Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada Preloga (službeni glasnik Međimurske županije broj 7/03, 22/08, 5/09, 4/12, 5/13, 18/14. i 7/20.) (pročišćeni tekst)

2. temeljem članka 113. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju (nn br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19. i 98/19.) i članka 30. poslovnika Gradskog vijeća Grada preloga (“službeni glasnik Međimurske županije” br. 14/09. i 5/13.) Odbor za statut i poslovnik na sjednici održanoj dana 24.11.2020. godine utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju prostornog plana uređenja Grada preloga koji sadrži: Odluku o donošenju prostornog plana uređenja Grada preloga (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/03.), Odluku o donošenju izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada preloga (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 22/08.), Odluku o donošenju izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada preloga (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/09.), Odluku o donošenju iii. izmjene i dopune prostornog plana uređenja Grada preloga – ciljana izmjena trase sjeverne obilaznice preloga i Cirkovljana i utvrđivanje uvjeta za nekonvencionalne energane (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 4/12.), Odluku o donošenju iv. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada preloga – ciljana izmjena u svrhu proširenja gospodarske zone u prelogu – sjever (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 5/13.), Odluku o donošenju v. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada preloga (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 18/14.) i Odluku o donošenju vi. izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada preloga (“službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/20.), u kojima je utvrđeno njihovo stupanje na snagu.

ODbOR Za statut i pOslOvnik klasa: 350-02/18-01/03 uRbROj: 2109/14-01-20-179 prelog, 24. studenoga 2020. pReDsjeDniCa ana Vojsk kemec, v.r. Odluka o donošenju prostornog plana uređenja Grada preloga (“službeni glasnik međimurske županije” broj 7/03, 22/08, 5/09, 4/12, 5/13, 18/14. i 7/20.) (prOČiŠĆeni TeksT) i. OpĆe ODreDBe
Članak 1.
(1) utvrđuje se pročišćeni tekst Odluke o donošenju prostornog plana uređenja Grada preloga („službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/03, 22/08, 5/09, 4/12, 5/13, 18/14 i 7/20)

Članak 2.

Članak 2.
(1) prostorni plan uređenja Grada preloga sadrži tekstualne i grafičke dijelove za provedbu i obrazloženja.
(2) tekstualni dio sadrži odredbe za provedbu s poglavljima: 1. uvjeti za određivanje namjena površina na području Grada 2. uvjeti za uređenje prostora 3. uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M 4. uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih, prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 7. postupanje s otpadom 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana
(3) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: kORiŠtenje i naMjena 1. Mj=1:25.000 pOvRŠina 2. inFRastRuktuRni sustavi Mj=1:25.000 uvjeti kORiŠtenja, 3. uReđenja i ZaŠtite pROs- Mj=1:25.000 tORa GRađevinska pODRuČja 4. Mj=1:5.000 naselja 4.1. Cirkovljan 4.2. Čehovec 4.3. Čukovec 4.4. Draškovec i Hemuševec 4.5. Oporovec 4.6. Otok 4.7. prelog
(4) Obrazloženja sadrže polazišta (analizu), ciljeve prostornog uređenja i obrazloženje planskih rješenja, te evidencije postupaka izrade. ii. ODreDBe Za prOVeDBu

Članak 3.

Članak 3.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - balkon je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog otvorenog prostora zgrade. - erker je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog zatvorenog prostora zgrade. - etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - podrum (po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - suteren (s) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4101 - prizemlje (p) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena.

Članak 3.

- kat (k) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - potkrovlje (pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. - Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. - Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom čestice, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti, ovisno o namjeni čestice i funkcionalnoj zoni unutar koje se čestica nalazi. - pomoćna građevina je građevina koja s osnovnom ili pratećom građevinom na čestici čini funkcionalni sklop. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / Gbp/. - Građevinska bruto površina zgrade /Gbp/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke.

Članak 3.

- Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (Gbp) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice. - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. u obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan vanjske linije pročelja. - krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. stranica 4102 - broj 20 “službeni Glasnik M - linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površine, odnosno čestice, drugih namjena. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (e) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. e=p+2k) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. e=p+2k+pk)

Članak 3.

najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (pk) ili nepotpuna etaža (ne). - nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. - nepotpuna etaža (ne) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - provedbeni prostorni plan je u smislu ove Odluke svaka vrsta prostornog plana niže razine i užeg obuhvata od prostornog plana uređenja Grada (detaljni plan uređenja, urbanistički plan uređenja, plan uređenja manjeg naselja i drugi). - puna etaža (pe) je svaka etaža ispod najviše etaže, svaka najviša etaža oblikovana kao potkrovlje i svaka najviša etaža oblikovana s ravnim krovom čija površina projekcije premašuje utvrđenu za nepotpunu etažu. - Zasebna korisnička jedinica (Zkj) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno, pri čemu se jednom zasebnom korisničkom jedinicom može smatrati i kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici:

Članak 3.

- funkcionalno jedinstveni smještajni turistički sadržaj od više smještajnih jedinica (apartmana, soba, kamp mjesta i slično) - gospodarski kompleks za obavljanje iste djelatnosti (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine) - poljoprivredno gospodarstvo, kao specifični oblik gospodarskog kompleksa koji osim građevinskog dijela može sadržavati i montažne objekte (plastenici, staklenici i slično), - drugi građevinski kompleksni sadržaji s istom funkcijom. - tipologija gradnje određuje svojstvo zgrade u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica, a za potrebe ove Odluke razlikuju se: eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. - individualna zgrada sadrži najviše 3 zasebne korisničke jedinice - višejedinična zgrada sadrži više od 3 zasebne korisničke jedinice, a može biti manja višejedinična ukoliko sadrži od 4 do 6 zasebnih korisničkih jedinica ili veća višejedinična ukoliko sadrži više od 6 zasebnih korisničkih jedinica. - tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike.

Članak 3.

- ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu ili drugu prometnu površinu s javnom namjenom (trg, šetalište, višekorisnički kolni prilaz i slično). - vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. izuzetno, visina (vijenca) zgrada s dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže. - Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem.

Članak 3.

- ekstenzivni zeleni krov je sustav pogodan za manji broj biljnih vrsta i natapan isključivo padalinama. - intenzivni zeleni krov je sustav pogodan za veći broj biljnih vrsta i uz natapanje padalinama može sadržavati i rješenje za umjetno natapanje. - Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture. - slobodnostojeća zgrada je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M - poluugrađena zgrada je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta. - Dvojna zgrada je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - ugrađena zgrada ili zgrada u nizu je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine. - arhitektonski kompleks je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama.
(2) pojmovi iz područja komunalnog gospodarstva: - elektroenergetski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav namijenjen distribuciji, odnosno razvodu električne energije distribucijskim mrežama visokog, srednjeg i niskog napona radi njezine isporuke kupcima.

Članak 3.

- elektroenergetski prijenosni sustav je je energetski infrastrukturni sustav Republike Hrvatske namijenjen prijenosu električne energije i održavanju, razvoju i izgradnji prijenosne elektroenergetske mreže visokonaponskim vodovima. - elektronička komunikacijska infrastruktura (eki) je pripadajuća infrastruktura povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu, te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče. - elektronička komunikacijska kanalizacija (ekk) je podzemni cijevni sustav koji omogućava smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i njen razvod do korisnika. - javni isporučitelj vodnih usluga je pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te slijedom svojih ovlasti izdaje i uvjete priključenja na sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - javna odvodnja obuhvaća djelatnosti skupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a može obuhvaćati djelatnost pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama na odgovarajući uređaj za pročišćavanje. - javna rasvjeta je komunalna djelatnost čije obavljanje osigurava jedinica lokalne samouprave, a kojom se, izvedbom sustava odgovarajućih objekata i uređaja napajanih električnom energijom (iz elektroenergetskog distribucijskog sustava i/ili neovisnim obnovljivim izvorima energije), osigurava rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.

Članak 3.

- javna vodoopskrba obuhvaća djelatnosti zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenoj ljudskoj potrošnji te isporuka do krajnjega korisnika. - komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4103 na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju. - Obnovljivi izvori energije (Oie) su obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija iz biotekućine, hidroenergija, energija vjetra, geotermalna i hidrotermalna energija, energija plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz područja zaštite okoliša. - Operator elektroenergetskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije električne energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na elektroenergetski distribucijski sustav. - Operator elektroenergetskog prijenosnog sustava je pravna osoba nadležna za vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže. - Operator plinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja obavlja djelatnost distribucije plina, te slijedom svojih ovlasti izdaje uvjete za priključenje na plinski distribucijski sustav.

Članak 3.

- Operator toplinskog distribucijskog sustava je pravna osoba koja upravlja toplinskim distribucijskim sustavom toplinske energije, te slijedom svojih ovlasti izdaje energetske uvjete za priključenje na toplinski distribucijski sustav. - Osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. - Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode. - plinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka. - toplinski distribucijski sustav je energetski infrastrukturni sustav koji obuhvaća cjevovode i drugu potrebnu opremu u funkciji distribucije toplinske energije toplom vodom i parom. - vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. - vozila hitnih intervencija su vozila javnih službi u funkciji zaštite i spašavanja stanovništva, odnosno vozila hitne pomoći, vatrogasnih jedinica, jedinica Hrvatske gorske službe spašavanja (HGss), policijskih jedinica i sličnih.“
(3) vrste zgrada i drugih građevina prema sadržaju: - Građevina gospodarskih djelatnosti ili gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a ovisno o mogućem utjecaju na okolinu može biti:

Članak 3.

- gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem stranica 4104 - broj 20 “službeni Glasnik M - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva - Gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti sadrži prostore: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, onečišćenje zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (prostori za prodaju obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (restoran, bar, bistro i slično) - turističkih djelatnosti bez bučnih sadržaja (hotel, pansion, motel, kamp, kamp odmorište i slično) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke, niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice, male tiskare, male pekare i slastičarske radionice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova, izrada papirne, drvene i plastične ambalaže i slično) - vinogradarska djelatnost i djelatnost proizvodnje vina uključujući otkup, skladištenje, pakiranje, prodaje na veliko i/ili na malo, te s tim povezane prezentacijske i ugostiteljsko - turističke djelatnosti (vinarije, kušaonice, prodavaonice, ugostiteljski prostori i slično)

Članak 3.

- djelatnosti prerade ostalih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta te s tim povezane prezentacijske i ugostiteljsko - turističke djelatnosti (sortirnice, pakirnice, kraft pivovare i/ili destilerije, mini mljekare i mini sirane kapaciteta do 10.000 l/dnevno, i slično) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (solarne energane, energane na biomasu i slično) - rasadničke djelatnosti i djelatnosti uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje na manjim površinama, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i onečišćenje zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor. - Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem dijele se u dvije grupe: - Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - industrijske proizvodnje i prerade, odnosno djelatnosti tipa: klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i slično eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. - trgovačkih djelatnosti i skladištenja koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije – velike hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično)

Članak 3.

- transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih djelatnosti – građevine za skupljanje, selektiranje, obradu i oporabu komunalnog i tehnološkog otpada (reciklažna dvorišta, reciklažna dvorišta za građevinski otpad, kompostane, postrojenja za obradu i oporabu otpada koji se smatra sekundarnom sirovinom i slično) - energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i slično) - staklenici velikih površina, odnosno veći kompleksi staklenika za uzgoj povrća, voća ili ukrasnog bilja, kod kojih se uzgoj vrši u kontroliranim uvjetima i/ili primjenom sofisticiranih tehnoloških sustava - drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i onečišćenje zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - proizvodnje i prerade manjeg obima i u kompleksu od jedne ili više građevnih čestica ukupne površine zemljišta do najviše 1,0 ha –proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, vulkanizerske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i slično - skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta)

Članak 3.

- drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Gospodarska poljoprivredna građevina je građevina u funkciji poljoprivredne djelatnosti, odnosno građevine poljoprivrednog gospodarstva, a može biti: - bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine tipa silosi, hladnjače i druge 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, vinarije, destilerije, uljare i slično - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije - držanje pčela - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliša ili širenje neugodnih mirisa. - s potencijalnim izvorom zagađenja za: - držanje životinja - silažu stočne hrane - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva s mogućim negativnim utjecajem. - Građevina društvenih djelatnosti je građevina za djelatnosti u funkciji društvene zajednice, odnosno građevina uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti:

Članak 3.

- građevina (osnovne) društvene infrastrukture - građevina društvene nadgradnje. - Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebice ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično). - Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih drugih kompatibilnih funkcionalnih zona, prvenstveno unutar zona mješovite i poslovne namjene: - razni oblici obrazovanja za djecu i odrasle izvan javnog sustava ili kao proširenje javnog sustava - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj, odnosno boravak starijih i/ili nemoćnih osoba - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i slično - upravni sadržaji s prostornim zahtjevima sličnim uredskim poslovnim sadržajima - javni servisi sa specifičnim tehničkim prostornim zahtjevima (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i slično) - druge vrste javnih sadržaja ili uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice.

Članak 3.

eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4105 - Građevine infrastrukturnih sustava su dijelovi prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, koji se instaliraju ili grade unutar ili izvan naselja, a mogu biti: - linijske (prometnice, pješačke i/ili biciklističke staza, pruge, cjevovodi, oborinski kanali i slično) - nadzemne ili podzemne građevine ili uređaji (parkirališta, transformatorske, elektroničke komunikacijske, plinske i druge stanice, komunikacijska, elektro i druga oprema, crpne stanice sustava vodoopskrbe, odvodnje i slično, lagune sustava oborinske odvodnje i slično). - Građevine u funkciji riječnog prometa: - luka je dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj i skladištenje robe ili ukrcaj i iskrcaj putnika, u kojoj se obavljaju različite komplementarne djelatnosti koje su s robom ili s plovilom u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi - pristanište je dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila - tovarište je dio vodnog puta i s njim neposredno povezani kopneni prostor izvan područja luke ili pristaništa koji je namijenjen privremenom obavljanju prekrcajnih operacija za vlastite potrebe korisnika. - poslovna zgrada sadrži prostore za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i/ili djelatnosti društvene nadgradnje, a u odnosu na tipologiju gradnje može biti individualna, manja višejedinična i veća višejedinična.

Članak 3.

- plutajući objekt je svaka plutajuća konstrukcija koja, u pravilu, nije namijenjena za pomicanje, kao što je pristan, gat, bazen, kućica na vodi, stambena lađa, pontonski most, pontonska marina, plutajući ugostiteljski objekt, plutajući dok i slično. - sportska luka je luka koja služi za vez brodica s namjenom sport i rekreacija. - stambena zgrada ili zgrada stambene namjene je zgrada u potpunosti ili pretežito namijenjena stalnom ili privremenom stanovanju i pomoćnim sadržajima u funkciji stanovanja kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i drugi instalacijski prostori, a dodatno može sadržavati i kompatibilne prateće sadržaje poslovne i/ili društvene namjene, ovisno o utvrđenoj namjeni funkcionalne zone u koju se smještava. stambenom zgradom se smatra i zgrada za smještaj vlastitih zaposlenika i drugih osoba na dulje vrijeme (pansion) odnosno svaka zgrada u kojoj se ne obavlja turistička djelatnost. stambena zgrada u odnosu na tipologiju gradnje može biti individualna, manja višejedinična (manja višestambena) i veća višejedinična (veća višestambena). - stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene, bez obzira na pretežitost namjene, a u odnosu na tipologiju gradnje može biti individualna, manja višejedinična i veća višejedinična. - stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene za stalno i povremeno stanovanje, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostorije stranica 4106 - broj 20 “službeni Glasnik M smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge.

Članak 3.

1. uVjeTi Za ODređiVanje namjena pOVrŠina na pODruČju GraDa
Članak 4.
(1) namjena površina Grada određena je kartografskim prikazom broj 1. “korištenje i namjena površina” i razlikuje: - građevinska područja naselja - izdvojena građevinska područja izvan naselja - površine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - šume isključivo osnovne namjene - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodene površine - površine infrastrukturnih sustava.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Građevinska područja naselja s namjenom su osiguranja stanovanja i spojivih gospodarskih i društvenih djelatnosti u naseljima Grada: Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok i prelog.
(2) izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine s namjenom uređenja površina i gradnje za druge sadržaje osim stanovanja, a na području Grada se utvrđuju površine: - gospodarske, mješovite namjene: - Zona geotermalne energane „Draškovec aatG“, rekreacijskih i turističkih sadržaja /oznake e2, e5, ie, R, t/ - Zona komunalnih servisa i proizvodnje energije iz više obnovljivih izvora – Oie /oznake k3 i ie/ - sportsko – rekreacijske namjene: - Rekreacijsko – turistička zona „Marina prelog“, unutar inundacije akumulacije He Dubrava /oznake R5, R7, t4/ - Rekreacijsko – turistička zona „trate“ /oznaka R2, t3/ - izdvojena zona za lovstvo na k.o. Draškovec /oznaka R6/ - Rekreacijska zona s uzletno - sletnom stazom za ultralake i sportske letjelice /oznaka R8/ - Rekreacijske zone uz rekreacijske ribnjake „Čukovec“, „Draškovec“ „Oporovec“ „Otok“ i „perutnica“ /oznake R9/. - Rekreacijska zona za motorističke sportove /oznaka R10/.
(3) površine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina: - za energetske mineralne sirovine – ugljikovodika i geotermalnih voda /linijska oznaka/: - dio utvrđenog ipu „sHZ-01“ - utvrđeno epGv „Draškovec aatG“ - postojeće i planirane bušotine ugljikovodika /oznaka e1/ i geotermalnih voda /oznaka e2/ - za neenergetske mineralne sirovine:

Članak 5.

eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. - građevnog pijeska i šljunka /oznaka e3/, ep „Cirkovljan“ i ep „poredje“ - termalne (balneološke) i tehničke vode /oznaka e2/ u okviru utvrđenog epGv „Draškovec aatG“. - mineralne (pitke) vode za komercijalnu namjenu / oznaka e5/ u okviru utvrđenog epGv „Draškovec aatG“.
(4) poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene u kategorijama: - osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka p1/ - vrijedno obradivo tlo /oznaka p2/.
(5) Šume isključivo osnovne namjene u kategorijama: - gospodarske šume /oznaka Š1/ - šume posebne namjene /oznaka Š3/.
(6) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište / oznaka pŠ/ čine površine mozaičnih struktura raznih poljoprivrednih površina, neproduktivno šumsko zemljište, te površine obrasle šikarom i slično, a koje se koriste ili se mogu koristiti za poljoprivredu ili šumarstvo.
(7) vodene površine: - rekreacijski ribnjaci /oznaka Ri/ - vodena površina akumulacije He Dubrava /oznaka aH/ - vodene površine starih rukavaca, mrtvica, napuštenih iskopa i te druge veće vodene površine /oznaka v/ - postojeći otvoreni vodotoci – potoci i kanali /linijska oznaka/.
(8) površine infrastrukturnih sustava odnosne se na linijske i površinske infrastrukturne građevine državnog i županijskog značaja, u naravi zemljišne čestice za: - čestica trafostanice 100/35/ 10(20) kv ts „prelog“ / oznaka is1/ - čestica izvorišta vodocrpilišta prelog /oznaka is2/ - koridori za smještaj planiranih linijskih građevina državnog i županijskog značaja - cestovni, željeznički, zaštiti nasipi (linijska oznaka).

Članak 6.

Članak 6.
(1) Građevinska područja naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama građevinskih područja naselja.
(2) izdvojena građevinska područja izvan naselja se od okolnih površina razgraničavaju granicama izdvojenih građevinskih područja izvan naselja.
(3) Zahvati gradnje se u pravilu trebaju planirati u građevinskim područjima.
Članak 7.
(1) površine izvan građevinskih područja trebaju se koristiti u planiranu svrhu, a gradnja na tim površinama je ograničena i u funkciji osnovne djelatnosti ili u funkciji infrastrukturnih ili gospodarskih transportnih sustava.
(2) linijski infrastrukturni i energetski sustavi koji prolaze ili se planiraju izgraditi, usklađuju se s osnovnim namjenama prostora, na način da što manje narušavaju prostornim planom utvrđenu namjenu prostora.
(3) prenamjena površina izvan građevinskih područja, kao ni korištenje površina u druge svrhe nije dozvoljena, osim za slučajeve utvrđene ovom Odlukom, poglavljem 2.3.2. „Zahvati izvan građevinskih područja“. 30. studenoga 2020. “službeni Glasnik M

Članak 8.

Članak 8.
(1) temeljna ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora unutar i izvan građevinskih područja proizlaze iz posebnih propisa, pri čemu se: - ograničenja zahvata na vodnim površinama, inundacijama, koritima otvorenih vodotoka i drugim površinama čijim zadiranjem se može utjecati na vode utvrđuju Hrvatske vode, izdavanjem posebnih uvjeta i odobrenja, prema Zakonu o vodama („narodne novine“ broj 66/19) - ograničenja zahvata unutar zaštićenih dijelova prirode i unutar ekološke mreže utvrđuju se prema Zakonu o zaštiti prirode („narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19) - zabranjuje se prenamjena poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, a mogućnosti gradnje u svrhu poljoprivrede i kompatibilnih djelatnosti utvrđuje se prema odredbama iz poglavlja 3.3.2. „poljoprivreda“. - ograničenja zahvata u šumama i u pojasu 50,0 m od ruba šume, kao i nadležnost izdavanja posebnih uvjeta u postupcima izdavanja akata u svrhu gradnje na tim površinama proizlaze iz Zakona o šumama („narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19) i odredbi poglavlja 3.3.3. „Šumarstvo i lovstvo“ - ograničenja zahvata uz površine utvrđene za djelatnost rudarstva utvrđuju se prema poglavlju 3.3.4. „istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina“. - ograničenja zahvata u zonama zaštite linijske infrastrukture i planiranim i mogućim planiranim koridorima prometnica, utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 5. „uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.

Članak 8.

(2) Odstupanja od temeljnih ograničenja iz stavka 1. ovog članka moguća su u slučajevima zahvata na već postojećim legalnim građevinama, te u slučaju gradnje infrastrukture, ukoliko odstupanje posebnim uvjetima za pojedinačni zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo.
(3) izmjena trasa infrastrukturnih sustava u odnosu na utvrđene u kartografskim prikazima ovog prostornog plana, moguća je ukoliko se temelji na stručno verificiranoj studiji i/ili projektnom rješenju, uz zadovoljenje uvjeta iz prethodna dva stavka ovog članka. 2. uVjeTi Za uređenje prOsTOra 2.1. GrađeVine OD DržaVnOG i županijskOG ZnaČaja

Članak 9.

Članak 9.
(1) klasifikacija građevina od državnog i županijskog značaja na području Grada, uključujući i površine i zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem, utvrđuje se temeljem uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja („narodne novine“ broj 37/14, 154/14).
(2) uvjeti provedbe zahvata i zaštite predmetnih građevina i površina državnog i županijskog značaja utvrđeni su: - za građevine gospodarske namjene u poglavlju 3. „uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ eđiMuRske županije” broj 20 - stranica 4107 - za infrastrukturne građevine u poglavlju 5. „uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(3) izuzetno od prethodnog stavka, u slučajevima za koje je prostornim planom više razine provedba zahvata od državnog i područnog (regionalnog) značaja utvrđena neposrednom primjenom prostornog plana više razine, prema ovoj Odluci se provodi samo zaštita.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Građevine, površine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem, od državnog značaja, na području Grada: 1. prometne i komunikacijske građevine i površine: - prometne – cestovne građevine: - državna cesta D 20 / Čakovec (D3) – prelog – D. Dubrava – đelekovec – koprivnica (D2) s pripadajućim građevinama i uređajima - prometne – željezničke građevine: - željeznička pruga za međunarodni promet M 501 / središče ob Dravi (R. slovenija) – Državna granica – Čakovec – kotoriba – Državna granica – Murakeresztur (R. Mađarska)/ s pripadajućim stajalištem Čehovec i planiranim drugim kolosijekom - građevine i površine elektroničkih komunikacija: - magistralni komunikacijski vodovi - svjetlovodni sustav prijenosa. 2. energetske građevine: - dijelovi proizvodnog sustava hidroelektrana Hep-a, proizvodno područje sjever (pp He sjever) - odvodni kanal He Čakovec i akumulacija He Dubrava - postojeći dalekovod žerjavinec – Mađarska 2x400 kv, - međunarodni i magistralni cjevovodi za transport ugljikovodika i produkata, uključivo prateće tehnološke građevine sustava (blokadna stanica, optički kabel i drugo): - magistralni naftovod za međunarodni transport (janaF) – odvojak nt virje – nt lendava - otpremni plinovod Dn 300/75 – Čvor Međimurje – Cps Molve 3. vodne građevine: - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama i. reda: - zaštitne građevine na kanalu i. reda – bistrec Rakovica - brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana:

Članak 10.

- dijelovi kompleksa građevina He Čakovec na rijeci Dravi - akumulacija, nasipi i kanali 4. Ostale građevine: - građevine i drugi zahvat u prostoru u sklopu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske određeni prema posebnom zakonu: - geotermalna energana „Draškovec aatG“. 5. površine državnog značaja: - istražni koridori i površine za planiranje građevina državnog značaja: - planirane trase prometnica: stranica 4108 - broj 20 “službeni Glasnik M - planirana trasa izmještanja dijela državne ceste DC 20 - sjeverna obilaznica preloga (i. faza) i Cirkovljana (ii. faza), širine koridora 100,0 m - planirane trase za sustave prijenosa ugljikovodika i produkata ugljikovodika: - mogući magistralni plinovod Dn 1200/100 – sotin – Mursko središće – R. slovenija (dugoročno) - mogući višenamjenski međunarodni produktovod (dugoročno) - površine za planiranje golf igrališta s 18 i više rupa ili površine veće od 40,0 ha, sa ili bez smještajnih kapaciteta: - područje istraživanja za smještaj golf igrališta površine do 90,0 ha, južno od Draškovca. 6. Zahvati u prostoru i površine koje se ne smatraju građenjem: - zahvati istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina i građevine za eksploataciju na eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina: - energetske mineralne sirovine: - utvrđeno eksploatacijsko polje geotermalne vode epGv„DraškovecaatG“ s postojećim bušotinama Draškovec 1 (Dr-1) i Draškovec 2 (Dr-2) - dio istražnog prostora ugljikovodika „sHZ–01“, za ugljikovodike i geotermalne vode - neenergetske mineralne sirovine:

Članak 10.

- utvrđena eksploatacijska polja građevnog pijeska i šljunka ep „Cirkovljan“ i ep „poredje“ - deponije mineralnih sirovina: - planirana lokacija lokalne razine za deponiranje viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova.
Članak 11.
(1) Građevine i površine od područnog (regionalnog) značaja: 1. prometne i komunikacijske građevine i površine: - ceste u nadležnosti županijske uprave za ceste: - žC 2026 - Čvorište Goričan (D3) – Goričan – D. kraljevec – prelog (D20) - žC 2033 - sveti juraj u trnju (D3) – prelog – Otok – ž2071 - žC 2039 - Draškovec (D20) – Oporovec - žC 2255 - Donji kraljevec (ž2026) – Draškovec (D20) - lC 20032 – Hodošan (D3) – Goričan – ž2071 - lC 20037 - Orehovica (ž2022) – podbrest – Otok (ž2033) - lC 20038 - prelog (D20) – l20039 - lC 20039 - He Čakovec (ž2022) – He Donja Dubrava – Donja Dubrava (D20) - lC 20040 - Donji kraljevec (ž2255) – Cirkovljan (D20) - lC 20041 - želj. kolodvor D. Mihaljevec – Čukovec – D. Mihaljevec – l20039 - lC 20042 - Čukovec (l20041) – D20 - lC 20058 - Čehovec (ž2033) – Donji kraljevec (ž2034) - lC 20060 - prelog (ž2033) – l20038 eđiMuRske županije” 30. studenoga 2020. - lC 20061 - l20041 – Donji Mihaljevec (l20041) - lC 20067 - Oporovec (ž2039) – l20039 - lC – 20086 – Draškovec (ž2255) – Čukovec (l20041) - trase i koridori planiranih prometnica županijskog značaja: - planirana trasa zapadne obilaznice preloga širine koridora 100,0 m, ujedno spojne ceste prelog – ludbreg s vezom na planiranu „podravsku brzu cestu“ (nova trasa DC 2 na području varaždinske županije)