivredne građevine (spremište za strojeve i/ili proizvode i slično), takvu gradnju je potrebno smjestiti uvučeno od linije regulacije, odnosno na način da se dugoročno omogući gradnja poslovne ili stambene zgrade u prednjem dijelu čestice - ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s arhitektonskim obilježjima tradicijske baštine, novu (zamjensku) stambenu gradnju moguće je smjestiti dublje unutar čestice uz zadržavanje stare kuće (kao prateće ili pomoćne građevine) - ukoliko se radi o zemljištu na rubu riječne terase ili na briježnom području, osnovna zgrada može biti smještena dublje unutar čestice ukoliko je to rezultat prilagođavanju konfiguraciji terena ili seizmičkim osobinama tla.
Članak 37.
Članak 37.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena, odnosno građevina u nizu. eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4117
(2) prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.
(4) izuzetno od prethodnog stavka, kada je garaža za osobna vozila predviđena u jedinstvenom arhitektonskom kompleksu s individualnom zgradom (zgrada s najviše 3 zasebne korisničke jedinice) se na građevinskoj liniji smješta ulično pročelje garaže, te se ta linija smatra građevinskom linijom cijele zgrade.
Članak 38.
Članak 38.
(1) udaljenost građevine od međe prema susjednoj zemljišnoj čestici i međusobna udaljenost građevina određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično).
(2) najisturenijim dijelom građevine se ne smatraju vanjske stube i rampe za pristup prizemlju, suterenu i/ili podrumu, ukoliko iznad njih nije izvedena nadstrešnica.
(3) udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m - 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m.
(4) preporuča se da udaljenost slobodnostojećeg dijela osnovne građevine od ostalih sporednih međa (bočne i stražnje) građevne čestice ne bude manja od 1,0 m.
(5) udaljenost pratećih i pomoćnih građevina od bočnih međa vlastite građevne čestice: - ukoliko se smještaju u području između uličnog pročelja i stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) utvrđuje se jednako kao i za osnovnu građevinu - ukoliko se smještaju iza stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) se ne ispituje.
(6) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba iznositi: - za građevine etažnosti do e=po+p+1k+pk(ili ne) i visine (vijenca) do 10,0 m – najmanje ½ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 4,0 m - za građevine etažnosti e=po+p+2k i veće – najmanje za ⅔ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 6,0 m.
Članak 38.
(7) izuzetno u izgrađenim dijelovima naselja postojeća udaljenost građevina do bočne međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih stranica 4118 - broj 20 “službeni Glasnik M ovim člankom ukoliko se radi o rekonstrukciji, uključujući i dogradnju u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, ukoliko se građevini ne povećava broj etaža i projektom se dokaže mogućnost provedbe zaštite i spašavanja u slučaju požara i urušavanja građevina.
(8) preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.
Članak 39.
Članak 39.
(1) ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 ili Grupe 2, preporuča se da udaljenost takvog sadržaja od ulične međe vlastite čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) ne bude manja od 20,0 m, a ne smije biti manja od 10,0 m.
(2) ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim tipOlOGija osnovna građevina ili GRaDnje na ulični dio kompleksa pOjeDinaČnOj visina / etažnost GRađ. ČestiCi vos/ /eos/ e=4 inDiviDualna 7,0 m /po+p+1k+pk/ ili DO 3 Zkj /po+p+1k+ne/ e=4 Manja 7,0 m /po+p+1k+pk/ ili viŠejeDiniČna /po+p+1k+ne/ viŠe OD 4 DO 6 e=4 Zkj 11,0 m /po+p+2k/ e=4 veĆa 11,0 m /po+p+2k/ viŠejeDiniČna e=6 viŠe OD 6 Zkj 17,0 m /po+p+4k/ Zkj – zasebna korisnička jedinica
(2) individualna gradnja primjerena je za sve funkcionalne zone predviđene za gradnju zgrada.
(3) Zgrade manje višejedinične gradnje etažnosti do e=po+p+1k+pk(ili ne) i visine vijenca do 7,0 m i mogu se smjestiti: - unutar mješovitih, pretežito stambenih zona /oznaka M1/ svih naselja, ukoliko se radi o poslovnom kompleksu ili stambeno – poslovnom kompleksu s najviše 3 stana - unutar mješovitih, pretežito stambenih zona /oznaka M1/ svih naselja mogu se smještati manje višestambene zgrade ili stambeno – poslovne zgrade s više od 3 stana, samo ukoliko je to predviđeno provedbenim prostornim planom - unutar mješovitih, stambeno – poslovnih zona /oznaka M2/ svih naselja, bez obzira na namjenu pojedine zasebne korisničke jedinice.
Članak 39.
eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 94.
(3) ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se s 6,0 m.
(4) izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela. 2.2.2.3. uvjeti oblikovanja građevina
Članak 40.
Članak 40.
(1) najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa etažnost / visina / visina /vpr/ etažnost /epo/ epr/ vpo/ e=3 / e=2 5 m 3,5 m po+p+pk/ /po+p/ e=2 ne može se graditi 3,5 m /po+p/ e=2 ne može se graditi 3,5 m /po+p/ ne može se graditi
(4) Zgrade višejedinične gradnje etažnosti do e=po+p+2k i visine vijenca do 11,0 m mogu se smjestiti u mješovitim, stambeno – poslovnim zonama /oznaka M2/ u naselju prelog izvan područja povijesne jezgre ili unutar područja povijesne jezgre uz odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela: - do 10 Zkj po građevnoj čestici, bez obveze izrade provedbenog prostornog plana - više od 10 Zkj po građevnoj čestici, samo ukoliko je to predviđeno provedbenim prostornim planom.
(5) ukoliko se to predvidi odgovarajućim provedbenim prostornim planom, zgrade višejedinične gradnje, etažnosti do e=po+p+3k i visine vijenca do 14,0 m, bez obzira na broj Zkj, mogu se smjestiti u mješovitim, stambeno – poslovnim zonama /oznaka M2/, u dijelovima naselja prelog koji se podudaraju s obuhvatima detaljnih planova uređenja: 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M - Detaljni plan uređenja dijela centra u prelogu („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 16/12, 8/14) - Detaljni plan uređenja dijela centra u prelogu - istok („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 17/08).
(6) u južnim, jugoistočnim i jugozapadnim dijelovima naselja prelog, u okviru dijelova naselja specifično oblikovanim za višestambenu izgradnju, moguće je provedbenim prostornim planom predvidjeti mogućnost gradnje višestambenih zgrada s pratećim poslovnim sadržajima, s visinom (vijenca) do najviše 17,0 m i s najviše 5 nadzemnih etaža, odnosno do e=po+p+4k.
Članak 40.
(7) unutar funkcionalnih zona ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka t/ dozvoljena je u svim naseljima gradnja do visine (vijenca) 11,0 m i etažnosti do e=po+p+2k, a veća visina (vijenca) do najviše 17,0 m i veća etažnost do najviše e=po+p+4k dozvoljena je samo ukoliko je to predviđeno provedbenim prostornim planom unutar: - građevinskog područja naselja prelog - izdvojenog građevinskog područja izvan naselja – Zona geotermalne energane, rekreacijskih i turističkih sadržaja.
(8) izuzetno: - postojeće legalne stambene i/ili poslovne zgrade s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini, bez obzira na funkcionalnu zonu u kojoj se nalaze - specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, zvonici sakralnih građevina i slično, mogu imati veću visinu (vijenca) - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda, koji se na građevnoj čestici s osnovnom stambenom namjenom gradi kao pomoćna građevina poljoprivredne namjene, može najviše iznositi 5,0 m - zgrade ili dijelovi zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna ili prateća namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 1 ili 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, mogu u stražnjim dijelovima čestice biti viši od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (spremište strojeva, hladnjača i slično), ali ne viši od 7,0 m - izuzetno od prethodne dvije alineje, visina silosa koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa može biti veća od navedenih 5,0 m, odnosno 7,0 m, ali ih je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje za vlastitu visinu udaljeno od najbližeg stambenog sadržaja.
Članak 41.
Članak 41.
(1) u slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, druga etaža potkrovlja može se predvidjeti kao dodatna etaža uz dozvoljene, samo ukoliko se oblikuje kao galerijski prostor funkcionalno i vlasnički nedjeljiv od prve etaže potkrovlja.
Članak 42.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4119 javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 43.
Članak 43.
(1) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena unutar vlastite građevne čestice.
(2) na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana.
(3) na uličnim pročeljima poslovnih i/ili stambenih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja.
(4) izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko to ne narušavaju izgled građevine, vanjske jedinice klima uređaja mogu se postavljati unutar prostora natkrivenih lođa ili dijelova balkona uvučenih u odnosu na liniju pročelja, odnosno drugdje unutar vlastite građevne čestice gdje su zaklonjene od pogleda, uz uvjet da je to riješeno i prikazano u projektu.
(5) kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine.
Članak 44.
Članak 44.
(1) ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, trg, parkirališna površina, park, poljski put, zemljište izvan građevinskog područja i slično).
Članak 44.
(5) udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se najmanje kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama. stranica 4120 - broj 20 “službeni Glasnik M
Članak 45.
(1) ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - između građevina obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih građevina ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte.
(2) u zidu poluugrađene osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom mogu se na udaljenosti većoj od 10,0 m od uličnog pročelja predvidjeti otvori koji se prema prethodnom članku ne smatraju otvorom, uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen.
Članak 46.
Članak 46.
(1) na području Grada uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°, te se takvo oblikovanje i nadalje preporuča.
(2) krovne plohe mogu biti predviđene i drugačije od uobičajenog, ukoliko su rezultat suvremenog arhitektonskog izričaja i nisu suprotne mjerama zaštite kulturnih dobara.
(3) arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog i primjena ravnog krova primjereni su za: - područje grada preloga izvan povijesne jezgre, a unutar povijesne jezgre samo uz odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela - dijelove ostalih naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - slobodnostojeće višejedinične zgrade unutar recentno građenih mješovitih zona ostalih naselja.
(4) primjena ravnih krovova u mješovitim zonama individualne gradnje u dijelovima svih naselja s ruralnim oblikovnim obilježjima se ne preporuča.
Članak 47.
Članak 47.
(1) u oblikovanju zgrada namijenjenih turizmu, uključujući i tipove kao što su kamp (kamping, glamping i slično): - potrebno je: - primijeniti arhitektonske metode kojima se osigurava vizualna integracija gradnje u krajolik i krajolika u unutarnji prostor turističkog sadržaja - predvidjeti korištenje lokalnih i tradicijskih građevnih materijala u suvremenom oblikovno – arhitektonskom kontekstu - zabranjeno je: - postavljati metalne kontejnere u funkciji smještajnih jedinica, osim ukoliko ih se ne obloži primjerenim oblogama - graditi replike tradicijskih građevina koje tipološki ne odgovaraju tradicijskoj gradnji ovog područja (kažun, primorska kamena gradnja i slično) eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. - postavljati tradicijske građevine razgrađene i prenesene iz drugih dijelova Hrvatske (turopolje, slavonija).
Članak 48.
Članak 48.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zaštićenih na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provođenje iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
(2) Za zahvate na površinama koje su u poglavlju 6.1. „Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti“ navedene kao ambijentalno, krajobrazno ili tradicijski značajne, obavezna je primjena odredbi navedenog poglavlja.
Članak 49.
(1) ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je koristiti kao pomoćnu građevinu u funkciji osnovne ili kao prateću građevinu za povremeno stanovanje, poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) u slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, a među njima nije nužno postavljati ogradu. 2.2.2.4. uvjeti uređenja građevne čestice
Članak 50.
Članak 50.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti dekorativno vrtno jezerce, najviše jedno otvoreno tenis igralište i najviše jedan bazen.
(4) više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene, pri čemu otvoreni bazeni i sportsko - rekreacijska igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.
Članak 51.
Članak 51.
(1) svaka građevna čestica treba imati u prirodnom terenu najmanje 20% vlastite površine.
(2) iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) u obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(6) površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i ek priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
Članak 52.
Članak 52.
(1) uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 53.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a provedbenim prostornim planom se za javne sadržaje, višestambenu gradnju i građevne komplekse s javnim načinom korištenja može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije, iz oblikovnog razloga ili radi osiguranja prostora za novu regulaciju uličnog koridora, ulična ograda se može postaviti i dublje unutar građevne čestice.
(3) kod izvedbe ulične ograde novoformirane građevne čestice i u slučaju izmještanja i/ili povećanja visine ulične ograde postojeće građevne čestice, potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Grada, odnosno uličnu ogradu je u odnosu na njenu poziciju potrebno izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog upravnog odjela.
(4) pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, s punim parapetom do 0,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju biti oblikovane na način da se osigura preglednost raskrižja.
Članak 53.
(6) iznimno, ulične ograde mogu biti više: - kada se radi o rekonstrukciji autentične ograde ili oblikovanju ograde prema konzervatorskim uvjetima - kada se radi o načinu gradnje ograde tipičnom za ulični potez eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4121 - kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.
(7) Ograde na međi prema susjednim građevnim česticama mogu biti najviše do 2,2 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) ukoliko se iza ograde ili umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice, a uvjeti za visinu i preglednost raskrižja jednako se primjenjuju i na živicu.
Članak 54.
Članak 54.
(1) teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) preporuča se da visina potpornog zida nije veća od 2,0 m, a u slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti kaskadno, oblikovanjem terasa.
Članak 55.
(1) ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate: - unutar inundacije vodotoka - na površini 15,0 m udaljenoj od osi vodotoka - unutar cijele površine utvrđene kao zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ uz vodotok.
(2) unutar inundacijskog pojasa vodotoka se izuzetno se mogu predvidjeti pojedini zahvati, kao što je održavanje puta za pristup vodotoku, ukoliko zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo, određeno Zakonom o vodama. 2.2.2.5. priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave
Članak 56.
Članak 56.
(1) priključenje građevne čestice i/ili građevina na prometnu infrastrukturu i javne komunalne sustave provodi se prema odredbama iz poglavlja 5. „uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) priključenje na prometnu mrežu obavlja se prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za prometnicu na koju se predviđa priključenje građevne čestice.
(3) priključivanje na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno nadležnog operatora sustava i u skladu s posebnim propisima.
Članak 57.
Članak 57.
(1) na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(2) na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem stranica 4122 - broj 20 “službeni Glasnik M potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.
(3) izuzetno od stavka 2. ovog članka, priključenje na sustav javne odvodnje nije obavezno u briježnim područjima u slučaju veće udaljenosti i veće negativne visinske razlike mjesta kućnog izljeva od mjesta priključka na sustav javne odvodnje, radi kojih bi izvedba i održavanje kućnog sustava prepumpavanja fekalnih voda iziskivala veći financijski izdatak od izvedbe i održavanja pojedinačne septičke taložnice.
Članak 58.
Članak 58.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „postupanje s otpadom“. 2.2.2.6. minimalni standardi prostora stambene namjene
Članak 59.
(1) najmanja površina tlocrtne projekcije stambene zgrade za stalno ili povremeno stanovanje određuje se s 30,0 m2.
(2) Za manje višejedinične zgrade: - preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i zatvoreno stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena - pomoćnu građevinu s većim brojem pojedinačnih garaža vlastitim ulazima izvana i nadstrešnice za vozila moguće je smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice.
(3) Za veće višejedinične zgrade do najviše 10 stanova: - ulaze i zatvorena stubišta za stambeni dio zgrade obavezno je odvojiti od ulaza u prostore pojedinačnih poslovnih sadržaja, odnosno od zatvorenog stubišta poslovnog dijela zgrade, ukoliko su poslovni sadržaji predviđeni u katnim etažama - parkirališno i/ili garažno mjesto za svaki stan potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici - za svaki stan potrebno je osigurati priručno spremište najmanje površine 2,0 m2, na način da bude smješteno unutar gabarita zgrade - na čestici (unutar ili izvan gabarita zgrade) potrebno je predvidjeti zajednički prostor za skupljanje komunalnog otpada, dimenzioniran za potrebe cijele zgrade, pri čemu se preporuča odvojiti prostor za stambeni dio zgrade, od dijela za poslovne prostore - na čestici je obavezno predvidjeti zajedničko dječje igralište ili park površine najmanje 20,0 m2 - na čestici je obavezno osigurati zelene površine zasađene visokim bjelogoričnim raslinjem koje može razviti krošnju u površini od najmanje 10% ukupne površine građevne čestice.
Članak 59.
(4) Za veće višejedinične zgrade s više od 10 stanova: - potrebno je osigurati sve uvjete kao i za višejedinične zgrade do 10 stanova utvrđene u prethodnom stavku - obavezno je za najmanje 50% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita zgrade i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u prizemlju, suterenu i/ili podrumu zgrade eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. - pojedinačni garažni prostori s vlastitim ulazom izvana nisu dozvoljeni. 2.3. iZGrađene sTrukTure iZVan naseLja 2.3.1. izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 60.
Članak 60.
(1) izdvojena građevinska područja izvan naselja na području Grada utvrđuju se kao zone: - gospodarske, mješovite namjene: - Zona geotermalne energane „Draškovec aatG“, rekreacijskih i turističkih sadržaja /oznake e2, e5, ie, R, t/ - Zona komunalnih servisa i proizvodnje energije iz više obnovljivih izvora – Oie /oznake k3 i ie/ - sportsko – rekreacijske namjene: - Rekreacijsko – turistička zona „Marina prelog“, unutar inundacije akumulacije He Dubrava /oznake R5, R7, t4/ - Rekreacijsko – turistička zona „trate“ /oznaka R2, t3/ - izdvojena zona za lovstvo na k.o. Draškovec /oznaka R6/ - Rekreacijska zona s uzletno - sletnom stazom za ultralake i sportske letjelice /oznaka R8/ - Rekreacijske zone uz rekreacijske ribnjake „Čukovec“, „Draškovec“ „Oporovec“ „Otok“ i „perutnica“ /oznake R9/. - Rekreacijska zona za motorističke sportove /oznaka R10/.
(2) unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja mogu se, osim namjene specifično utvrđene za svako izdvojeno područje, formirati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju kao što su trgovi, parkovi, otvorena parkirališta, građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično), čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) i kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
Ostali akti u ovom izdanju (90)
- Odluka o dodjeli jednokratne novčane potpore sportskim udrugama s područja Međimurske županije koje su provodile sportske programe i projekte u 2020. godini
- Odluka o imenovanju članova popisnih povjerenstva ispostava na području Međimurske županije u svrhu provedbe popisa stanovništva, kućanstva i stanova u 2021. godini
- Rješenje o imenovanju predstavnice Međimurske županije za članicu nadzornog odbora trgovačkog društva piškornica - sanacijsko odlagalište d.o.o.
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o vraćanju u sastav Doma zdravlja Čakovec ordinacije opće medicine u Čakovcu, i. G. kovačića 1/e
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o potrebi prijma u radni odnos na neodređeno vrijeme doktora medicine i medicinske sestre/tehničara za rad u ordinaciji opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Čakovec u Čakovcu, i. G. kovačića 1/e
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o potrebi prijma u radni odnos na neodređeno vrijeme jednog izvršitelja/ice – spremačice za obavljanje poslova čišćenja nove zgrade u Čakovcu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o davanju suglasnosti za produljenje ugovora o najmu stana u Donjoj Dubravi
- Odluka o preraspodjeli materijalnih i financijskih rashoda osnovnih škola
- Odluka o proračunu Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01.-31.12.2021. godine i projekcije proračuna za 2022. i 2023. godinu
- Odluka o izvršavanju proračuna Grada Mursko Središće za 2021. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih aktivnosti u 2021. godini
- Odluka o dopunama Odluke o porezima Grada Mursko Središće
- Odluka o izmjenama Odluke o mjerama poticanja kupnje i gradnje nekretnina za stanovanje na području Grada Mursko Središće
- Odluka o oslobođenju obveznika plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost
- Odluka o izmjeni Odluke o visini ekonomske cijene smještaja djece u predškolske ustanove na području Grada Mursko Središće
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za momčad godine u natjecateljskoj kategoriji
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreacijsku momčad godine
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreativku i rekreativca godine - pojedinci
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za sportaša i sportašicu godine u natjecateljskoj kategoriji - pojedinci
- Odluka o dodjeli nagrade za osobu godine Grada Mursko Središće
- Zaključci (s 23. sjednici održane 30.11.2020. godine)
- Plan djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2021. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Odluka o programu gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2020. do 31.12.2021. godine
- Odluka o programu održavanja komunalne infrastrukture u 2021. godini na području Grada Mursko Središće
- Analiza davanja koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti dimnjačarskih poslova na području Grada Mursko Središće
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2020. godinu
- Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika na području Grada Preloga
- Zaključak (o davanju suglasnosti na Odluku o promjeni ekonomske cijene Dječjeg vrtića Fijolica)
- Proračun Grada Preloga za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu
- Odluka o izvršavanju proračuna Grada Preloga za 2021. godinu
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o porezima Grada Preloga
- Odluka o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada Preloga
- Odluka o donošenju akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Preloga (seCap – sustainable energy and Climate action plan)
- Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju mjerila za sufinanciranje djelatnosti ustanova predškolskog odgoja na području Grada Preloga
- Zaključak o kupnji nekretnine na području k.O. Prelog
- Zaključak o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na području k.O. Čehovec
- Program građenja komunalne infrastrukture za 2021. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture za 2021. godinu
- Program javnih potreba u kulturi Grada Preloga za 2021. godinu
- Program javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2021. godinu
- Program javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2021. godinu Zajednice sportskih udruga Grada Preloga
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja jug u Prelogu (pročišćeni tekst)
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Preloga (službeni glasnik Međimurske županije broj 7/03, 22/08, 5/09, 4/12, 5/13, 18/14. i 7/20.) (pročišćeni tekst)
- Statut turističke zajednice Grada Preloga
- Ii. izmjene pravilnika o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Domašinec
- Odluka o ustrojstvu i djelokrugu jedinstvenog upravnog odjela Općine Domašinec
- Odluka o donošenju strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine Domašinec za razdoblje od 2020. do 2026. godine
- Odluka o proglašenju komunalne infrastrukture u vlasništvu Općine Domašinec javnim dobrom u općoj uporabi
- Odluka o općinskim porezima Općine Domašinec
- Odluka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa za tvrtku tremak d.o.o.
- Odluka o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada na području Općine Domašinec
- Studenoga 2020. “službeni Glasnik M 55. Odluka o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na području Općine Domašinec
- Odluka o dodjeli božićnice umirovljenicima s područja Općine Domašinec koji primaju mirovinu u ukupnom iznosu do 3.000,00 kn
- Pravilnik o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada na području Općine Domašinec
- Pravilnik o sufinanciranju zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na području Općine Domašinec
- Odluka o donošenju strategije razvoja pametne Općine Donji Kraljevec 2020.-2023.
- Plan prijma u jedinstveni upravni odjel Općine Gornji Mihaljevec za 2020. godinu
- Pravilnik o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta u jedinstvenom upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec
- Statutarna Odluka o ii. izmjenama i dopunama statuta Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o visini osnovice i koeficijenata za obračun plaće općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o pečatima koji se koriste u Općini Gornji Mihaljevec
- Odluka o kriterijima i načinu ocjenjivanja upravnom odjelu Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na statut Dječjeg vrtića sovice
- Odluka o imenovanju ravnateljice Dječjeg vrtića sovice
- Odluka o isplati jednokratne novčane pomoći umirovljenicima koji primaju mirovinu do 2.000,00 kn i osobama starijim od 65 godina koji nemaju pravo na mirovinu, a imaju mjesečna primanja manja od 2.000,00 kn
- Izvješće o stanju zaštite od požara i provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Općine Gornji Mihaljevec za 2019. godinu
- Odluka o dodjeli pomoći redovnim studentima s područja Općine Kotoriba
- Odluka o mjerama poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Kotoriba
- Odluka o mjerilima i kriterijima za financiranje redovitog programa u Dječjem vrtiću Kotoriba
- Odluka o donošenju plana djelovanja Općine Kotoriba u području prirodnih nepogoda za 2021.godinu
- Odluka o uvjetima, načinu i kriterijima sufinanciranja obnove fasada u Općini Kotoriba
- Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava Dječjem vrtiću Kotoriba
- Odluka o suglasnosti za promjenu projekta Rekonstrukcije stare škole u Kotoribi
- Zaključak o prihvaćanju izvješća Mandatne komisije
- Odluka o ii. izmjenama Odluke o porezima
- Odluka o imenovanju ulice u Gospodarskoj zoni Goričica Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje ugovora o pravu korištenja dijela nekretnine
- Odluka o razrješenju i imenovanju predsjednika Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o razrješenju i imenovanju člana Mandatne komisije
- Odluka o utvrđivanju dana početka mirovanja mandata člana Općinskog vijeća i početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća
- Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja naselja parag (pročišćeni tekst)
- Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Općine Nedelišće (pročišćeni tekst)
- Odluka o iii. izmjeni i dopuni Odluke o općinskim porezima Općine Orehovica
- Izmjene pravilnika o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Pribislavec
- Pravilnik o unutarnjem redu jedinstvenog upravnog odjela Općine Pribislavec
- Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Odluka o donošenju plana djelovanja Općine Vratišinec u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu
- Odluka o donošenju plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Vratišinec za 2021. godinu
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Vratišinec za 2021. godinu