Arhiva › 2019. › SGMŽ 17

SGMŽGrad Prelog · 29. studenoga 2019. · KLASA 350-02/19-01/18 · URBROJ 2109/14-01-19-1

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 3993

Članak 27.

Članak 27. 1) Na građevnim česticama br. od 22 do 191 i od 195 do 206, namijenjenim za mješovitu, pretežito stambenu namjenu / oznaka M1/, unutar površine za razvoj osnovnih građevina moguće je graditi po jednu građevinu osnovne namjene i to: - individualnu stambenu građevinu, - stambeno-poslovnu građevinu ili - poslovnu građevinu. 2) Najviše dvije susjedne građevne čestice /oznake M1/ i to brojeva od 22 do 89 moguće je spojiti u jednu veću, uz uvjet da se zadovolje uvjeti broja i vrste dozvoljenih građevina na jednoj (objedinjenoj) građevnoj čestici iz stavka 1 ovog članka, dok čestice brojeva od 90 do 191 i od 195 do 206 nije dozvoljeno spajati. 3) Stambena ili stambeno poslovna građevina trebaju se dimenzionirati kao građevine individualnog stanovanja, odnosno sadržavati najviše dvije stambene jedinice. 4) OSNOVNA GRAĐEVINA treba se locirati na građevnom pravcu određenom u kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti gradnje“. 5) Najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica određuje se s kig=0,4, a najveći koeficijent iskoristivosti kis=1,2. 6) Broj etaža građevine određuje se s najviše 4 etaže i to podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje. 7) Visina vijenca osnovne građevine može biti najviše 7,0 m. Stranica 3994 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. studenoga 2019. 8) Radi visoke razine podzemnih voda podrumsku etažu se ne preporuča izvoditi, a ako se izvodi potrebno je predvidjeti potrebne mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda. 9) Na građevnim česticama od broja 67 do broja 77 moguće je uz osnovnu stambenu graditi jednu prateću poslovnu građevinu, dok na ostalim česticama – brojeva od 22 do 66 i od 78 do 191, kao i na česticama brojeva od 195 do 206, NIJE MOGUĆE GRADITI PRATEĆE GRAĐEVINE uz osnovnu.

Članak 27.

10) Djelatnosti koje se na česticama od broja 22 do broja 66 i od broja 78 do broja 191, kao i na česticama brojeva od 195 do 206, mogu obavljati u poslovnim ili stambenoposlovnim građevinama osnovne namjene su djelatnosti: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, optičarske, fotografske i slične radionice), - specijalizirane manje trgovine (ljekarne, trgovine kućnim ljubimcima koje uključuju ambulante za male životinje, kladionice, videoteke i slično), - ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (kavane i restorani) i - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite i skrbi za starije osobe), 11) Djelatnosti koje se na česticama od broja 67 do broja 77 mogu obavljati u pratećim građevinama poslovne namjene su djelatnosti iz alineja od 1 – 4, stavka 10. ovog članka. 12) Prateću građevinu treba locirati iza osnovne građevine, na istoj strani kao i osnovnu, a može se protezati i izvan područja gradnje osnovne građevine određenom prema kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti gradnje“. 13) Međusobna udaljenost osnovne i prateće građevine ne može biti manja od 4,0 m. 14) Visina vijenca prateće građevine može biti najmanje 3,00 a najviše 4,80 m. 15) Uz osnovnu građevinu na čestici je moguće graditi jednu ili više POMOĆNIH GRAĐEVINA za redovnu upotrebu stambene građevine i to garaže za osobna vozila, spremišta, vrtne paviljone, vrtne fontane i slične građevine.

Članak 27.

16) Pomoćne građevine je potrebno locirati unutar područja za razvoj tlocrta osnovne ili pomoćnih građevina, odvojeno od građevine osnovne (ili prateće) namjene ili u kompleksu s njom. 17) Ako se pomoćne građevine lociraju unutar područja za razvoj tlocrta osnovne građevine obavezno se trebaju graditi iza osnovne građevine, a na građevnim česticama od broja 67 do broja 77 iza osnovne ili iza prateće građevine. 18) Izuzetno od prethodnog stavka: - garažu je moguće integrirati u volumen osnovne građevine, u skladu sa stavkom 7. ovog članka, a - fontane i vrtne paviljone površine do 4,0 m2 i visine sljemena do 2,5 m mogu se locirati i ispred građevne linije osnovne građevine, ali najmanje 3,0 m udaljeno od svih međa građevne čestice. 19) Kada se pomoćna građevina locira unutar površine za razvoj pomoćnih građevina koja se proteže do stražnje međe građevne čestice, moguće ju je graditi kao dvojnu na međi, uz uvjet: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori i istaci, - da je nagib krovnih ploha građevine orijentiran na pripadajuću joj česticu, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 20) Izuzetno od stavka 16. ovog članka, jedna prizemna pomoćna građevina (garaža, spremište, alatnica i slično), se na česticama brojeva od 90 do 191 i od 195 do 206 može, graditi i izvan područja za razvoj građevina uz poštivanje sljedećih uvjeta:

Članak 27.

- pomoćnu građevinu locira se na stražnjoj međi građevne čestice kao dvojnu građevinu ili uz stražnju među građevne čestice udaljeno za 1,0 m, - pomoćnu građevinu locira se, kao poluugrađenu, na jednoj bočnoj međi građevne čestice koja graniči sa susjednom građevnom česticom mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ ili sa susjednom česticom javne zelene površine /oznaka Z2 ili Z3/, - pomoćnu građevinu koja se locira na među sa susjednom česticom potrebno je oblikovati na način da je uz nju moguća gradnja pomoćne građevine na susjednoj čestici, - pomoćna građevina od osnovne građevine na susjednoj čestici treba biti udaljena najmanje 8,0 m, - bruto tlocrtna površina pomoćne građevine najviše može iznositi 7,0 m x 7,0 m, - visina (vijenca) pomoćne građevine najviše može iznositi 3,00 m na najvišem zidu, - ukupna visina pomoćne građevine, mjereno od uređenog terena do vrha (sljemena) kosog krova može najviše iznositi 4,0 m, - ukupna visina pomoćne građevine, mjereno od uređenog terena do vrha atike ravnog krova može najviše iznositi 3,50 m, - streha kosog krova pomoćne građevine ne smije prelaziti među vlastite čestice, - krovne vode treba riješiti odvodnjom na vlastitu česticu. 21) Ako je udaljenost građevina koje se grade na čestici manja od 3,0 m od susjedne međe, građevine na tu stranu ne mogu imati orijentirane otvore. 22) Otvorima se u smislu prethodnog stavka ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 27.

23) Uređenje okućnice izgradnjom bazena površine do 40,0 m2 po građevnoj čestici (sve vodene površine veće od 4,0 se smatraju bazenom) moguće je samo na građevnim česticama dužim od 30,0 m, pod uvjetom da se bazen predviđa najmanje: 29. studenoga 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3995 - 20,0 m udaljeno od linije regulacije, - 2,0 m od stražnje i jedne bočne međe građevne čestice, te - 4,0 m od druge bočne međe građevne čestice. 24) Uređenje okućnice izgradnjom jednog tenis igrališta moguće je jedino na građevnim česticama od broja 67 do broja 77, na način da budu najmanje 35,0 m udaljena od linije regulacije ulice UK4 i najmanje 12,0 m od osnovnih građevina na vlastitoj i susjednim građevnim česticama, te najmanje 0,5 m od međa čestice. 25) Na građevnim česticama nije moguće graditi pomoćne građevine za držanje životinja, osim za držanje kućnih ljubimaca, niti druge građevine poljoprivrednog gospodarstva (sjenike, kolnice, spremišta poljoprivrednih proizvoda i strojeva i slično). 26) Svi istaci na građevinama - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. 27) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 28) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.

Članak 27.

29) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. 30) Broj, odnosno površina parkirališta (i garaža) za potrebe korisnika određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi. 31) Unutar građevnih čestica nije dozvoljeno postavljati kioske. 32) Građevne čestice moguće je ograđivati ogradama, ukupne visine najviše 1,2 m i to izvedenim kao zelene ograde – živice ili prozračne ograde od drveta ili metala, a čvrsto podnožje ograda može se dodatno oblikovati kao betonsko ili kameno visine do 50,0 cm. 33) Međe prema susjednim građevnim česticama moguće je ograđivati prozračnim ili punim ogradama najveće visine do 1,5 m, mjereno od niže apsolutne kote susjednih čestica na točki ograde.

Članak 28.

Članak 28. 1) Na građevnim česticama br. 192., 193. i 194., unutar površine za razvoj građevina moguće je locirati jednu ili više građevina infrastrukturnih sustava /oznaka IS1/ - transformatorskih stanica za potrebe infrastrukturnog opremanja naselja. 2) Transformatorske stanice predviđene su kao TS 10/0,4 kV i snage do 630 (1000,0 kVA), a trebaju se izvesti kao tipske samostojeće građevine, maksimalne visine vijenca 4,0 m. 3) Čestice za postavu trafostanica ne trebaju se ograđivati, ali se na njima ili uz njih treba urediti površina za pristup servisnog vozila. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE 3.1.1. Ulični koridori

Članak 29.

Članak 29. 1) Ulični koridori /oznaka UK, s pripadajućom numeričkom oznakom koridora br. 1–20 formiraju se radi izgradnje cesta, pješačkih i biciklističkih staza, javnih zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju sanitarno-fekalnih voda, te sustava odvodnje oborinskih voda.
Članak 30. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br. 2.1. „Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“.

Članak 31.

Članak 31. 1) Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,50do maksimalno 7,00 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu. 4) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. 5) Svi priključci javnih i nerazvrstanih cesta na javne ceste preferiraju se projektirati okomito na javne ceste u minimalnoj dužini od 20,0 m od osi javne ceste.

Članak 32.

Članak 32. 1) Projektom rekonstrukcije lokalne ceste uz drenažni kanal HE Dubrava potrebno je osigurati proširenje njenog koridora u smjeru sjevera na minimalno 16,0 m. 2) Unutar koridora potrebno je predvidjeti vođenje pješačko - biciklističke staze od kolnika odvojene zelenim pojasom zasađenim drvoredom i lociranje kanalizacijskog voda sustava javne odvodnje Grada. 3) Na mjestu priključenja uličnih koridora UK1 i Ulice Zrinski na lokalnu cestu uz drenažni kanal HE Dubrava potrebno je zadovoljiti slijedeće uvjete: - predvidjeti raskrižje s lijevim i desnim skretačem za skretanje s lokalne ceste prometnice na ceste u zoni obuhvata DPU-a (UK1 i Ulice Zrinski) - voda s uličnih koridora UK1 i Ulice Zrinski ne smije se izlijevati na lokalnu cestu, - potrebno je prilagoditi radijuse priključenja prema potrebama korištenja ceste, te - obilježiti raskršće prema Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama („Narodne novine“ broj 92/19). 3.1.2. Promet u mirovanju

Članak 33.

Članak 33. 1) Površine namijenjene parkiranju za potrebe pojedinačnih namjena određene su u kartografskom prikazu br. 1. „Detaljna namjena površina“. Stranica 3996 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. studenoga 2019. 2) Način uređenja pojedine građevne čestice ili dijela čestice u svrhu parkiranja vozila određen je u poglavlju 2.2. ovih odredbi. 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: broj parkirališnih ili namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na 1 SKLADIŠTA 0,45 1 zaposlenika 2 UREDSKI 2 100 m2 korisnog PROSTORI prostora 3 TRGOVINA, 4 100 m2 korisnog USLUGE, prostora UGOSTITELJSTVO 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE 6 STAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 7 HOTELI prema posebnom propisu ovisno o kategoriji 8 ŠKOLSKE I 1 po zaposleniku u smjeni + PREDŠKOLSKE USTANOVE 1 za jednu učionicu ili grupu djece 4) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili unutar koridora javne prometnice, ukoliko se posebnom – komunalnom gradskom odlukom osigura mogućnost korištenja javnih površina unutar uličnih koridora za potrebe parkiranja vozila.

Članak 33.

5) Na česticama za školsku i predškolsku namjenu obavezno se osiguravaju parkirališta i/ili garaže za potrebe zaposlenih, a za korisnike je moguće koristiti javna parkirališta u okolnom području. 3.1.3. Pješačke i biciklističke staze
Članak 34. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1. „Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“ dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko- biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se s najmanje 1,60 m. 3) Širina pješačko-biciklističkih staza predviđena je najmanje širine 2,5 m, na način da se od kolnika odvoji zaštitnom zelenom površinom, širine najmanje 2,0 m. 4) Za pješačke, biciklističke površine i površine javnog parkirališta, unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 35.

Članak 35. 1) Pješačke staze za koje su formirane vlastite čestice izvan uličnih koridora /oznaka PS u kartografskom prikazu br. 1. „Detaljna namjena površina“ trebaju imati najmanju širinu čestice od 3,0 m, osim čestice staze koja povezuje UK1 i UK3, koja treba imati širinu najmanje 4,0 m 2) Sa pješačke staze koja povezuje UK1 (nastavak ulice Jug III) i UK3 (nastavak ulice Jug II) potrebno je omogućiti kolni prilaz postojećim stambenim česticama k.č. 8108/199 i 8108/170, te planiranim stambenim česticama br. 5 i 23. 3) Ostale pješačke staze mogu se koristiti za pristup interventnih vozila, ali ne i za kolni promet. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 36.

Članak 36. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 37. 1) Planirane trase mreža voodopskrbe i plinoopskrbe, te postojećeg kolektora odvodnje sanitarno-fekalnih voda i planirane trase glavnog kolektora odvodnje otpadnih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2. „Plan komunalne infrastrukture – mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 38.

Članak 38. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnih vodova vodovoda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje. 4) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije hidranata, prema posebnim uvjetima nadležne uprave za zaštitu od požara. 29. studenoga 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3997

Članak 39.

Članak 39. 1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom niskotlačnog uličnog voda i priključenjem na postojeću niskotlačnu naselja, prema kartografskom prikazu. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Redukcijsku plinsku stanicu, za potrebe pretežito stambenog dijela obuhvata, potrebno je locirati unutar javne površine građevne čestice parka – br. 4., i locirati je u zapadnom dijelu čestice. 4) Redukcijsku plinsku stanicu, za potrebe pretežito trgovačke namjene, potrebno je locirati unutar jedne od građevnih čestica br. 8. ili 9. i locirati je na način da ne smeta prometu. 5) Alternativno je moguće redukcijske plinske stanice za potrebe pojedinačnih čestica definirati glavnim projektom građevine, unutar pojedinačnih građevnih čestica.

Članak 40.

Članak 40. 1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, a za manje potrošače /čestice mješovite, pretežito stambene namjene/, moguće ih je iznimno predvidjeti i kao dvojne. 2) Vodomjerno okno se u pravilu smještava uz rub građevne čestice, cca 1,00 m od ulične i susjedne međe. 3) Plinski priključak se u pravilu smještava na međi.
Članak 41. 1) Za odvodnju sanitarno-fekalnih voda s područja obuhvata potrebno je izvesti javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebao funkcionirati kao dio sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada. 2) Tehnološke vode se unutar područja obuhvata, sukladno namjeni površine ne bi trebale pojaviti, a ukoliko se pojavi potreba za njihovom odvodnjom obavezno ih prije ispuštanja u mrežu javne odvodnje treba pročistiti do razine određene posebnim propisima.

Članak 42.

Članak 42. 1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, sanitarno – fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti sistemom vodonepropusnih septičkih taložnica, koje će se prazniti sukladno posebnom propisu. 2) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne stambene građevine i - 1,0 m od vlastite stambene građevine. 3) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje sanitarno – fekalnih voda, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice staviti izvan funkcije i sanirati teren.

Članak 43.

Članak 43. 1) Odvodnju oborinskih voda s javnih prometnih površina treba riješiti unutar zelenog pojasa uličnog koridora, u pravilu zatvorenim, a iznimno otvorenim odvodnim kanalima koji se trebaju spojiti s postojećom mrežom odvodnih kanala. 2) Ukoliko se odvodnja oborinskih voda predvidi sustavom otvorenih kanala, dimenzioniranje i pozicioniranje kanala, unutar koridora ulice, potrebno je definirati na način da se uz regulacijsku liniju ostavi prostora za izvedbu pješačke, odnosno pješačko-biciklističke staze širine najmanje 1,60 m. 3) Odvodnju oborinskih voda s javnih površina područja obuhvata, alternativno je moguće riješiti upuštanjem u sustav javne odvodnje, prema posebnim uvjetima Hrvatskih voda. 4) Projektom odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina treba definirati mogućnost i način prihvata oborinskih voda s građevnih čestica poslovne i društvene namjene.

Članak 44.

Članak 44. 1) Oborinske vode s građevnih čestica mješovite, pretežito stambene namjene trebaju se odvoditi zasebnim sustavom odvodnje oborinskih voda, koji može biti oblikovan kao zatvoreni (oborinska kanalizacija) ili otvoreni, kao ulični jarak. 2) Alternativno je oborinske vode s građevnih čestica mješovite, pretežito stambene namjene moguće upuštati u sustav javne odvodnje, ukoliko se to predvidi projektom sustava. 3) Odvodnja oborinskih voda s pojedine čestice ne smije se riješiti na način da se vode izlijevaju na susjednu građevnu česticu.

Članak 45.

Članak 45. 1) Oborinske vode s površina građevinskih čestica koje se uređuju kao prometne površine parkirališta s brojem parkirališnih mjesta većim od 6, te površina servisa vozila, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda (razdjelni ili mješoviti) uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim uvjetima održavatelja sustava. 2) Ukoliko se parkirališta planiraju popločiti na način da se oborinske vode ne mogu kontrolirano skupljati i odvoditi (šuplja betonska i slična opločenja), površine je potrebno uređivati u skladu s mjerama zaštite voda, danim u posebnim uvjetima održavatelja sustava.

Članak 46.

Članak 46. 1) Kao rješenje sustava odvodnje otpadnih voda moguće je predvidjeti iskorištenje postojeće mješovite kanalizacije za uspostavu sustava oborinske odvodnje, te izvedbu novog cjevovoda za sanitarno-fekalnu kanalizaciju. 3.2.2. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 47. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. „Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. Stranica 3998 - Broj 17 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. studenoga 2019. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.

Članak 48.

Članak 48. 1) Za područje obuhvata predviđa se izvedba tri nove transformatorske stanice, na građevnim česticama br. 192, 193 i 194. 2) Za cjelokupno funkcioniranje sustava elektroopskrbe juga naselja Prelog, nove transformatorske stanice potrebno je umrežiti srednjenaponskim podzemnim kablima, s postojećim transformatorskim stanicama u ulicama J. Bedekovića, D.Domjanića i jednom novom planiranom u ulici V.Nazora. 3) Niskonaponska mreža elektroopskrbe predviđena je kao podzemna kabelska kanalizacija, obostrano vođena unutar uličnih koridora u ulicama u kojima se predviđa gradnja s obje strane ulice, a jednostrano vođena u ulicama gdje se građevinske čestice predviđaju s jedne strane ulice. 4) Za potrebe razvoda niskonaponske elektroenergetske mreže, moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne i priključno mjerne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 49.

Članak 49. 1) Niskonaponska mreža javne rasvjete predviđa se kao podzemna kabelska kanalizacija jednostrano vođena unutar uličnih koridora. 2) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 3) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 4) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 5) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 50.

Članak 50. 1) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz trafostanice. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 51.

Članak 51. 1) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu. 2) Trasa postojeće fiksne telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3. “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3) Unutar izvedenih ulica u kontaktnom području obuhvata DPU-a i unutar područja obuhvata DPU-a izvedena je podzemna kanalizacija za fiksnu telekomunikacijsku mrežu. 4) U novoplaniranim ulicama predviđa se pretežito obostrana izvedba podzemne telefonske kanalizacije i sa spojem s postojećom TK kanalizacijom.

Članak 52.

Članak 52. 1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. 2) Obzirom na razvoj novih usluga, na zaštitnim zelenim površinama /oznake Z/ i unutar zelenih površina unutar uličnih koridora moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini dimenzija 2,0m x 1,0 m. 3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.

Članak 53.

Članak 53. 1) Priključci na DTK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji distributera, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 54. 1) U poglavlju 2.2. ovih odredbi određeni su uvjeti izgradnje javnih telefonskih govornica, koje se vežu uz prostore muzeja /oznaka D2/ i prostore trgovačke namjene /oznaka K1/.

Članak 55.

Članak 55. 1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža ne mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU-a, osim izuzetno na krovu zgrade s najmanje 4 nadzemne etaže. 2) Prihvat za baznu postaju treba biti tipski namjenski element, ukupne visine ne veće od 3,0 m. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 56. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili uređenju zasebne čestice javnog parka. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Zelene površine u sastavu uličnog koridora nisu namijenjene izgradnji građevina. 4) Gradnja na drugim zelenim površinama moguća je u slučajevima određenim poglavljem 2.2. ovih odredbi. 29. studenoga 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 17 - Stranica 3999

Članak 57.

Članak 57. 1) Zelene površine u sastavu uličnih koridora UK2 obavezno je, zasaditi drvoredom listopadnih autohtonih stabala, a preporuča se na takav način riješiti uređenje i drugih ulica i to prvenstveno UK1, UK8 i dio Ulice Zrinskih.
Članak 58. 1) Za površine javnog režima korištenja – građevne čestice ili dijelove građevnih čestica poslovne namjene i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 2) Osvjetljavanje parkovnih površina potrebno je riješiti odabirom rasvjetnih tijela primjerenih prostoru. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Ostali akti u ovom izdanju (80)